Što se sve događa s tvojim tijelom ako brzo jedeš?

obrok na brzinu

U nekim kulturama zajednički obrok ima status malog slavlja i može trajati satima. Naša svakodnevica ipak izgleda potpuno drugačije. Posao, obitelj i sve druge brojne obaveze vode ka tome da si uzimamo premalo vremena za jelo.

Stanka za ručak je prekratka, a navečer nešto smažemo na brzinu. Sve to su loše navike.  Japanski znanstvenici sa Sveučilišta Hiroshima pratili su više od 5000 odraslih osoba. Podijelili su ih u kategorije: brzi, normalni i spori „jedači“.

Na početku istraživanja ni jedan od sudionika nije imao neke loše vrijednosti, bolesti ili tegobe sa želucem. vSmrtonosan kvartet Nakon pet godina ispitanici su išli na pregled.

Rezultat: kod brzih jedača postojala je 89 posto veća vjerojatnost za jedan od četiri metaboličkih sindroma. Oni se nazivaju i „smrtonosni kvartet“, a u njih se ubrajaju pretilost, smetnje pri metabolizmu masti (visoki kolesterol), visoki krvni tlak i inzulinska rezistencija (razvijanje dijabetesa tipa2). 

 Osim tri ozbiljna zdravstvena problema, brzi jedači imali su i višak kilograma. Što također nije bezazleno - iako nas višak kilograma često muči zbog estetskih razloga, on je također podloga za razvijanje bolesti. No, kakve veze ima brzo ili sporo jedenje s tim. „Kad ljudi brzo jedu, nemaju osjećaj sitosti te nastave jesti i tako pojedu više nego što tijelu treba“, tvrde znanstvenici koji su vodili istraživanje.

Naime, otkad se želudac stane puniti, ljudskom mozgu treba otprilike 10 minuta da signalizira da smo siti i da treba prestati jesti. A koliko se može pojesti u tih 10 minuta ako brzo jedemo! Dakle, tko trajno želi paziti na zdravlje i težinu, treba paziti što dolazi na stol, ali i koliko brzo jede.

 

 

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH