Deutsche Welle analizira: Samit SEECP - Previše samita, premalo rezultata

SEECP

Dobrosusjedski odnosi, uzajamno poštovanje i iskren politički dijalog nemaju alternativu, a zajednička evropska budućnost je neminovna, poruke su sarajevskog Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP - South-East European Cooperation Process).  Lideri država članica poručili su da je sigurnost Jugoistočne Evrope preduslov za stabilnost cijelog kontinenta i da je neophodno jačanje međusobne ekonomske saradnje, kao i saradnje sa EU. No, sve te vizionarske poruke, kako tvrde analitičari, u sjeni su dubokih podjela i razmimoilaženja oko ključnih problema – (ne)priznatog Kosova, Bosne i Hercegovine kao (ne)dovršene države i odnosa između Beograda, Prištine i Sarajeva.

Nedostaje saradnja na ekspertskom nivou

Kopredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov smatra da je višegodišnja kriza odnosa u regiji počela sa krizom EU, a posljedice su, kako ističe, urušavanje vladavine prava, jačanje korupcije i zaoštravanje međusobnih odnosa. „To je možda i dogovorna politika kako bi se pažnja s unutrašnjih problema skrenula na vanjske. Zato su te čarke sve učestalije. Bojim se da je EU kvalitet zamijenila kvantitetom, a kao rezultat toga su razni procesi i asocijacije – SEECP, Brdo-Brioni, Jadransko-Jonska inicijativa, Berlinski proces... Gotovo se mjesec za mjesecom održavaju razni samiti, skupovi visokih zvaničnika na kojima se, osim zajedničkog slikanja i ponekog skandala, ništa ne dešava“, kaže Popov.

Ono što nedostaje su bilateralni susreti – zvaničnika, ali i eksperata koji bi trebali rješavati konkretna pitanja. „Ako pogledamo unazad, još od Dejtonskog sporazuma mi gotovo nijedno pitanje, osim sukcesije, nismo riješili. Naši međusobni odnosi danas su lošiji nego prije deset godina. I danas imamo dva latentna bolesnika – BiH kao nedovršenu državu zahvaljujući Dejtonskom sporazumu koji je zaustavio rat ali nije obezbijedio stabilan mir, i  Kosovo kao problem za koji više niko ne zna kako će na kraju biti riješen“, kaže Popov.

"Što gore, to bolje"

Zvaničnici Kosova nisu ni doputovali na Samit jer ih BiH, koja ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, ni u zvaničnom pozivu „nije tretirala kao druge predstavnike“ članica SEECP-a. „Priština se trudi da bude u centru pažnje, a to nije dobar put“, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik otvarajući Samit. Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je i u Sarajevu ponovio da bi, nakon sporazuma između Kosova i Albanije o zajedničkoj vanjskoj politici, i Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska mogli kreirati „zajedničku vanjsku politiku“. „Mogli bismo, što da ne?" Da li je to onda narušavanje teritorijalnog integriteta i interesa BiH? Vjerovatno bi to svi osudili, a ovdje kažu ma pustite to“, kazao je Dačić.

Izjava Ivice Dačića izazvala je osude mnogih zvaničnika u BiH i kritike analitičara. „Očigledno je da Srbija i Kosovo svoju političku insuficijentnost nastoje kompenzirati preko BiH. Dačićeve izjave pokazuju svu nemoć srbijanske politike“, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli Enes Osmančević. On tvrdi da su mitomanija i nacionalizam, još od Miloševićevog govora na Gazimestanu, sredstva srbijanskih političara za nacionalističku homogenizaciju i ignoriranje stvarnosti, odnosno „kolektivni život u paralelnom svijetu".

„Vučić, Dačić, Brnabić i Vulin su četiri jahača srpske apokaliptične politike čija je mantra 'što gore - to bolje'. Njima pogoršanje odnosa u regionu ide na ruku, jer se predstavljaju kao zaštitnici 'nacionalnih interesa'. Već decenijama posvađani sa susjedima, srbijanski političari i danas izazivaju konflikte radi očuvanja sopstvenih pozicija. Sa takvom garniturom političara nema rješenja niti jednog pitanja u regiji“, upozorava  Osmančević.

Kosovo predsjedava narednim Samitom

Da je „dogovorna politika“ izazivanja kriza balkanska realnost, potvrđuje i direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović. On smatra da je odluka Hashima Thaçija da ne dođe u Sarajevo na Samit SEECP-a, kao i dolazak albanskog predsjednika Ilira Mete uprkos ranijoj najavi da će se Albanija solidarizirati s Kosovom „politička igra“ i rezultat unutar-albanskih odnosa, ali da se albanski faktor ne može zanemariti u pogledu regionalnih procesa. „Apsurdno je očekivati potpuni uspjeh Samita SEECP-a bez sudjelovanja Albanaca, posebno ako se ima u vidu da će Kosovo predsjedavati narednim Samitom“, kaže Bećirović.

Nakon „propuštene šanse da se nagradi Sjeverna Makedonija“, Bećirović nije optimista u pogledu budućeg angažmana EU na Balkanu. „Nisam siguran da je EU u ovom trenutku na visini zadatka. Makedonski premijer Zoran Zaev učinio je epohalne korake i ostvario rezultate kao niko do sada u regiji. EU bi morala u oktobru ove godine odrediti datum za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom.  Svako drugo rješenje značit će da od proširenja EU nema ništa, što bi na Balkanu moglo biti protumačeno po principu – snalazi se kako ko može. Bojim se da bi to značilo promjenu geopolitičke orijentacije pojedinih država, što bi na kraju dovelo u pitanje i EU“, upozorava Bećirović.

Previše mrkve, a premalo štapa

Enes Osmančević smatra da evropska politika „mrkve i štapa“ do sada nije dala očekivane rezultate „možda i zbog previše mrkve“. Prema njegovim riječima, vrijeme je za ozbiljne sankcije prema svima koji destabiliziraju regiju „prvenstveno prema Miloradu Dodiku“, ali i drugima „koji svoje podanike također vode u propast“.

Da je, pored zajedničke Deklaracije, na sarajevskom samitu bilo i drugih pozitivnih pomaka potvrđuje i zagrljaj premijera Srbije i Bugarske Ane Brnabić i Bojka Borisova koji su „stavili tačku na priču“ oko nesporazuma nakon nedavne izjave Borisova o kosovskoj nezavisnosti. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan afirmativno je govorio o autocestama koje bi trebale spojiti Sarajevo i Beograd. „To je projekt mira“, kazao je Erdogan, dok je od članova Predsjedništva BiH zatražio izručenje osoba koje se dovode u vezu sa pokušajem državnog udara u Turskoj 2016. godine.

PIŠE: Samir Huseinović, DW

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH