glavni urednik

glavni urednik

Suficit Federacije BiH u 2017. godini prema podacima Ministarstva finansija iznosio je nevjerovatnih 122 miliona maraka! Ministarstvo finansija je do ovog iznosa došlo tako što je “zaboravilo” da u izvještajima prikaže troškove od 81 milion maraka. Zaboravljeni troškovi nisu bili dovoljni pa je i novac namijenjen za izgradnju autocesta preusmjere na pokrivanje redovnih troškova. Ukupni troškovi Federacije u 2017. godini iznosili su 2,4 milijarde maraka!

Piše: Azra Omerović
Od polovine prošle godine federalna ministrica finansija i dopredsjednica Vlade FBiH Jelka Miličević zajedno sa premijerom Fadilom Novalićem hvalila se u medijima kako Federacija prvi put nakon deset godina ima višak prihoda nad rashodima (suficit). Medijsko hvalisanje trajalo je do početka 2018. godine kada je izašao Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta FBIH. Koliko su tvrdnje ministrice i premijera daleko od istine najbolje pokazuje razlika u izjavama ministrice i nalaza revizora.

Polovinom 2017. godine ministrica Milicević prvi put se u medijima pohvalila sa viškom od 60 miliona maraka u budžetu Federacije.”Mi smo po prvi put u Federaciji nakon deset godina u suficitu. Proračun FBiH ostvario je u razdoblju 1.1.- 30.6.2017. godine suficit od 60,8 milijuna KM. I ukupan financijski rezultat svih kantona je u suficitu od 137,2 “, tvrdila je ministrica Miličević.

Prema podacima Ministarstva finansija ukupni suficit u budžetu Federacije do kraja godine porastao je na nevjerovatnih 122.458.457 KM! Da su podaci Ministarstva finansija u najmanju ruku daleko od istine pokazali su podaci revizora.

“Akumulirani višak prihoda nad rashodima/suficit iskazan u bilansu stanja Budžeta FBiH na dan 31.12.2017. godine u iznosu od 122.458.457 KM, ne može se potvrditi za 81.760.730 KM, s obzirom na to da je izvršenom revizijom financijskih izvješća jednog broja proračunskih korisnika utvrđeno, da obveze i rashodi u Glavnoj knjizi Riznice nisu evidentirani sukladno važećim propisima…. Zbog navedenog rashodi i izdaci su za navedeni iznos podcijenjeni, odnosno manje iskazani”, naveli su revizori.

Ministarstvo finansija prilikom izrade Izvještaja o izvršenju budžeta FBiH za 2017. godinu, nije prikazalo rashode od 81 milion maraka! To je za direktnu posljedicu imalo uvećanje suficita za 66 posto što je imalo za posljedicu da finansijski rezultat na kraju godine bude krivo prikazan, odnosno uvećan za 66 posto. Kada se oduzme 81 milion maraka ukupni suficit bi iznosio 40,6 miliona maraka. Međutim, ostvareni suficit ne bi bio moguć bez “korekcija” Vlade.

“Ističemo da je rezultat iskazanog suficita u Izvješću,dijelom i rezultat neizvršenja planiranih kapitalnih izdataka i kapitalnih transfera, od čega su nerealizirani kapitalni transferi 83 posto, planirani 137.678.183 KM, realizirani svega 23.904.999 KM”, naveli su revizori.

Navedeni novac trebao je biti potrošen na izgradnju autocesta. Bar su tako najavili iz Vlade na sjednici održanoj u septembru prošle godine kada je usvojena Informacija o inicijativi za finansiranje infrastrukturnih projekata iz akumulirane dobiti javnih preduzeća.

“Navedeni transfer nije realiziran i ova sredstva su iskorištena za financiranje redovnih proračunskih rashoda i izdataka zajedno sa ostalim prihodima koji su ostvareni u 2017. godini“, naveli su revizori.

Svih 107 miliona maraka, umjesto na izgradnju autocesta, potrošeno je na redovne troškove Vlade. Bez obzira na tu činjenicu iz Vlade su početkom 2018. godine ponovo najavili ulaganja 183 miliona maraka u putnu infrastrukturu, odnosno izgradnju brzih cesta.

Činjenica da je novac namijenjen za izgradnju autocesta potrošen za pokrivanje redovnih troškova Vlade ne treba da iznenađuje. Troškovi Federacije u 2017. godinu povećani su za 129 miliona maraka u odnosu na prethodnu godinu, tako da su ukupni rashodi na kraju prošle godine iznosili 2,4 milijarde maraka. Čak je 11 puta izvršena emisija trezorskih zapisa u iznosu 260 miliona maraka. Novac je poslužio za prevladavanje problema likvidnosti budžeta u toku 2017. godine.

Aleksandar Kopanja, iz čijeg je pištolja pucano u blizini džamije Ferhadije u Banjoj Luci, izvinio se građanima na uznemiravanju i za “Avaz” ispričao šta se zapravo dogodilo.

– Sjedili smo i pili, to je bila pijanska glupost. Čovjek je uzeo pištolj i zapucao. Čitav život se borim protiv četnika, a ispadoh to. Stvarno nemam riječi. Ugasio sam telefon. Slao sam svima poruke, zvao sam Admira Čavku, nemam šta reći. Kriv sam što sam dozvolio da moje oružje bude dostupno drugom. Kakav pucanj u džamiju – kaže razočarani Kopanja.

Kaže da je neposredno prije našeg poziva razgovarao s muftijom Osmanom ef. Kozlićem.

– Krivo mi je što sam dozvolio da moje oružje bude dostupno drugom. Nije mi krivo što se moje ime provlači kroz novine. Ja sam sto, dvjesto, tristo Bošnjaka pomogao. Znaju ljudi da sam takav. Muftija razumije, morao je reagirati, sve sam mu objasnio i izvinio se.

Sviđa mi se njegova izjava, sto metara od džamije je napad na džamiju. Podržavam to. Ali ne mogu da vam opišem kako se osjećam što sam ja tu, što se moje ime dovodi u taj kontekst – kaže na kraju Kopanja.

Najmanje deset hiljada tona uglja, čija je vrijednost procijenjena na oko milion i po maraka, misteriozno je nestalo na putu između Rudnika mrkog uglja Banovići i Termoelektrane Tuzla, saznaje Žurnal.

“U Termoelektrani Tuzla je krajem mjeseca juna 2018. godine izvršeno snimanje zaliha uglja na depoima. Poređenjem vrijednosti zaliha uglja mrki 2, utvrđenih geodetskim snimanjem, sa vrijednostima zaliha uglja, evidentiranim na bazi prometa uglja u drugom kvartalu, utvrđena je razlika zaliha uglja mrki 2 u iznosu od 10 hiljada tona“, izvijestio je direktor Termoelektrane Tuzla Izet Džananović izvršnog direktora Elektroprivrede BiH Nevada Ikanovića.

Ugalj mrki 2 proizvodi RMU Banovići, s čijim je generalnim direktorom Muneverom Čergićem održan sastanak sredinom prošlog mjeseca. „Na bazi iznesenih stavova o problemu manjka uglja, zaključeno je da uzrok i iznos manjka nije moguće utvrditi“, napisao je Džananović.

Početkom jula, direktor Termoelektrane Tuzla zatražio je od RMU Banovići detaljne informacije o manjku.„Kontrolnim vaganjem isporučenog uglja iz RMU Banovići, prije i poslije geodetskog snimanja, na željezničkoj vagi u Termoelektrani Tuzla, uočena je negativna razlika u odvagama zaprimljenog uglja Mrki 2 iz RMU Banovići na štetu Elektroprivrede BiH“, istakao je Džananović u svom dopisu generalnom direktoru RMU Banovići Muneveru Čergiću, piše Zurnal.info.

Zatražio je detaljna izjašnjenja u vezi sa manjkom, te zahtijevao „da se na bazi utvrđene razlike u odvagama izrade zapisnici o reklamaciji isporučenih količina uglja za drugi kvartal tekuće godine“. Odgovor čelnika RMU Banovići bio je jednostavan. Ako je i bilo greške, pogriješio je službenik na vaganju u Rudniku, ali ne i Čergićeva uprava. Što znači da će Elektroprivreda BiH biti oštećena za najmanje milion i po maraka. Pojednostavljeno, ugalj je ‘nestao’ i nikome ništa.

Po nalogu Tužilaštva TK pripadnici MUP-a TK uhapsili su generalnog direktora GIKIL-a Debasish Gangulija koji je osumnjičen za krivična djela koja se odnose na zagađenje zraka i vode.

On je trenutno na kriminalističkoj obradi u prostorijama MUP-a, a sutra bi trebao biti predat Tužilaštvu koje vodi istragu.

Vojni kontingent iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji će učestvovati u EUFOR-ovoj vježbi "Brzi odgovor 2018." stigao je u Sarajevo. Radi se o 40 vojnika koje je paranoični predsjednik RS, Milorad Dodik, proglasio britanskim obajveštajcima koji su kamuflirani u vojne uniforme.

Britanski vojnici sudjelovat će u vježbi pod nazivom „Brzi odgovor 2018" . Uvježbavat će se sposobnost EUFOR-a da pozove svoje rezervne snage kao pojačanje i za pružanje podrške domaćim vlastima, organima za provedbu zakona i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, saopćeno je iz EUFOR-a.

U toj međunarodnoj vježbi sudjeluju višenacionalne snage EUFOR-a, elementi rezervnih snaga iz Austrije, Bugarske, Italije, Rumunije i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i Taktička rezervna grupa iz sastava NATO snaga na Kosovu. Vježba će se održati na teritoriji Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

-Te Rezervne snage će također iskoristiti priliku kako bi nakon vježbe sudjelovale u aktivnostima kombinirane obuke s Oružanim snagama B-osne i Hercegovine, obavijestili su javnost iz EUFORA.

Podsjećamo, sredinom juna ove godine, kada je objavljena vijest o dolasku 40 britanskih vojnika u BiH na vojnu vježbu, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u BiH dolazi „40 britanskih obavještajaca zamaskiranih u vojnu jedinicu, čiji će zadatak biti da prisluškuju, prate i prave informacije za medije“.

"Ovdje ulaze ljudi tog kalibra, znači obavještajci, kamuflirani u vojnike koji će raditi na prisluškivanjima, praćenjima i stvaranjima informacija i vjerovatno servisiranja tih informacija medijima", rekao je Dodik za RTRS.

Komentirajući izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da vlast u ES nepotrebno diže galamu i da je SNSD slabiji nego što je mislio ako se prepao 40 vojnika, Dodik je rekao da pojedinci iz Republike Srpske neopravdano minimiziraju problem dolaska britanskih vojnika.

"Niko se ne boji, ne bojimo se ni mi, ali kako je moguće da član Predsjedništva može da kaže da je to u redu. To definitivno nije u redu. Republika Srpska to odbija", istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, očigledno je to dio ukupne atmosfere pokušaja da se obezbijedi da Ivanić i ostali pobijede na predstojećim izborima.

Nešto kasnije, krajem juna, Dodik je dodatno zaoštrio retoriku ustvrdivši da britanski špijuni prisluškuju državni vrh Srbije i bh. entiteta Republika Srpska, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njega.

Dodik je u izjavi za srbijanski Kurir utvrdio da postoje brojni dokazi da britanske obavještajne službe imaju prislušni centar i da prate vrh Republike Srpske, a pretpostavlja da je ista situacija i u Srbiji.

Na pitanje odakle dokazi za to, Dodik je odgovorio:

"Dokaz su izjave ministra odbrane, potvrde da će se Velika Britanija baviti ruskim uticajem na ovom prostoru. U julu se formira poseban operativni centar koji predvode Britanci. Tu su i izjave britanskog ambasadora".

Predsjednik RS ponovio je tvrdnju da se ne radi o običnim vojnicima, pješadincima, već specijalcima koji se obavještajnim radom bave na osnovu veoma savremene i sofisticirane tehnologije.

Dodik kaže da pretpostavlja i tvrdi da je britanska služba uvijek bila prisutna na ovom prostoru i da su uvijek radili protiv srpskih državnih i nacionalnih interesa.

"Dokaz je u činjenici da je već ranije obavještajna služba BiH otvorila operativne naloge prisluškivanja zvaničnika Srbije i Republike Srpske. Svako ko je ovdje upućen u bilo šta, zna da to u BiH ne može da se radi bez odobrenja zapadnih službi. Šta ćete veći dokaz od ovog", tvrdi Dodik.

Na pitanje da li je o svojim tvrdnjama obavijestio Vučića, Dodik odgovara da "Vučić to vrlo dobro zna".

Federalna uprava za inspekcijske poslove donijela je rješenje kojim se nalaže obustava rada GIKIL-a iz Lukavca. GIKIL-u je dat rok od 30 dana da obustavi rad s obzirom da je riječ o složenom poslovnom sistemu.

U vezi sa eskaliranom situacijom po okoliš u rijeci Spreči izazvanom nesavjesnim poslovanjem operatora GIKIL d.o.o. Lukavac, nadležni federalni inspektori su u prethodnom periodu poduzimali neophodne aktivnosti na sprječavanju nastanka većih šteta u okoliš, te u zadnjem obavljenom timskom inspekcijskom nadzoru zapisnikom konstatovali da operator obavlja svoju djelatnost bez okolinske dozvole, što je bio preduvjet da se operatoru izrekne mjera obustave rada, navode iz FUZIP-a.

- Imajući u vidu da je privrednom društvu GIKIL d.o.o. Lukavac, konkretno za pogone za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije u općini Lukavac, Zaključkom Federalnog ministarstva okoliša i turizma od 07. avgusta 2018. godine odbačen Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, te da kontrolisani subjekt ne primjenjuje zakonske odredbe u obavljanju privredne djelatnosti, Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno, federalni inspektor zaštite okoliša je sa jučerašnjim danom (22. avgust 2018.) donio Rješenje o obustavi rada ovog privrednog subjekta.

Rješenje o obustavi rada doneseno je na temelju Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o upravljanju otpadom, Zakona o zaštiti zraka, te Zakona o inspekcijama Federacije BiH.

Konkretnim rješenjem naređeno je GIKIL-u da obustavi rad do pribavljanja okolinske dozvole, kao i da izvrši identifikaciju svih vrsta otpada na lokaciji (uključujući opasni otpad), te zbrine sav opasni otpad sa lokacije putem ovlaštenog operatera za upravljanje otpadom.

GIKIL-u je dat rok od 30 dana da obustavi rad s obzirom da je riječ o složenom poslovnom sistemu, gdje treba izvršiti aigurno gašenje raznih postrojenja, pogona, peći, (posude pod pritiskom, koksara, itd), te da po izvršenju obustave rada u pisanoj formi obavijesti Federalnu upravu za inspekcijske poslove, odnosno, nadležnog inspektora.
Naglašavamo da je GIKIL jedan od najnedisciplinovanijih privrednih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da je Federalna uprava za inspekcijske poslove kod ovog privrednog subjekta u kontinuitetu vršila inspekcijske nadzore, a u periodu nakon 1. januara 2015. godine kada su okolinskom dozvolom GIKIL-u smanjene granične vrijednosti emisija, samo iz oblasti zaštite okoliša obavljeno je više od 20 inspekcijskih nadzora, gdje unatoč izrečenim upravnim mjerama i prekršajnim sankcijama za nepravilnosti nije ostvaren značajniji stepen poštivanja i zakonitosti rada. Jedini zakonski mehanizam koji prema GIKIL-u do jučerašnjeg dana nije upotrijebljen je mjera obustave rada - navode u saopćenju iz FUZIP-a.

Pored ovog, i Tužilaštvo Tuzlanskog kantona otvorilo je istragu u pogledu eventualnog utvrđivanja elemenata krivične odgovornosti.

- Cijeneći moguće posljedice ekološkog zagađivanja po zdravlje ljudi i okoliš, s jedne strane, i onaj socijalni momenat vezan za posljedice obustave rada na sudbinu radnika ovog poslovnog subjekta, Federalna uprava za inspekcijske poslove stava je da je izdato rješenje o obustavi rada, koje će trajati do dobijanja okolinske dozvole, ipak, jedina preostala raspoloživa zakonska mjera, koja može utjecati na GIKIL da poslovanje obavlja na ekološki prihvatljiv način poštujući zakonom propisane procedure.

Sa tim u vezi, nadamo se da će GIKIL prepoznati ozbiljnost situacije u koju je sam sebe doveo, te iskazati opredjeljenost u smislu ozbiljnih investicija u ekološku infrastrukturu (prečistači, filteri, zbrinjavanje otpada i kontinuirano kvalitetno održavanje pogona i postrojenja), te sveukupno poboljšati i unaprijediti svoje poslovanje, kao i uvjete rada za sve uposlenike GIKIL-a - navodi se u saopćenju Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ministra saobraćaja Kantona Sarajevo Muju Fišu priveli su pripadnici Federalne uprave policije.

Osim ministra, kako nezvanično saznajemo, privedeni su i nekadašnji privremeni upravnik Grasa Haris Gušić i Amir Junuzović, vlasnik kompanije Junuzović Kopex Lukavac.

Kako se moglo saznati, pod istragom su zbog sumnji u zloupotrebu položaja ili ovlasti kada je u pitanju provođenje tenderskih procedura.

Istraga se vrši po nalogu Tužilaštva TK-a koje se u međuvremenu oglasilo saopćenjem za javnost.

"Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv 5 osoba i jednog pravnog lica, a vezana je za izbjegavanje postupka javnih nabavki prilikom kupovine 26 rabljenih autobusa na plin od strane odgovornih osoba u Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću “GRAS” Sarajevo od firme privrednog društva “Junuzović kopex” Lukavac tokom 2017. godine, sa ciljem pribavljanja imovinske koristi prodavcu od više stotina hiljada maraka, pri ćemu su korištena dodjeljena budžetskih sredstava Kantona Sarajevo, iz kojih sredstava je i ostvarena ova korist." navode iz Tužilaštva TK-a.

Također, istraga se vezuje i za pokušaj da se na isti način i sa istim ciljem pribavljanja takve koristi provede i nabavka 25 minibus vozila u GRAS-u, od iste firme i po sličnoj matrici poslovanja.

"Istraga je otvorena protiv Muje Fiše-u tom periodu ministra saobraćaja a trenutno ministra za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo, Harisa Gušića-privremenog upravitelja u GRAS-u, Adnana Himzanije- predsjednika Sindikalne podružnice GRAS-a, Sanela Nezirića-advokata i edukatora za javne nabavke, te protiv Amira Junuzovića-vlasnika i osnivača firme Junuzović kopex Lukavac. Također, istraga je otvorena i protiv pravnog lica Junuzović kopex Lukavac", saopćili iz Tužilaštva.

(Iako u saopćenju Tužilaštva stoji da je Mujo Fišo trenutno ministar za boračka pitanja u Vladi KS-a, on je još uvijek ministar saobraćaja, op.a.)

Po nalogu Tužilaštva pripadnici Federalne uprave policije su danas osumnjičene pozvali na ispitivanje i kriminalističku obradu.

Postoje osnovi sumnje da je Fišo, kao ministar saobraćaja u Vladi KS, udružio grupu ljudi, u kojoj su bili i pomenuti kao članovi, te su po prethodnom dogovoru, suprotno Zakonu o javnim nabavkama BiH i poslovnim interesima KJKP GRAS Sarajevo, u postupku nabavke autobusa, zloupotrijebili svoja službena ovlašćenja, ili u slučaju određenih članova grupe svojim djelovanjem doprinjeli da se zloupotrijebe službena ovlašćenja, a kako bi se pribavila imovinska koristi firmi Junuzović kopex.

Navedeno je da je, udruženim djelovanjem osumnjičenih, ovoj firmi pribavljenja imovinska korist u većem iznosu, kao razlika između prodajne vrijednosti i nabavne cijene vozila, te da su pokušali prodajom i kupovinom minibus vozila ovoj firmi pribaviti također imovinsku korist u većem iznosu.

Oni su osumnjičeni da su kao saučesnici počinili krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela u sticaju sa produženim krivičnim djelom zloupotreba položaja i ovlašćenja, dok je pravno lice Junuzović kopex Lukavac osumnjičeno za zloupotrebu položaja i ovlašćenja.

Nakon što je Milorad Dodik optužio Ambasadu SAD-a u BiH i USAID da se pod plaštom borbe protiv kriminala i korupcije miješaju u unutrašnje stvari, u izborni proces, ali i pokušavaju smanjiti ruski utjecaj u BiH, reagovali su iz američke ambasade u našoj zemlji.

Dodikove optužbe smatraju lažnim navodeći da se pomoć SAD-a koristi za teorije zavjere koje su u službi izbornih kampanja u BiH.

Vlast RS-a će ući u trag američkom novcu i evidentirati sve koji ga koriste, jer je izvan pravnog i finansijskog sistema godinama stizao u BiH , poručio je Milorad Dodik. Kaže, vrijeme je za pobunu.

"Ne s namjerom da spriječimo bilo kakvo drugačije ili neko drugo mišljenje koje bi iznosilo istinite podatke. Ne, to nam nije namjera. Ovo je podrivanje sistema, ovo je miješanje u politički proces i u izborni proces od strane USAID-a."

Ovo su izmišljotine i neistine, Vlada SAD-a projekte implementira uz punu koordinaciju sa domaćim vlastima i u skladu sa domaćim zakonima, navode iz Američke ambasade. Planirani programi su nastavak dosadašnjih napora u borbi protiv korupcije.

Lažne optužbe Milorada Dodika na račun projekta kojem je cilj borba protiv korupcije u javnom sektoru trebalo bi da potaknu pitanja o njegovoj predanosti transparentnoj i efikasnoj vladavini, kao i o njegovim ličnim motivima, imajući u vidu nedavne izvještaje o nekretninama i drugoj imovini u njegovom posjedu.

Sporno je Dodiku i to što ga nisu konsultirali iz Vijeća ministara BiH kada su potpisivali Prijedlog sporazuma sa USAID-om. Nismo obavezni, a nećemo nikada ni tražiti saglasnost nižih nivoa vlasti za bilo šta što je u nadležnosti države, poručio je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara, ističući da je do sada USAID za razne projekte u BiH osigurao oko 1,8 milijardi dolara.

Potpuno je jasno da izvor Dodikove nervoze nisu procedure ili već ogoljena floskula "prijenosa ustavnih nadležnosti" koju Dodik sistemski zloupotrebljava, dok ih istovremeno sam najagresivnije krši, nego upravo procesi koje vodi Vijeće ministara BIH, a kojih se očito najviše plaši, jer su vezani za jačanje državnih institucija i vladavinu prava.

Isproban je ovo recept, uoči izbora stvoriti paranoju i etiketirati medije, nevladine organizacije i pojedince koji progovore protiv vladajućih, a sebe predstaviti kao jedinog zaštitnika RS-a. Ovaj put, Dodik tvrdi, to je plaćeno američkim novcem. U opoziciji ovo smatraju skretanjem pažnje s važnijih tema.

"USAID je ovdje prisutan više od dvije decenije, pomagao je sve moguće projekte i mislim da je to na tragu proizvodnje još jedne teme i skretanje pažnje sa onih koje su u suštini ključne za život građana ovdje", kategoričan je Perica Bundalo, sekretar PDP-a.

Osam miliona američkih dolara razlog je za Dodikove optužbe da se Washington miješa u unutrašnje stvari BiH. A ti milioni još nisu ni došli u našu zemlju. Korisnik će biti državna Agencija za javne nabavke, a namijenjeni su za sprečavanje korupcije u institucijama i transparentnost u procesu javnih nabavki.

Koliko još godina ispraznih riječi i loših rezultata njihove vlasti treba da podnosite? Koji su to pozitivni rezultati osim onih u njihovim imovinskim kartonima? Živite li bolje ? Razmislite, sjetite se…pa istu priču pričaju dvadeset godina. Nisu uspjeli. Tačka. Nema više.

Piše: Amarildo Gutić

„Predsjedništvo HDZ BiH je, nezadovoljno političkim položajem hrvatskog naroda u BiH, formiralo radnu grupu koja bi trebalo da predloži niz mjera za ostvarivanje ravnopravne pozicije bh. Hrvata. (…) Oni koji žele diskvalificirati bilo koji pokušaj rasprave o položaju Hrvata u BiH pokrenuli su i ideju o formiranju trećeg entiteta u BiH. (…) U cilju povratka Hrvata na područje RS potrebno je osigurati materijalnu podršku. (…) Hrvatska strana neće odustati od rekonstrukcije Televizije BiH“.

Ukoliko ste pomislili da je ovo saopštenje neke od posljednjih sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, pogriješili ste. Vijest datira od prije gotovo 20 godina, tačnije februara 1999.

Neka pokušaju glasači HDZ-a na trenutak zaboraviti navijačku ostrašćenost, nacionalni ponos, inat prema „onima drugima“. Neka se zapitaju šta je to HDZ BiH uradio od onoga što im od izbora do izbora obećava. Dvadeset i više godina, prelistajte arhivu i uvjerićete se da stranački čelnici poput mantre ponavljaju riječi sa početka ovog teksta. Zašto glasati za onoga koji nije ispunio niti jedno obećanje kojim je pridobijao birače?

Koliko još godina ispraznih riječi i u suštini gubitničkih rezultata njihove vlasti treba da podnosite? Čime su zaslužili glasove ti čovići, bevande, čolaci, krište, čavare, čordaši, krešići? Koji su to pozitivni rezultati osim onog u njihovim imovinskim kartonima? Živite li bolje ? Da li ste dobili posao bez članske knjižice? Kukumavčiti i brojati koliko nema Hrvata u RS, koliko ih je svakim danom sve manje u Hercegovini, Srednjoj Bosni, Posavini, Tuzli nije ono zbog čega ste im davali glasove. Razmislite, sjetite se…pa istu vam priču pričaju dvadeset godina. Nisu uspjeli. Tačka. Nema više.

IZLAPJELI ŠATORSKI HIT

Šta može nagnati nekog glasača SNSD-a ili ako baš hoćete Milorada Dodika da ponovo glasa za njih? Mogu li oni razaznati laži u toj svojevrsnoj političkoj šizofreniji koja im se servira proteklih godina? Ako su im Srbi u RS dali glas zbog obećanja o nezavisnosti, ekonomskom prosperitetu, borbi protiv kriminala i korupcije, onda nemaju više niti jedan razlog vjerovati i zaokružiti ista imena na izbornim listićima. Šta su uradili cvijanovićke, špirići, majkićke, markovićke, radmanovići, viškovići, košarci, petrovići i konačno dodici ?

Razlikuju se samo u tome jesu li tokom mandata inkasirali stotine hiljada ili milione maraka. Slušate njihove priče o stranim plaćenicima, neprijateljima RS, bauku koji prijeti od Federacije do pola svijeta, a oni ih pričaju da se niko ne dosjeti pitati gdje su „Ugljevik 3“ i obećane hidroelektrane, tvornice, aerodromi, gdje su nestali Farmlend, Alumina, Banka Srpske, gdje je novac od prodaje telekoma i naftne industrije, gdje je nestalo Specijalno tužilaštvo? Junače se SNSD-ovci pričom o Kosovu i bratskoj Srbiji, a udvostručili su dug Republike Srpske novim kreditima i još se lažno hvale kako će dobiti nove iz Rusije.

Svojoj djeci kupuju stanove u Beču, Beogradu, Novom Sadu, Budvi, otvaraju im restorane, apoteke, raznorazne firme novcem iz tih istih kreditnih zaduženja. Pogledajte redove mladih ljudi ispred ambasada i konzulata, kolone punih autobusa koje je ta vlast nagnala u neizvjesnost tuđe zemlje. Da li ste im zbog toga dali glas? Razmislite, sjetite se…pa istu vam pjesmu ispod šatora pjevaju iznova i iznova godinama. Nisu uspjeli. Tačka. Nema više.

JOŠ 8 NAJTEŽIH GODINA S NJIMA

Nema boljeg dokaza o političkom mazohizmu u Bošnjaka od glasanja za SDA. Šta nekoga treba nagnati da „nakon 20 najtežih godina s njima“ ponovo glasa za izetbegoviće, džaferoviće, genjce, mehmedoviće, osmanoviće, sarajliće, novaliće…

Sijanje straha od prethodne dvije nacionalističke stranke oprobani je recept da se zaborave ratni profiteri i postratni privatizacioni mešetari. Da se zaborave milijarde donacija, računi i depoziti u stranim bankama koje je nekoliko familija preuzelo u ime „svojih Bošnjaka“. Da se zaborave lažna, nerealna obećanja borcima i ratnim vojnim invalidima, da se zaborave uništene fabrike i hiljade radnika koji su im i gladni još uvijek vjerovali. Krivaja, Energoinvest, Unis, Šipad, Željezara Zenica, GP Bosna, Agrokomerc, Borac, Vatrostalna, Rudstroj, KTK Visoko, Granit, Fabrika duvana Sarajevo, Polihem, Hidrogradnja, Konjuh, Vranica…dug je niz. Kao što je dug niz kojekavih šaja, budnja, delimustafića, selimovića, čorhodžića, alispahića, čengića koji su za i na račun SDA bez skrupula oteli sve što se oteti može.

Ko može opet glasati za stranku čiji su čelnici naplaćivali zapošljavanje u javnim preduzećima i institucijama, stranku koja je glavni zagovornik novih i novih poreza, pa čak i „sadake“ koja ovdašnjim starcima pristiže od rodbine iz inostranstva? Zato, razmislite, sjetite se, predsjednik SDA moli za još osam godina vlasti i sve će biti potaman, kaže. Za dvadeset i više godina nisu uspjeli. Tačka. Nema više.

SAMO NEKA NISU ISTI

SBB Fahrudina Radončića je stranka koja je dopodne vlast, a popodne opozicija, tako da nije vrijedna rabljenja tastature.

Isto vrijedi i za SDP BiH, koja unatoč (samo)proklamovanoj reformi još nije dokazala da opet neće vladati istom matricom – ako i kada postane dio vlasti.

Dosadašnja vlast u BiH je postala sinonim za korupciju i nepotizam, ona je stavljanjem pravosuđa pod svoju kontrolu, gotovo uništila postojanje i vjeru u pravnu državu. Ona se zadužuje kako bi opstala preglomazna administracija iz koje crpe glasove koje im donose prevagu, uz one lažne na izborima u čemu im zdušno pomaže Centralna izborna komisija.

Logično je pitanje nakon svega, za koga onda glasati? Odgovora u ovom tekstu nema, jer je ovo samo podsjećanje kako su dosadašnji vladali. I poziv da ne budete pasivni posmatrač rezultata izbornog dana.

Zato još jednom razmislite da li želite živjeti u ovakvoj BiH ? Istu nam priču pričaju dvadeset godina. Nisu uspjeli. Tačka. Nema više.

Njemačka priprema novi Zakon o useljavanju, a cilj toga jeste: biti uspješniji u dovođenju kvalifikovane radne snage, prije svega iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Dakle i iz Srbije i BiH.

Autorima novog njemačkog Nacrta zakona o useljavanju jedno je jasno: mali broj nezaposlenih i sve više starije populacije preduzećima veoma otežava da popune radna mjesta kvalifikovanom radnom snagom. Preduzetnici ukazuju da regrutovanje samo ljudi iz Evropske unije nije dovoljno kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom koja Njemačkoj nedostaje.

Zato Njemačka u dovođenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja mora da bude znatno uspješnija nego do sada, piše u Nacrtu zakona. Pod trećim zemljama podrazumevaju se države koje nisu članice EU. Nacrt zakona koji priprema Ministarstvo unutrašnjih poslova i koji je već poslat u Ministarstvo rada i Ministarstvo privrede, trebalo bi krajem avgusta da bude predstavljen i kabinetu kancelarke Angele Merkel. Na insistiranje ministra unutrašnjih poslova Horsta Zehofera (CSU) mora se izbjeći „useljavanje u socijalne sisteme“.

Sistem bodovanja?

Za razliku od Velike Britanije, Kanade i Australije, njemačka vlada ne želi da uvodi sistem bodovanja koji migrante podvrgava višestrukim provjerama. Provjerava se, naime, nivo obrazovanja, znanje jezika i kompatibilnost s tržištem rada. Budući useljenici dobijaju određeni broj bodova i, ukoliko su prikupili dovoljan broj, dobijaju vizu. Ako nisu, odnosno ako su ispod predviđenog minimuma, useljavanje im se uskraćuje.

Socijaldemokratska partija (SPD) predložila je 2016. da se takav sistem uvede u Njemačkoj i to je tada dobilo podršku umjerenih partija lijeve orjentacije. Ali u novom Nacrtu zakona toga nema. Preporučuje se doduše da se useljenici biraju po tim kriterijumima, ali se od bodovanja odustalo.

Na koji način bi se onda procjenjivalo ko može da dobije vizu? Po tom pitanju stručnjaci još nisu složni. „Pitam se samo kako sve to da realizujemo“, kaže Tomas Libig, stručnjak za migracije Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). „Ne znam kako bi, bez sistema bodovanja, mogli da se obuhvate različiti kriteriji. Zato smatram da je bodovanje potrebno“.

Priznavanje diploma

Za ljude s visokim kvalifikacijama Njemačka ima jedan od najjednostavnijih useljeničkih zakona na svijetu. „Pod sadašnjim uslovima jednostavnije je doći u Njemačku nego recimo u Kanadu“, kaže Libig. „Njemački sistem koncentriše se na diplome. Ako imate papire da ste kvalifikovani i ako imate posao, možete doći i bez znanja njemačkog“.

Ljudima s prvoklasnim kvalifikacijama Njemačka nudi vizu i bez obzira na to što nemaju obezbijeđen posao. Oni mogu sami da dođu u zemlju i da traže posao. Ali ono što u Njemačkoj nedostaje jesu ljudi sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, vaspitačice, električari, stolari… Takva zanimanja pokrivaju 60 odsto njemačkog tržišta rada. Do sada je škripalo s priznavanjem diploma. Ukloniti te barijere, kako piše u Nacrtu zakona o useljavanju, bio bi ključ uspješne integracije na tržištu rada.

Uzor: Danska

Ali Nacrt ne objašnjava kakav bi nivo poznavanja njemačkog jezika morao da ima useljenik i da li on mora da ima konkretnu ponuda za posao.

U ovom trenutku čini se da njemačka vlada razmatra mogućnost izdavanja viza i ljudima sa srednjom stručnom spremom. To se u Danskoj pokazalo ka pravi potez, ali vlasti u Njemačkoj po tom pitanju još nemaju iskustva. Mnogo toga zavisi i od njemačkih poslodavaca, odnosno njihove spremnosti da uđu u rizik. Libig međutim ukazuje da mnoga njemačka preduzeća nerado zapošljavaju ljude iz inostranstva. „Pitali smo ih da li imaju interesa da radnu snagu traže i na stranim tržištima rada, na šta je najveći broj odgovorio: Ni u kom slučaju.“

Kako bi postala atraktivna za ljude s visokim obrazovanjem, Francuska je tu stavku nedavno precizirala u svom Zakon o useljavanju. To se posebno odnosi na menadžere koji rade za multinacionalne korporacije i koji zarađuju više od 5.000 evra mjesečno. Švedska opet njeguje mnogo liberalniju politiku. „Tamo možete da dođete i da tražite bilo koji posao“, kaže Libig. On dodaje da je, za razliku od Švedske, Francuska prilično zatvorena, a da se Njemačka nalazi negdje između te dvije zemlje.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH