glavni urednik

glavni urednik

Sabina Ćudić, zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine,reagirala je nakon gostovanja njene kolegice zastupnice Kenele Zuko u programu N1 televizije, poručivši da je "razočarana, zatečena i zgrožena".

Naime, Zuko je, gostujući u subotu u emisiji "Novi dan" N1 televizije, govorila o Ćudić, a u jednom dijelu razgovora zapitala se zašto "Sabina Ćudić ne rađa djecu".

- Ja bih dala jednu digresiju, evo gospođa Sabina Ćudić se vodi time da će se više djece rađati ako se da 180 maraka šest mjeseci mjeseci. Ona je bila kantonalna zastupnica prošle četiri godine, sada je ponovo zastupnica, zašto ne rađa djecu?, zapitala se Zuko.

Ćudić je, reagirajući, ovakvu izjavu ocijenila "simbolom sunovrata našeg javnog diskursa".

- Razočarana, zatečena i zgrožena odlukom zastupnice Zuko, inače doktorice pedagogije, da razgovor o porodiljskim naknadama i opravdanje zašto je bila protiv mog amandmana na budžet Federacije Bosne i Hercegovine kojim se obezbjeđuje naknade za nezaposlene porodilje svede na pitanje: Zašto onda Sabina Ćudić ne rađa djecu nego je na jednom djetetu? Da neko koga ne poznajem, ko ne zna ništa o meni, o mojoj porodici, o tome želim li, mogu li, hoću li imati više djece - iskoristi svoj intervju da problematizira moju kompetentnost da govorim o zakonskim rješenjima kada sam "na jednom djetetu" je simbol sunovrata našeg javnog diskursa. Žao mi je da ste se odlučili na ovaj korak, zastupnice Zuko, morali bi biti iznad toga", poručila je Sabina Ćudić na svom Instagram profilu.

Iako su zabilježile stope smanjenja nezaposlenosti, Makedonija i Bosna i Hercegovina su i dalje pri začelju u regiji, dok je Slovenija sa ostvarenom stopom nezaposlenosti od svega pet posto najbolja u regiji.

Stopa nezaposlenosti u BiH iznosi, prema posljednjim podacima za prošlu godinu, 18,4 posto. To je za 5,1 posto manje nego godinu ranije.

Do smanjenja nezaposlenosti od 2,1 posto došlo je i u Makedoniji, ali ta zemlja je sa 20,8 posto nezaposlenih najgora u regiji kada je u pitanju tržište rada.

Nezaposlenost je i u Crnoj Gori smanjena za 3,3 posto, ali je i dalje generalno visoka. Crna Gora je prošlu godinu završila sa stopom nezaposlenih od 14,1 posto.

Slovenija je, istovremeno, jedina zemlja u regiji koja više izvozi nego što uvozi.

S obzirom da su balkanski političari, pogotovo u vrijeme predizbornih kampanja skloni da manipuliraju ekonomskim pokazateljima kako bi skupili političke poene, Al Jazeera je provjerila šta se zapravo krije iza namjerno plasiranih netačnih informacija, prije svega o izvozu i zaposlenosti.

Vještački rast standarda

Sanel Halilbegović, profesor na Burch Univerzitetu u Sarajevu, kaže da BiH, kao i neke države u regiji dolaze u kontradiktornost gledanja na smanjenje nezaposlenosti kao dobru vijest.

Čak šta više, navodi Halilbegović, ovakva vijest je vrlo alarmantna i ukazuje na svojevrstan uvod u ekonomsku anomaliju koja se zove “sintetički rast standarda”, gdje porast životnog standarda nije uzrokovan nekim radikalnim mjerama zapošljavanja ili podsticaja pokretanja i sekundarnog zapošljavanja u srednjim i malim preduzećima i slično, već je taj nadasve vještački rast standarda, uzrokovan tektonskim pomjeranjima u demografiji jedne zemlje ili regije.

“To uključuje, a nije limitirano sa odlaskom mlade radne snage iz zemlje, smanjenjem djelitelja u razlomku koji definira procenat nezaposlenih (djeljenik otprilike ostaje isti, dok se djeljitelj smanjuje) itd. Konkretno, BIH je odavno prešla kritičnu tačku omjera zaposlenih prema broju penzionera, te je jednostavnom analizom vrlo lako utvrditi da je jedino rješenje opstanka PIO fonda u stvari zaduživanje u beskraj, jer mlada radna snaga, koja bi u narednih 20/30/40 godina trebala “upumpavati” novac u PIO kroz doprinose, se sve više osipa“, ukazuje on.

Moramo biti svjesni, ističe on, da će političke vođe statistiku uvijek interpretirati na način kako to njima odgovara ili onako kako ih to čini pozitivcima, jer koliko god bila egzaktna i objektivna, čak je i statistika podložna subjektivnom tumačenju u nekoj mjeri.

“Čak nije isključeno da će određene političke vođe, a kad im u nekom momentu to bude potrebno, pokušati da gore navedene kontra-pozitivne efekte “sintetičkog rasta standarda” upotrijebe kao materijal za sopstvene hvale i veličanja. Upravo su državne institucije one koje imaju tačne, realistične podatke i metrike u svojim bazama, ali veliki problem je to što običan čovjek ne može doći do takvih informacija da bi se eventualno stvorila realnija slika stanja. Prema mom mišljenju, razne nevladine agencije, asocijacije, nevladine organizacije i slično moraju uzeti aktivniju ulogu da bi ne samo prikupili već i na jedan rudimentaran ali efektan i prodoran način emitovali nalaze analiza stvarnih činjenica te tako podignu svijest o tome u kakvom smo stvarno stanju“.

Ekonomski analitičar iz Zagreba Damir Novotny kaže da statističke analize i metodologije prikupljanja podataka o ekonomskim aktivnostima i zaposlenosti / nezaposlenosti se razlikuju u zemljama članicama Evropske unije i ostalim zemljama jugoistočne Evrope.

Statistika je, ističe Novotny, bolja u Sloveniji i Hrvatskoj, budući se temelji na metodi anketne i registrirane nezaposlenosti.

“Statistički podaci o nezaposlenosti su relevantni , ali se moraju korigirati sa stvarnim stanjem. Pri tome pomaže metoda anketiranja kućanstava. Jedan dio nezaposlenih se emigrirao u druge zemlje EU-a. Veliki dio registriranih nezaposlenih ostvaruje dohodak u ”sivoj ekonomiji” koja se procjenjuje na čak 30 posto BDP-a u zemljama jugoistične Europe“, kaže.

Makedonija ima najveći nivo sive ekonomije

Slovenija, napominje on, nema toliko visoku sivu ekonomiju, pa se podaci o nezaposlenosti odnose na stvarno nezaposlene, dok je Makedonija prema službenim podacima i statistikama najlošija, ali ima i najveći nivo sive ekonomije, odnosno ostvareni dohotci se ne registriraju.

Slično je, kaže, u Bugarskoj, Albaniji i Grčkoj.

Na pitanje kako izaći iz ove situacije, Novotny odgovara da je Njemačka primjerice prije 10-15 godina omogućila prijavljivanje za tzv. ‘mini poslove’ – male poslove na koje se plaća samo 15 posto poreza i to je, kako navodi, radikalno promijenilo sliku nezaposlenosti.

Ekonomista iz Zemuna, Goran Stanković, ističe MI u državama Balkana delimo relativno sličnu sudbinu, ali, mora se primetiti da se razlika u standardu između bivših jugoslovenskih republika nije značajno promenila u odnosu na period zajedničke države.

I dalje je, podsjeća, Slovenija na vrhu, Hrvatska iza nje, dok se ostale države sa manjim razlikama, nalaze u „drugom delu tabele“.

“Posmatranje ekonomskog razvitka bivših jugoslovenskih republika, se u savremeno doba mora obavezno gledati kroz prizmu celokupne svetske ekonomije, sa posebnim naglaskom na plasiranju međunarodnih kredita. Pod pojmom „savremena“, ja ne podrazumevam poslednjih par dekada, već proces koji je krenuo pre Prvog svjetskog rata. Od tada se stalno, ciklično, smenjuju periodi kriza i napretka, u svim svetskim državama. Naravno, i mi smo deo tog sistema“, kaže on.

Politički utjecaj

Države koje trenutno bolje ekonomski stoje od ostalih država, napominje Stanković, imaju veću zaduženost po glavi stanovnika, nego manje razvijene ekonomije.

“Mislim da je trenutno stanje u nekoj ekonomiji uvek zaslužno više faktora, koji su skloni promenama, kroz vreme. Ti faktori su: razvijenost infrastrukture, upražnjenost tržišta u nekoj oblasti, politička odluka velikih sila i mentalitet stanovništva. Mislim da je ovo poslednje najmanje važno, jer smo u istoriji mnogo puta videli da neke države padaju u krize i da se posle izvlače i prestižu države koje su im do juče bile uzor. Evropske države koje danas dobro stoje a imale su neverovatne krize su npr. Nemačka, Mađarska, Italija, Grčka … Zatim, setimo se nekih istočno evropskih država, koje su pre tridesetak godina imale neuporedivo niži standard od Jugoslavije a danas su daleko ispred nas. Mislim, da je malo moguće da su se ljudi toliko promenili i došli do novih saznanja, već je za to u velikoj meri zaslužna međunarodna politika i ciklični krugovi međunarodnog zaduživanja“.

Stanković podsjeća na veliku ekspanziju građevinske industrije bivše jugoslovenske privrede u zemljama sjeverne Afrike.

“Mislim da je za savremeni ekonomski napredak, potreban politički uticaj i unapred dogovoreni poslovi u visoko razvijenim industrijskim granama. Zaduživanje u privatne svrhe je veliko breme i problem za svakog pojedinca. Međutim, međunarodno zaduživanje je odavno dobilo svoju nelogičnu suprotnost, tako da to i ne mora uvek biti loše za standard stanovništva“.

Stanković zaključuje da se razlike između bivših jugoslovenskih republika mogu mijenjati kao i razlike među bilo kojim drugim državama, koje imaju svoje dobre i loše faze.

Bh. blok će naredne sedmice početi koalicijske razgovore o formiranju vlasti u Tuzlanskom kantonu. Tri mjeseca su potrošena na bezuspješne razgovore Građanskog bloka o formiranju vlasti, koji više ne postoji. Kantonalni odbor SDP-a je odlučio - vlast će formirati sa SDA ili PDA.Predsjedništvo Kantonalnog odbora SDP-a nema dilemu. SDP mora biti vlast, a ne opozicija. Nakon raspada Građanskog bloka, vlast će pokušati formirati s nacionalnim strankama. A samo jedna od njih je garant stabilne skupštinske većine.

"Treba nastaviti pregovore s drugim političkim opcijama koje participiraju u Skupštini TK-a, a to su SDA i PDA, ali samo kao Bh. blok ili dio Bh. bloka", kaže Enver Bijedić, predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a TK-a.

Ako je suditi prema ranijim stavovima Bh. bloka, koji je kategorički odbacio pokušaj SBB-a da u Građanski blok uključi i PDA, vlast će najvjerovatnije formirati sa SDA.

"Mi ćemo krenuti u proces formiranja vlasti, malo bržim tempom, zato što je vrijeme iza nas nepovratno isteklo. Sad moramo, naravno, da krenemo ispočetka, ali samo kao Bh. blok, samo zajedno, da vidimo koji će nam partner biti kompatibilniji", ističe Bijedić

Predsjednik Kantonalnog odbora DF-a Zlatan Begić naglašava da na nivou TK-a takva vrsta dogovora trenutno ne postoji: "Sigurno ćemo moći nešto više kazati o našim sljedećim potezima, nakon što probamo na nivou Bh. bloka pronaći minimalan zajednički stav".

A SDA čeka poziv Bh. bloka, odnosno SDP-a, s kojima žele formirati vlast.

"Mi smo pozvali SDP, kao pobjednika općih izbora u TK-u, da zajedno sa SDA, kao drugom političkom partijom po izbornima rezultatima, krenemo u pregovarački proces u vezi s formiranjem vlasti, odnosno izbor Vlade TK-a", kaže Bego Gutić, predsjednik Kluba SDA u Skupštini TK-a.

Vladu će, u tom slučaju, voditi SDP-ov premijer koji će, obećavaju u SDP-u, istrajavati na izgradnji infrastrukture u ovom kantonu, brze ceste Tuzla - Brčko - Orašje, novih termoblokova u Tuzli i Banovićima i, kako tvrde, pravednijoj raspodjeli javnih prihoda sa državnog nivoa na Tuzlanski kanton.

federalna.ba

Iz nadležnog federalnog zavoda i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske potvrdili su da je ove sedmice broj oboljelih znatno povećan te da je zabilježena srednja aktivnost bolesti sličnih gripi, odnosno da je gripa uzela maha.U stručnoj terminologiji, niska aktivnost gripe znači da se prijavljuju pojedinačni slučajevi, dok srednji intenzitet aktivnosti virusa znači pojavu znatno većeg broja oboljelih te se kvalifikuje kao pojava epidemije.

Zabrinjavajuće je upozorenje da puni zamah oboljelih od virusa sezonske gripe, koji čak može biti smrtonosan, tek počinje, piše Dnevni avaz.
Kako je potvrđeno, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH do juče je prijavljen ukupno 21 laboratorijski potvrđen slučaj virusa tipa A.

– Registrovan je trend rasta broja oboljelih u odnosu na prošlu sedmicu. Od ukupnog broja laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe, od 21 oboljelog, kod 13 slučajeva potvrđen je podtip H3N2, a osam podtip H1N1 – potvrdili su iz Zavoda.

Naglašeno je da je soj virusa H1N1 bio odgovoran za pandemiju gripe koja je izbila 2009/2010. godine.

– H1N1 od tada cirkuliše svake godine i smatra se sezonskim sojem koji uzrokuje sezonsku gripu. Zaštita protiv ovog soja obuhvaćena je sezonskim vakcinama protiv gripe – kažu iz Zavoda.

Međutim, kada je riječ o zaštiti, građani se moraju pobrinuti sami za sebe. U BiH je ove godine nabavljeno tek 56.510 doza, što je bilo dovoljno za vakcinaciju dva odsto stanovništva. U Federaciji se u domovima zdravlja troše posljednje doze besplatnog cjepiva, a u RS ih više nema.
Kod ovog tipa gripe antibiotici ne djeluju, pa građani koji se žele zaštititi mogu vakcinu kupiti u apotekama po cijeni od 21 do 23 KM.

S epidemijom gripe bori se i susjedna Hrvatska, gdje je juče u bolnicama proglašeno vanredno stanje. Tamošnji mediji pišu da jaka epidemija, poput ove koja trenutno hara, nije zabilježena cijelu deceniju.

Na Kliniku za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu, naime, juče su primljena četiri pacijenta s teškim upalama pluća i svi su na respiratorima.

Da je stanje alarmantno i u BiH, potvrdili su u domovima zdravlja, gdje kažu da osim sezonske gripe, imaju veliki priliv pacijenata s teškom upalom pluća.

U BiH 1, Hrvatskoj 14, Srbiji 2 smrtna slučaja!

U Federaciji BiH do sada je prijavljen jedan smrtni slučaj koji su u zeničkoj bolnici povezali s gripom. No, stanje u Hrvatskoj dosta je gore. Kako je izvijestio Večernji list, od 1. decembra do juče umrlo je 14 pacijenta od gripe. U Srbiji su do sada zabilježena dva smrtna slučaja, piše Dnevni avaz.

Predsjedništvo Nezavisnog bloka isključilo je danas iz stranke Omera Škalju, Elmedina Volodera, Sadika Ahmetovića, Marijanu Šećibović i Refika Šećibovića.Iz Nezavisnog bloka je saopšteno da su navedeni članovi djelovali suprotno Statutu i programu stranke, kao i drugih pojedinačnih odluka koje su donijeli nadležni organi posebno prilikom glasanja u Parlamentu Federacije BiH, na sjednici održanoj 9. januara.

Navodi se da su isključeni iz stranke djelovali suprotno zaključcima i stavovima Predsjedništva Nezavisnog bloka, te u više navrata sprovodili aktivnosti suprotne Statutu stranke, što je rezultiralo potpisivanjem dokumenta kojim se pristupa novom političkom bloku, bez konsultacija organa stranke.Isključeni iz stranke su odbili i da potpišu kandidatske izjave o odricanju minimalno 20 odsto mjesečne plate u korist Fonda solidarnosti Nezavisnog bloka za podršku stipendiranja učenika i studenata.

“Navedeni članovi su svojim ponašanjem, djelovanjem ili postupanjem nanijeli štetu interesima i ugledu pojedinim tijelima i stranci u cjelini, te su stoga i isključeni iz članstva”, ističu iz Nezavisnog bloka.U saoštenju se dodaje da su na današnjoj sjednici Predsjedništva, Kluba osnivača i Velikog odbora Nezavisnog bloka odbačeni svi pokušaji destabilizacije ove partije iznutra i izvana, te potvrđena opredijeljenost novoj politici i principima na kojima je nastala stranka.

Predsjednik Nove stranke Zoran Živković govorio je na javnoj tribini u Tuzli o temi“Odnosi između zemalja bivše Jugoslavije u aktuelnim geopolitičkim kretanjima u svijetu”.

Skup je sazvan u organizaciji Kluba Polilog koji je u pozivu podsetio na Živkovićevu bogatu političku karijeru i iskustvo, ali i istakao da je danas poznat kao žestok kritičar Aleksandra Vučića i njegove politike.

Lider Nove stranke je u obraćanju učesnicima istakao uvjerenje da bi za Srbiju bilo bolje da Jugoslavija nije ni postojala, jer je bila sagrađena na lošim temeljima, te je stoga njen raspad bio logičan, uz svaku osudu događaja koji su uslijedili. Podvukavši da su, nažalost, ratovi i njihova posledica bili ti koji su obilježili dalji razvoj odnosa među zemljama bivše Jugoslavije, on je objasnio i da je potom najgori društveni i politički talog preuzeo odgovornost za novonastale države.

“Srbija, kao najveća zemlja, ima i najveću odgovornost za dešavanja na prostorima ex-YU, ali krivi su i Brisel i Vašington zbog podrške režimima na čijem su čelu ili ratni zločinci ili ratni huškači. Ne treba strane sile da nam uređuju države, to je naš posao, ali isto tako ne treba ni da podržavaju pomenute režime”, objasnio je Živković.

On je u nastavku, kroz otvorenu diskusiju sa prisutnima, poručio i da je razlika između Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića, prije svega, u tome što je “prvi bio lud, ali hrabar”, dok je potonji “lud, a kukavica”, čime i predstavlja nešto manju opasnost.

“Mi smo živeli zajedno, znamo se, znamo jedni drugima i dobre i loše strane, te stoga možemo i imamo obavezu da stvorimo harmoniju na Balkanu zarad budućih generacija. Ja sam 1993. godine za svog potpredsednika predložio Nedima Imamovića. To nije bila hrabrost, već gest koji je bio neophodan. Da je bilo još 100 takvih primera, situacija bi zasigurno bila bolja i tada i sada”, podsjetio je predsjednik Nove stranke.

Na pitanje kako komentariše posjetu ruskog predsednika Vladimira Putina Beogradu, Živković je ocjenio da je “Vučić isprva želeo da bude kao Šešelj, da bi mu potom uzor bio Milošević, ali kada je shvatio da on nije dobro prošao, okrenuo se modelu Josipa Broza Tita”.

“Putin je još 2011. godine vlastima u Srbiji rekao da im je naša zemlja interesantna samo kada smeta Zapadu”, zaključio je on.

Izvor: Nova stranka

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Kantonalnog suda Tuzla stavio prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora za Fuada Isabegovića (50), profesora Engleskog jezika u Gimnaziji Ismet Mujezinović u Tuzli, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio dva krivična djela pokušaja ubistva.

Postoji osnovana sumnja de je Isabegović 16. januara 2019. godine oko 13 sati, znajući da se protiv njega u školi vodi disciplinski postupak zbog povrede radne dužnosti, došao u školu noseći čekić-macolu,odvijač i metalni šiljak, ušao u kancelariju direktorice škole, fizički je napao i zadao joj nekoliko udaraca čekićem u glavu i nanio joj teške tjelesne povrede sa prelomom lobanje.

Kada je u kancelariju ušla jedna zaposlenica i u strahu odmah napustila prostoriju, krenuo je za njom te u hodniku škole sreo pedagogicu, fizički je nasrnuo i na nju, zadao joj više udaraca čekićem u glavu i nanio joj teške tjelesne povrede sa prelomom tjemene kosti.

Potom je pokušao udarcima čekićem na vrata ući u prostoriju u kojoj su bili zaključani ostali članovi disciplinske komisije ali su ga dva zaposlenika škole uspjela savladati i prinuditi da prekine sa napadom.

Pripadnici OKP-a PU Tuzla su ga odmah nakon toga lišili slobode, obavljena je kriminalistička obrada te je uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat u nadležnost Tužilaštva.

Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog.

Srbijanski mediji euforično izvještavaju o današnjoj posjeti predsjednika Ruske Federacije - Vladimira Putina. Svaki dalji komentar bio bi suvišan, jer slika govori više od hiljadu riječi.

Srbi, a naročito Srbende, konačno mogu da potvrde da su ušli u obe nove godine koje dočekuju. Ali, ima znakova da su sa dočekom one druge, pravoslavne, ili takozvane srpske nove 2019. godine dočekali i (pojačane) nove srpske konfuzije. To se, recimo, može ilustrovati jednom bizarnom komunalnom vešću saopštenom na dan početka "srpske". Ali, još bolje onom, takođe, naoko komunalnom, što je usledila dan potom.

Ta, pak, druga već dobrano opisuje ne samo apsurde, groteske i konfuzije u kojima se odvijaju sve tanji srpski životići, nego je upravo inspirisana potencijalno najvećim događajem ovoga meseca – najavom "Putindana" 17. januara. Dakle, prvo je objavljeno u maniru "čovek ujeo psa" da će toga i tih dana u nekim beogradskim ulicama "remontovati" novogodišnje ukrasne sijaličke. Istovremeno, ispred Palate Srbija, nekad Federacije, poskidan je istovrsni kičeraj, da ne zbuni Vladimira Putina kad ga tu formalno dočekuju.

Nije objavljeno, međutim, da li će po odlasku visokog gosta šljašteće figure biti vraćene. A potom možda ponovo skinute tokom najavljene posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, budući da se inače (n)ovogodišnja rasveta ne skida do kasnog proleća.

Asfaltiranje granita za 'Putindan'
Sutradan se ispred Hrama Svetog Save, gde se očekuju govori predsednika Putina i Aleksandra Vučića pred najavljenim enormnim brojem (kontra)mitingaša počelo uklanjanje vašarčića, zvanog Božićnje seoce. Opet zbog visočajšeg gosta, na brzaka su počete izvesne popravke. Pojedine, odavno razvaljene granitne ploče oko svetilišta, dodatno "uzdrmane" dvonovogodišnjim koncertima, povađene su da bi se u njihove rupe ubacio, sačuvajmebože – asvalt. Nije objavljeno, međutim, da li će dečje božićno seosko panađurče biti po odlasku Vladimira Vladimiroviča biti vraćeno na pačvork mermernog asfalta, s obzirom da je kao novi, prvi put u istoriji, projekat gradskih vlasti njegovo postojanje bilo najavljeno do 28. januara.

I nije nikakvo nasilje nad logikom ako se zaključi da ove brzoplete i paradoksalne komunalne mere – skidaj-remontuj, skloni-vrati, mešaj granit i asfalt, umnogome pojašnjavaju i one mnogo važnije januarske događaje kojima su i uzrokovane. I koji poput ovih, takođe, mogu da se stave pod kapu konfuzije.

Ruski savjeti, plus orden
Ideja da se poseta ruskog predsednika Putina Beogradu naduva najrazličitijim sadržajima i višestrukim ciljevima sama po sebi emituje protivrečne poruke. I to i pre nego što su joj pridodati javnosti vidljiviji političko-populistički ukrasi, što, takođe šljašteći, treba i da nadjačaju (među)državni sukus koji bi trebalo da ima. Poseta moćnog strateškog partnera, kome "Srbija nikad neće uvoditi sankcije", dosad se usredotočavala na ekonomsku, naročito "gasnu" (Turski tok) i saobraćajnu saradnju i na drugoj strani zajedničku odbranu srpskih interesa na Kosovu.

U vezi s problemom Kosova sad vlasti i (para)državni mediji naglašavaju da Vučić od Putina očekuje savete u vezi s daljim potezima. Provejava i nada u aktivnije uključivanje Rusije u pregovarački proces. Kad će već, kako se tvrdi, SAD u tome postati em aktivnije, em naklonjenije no dosad srpskoj strani, budući da njihova podrška Albancima jeste presudna, ali "nije više bezrezervna".

Na ekonomskoj strani medalje u pripremi posete baratalo se sa potpisivanjem čak 21 poslovnog ugovora različite dolarske težine, ali i raznih nivoa obaveznosti. U vezi sa pravim sadržajima međudržavnog susreta nije se u obzir mnogo uzimalo koliko će on, posebno uz naglašenu pompeznost te isticanje činjenice da će tom prilikom Vučić biti zaordenjen ruskim visokim odličjem, uticati na gledanje ostatka moćnog zapadnog sveta na usmerenje Srbije, posebno u kontekstu evrointegracija.

Iza materijalnog stoji - novac
Pojedine diplomate u Beogradu nagoveštavale su da će se njihove centrale mnogo više mrgoditi na sve to nego što se deo domaće javnosti euforizuje. Jer, iako se to ne ističe, za upućene nije tajna da iza zasad nespornog strateškog partnerstva, posebno u ekonomiji, stoji očuvanje ruskih pozicija u regionu. I tu smo još dublje u balonu konfuzije, koji se od početka godine zdušno naduvavao. Postalo je, naime, jasno da je sve pomenuto u drugom planu ako se uzme u razmatranje famozni miting koji predstavlja vrh "koncepta asvalt po granitu".

Skup oduševljenja Putinom javno su sazivale neke polupostojeće, a zapravo opskurne nevladine organizacije, proistekle ili udružene sa svojom, takođe proruskom NVO-drugarčadi. Ali, po logistici, za dovoz, razvoz, lanč-pakete i hranarinu učesnika koji su se komandno vrbovali, ne samo među članstvom Srpske napredne stranke, već i među "nevinim" meštanima sela, bilo je očito da iza materijalne strane svega ne stoji samo SNS, već i – državni novac.

Kad bi se analizirao javni efekat koji treba time da se postigne, a o čemu predsednik Vučić posebno brine zbog rejtinga, to je tek konfuzija. Ako treba da se pokaže odnos prema Putinu, a time i prema Rusiji, masa brojana u stotinama hiljada će to pokazati. Ali će se uverljivom pokazati i teza da predsednik Srbije preko mamca Putinove popularnosti hoće da pokaže pre svega svoju – neupitnu i ogromnu.

Dijalektika jedinstva i borbe suprotnosti
U tom smislu potez nije samo predizborni, već i pribavljanje makar i "uličnomitingaškog" dodatnog legitimiteta za dalju "institucionalizaciju samovolje". U svemu neće biti bitno koliko je među "pozdraviteljima" onih iz radikalskog, odnosno proruskog krila njegove organizacije zvane stranka, koliko je bitno da je odanost "vođi" veća, pa makar s njima bili izmešani i proevropejci. I to je srce konfuzije, koja je ovde ključna reč.

S druge strane, mobilisanje ovakve mase ima za cilj da pokaže da je i na ulici broj Vučićevih pristalica enormno veći od neutvrđenog i podsmešljivo - ali i smešno - utvrđivanog broja šetača-građana i opozicionara, koje ona može lako da "pregazi". Kao što će država, obećao je Vučić usred priprema za "Putindan" brzo da "pregazi" organizovane kriminalce i najstrože kazni najokorelije zločince. Ta namera daje za pravo onima koji su čitavu operaciju nazvali – kontramitingom u odnosu na građansko-opozicioni protest na godišnjicu ubistva Olivera Ivanovića, kao na sa subotnje "redovne" građanske proteste.

U ovoj ravni, međutim, zapaziti, marksističko-lenjinističkim rečnikom iskazano zanimljiva "dijalektika jedinstva i borbe suprotnosti" u (novo)godišnjim srpskim konfuzijama. Najpre, ubacivanje teme o razračunavanju sa kriminalom i pooštravanju kaznene politike pokazuje se kao još jedan u svakom slučaju populistički predizborni trik, pa makar kad izbori bili raspisani. Takođe, dokaz je onog što je ovde godinama notorno – još jedno prekoračenja ustavnih ovlašćenja predsednika.

I, konačno, vrlo lako može da se pretvori u smandrljavanje i "kvarenje" pravosuđa, poput "granitnog asfalta". Jer, procenjuje se da najavljene mere zahtevaju izmene mnogih normi s kojima mogu da dođu u koliziju ako se ne postave u kontekst čitavog pravnog sistema. Ali, zasad najvažniji aspekt tih predloga je u tome što (vrhovna) vlast smatra da raspolaže, i zapravo raspolaže, instrumentima kontrole svake, makar neostvarive i loše ideje. Samo ako je zgodna kao klin ubačen u ono malo preostalog javnog i političkog diskursa u zemlji.

Žongliranje s previše loptica
Još očiglednije je to "uklinjavanje" u vezi sa svakosubotnjim, a ovoga puta i "Oliverovim" protestom. Ono je počelo bagatelizacijom i omalovažavanjem demonstranata, potom pokušajem bar verbalnog popuštanja i razdvajanja učesnika na "građane i srednju klasu", s kojima se može razgovarati, i političke lopove i kriminalce, koji stoje iza ili pored protesta i s kojima nema razgovora.

Vlasti (čitati Vučiću) u tom pogledu odgovara što protesti jesu zasad fluidni i neodređeni, pa i sami emituju jednu vrstu konfuzije. Na primer, njihovi organizatori poriču potrebu da im na čelo stanu političari i opozicija. Ali, sami učesnici osim vlastima upućuju i jake zahteve opoziciji. Najvažniji je – bojkotujte izbore. Traži se i jasniji organizacioni tim i prepoznatljivo vođstvo protesta.

Vučić je dosad pokazivao da ume da žonglira i manipuliše klinovima i lopticama - i onim što su mu nametnuti, i onim koje sam ubacuje u igru. Koliko će to umeti i zasad spontano-stihijski nabubrela druga strana – veliko je pitanje. Loptice se mogu i pomešati i kad ih je previše iskliznuti u nepredvidljivom pravcu...

PIŠE: Božidar Andrejić, AJB

Zastupnik Mosta Nikola Grmoja tvrdi da je Plenković u saboru fizički krenuo na njega. Do naguravanja je došlo za vrijeme pauze, a nakon žestokog verbalnog obračuna između Plenkovića i Grmoje. HRT je objavio trenutak kad je došlo do naguravanja. Na snimci se vidi kako se Plenković pokušava probiti kroz gomilu zastupnika, a snimka je objavljena u sklopu večerašnjeg Dnevnika.

Grmoja za Index ispričao svoju verziju priče

Grmojine tvrdnje potvrdili su nezavisni zastupnik Bojan Glavašević i zastupnik Živog zida Branimir Bunjac. Na slici koju je objavio Bunjac vidi se da više zastupnika stoji pred Plenkovićem, a vide se i Plenkovićevi tjelohranitelji i saborska straža.

>> Grmoja: Plenković je fizički krenuo prema meni

Grmoja je za Index ispričao što se dogodilo u sabornici.

"Ja sam postavio pitanje premijeru o tome da Srbija otvara poglavlja i da je Hrvatska ne blokira. Ja sam rekao da ministrica ne saziva povjerenstvo koje se mora sastajati da se vidi što Srbija radi po pitanju nestalih i drugih pitanja. Rekao sam mu da ministrica radi u korist Srbije ako ne saziva povjerenstvo. Premijer je vrlo agresivno reagirao i dobacio je da je to što govorim jadno. Ja sam tražio zaštitu predsjednika sabora. Rekao sam da ako on ne reagira, da to znači da i on radi za srpske interese. On je u tom trenutku meni počeo vikati da sam jadan. Atmosfera se u saboru potpuno usijala. Jandroković je u tom trenutku prekinuo sjednicu.

HDZ-ovci su nam dobacivali. Dobacili su nešto Ines Strenji što se javlja, što je ona učinila za Hrvatsku. Ja sam rekao da je ona bila na ratištu za razliku od njega i anemičnog. On je krenuo fizički prema meni vrlo agresivno. Ja sam ostao stajati jer nisam nikad Plenkovića vidio u tom izdanju. Ja sam se pitao što napraviti. Treba braniti sebe, a on je ipak premijer. Nisam se uopće snašao. Mislim da ga je kolega Bulj zaustavljao. Zaustavili su ga i drugi zastupnici, Bulj zna koji su. On ih je u nekoliko navrata pokušao zaobići i probiti se do mene. Premijer je fizički krenuo prema meni. Nisam prozivao nikoga na temelju nacionalnosti nego sam samo rekao da premijer ne štiti hrvatske interese", rekao je za Index Grmoja.

Plenkovićeva priča je drugačija

Plenković priča drugačiju priču.

"Još jednom, kad dođe izvješće o raspravama u okviru europskog vijeća dio zastupnika, a tu prednjače mostovci, unose teme koje s njima nisu povezane, unose govor mržnje i danas, najteže klevetničke optužbe Grmoje prema ministrici vanjskih poslova, a onda i prema meni, praktički za veleizdaju. Kad vam netko kaže da radite za interese druge države, u ovom slučaju Srbije, to je nedopustivo, time je prijeđena granica", rekao je Plenković prvo.

Kaže da nije puknuo.

"Išao sam ga pitati na koga je mislio za veleizdaju, ali je čovjek izašao iz sabornice. Svjedoci smo da nekoliko mostovaca kontinuirano klevetaju, ali kad dođe do optužbe za rad u interesu druge države, za veleizdaju, to je ona granica kad možemo reći da je prijeđena crta, zato sam mu i rekao da su mu komentari jadni", kazao je Plenković.

IZVOR: Index.hr

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH