glavni urednik

glavni urednik

Ukupna cifra koju je Rudnik Banovići od 2013. do 2018. godine platio firmi kojom rukovodi pratilac Mirsada Kukića iznosi više od 2 miliona maraka

"Zaštita“ rudnika Banovići godinama unazad koštala je milionske iznose. U međuvremenu praktični vlasnik Rudnika Banovići Mirsad Kukić i idejni tvorac Pokreta demokratske akcije, počeo je da pravi strategiju za predstojeće izbore. U tome će mu pomoći stare isprobane metode, kreirane dugogodišnjim stažom u SDA. Jako važno je i dalje obezbjediti zaštitu.

Tako je nastavljena praksa plaćanja fizičkog obezbjeđenja imovine, objekata i prostora u Rudniku Banovići firmi „A&M SECURITY“. Ove godine napravljen je ugovor vrijedan 379.209 maraka. Ukupna cifra koju je Rudnik Banovići od 2013. do 2018. godine platio firmi kojom rukovodi pratilac Mirsada Kukića iznosi više od 2 miliona maraka.

MALO RUDNIK MALO DISKOTEKA

Inače, radi se o zaštitarskoj firmi čiji je osnivač Sediha Saletović, žena Ramiza Saletovića, kojeg se u prošlosti uglavnom moglo vidjeti kako stoji na ulazu u prostorije u koje su Mirsadu Kukiću dolazili da se poklone visoki dužnosnici SDA.

Osim toga, Saletović se često nalazi u diskoteci u vlasništvu Mirsada Kukića. Simptomatično da je u ugovorima između RMU Banovići i „A&M SECURITY“ pisalo da zaštitari agencije osiguravaju i Kukićevu diskoteku.

KAMPANJA PREKO KONKURSA

Zaštita je obezbjeđena za novu stranku, sada je potrebno obezbijediti i glasove. I zato će poslužiti već utvrđena metoda.

Izašao je oglas o prijemu oko stotinu radnika na određeno vrijeme u Rudnik Banovići. Stotinu radnika plus članovi njihovih porodica i jednostavna je računica koliko je to glasova. Upravo stavka o prijemu na određeno vrijeme otkriva za što će novi radnici zapravo poslužiti.

Treba podsjetiti da je Rudnik Banovići barem na papiru u većinskom vlasništvu Federacije BiH. Pri tom, rudari ovog rudnika imaju najniže plate i topli obrok u odnosu na sve druge rudare u Federaciji. Razlog toga krije se u tome da je rukovodstvo ovog rudnika sa direktorom Muneverom Čergićem na čelu svjesno odlučilo da od svakog radnika oduzme 5 maraka toplog obroka, a sve, kako saznajemo, da bi se na kraju fiskalne godine mogla prikazati dobit rudnika. Zašto je rukovodstvu Rudnika jako važno da se prikaže poslovanje s dobiti pročitajte na ovom linku.

(zurnal.info)

Kolumbija i Poljska odigrali su utakmicu za biti ili ne biti u Grupi H na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

U prvih pola sata utakmice nije viđeno mnogo šansi. Igralo se uglavnom na sredini terena, a inicijativu su preuzeli Kolumbijci, koji su preko Falcaa i Cuadrada nekoliko puta bili u dobrim pozicijama, ali bez završnog udarca.

Ono što nisu uspjeli njegovi saigrači, pošlo je za rukom Yerriju Mini u 40. minutu. Defanzivac Barcelone je bio najviši u skoku poslije centaršuta Jamesa Rodrigeuza, defanzivci Poljske su bili statični, dok se u prazno bacio i golman Wojciech Szczesny, da bi bio lako savladan.

Prvo poluvrijeme je završeno prednošću Kolumbije od 1:0. Za brigu selektora Kolumbije Josea Pekermana bila je i povreda Abela Aguilara, koji je na nosilima iznijet sa terena u 32. minutu. Zamijenio ga je Mateus Uribe.

I drugo poluvrijeme je donijelo dominaciju Južnoamerikanaca. Imali su više prilika, ali je Robert Lewandowski u 58. minutu bio vrlo blizu da poravna rezultata. Poljaci su se malo trgli, otvorili, ali se to pokazalo ubrzo kao pogubno za njih.

Stari lisac Falcao se u 70. minutu sjurio prema golu Poljske i vanjskim udarcem kopačke matirao Szczesnyja. Ovaj rezultat je dodatno gurnuo tim selektora Adama Nawalke u ambis i ostalo je samo 20-ak minuta da se pokušaju spasiti ranog ispadanja sa Mundijala.

Međutim sve šanse su izgubili trećim golom Kolumbije, a prvim Juventusovog asa Cuadrada. James Rodriguez je upisao drugu asistenciju na meču.

Danas su u ovog gripi vodeći Senegal i Japan podijelili bodove. Rezultat je bio 2:2.

U Grupi G Engleska je ostvarila najuvjerljiviju pobjedu u svojoj historiji. "Stradala" je Panama sa 6:1.

Recep Tayyip Erdogan bit će novi-stari predsjednik Turske. Nakon skoro 96 posto prebrojanih glasova, Erdgoan vodi sa 52,7 posto osvojenih glasova. Ukoliko se održi ovaj trend i Erdogan pobijedi sa više od 50 posto glasova, on će biti proglašen pobjednikom i neće biti potrebe za drugim krugom izbora.

Prema ovim podacima Erdoganov glavni protukandidat kandidat oporbe Muharrem Ince osvojio je 30,74 posto glasova. Na parlamentarnim izborima prebrojano je 95,4 posto glasova, a Narodna alijansa u kojoj se nalazi i Erdoganova Stranka pravde i razvoja vodi sa oko 54 posto glasova.

Inače, na ove prijevremene predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj, na kojima je pravo glasa imalo skoro 60 miliona građana, izlaznost je iznosila čak 87 posto birača.

Izbori su protekli bez većih problema i incidenata.

Analiza o poslovanju javnih preduzeća, urađena na osnovu baze podataka koju je izradio Transparency international u BiH (TI BIH), pokazuje da su, pored pomenutih, u top deset javnih preduzeća po troškovima reprezentacije iz RS ušle i "Hidroelektrane na Vrbasu" i "Željeznice RS".

Najviše troškove za reprezentaciju imaju "Šume" koje su u 2016. godini za te namjene dale čak 424.404 KM, a slijede ih "Hidroelektrane na Trebišnjici" sa 408.363 KM potrošene na jelo i piće, piše Capital.

Na trećem mjestu po troškovima za reprezentaciju je "Elektrokrajina" koja je 2016. godine po tom osnovu potrošila 238.693 KM.

Dalje na listi su javna preduzeća iz FBiH, RMU "Banovići" sa 169.000 KM, "Plava Voda" Travnik sa 88.800 KM, "Željeznice FBiH" sa 83.556 KM i Radio-televizija FBiH sa 75.424 KM potrošene na reprezentaciju.

Federalna preduzeća po visini troškova prati Komunalno Brčko koje je na reprezentaciju u 2016. godini dalo 73.735 KM.

Na začelju top deset javnih preduzeća po visini navedenih troškova u 2016. su "Hidroelektrane na Vrbasu" i "Željeznice RS". U hidroelektranama su "pojeli i popili" 66.473 KM, dok su željezničari imali nešto manje troškove za reprezentaciju, i to 54.419 KM.

U TI BiH kažu da su s ciljem što potpunijeg predstavljanja podataka o troškovima u javnim preduzećima, na portalu Transparentno.ba posebno izdvojeni troškovi reprezentacije.

- Legislativa i knjigovodstveni standardi, pod ovom vrstom troškova u finansijskim izvještajima ubrajaju troškove konzumacije jela i pića u vlastitim ili drugim ugostiteljskim objektima, manifestacije i priredbe, dijeljenje vlastitih proizvoda, materijala, i slično - istakli su u TI.

Dodaju da pojedina preduzeća pod stavkom reprezentacija iskazuju i troškove reklame, pa neki podaci o troškovima reprezentacije ponekad mogu dati krivu sliku o onome što su rukovodioci preduzeća zaista "pojeli i popili".

- Podaci iz finansijskih izvještaja pokazuju da javna preduzeća u ovu svrhu potroše stotine hiljada maraka, a ti troškovi ni na koji način nisu povezani sa ekonomskim uspjehom ili realnom potrebom za reprezentacijom preduzeća - naglasili su u TI.

Istakli su da su odstupanja evidentna ako se uporede javna i privatna preduzeća, a koja se bave istom djelatnošću, koja su približno iste veličine i imaju približno isto zaposlenih.

U Turskoj se danas održavaju prijevremeni predsjednički i parlamentarni izbori na kojima će birači izabrati predsjednika države i novi saziv Velike narodne skupštine Republike Turske.

Ukupno 180.065 birališta u cijeloj Turskoj otvoreno je u 8 sati, a zatvaranje je najavljeno za 17 sati po lokalnom vremenu. Ovo su prvi izbori na kojima se birališta u cijeloj zemlji istodobno otvaraju i zatvaraju jer je u ranijim izbornim procesima bila praksa da na istoku Turske birališta budu otvorena sat ranije.

Glasački listići do pojedinih biračkih mjesta u provincijama na istoku i jugoistoku zemlje prebačeni su helikopterom.

Izbori se održavaju uz pojačane mjere sigurnosti, a preliminarni rezultati izbora očekuju se u izbornoj noći, nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Za izbore je u Turskoj registrirano 56.322.632 birača, a među njima je milion i pol mladih koji će prvi put imati pravo glasa. U inozemstvu pravo glasa ima dodatnih 3.047.323 turska državljana.

Predsjednik države i parlament se biraju na mandat od pet godina. Riječ je o historijskim izborima kojima će Turska preći sa parlamentarnog na predsjednički sistem upravljanja, što je odobreno i referendumom održanim u aprilu prošle godine.

Za ulazak u 27. saziv turskog parlamenta na izborima se nadmeće ukupno osam političkih partija i 68 nezavisnih kandidata.

Još jedna novost na izborima u Turskoj je i to što će političke stranke prvi put nastupiti udružene u alijanse. Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AK Partija) na izborima će nastupa u sastavu Narodne alijanse u kojoj je još i dosadašnja opoziciona Partija nacionalnog pokreta (MHP). Najjača opoziciona Narodna republikanska partija (CHP) ušla je u Nacionalnu alijansu u kojoj su i nedavno formirana Partija IYI, Saadet partija i Demokratska partija.

Ukupno šest kandidata na izborima se nadmeće za funkciju predsjednika Republike Turske.

Kandidat vladajuće AK Partije i Narodne alijanse je aktuelni predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

Erdogan je na funkciju predsjednika izabran na izborima 2014. godine i prvi je direktno birani predsjednik Turske. U slučaju pobjede na ovim izborima će postati i prvi predsjednik Turske sa širokim ovlastima koje će mu dati predsjednički sistem upravljanja državom u kojem više neće biti funkcije premijera.

Kandidat opozicione Narodne republikanska partije (CHP) je dugogodišnji parlamentarni zastupnik Muharrem Ince, a ne lider te partije Kemal Kilicdaroglu.

Kandidat opozicione Partije IYI je liderka te relativno nove političke opcije Meral Aksener. Ona je za kandidaturu prikupila 100.000 potpisa građana, za razliku od Erdogana i Incea, koji su kandidirani iz stranačkih zastupničkih klubova u parlamentu Turske.

I lider opozicione Saadet partije Temel Karamollaoglu je prikupio potrebnih 100.000 potpisa građana za kandidaturu.

Opoziciona Narodna demokratska partija (HDP) za predsjedničke izbore kandidirala je njenog lidera Selahattina Demirtasa koji se sa još 12 parlamentarnih zastupnika te partije od kraja 2016. godine nalazi u pritvoru zbog optužnica za povezanost s terorističkom organizacijom PKK.

I opoziciona Vatan partija je prikupila potrebne potpise građana i za predsjedničke izbore kandidirala njenog lidera Dogu Parinceka.

Za pobjedu na predsjedničkim izborima kandidat mora osvojiti natpolovičnu većinu glasova, a u slučaju da niti jedan kandidat to ne ostvari, za 15 dana će biti održan drugi krug izbora u kojem bi ostala dva kandidata koji u prvom krugu osvoje najviše glasova.

Turski parlament je ranije usvojio paket izmjena i dopuna zakona koje se odnose na usklađivanje normi i provedbu ustavne reforme koja je odobrena na prošlogodišnjem referendumu, a kojom Turska prelazi na predsjednički sistem upravljanja.

Usvojenim paketom usklađen je i Izborni zakon Turske po kojem se održavaju današnji izbori.

Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će biti koncentrisane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.

Do sada najvećoj grupi od blizu 120 migranata, koja je organizovanim transportom jučer prevezena u Tuzlu, jutros se priključila i grupa od 17 novih neregistrovanih osoba. Njih blizu 140 danas je nastavilo svoj put ka glavnom gradu BiH. Tuzlu su napustili poslijepodne, piše N1...

Uglavnom mlađi muškarci. Prije dvije, tri godine otišli su iz Pakistana. Otada lutaju od zemlje do zemlje. Razloge napuštanje svoje domovine navode uglavnom nemila zbivanja koja više nisu mogli podnositi.

"Eksplozije, vojska, borbe, problemi s ljudima, bombardiranje domova", priča Etsham Ali, Pakistan.

Došli su iz Srbije u Sapnu odakle su prevezeni u Tuzlu da se evidentiraju. Kazali su da su u BiH najbolje tretirani, ali žele ići dalje put Evrope.

"Moj plan je ići u Italiju, inšAllah. Za dva dana idem u Hrvatsku, Sloveniju, Italiju...Francuska je dobra zemlja za raditi", kaže Mohamed Abas, Pakistan.

Pomoć građana Tuzle, pojedinaca i organizacija nije izostala.

"Zatekao sam ovdje skupinu migranata i odlučio sam trojicu, koju sam zatekao budnim, da ugostim u svom domu, da se istušraju jer su pitali kad je džuma namaz. Tako da sam odlučio pomoći i ugostio sam ih i nahranio", otkriva Muhamed Mehanović, Tuzla.

"125 obroka dijelimo, a dijelit ćemo i narednih pet dana. Sutra je suhi obrok jer mi vikendom ne radimo tople obroke, već suhe. Iduće sedmice idu opet topli obroci, zavisno od broja koliko će migranata biti ovdje, mi ćemo dijeliti te obroke", dodaje Mensura Husanović, Merhamet Tuzla.

Obroci će možda sutra biti djeljeni nekoj drugoj grupi migranata jer kad smo došli pitati ih kako će drugu noć u Tuzli provesti pod vedrim nebom, nikoga više nije bilo.

Republika Srpska je danas uspješno izvršila prvu emisiju obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u ukupnom iznosu od 168,3 miliona eura, saopćeno je iz entitetskog Ministarstva finansija.

Obveznice, čiji planiran iznos emisije je bio 200 miliona eura, prodate su po ravnotežnoj kamatnoj stopi od 4,75 posto na godišnjem nivou.

- Knjiga investitiora za primarnu emisiju zatvorena je sa današnjim danom na gore navedeni iznos. Listiranje obveznica će biti na Bečkoj berzi, a emisija je izvršena u skladu sa pravom Republike Austrije, dok će uplata sredstava biti izvršena 28.juna – precizirali su iz Ministarstva finansija RS-a te izrazili zadovoljstvo činjenicom da je planirana emisija uspješno izvršena.

- Na ovaj način RS se prvi put od svog osnivanja pozicionirala kao relevantan subjekat na međunarodnom finansijskom tržištu. Također, važno je napomenuti da je ostvarena kamatna stopa izuzetno pozitivan pokazatelj, imajući u vidu da su sve zemlje u okruženju prilikom svoje prve emisije na međunarodno finansijsko tržište ostvarile kamatnu stopu od preko osam posto, te da je prvi izlazak na međunarodno finansijsko tržište najskuplji za emitenta u smislu prinosa koje očekuju investitori – tvrdi se u saopćenju.

Entitetska vlada je, kako se dodaje, uspješnim izvršavanjem ove emisije obezbijedila diverzifikaciju izvora finansiranja, smanjila rizik od neizvijesnosti finansiranja, te omogućila kvalitetnije planinje i izvršavanje budžetskih priliva i na taj način omogućila potpunu sigurnost izvršavanja svih budžetskih rashoda i izdataka.

Građani BiH pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU u čijim zemljama je prosječna plata veća i do pet puta, pokazuju posljednji podaci statističkog ureda evropskih zajednica, Eurostata.Tako električne uređaje plaćamo po cijeni koja je za oko šest odsto veća od prosjeka EU, dok su, na primjer, u Irskoj, u kojoj je prosječna zarada 2.479 evra, ovi uređaju jeftiniji za oko 14 odsto od prosjeka EU.

Poslije Iraca, najmanje za električne uređaje izdvajaju Poljaci, Česi, Britanci i Bugari. Sve ove zemlje osim Bugarske imaju daleko veće plate nego u BiH.Iako su primanja daleko manja, i odjeću u BiH plaćamo po skoro istim cijenama kao i u EU. Tačnije, cijene su niže za desetak odsto, ali su opet veće nego u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, u kojoj je, poređenja radi, prosječna plata u ovoj godini 1.990 evra, ili četiri i po puta veća nego u BiH, pišu Nezavisne novine.

Kada je region u pitanju, odjeća u Srbiji je na 93 odsto prosjeka EU, a u Makedoniji na 81 odsto.Ipak, zbirno gledano, cijene u maloprodaji u BiH skoro su duplo manje nego u zemljama Evropske unije, s tim da su nam prosječna primanja višestruko manja.

Sve zemlje EU imaju veću platu nego BiH

Sve zemlje EU imaju veću prosječnu platu nego BiH, s tim da 20 članica evropske zajednice ima duplo veću platu. Radnik u Bugarskoj, u kojoj se najmanje zarađuje, na kraju mjeseca ima tridesetak maraka više nego radnik u BiH.

Pored toga što zarađuju više, podaci Eurostata pokazuju kako su im cijene hrane i pića niže od evropskog prosjeka, ali i od BiH.

Kada su plate u pitanju, ono što nikako ne ulijeva optimizam je podatak da one na godišnjem nivou u BiH rastu tek oko osam maraka, ili oko jedan odsto, dok je, na primjer, u Bugarskoj u ovoj godini zabilježen rast plata od 11 odsto.

“Nadležni ne znaju iskontrolisati tržište”

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura”, kaže kako nadležni jednostavno ne znaju iskontrolisati tržište na kojem pozicija potrošača nije razumljiva.

Smatra kako je u tržišnoj ekonomiji kao društveno ekonomskom modelu potrošač jedini balans, te da će se, ukoliko nije ravnopravan, model urušiti, što se, kako tvrdi, i dešava.

“Mi prvo nismo ravnopravni kod usluga koje daje država. Ako političke strukture ne dopuštaju vama kao potrošaču da budete ravnopravni u svojoj zemlji, sigurno je da će se i strani investitori i trgovci ponašati po istom šablonu. Znači, dok god nas političke strukture obespravljuju, to će raditi i strani trgovci”, kaže Bago, dodajući kako su paralelno s tim plate mizerne i ne zadovoljavaju ni osnovne životne potrebe.

Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana “Don” iz Prijedora, koje se dugo godina bavi zaštitom potrošača, kaže kako u zemljama EU, za razliku od BiH, potrošači diktiraju određene politike, tako da ne treba da čudi da je, na primjer, bijela tehnika jeftinija.

“Oni imaju zdravu konkurenciju koja utiče da se cijene svakodnevno snižavaju, ali i dalje teže i razvoju ekonomije koja će im omogućiti jeftinije proizvode. To im standard dozvoljava”, kazala je ona.

Sa druge strane, dodaje, potrošači u BiH nisu dovoljno osviješćeni i ne pokazuju veliko protivljenje za enormno visoke cijene pojedinih artikala, dok bi u zemljama Evrope kupci bojkotovali tržne centre, pišu Nezavisne novine.

“Koliko god o tome pričali, svijest i dalje nije dovoljno razvijena”, zaključila je ona.

CIJENE U BiH u odnosu na PROSJEK EU

Električni uređaji – 106 odsto
Odjeća – 88 odsto od prosjeka EU cijene odjeće
Hrana i piće – 78 odsto
Restorani i hoteli – 55 odsto
Alkohol i duvan – 53 odsto
Cijene u maloprodaji – 52 odsto

SDA podržala Kukićev zakon. SDP podržao zakon kojim se oslobađaju kadrovi SDA. Radončić nema ništa protiv. A HDZ-u nema ništa sporno što je u ovom slučaju podržan „bošnjački“ prijedlog zakona

U predmetu „Bosna“ pred Tužiteljstvom Kantona Sarajevo za krivično djelo trgovinu uticajem po članu 382, stav 2 optuženi su federalni parlamentarci Amir Zukić (SDA), Mirsad Kukić (PDA), te državni zastupnik Asim Sarajlić(SDA).

„Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina “, piše u još važećem stavu 2 člana 382 krivičnog zakona.

Promjenom stava 2 ovog člana krivičnog zakona Mirsad Kukić i Asim Sarajlić postaju slobodni ljudi!

Za Sarajlićevog stranačkog kolegu Amira Zukića to znači da će krivično djelo za koje je optužen, po članu 382 stav 2, biti izbrisano iz optužnice u kojoj je optužen i za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, protivzakonito posredovanje, te za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije.

Prva saradnica Mirsada Kukića, inače federalna zastupnica Elzina Pirić, predložila je izmjene ovoga člana Krivičnog zakona BiH.

Nakon tih izmjena političari u Federaciji mogu neometano da posreduju, utiču, i „završavaju“ sve poslove u kojima mogu iskoristiti svoj uticaj, bez straha od krivičnog gonjenja. Sve je postignuto na način da je u novom prijedlogu, za počinjenje krivičnog djela – trgovina uticajem uvedeno “nužno primanje mita”. Ako nema mita – nema ni trgovine uticajem!

„Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da iskorištavanjem svog službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi službena radnja koja bi se morala obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina“, piše u novom prijedlogu zakona.

“Mislim da sam ja možda i bio prisutan“, rekao je Elvir Karajbić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Parlamentu BiH, govoreći o trenutku glasanja o izmjenama krivičnog zakona na sjednici Parlamenta. Nakon što nije ustanovio svoju prisutnost ili neprisutnost Karajbić je rekao:

„Zakon je identičan kao Krivični zakon Republike Hrvatske. Ono što je prezentirano od predlagača jeste da je to prepisana odredba iz hrvatskog zakona koja je u skladu sa EU zakonodavstvom da mora postojati dar da bi trgovina uticajem bila krivično djelo“.

SDP-ovac Elvir Karajbić ne govori istinu!

Kazneni zakon RH, članak 295. Trgovanje utjecajem kaže:

„Tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina“.

Dakle, riječi „Dar“ ili „Mito“ nigdje se ne spominju! Sasvim je jasno da prijedlog izmjena krivičnog federacije BiH nije usklađen sa EU zakonodavstvom, te da je napravljen isključivo za aboliranje federalnih funkcionera od krivičnih gonjenja.

Prijeti li Tuzlanskom kantonu kolaps zdravstvenog sistema znat će se sutra nakon sjednice Skupštine Tuzlanskog kantona hitnog karaktera koja je sazvana u cilju prevazilaženja situacije vezane za priznavanje reprezentativnosti Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije. Generalni štrajk i dalje traje, doktori svaki dan potpisuju otkaze a Vlada TK i dalje čeka očitovanje viših instanci.

Do sada je otkaze ugovora o radu potpisalo blizu šest stotina ljekara uposlenih u zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona od ukupno 1.030, koji su u generalnom štrajku već tri sedmice. Očekuje se da do kraja dana taj broj bude veći. Pomaka u rješavanju nastale situacije i nastavka pregovora još uvijek nema, tvrdi Admir Suljić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora.

„Mi ne želimo da urušimo sistem, mi ovim hoćemo da pokažemo da smo stub zdravstvenog sistema i koliko vrijedimo u zdravstvenom sistemu. Hoćemo da vidimo može li koji dan bez doktora. U tom kontekstu smo i organizovali ovo potpisivanje pojedinačno“, ističe Admir Suljić, predsjednik štrajkačkog odbora SSDMiS TK.

Niti jedan otkaz još uvijek nije predan na protokole zdravstvenih ustanova, to bi trebalo biti urađeno sutra, ukoliko se ne donese rješenje o priznavanju reprezentativnosti nakon sjednice Skupštine Tuzlanskog kantona, koja je i zakazana ovim povodom. No, cijeli proces, kako tvrde u Vladi TK-a usporavaju sudske presude iz prethodnih godina.

„Postoje dvije presude Kantonalnog suda u Tuzli koje su teret za vratom Ministarstvu za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona i oni su uputili upite prema Federalnom ministarstvu, kako da se dalje očituju“, kaže Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva TK-a.

Podsjetimo, generalni štrajk ljekara je sudski zabranjen u Univerzitetskom kliničkom centru i tuzlanskom Domu zdravlja, gdje se proces rada odvija normalno, dok su sporadični slučajevi nepropisivanja terapije zabilježeni u nekoliko zdravstvenih ustanova na području Tuzlanskog kantona. No, kako tvrde u Sindikatu doktora, osiguran je minimum uslova za rad i niti jedan pacijent, pogotovo ako je riječ o hitnom slučaju neće biti vraćen, bez pružanja ljekarske usluge.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH