Ne preskačite doručak!

 dorucak0501

Preskakanjem doručka povećava se rizik od nakupljanja masti, kolesterola i plaka na arterijama što može dovesti do raznih bolesti, uključujući i one srčane. 

Britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu i Nottinghamu proučavali su 49 odraslih ljudi, od kojih je 20 imalo višak kilograma, a 29 normalnu težinu. Zadatak je bio da svaki dan pojedu doručak do 11 ili barem 12 sati prijepodne. Znanstvenici su mjerili rast šećera u krvi i izlučivanje inzulina nakon konzumiranja doručka.

Naime, bez izlučivanja inzulina nema mogućnosti pohranjivanja šećera iz krvi u masno tkivo, a rezultati istraživanja pokazali su da preskakanje doručka onemogućuje ovaj proces. Ako je razina šećera približno stalna, tijelo će imati dovoljno energije za normalno fukcioniranje, a upravo je doručak glavni obrok koji će tijelu dati potrebnu razinu šećera za obavljanje svih zadataka.

Preskakanje doručka nosi i opasnost od prejedanja za ručkom ili večerom, jer će tijelo tražiti nadoknadu za izgubljen šećer i nutrijente tijekom jutra. 

Gubitak kilograma

Redovito doručkovanje štiti od nakupljanja masti i plaka na arterijama te razvijanja kolesterola, dok s druge strane pomaže kod gubitka kilograma i poboljšava koncetraciju te pamćenje. Davne 1981. švedski istraživači započeli su opširnu studiju i tadašnje adolescente zatražili da zabilježe svoje navike doručkovanja. 

Nakon 27 godina podvrgnuti su liječničkim pregledima, pri čemu je otkriveno da oni koji nisu imali navike zdravog doručkovanja ili su ga preskakali sad imaju više znakova metaboličkog sindroma u usporedbi s onima koji su jeli zdrav doručak.

Metabolički sindrom je medicinski izraz za kombinaciju dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti, a to može izazvati povećani rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. 

Mladi koji zanemaruju doručak, najvažniji obrok u danu, imaju 68 posto više rizika da će patiti od metaboličkog sindroma kao odrasle osobe. Istraživači su također uzeli u obzir niz društveno-ekonomskih čimbenika i drugih životnih navika adolescenata, ali su zaključili da je doručak najjači indikator.

Izborom kvalitetnih namirnica za doručak možemo bitno popraviti dan jer ćemo si osigurati više energije, popraviti koncentraciju i raspoloženje, kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat. Pritom je korisno “razbiti” ga na dva obroka - zajutrak i doručak.   Dobro je da odmah nakon ustajanja konzumiramo neki lagani obrok koji nam može dati energiju, primjerice komad voća, voćni sok ili smoothie od kombinacije voća i povrća. 

Energija za cijeli dan

voće

Na primjer, odmah po ustajanju možemo pojesti bananu, koja će nam dati energiju, ili popiti sok od ananasa, koji će potaknuti metabolizam. Ujutro su korisni i citrusi, koji daju potrebnu dozu C vitamina i podižu imunitet. 

Alternativa može biti i sok od jagoda, na primjer, koji je dobar za detoksifikaciju organizma - kaže Bulat. Zajutrak treba konzumirati kao “uvod” u doručak, neposredno nakon ustajanja, odnosno između 6 i 8 sati.

Zelena salata nije samo za ručak 

salata

Dobar izbor za doručak su i kruh s maslacem i marmeladom ili sendvič s piletinom ili paštetom od tune s tvrdo kuhanim jajem, u koji obavezno treba uvrstiti i zelenu salatu radi vlakana koja potiču probavu.

Dobar izbor je raženi kruh, koji ima najniži glikemijski indeks, ili kruh s cjelovitim žitaricama. S masnoćama ipak ne treba pretjerivati. Jaja kombinirajte s komadićima šunke ili špeka. 

Ubrzajte proces gubitka kilograma 

Osobe koje često ili redovito doručkuju imaju poželjnu ili normalnu tjelesnu masu, a vrlo su rijetko pothranjene ili pretile. S druge strane, izostavljanje doručka povezuje se s većim rizikom od pojave pretilosti, što su također pokazala brojna istraživanja.

Doručak pridonosi osjećaju sitosti tijekom sati koji slijede, a i tijekom ostatka dana. Osjećaju sitosti najviše pridonose složeni ugljikohidrati podrijetlom iz žitarica, prehrambena vlakna i mliječni proizvodi bogati bjelančevinama. Izbjegavajte jednostavne šećere jer djeluju kratkoročno. 

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH