glavni urednik

glavni urednik

Centralna izborna komisija BiH kaznila je na današnjoj sjednici u Sarajevu Stranku demokratske akcije (SDA) novčanim iznosom od 5.000 KM, a po osnovu prigovora Saveza za bolju budućnost BiH protiv SDA te Bakira Izetbegovića, predsjednika te stranke, zbog njegovog govora mržnje na stranačkom skupu održanom 2. oktobra ove godine u dvorani „Sabit Hadžić“ na Ilidži.

SBB je prigovor CIK-u uputio jer je smatrao da je Izetbegović u tom istupu koristio govor koji bi nekoga mogao navesti ili potaći na nasilje ili širenje mržnje, čime je prekršio član 7.3 Izbornog zakona BiH.

Podsjećamo, Izetbegović je na tom skupu izrekao niz neosnovanih kleveta i optužbi na račun Fahrudina Radončića, lidera SBB-a.

No, zanimljivo je da je CIK prvobitno odbacio ovaj prigovor SBB-a, koji se potom žalio Apelacionom odjelu Suda BiH, a taj sud je prihvatio žalbu SBB-a, odbacio odluku CIK-a i prigovor ponovio vratio Komisiji na razmatranje.


CIKBiH je danas i konstatirao da je Apelacioni odjel Suda BiH poništio njihovu odluku te su stoga i kaznili SDA. Još zanimljivije je da je pravna služba CIK-a predložila da se SDA kazni maksimalnom kaznom od 7.000 KM, ali su predsjednik CIK-a Branko Petrić i članica Komisije Irena Hadžiabdić ocijenili da su dosadašnje visoke kazne koje je izrekao CIK preinačene u manje, pa je bolje da CIK odmah izrekne nižu kaznu!

To su u konačnici prihvatili i ostali članovi Komisije.

Kao pojašnjenje zbog čega CIK nije kaznio i Izetbegovića, novinarima je pojašnjeno da ''on nije bio kandidat na izborima“ te je stoga kažnjena samo SDA.

Damir Arnaut, potpredsjednik SBB-a i pravni ekspert koji je i uputio prigovor u ime te stranke, ocijenio je u izjavi za „Avaz“ da je u ovom slučaju veoma važno nekoliko činjenica.

- Izuzetno sam zadovoljan ovom odlukom, ne samo kao pravnik čiji su navodi iz prigovora i žalbe ovim potvrđeni već i zbog činjenice da je ovim uspostavljen presedan po kom se diskriminacija i govor mržnje na osnovu nečije vjere, porijekla i sličnih karakteristika ne mogu smatrati "uobičajenom predizbornom retorikom", kako je to SDA tvrdila u svom izjašnjenju na naš prigovor.

I tu se vidi razlika između dva koncepta i poimanja Bosne i Hercegovine. SBB ovu državu doživljava kao mjesto gdje svi trebaju biti jednaki, a SDA želi da "oni", kako je to Izetbegović rekao u svom govoru, odlučuju ko ovdje može doći, ko je dobar vjernik, ko je uzoran Bošnjak, pa i o svemu drugom.

Neće to baš moći, ipak je oko 70 posto Bošnjaka reklo NE tom konceptu i povjerenje dalo drugim strankama - kazao je Arnaut.

Na Županijskom sudu u Osijeku danas je počelo suđenje Aleksandru Vasiljeviću, nekadašnjem zapovjedniku Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije.

Vasiljevića, kojem se sudi u odsutnosti, budući nije dostupan pravosuđu Hrvatske, optužnica tereti za ratne zločine nad hrvatskim civilima, vojnicima i ratnim zarobljenicima počinjene tokom rata u Hrvatskoj 1991. godine.

Optužnica tadašnjeg komandanta KOS-a povezuje sa zločinima u koncentracionim logorima gdje je odvedeno, smješeteno, mučeno i ubijano hiljade Hrvata zarobljenih nakon okupacije Vukovara i drugih hrvatskih gradova u jesen 1991. godine.

Kontraobavještajna služba (KOS) JNA, prema navodima optužnice, kontrolirala je preko svojih oficira-bezbjednjaka najzloglasnije logore, poput Sremske Mitrovice, Stare Gradiške, Niša, a Vasiljević nije poduzeo ništa da spriječi zločine i nasilje nad hrvatskim zarobljenicima.

Prema najavama uoči početka suđenja, očekuje se da će ono dugo trajati, budući da će tužiteljstvo izvesti blizu 400 svjedoka srpskih zločina za koje se terete Aleksandar Vasiljević i Jugoslovenska Narodna Armija.

Iako je Tužiteljstvo u Haagu prije petnaestak godina označilo generala Aleksandra Vasiljevića kao člana srpskog Udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem stvaranja Velike Srbije, ni on kao ni drugi generali obuhvaćeni ovim spiskom (Veljko Kadijević, Blagoje Adžić...) nikada nisu bili optuženi za ratne zločine od strane haškog Tužiteljstva.

U Haagu se, međutim, pojavio kao svjedok na suđenju bivšem srpskom lideru Slobodanu Miloševiću.

Vasiljevićevo ime se pominjalo u brojnim suđenjima, pa ga je tako Vojislav Šešelj, lider Radikalne stranke i haški optuženik, nazvao tvorcem plana u „kojem su počinjeni zločini u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“.

Na zagrebačkom Županijskom sudu se objavljuju dvije presude bivšem premijeru Hrvatske i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, u aferama Hypo i HEP-Dioki.

Sutkinja je Ivu Sanadera proglasila krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo. Određena mu je kazna od dvije godine i šest mjeseci.

Sutkinja je rekla kako je Sanader prilikom uvjeta o zajmu dogovorio da mu Hypo banka isplati proviziju u gotovini i to u visini od pet posto zajma, što je iznosilo ukupno oko sedam milijuna šilinga i Sanaderu nalaže oduzimanje 3,6 miliona kuna provizije nepripadne koristi.

Podsjetimo, jedna je presuda za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.

Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić.

Jerko Ivanković - Lijanović je osuđen prvostepeno na 12 godina zatvora i novčanu kaznu od 50 hiljada KM, dok je ukupna kazna od 52 godine i osam mjeseci danas na Sudu BiH izrečena za optužene u slučaju Jerko Ivanković - Lijanović i drugi.

Kako javlja reporterka N1 Slavo Lijanović je osuđen na 10 godina, dok je Milorad Bahilj osuđen na pet godina i 10 mjeseci. Jozo Lijanović oslobođen je optužnice.

Sud BiH potvrdio je 18. januara 2016. godine optužnicu protiv Lijanovića, Milorada Bahilja, Joze Sliškovića, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjane Šakote, Mirka Galića i Miroslava Čolaka, te firmi "Lijanovići", "Mi-mo", "Farmer", "Farmko" i "Optimum".

Oni se terete da su od 2007. do 2012. djelovali kao povezana grupa, osnivali nove firme na koje su prenosili sirovine, proizvode i opremu, te nastavljali poslovanje, a stečene višemilionske poreske dugove ostavljali na ranijim preduzećimam, čime su stekli nezakonitu imovinsku korist od oko 13,5 miliona KM.

Cigarete, rezani duhan i sve duhanske prerađevine su posljednjih godina u zemljama regiona drastično poskupjele, a objašnjenja vlada i resornih ministarstava zaduženih za zdravlje stanovništva su takve poteze branile željom za smanjenje broja pušača, zaštiti nepušača i djece, te najčudnijim razlogom za mnoge konzumente duhanskog dima – da se poskupljenjem akciza na cigarete približimo zakonskoj regulativi EU.

“Poskupljenje cijena duhanskih proizvoda nije nešto o čijoj potrebi bi se raspravljalo. To je jedna od mjera koje preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svjetska banka (SB) svim zemljama, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja. Ovdje se radi o dokazanoj i efikasnoj dugoročnoj mjeri smanjenja dostupnosti duhanskih proizvoda, odnosno smanjenju broja pušača u svim populacionim skupinama, a posebno među mladima. Najbolji dokaz za to su statistike SZO: trendovi cijena cigareta u EU, posebno zapadne Europe u kojima se za kutiju izdvaja 10 do 12 eura, u tim zemljama su se značajno smanjili procenti pušača (Engleska, Irska, Norveška, Švedska, Finska…), dok se u zemljama Balkana bilježe najniže cijene duhanskih proizvoda sa velikim procentima pušača”, kaže Aida Ramić-Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Unatoč logičnostima, izneseni stavovi na ovom podneblju bude i dozu inata.

“Mogu nas naše vlasti time približavati Evropi koliko god hoće, ali dok nam ne dignu plate i penzije samo ispadaju smiješni. Ja ću i dalje pušiti, pa neka budu i 50 maraka! Svakako kupujem duhan na pijaci”, razgovaraju dva penzionera o ovoj temi.

“A mene što se tiče mogu poskupiti i na 100 maraka. Bacio sam cigare zbog zdravlja, a ostalo je i para”, odgovara sagovornik.

Priča se završava poentiranjem prvog: “Koliko si uštedio od nekupljenih cigara?”

Nema podataka gdje idu sredstva

Jedan od osnovnih razloga “tihog otpora” prema višim cijenama jesu efekti i usmjeravanje znatne količine novca prikupljene po osnovu akciza/trošarina. Teško je doznati u koje programe idu ti novci. U Bosni i Hercegovini, Uprava za indirektno oporezivanje milione od akciza uplaćuje zajedno sa PDV-om, carinama, putarinama i svim ostalim akcizama, na račune entitetskih i budžeta Brčko distrikta. Ovaj oblik indirektnog poreza na cigarete uveden je 2009. godine i do danas je sa 0,08 eurocenti porastao čak deset puta na 0,80 eurocenti. Prevedeno u apsolutnu cifru, govori se o 3,6 milijardi eura koje nemaju konkretnu namjenu.

“Kada je riječ o inicijativama za dodatne izvoze prihoda za zdravstvo, bilo ih je nekoliko, ali na žalost nisu naišle na odobravanja. Uprkos čestoj javnoj debati oko potrebe da se dio prihoda od akciza na duvan usmjeri direktno u zdravstvene fondove, ta odluka na nivou BiH je izostala”, kažu iz entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, naglašavajući da uprkos tome kontinuirano provode brojne programe prevencije bolesti i promocije zdravog stila života.

Podataka o usmjeravanju sredstava nemaju ni u drugom entitetu.

“Zavod za zdravstveno osiguranje Federacije BiH raspolaže podacima o milionima konvertibilnih maraka koji se svake godine izdvajaju za radioterapiju, citostatike, kardiohiruške intervencije pacijenata od oboljenja koja se direktno povezuju sa pušenjem. U zemljama širom svijeta uobičajena je praksa da osoba koja svjesno upražnjava neki rizik po zdravlje, dakle pušač, ne može imati iste uvjete zdravstvenog osiguranja kao i neko ko je izabrao zdravi životni stil. Po rezultatima posljednjeg istraživanja Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva u Federaciji BiH iz 2012. godine zabilježeno je 44,11 posto pušača kod odraslog stanovništva, od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Sljedeće istraživanje se radi naredne godine”, kaže Ramić-Čatak.

Tema političkih rasprava

U BiH postoje 24 udruženja za pomoć oboljelima od raka i bezuspješno su bili njihovi dosadašnji pokušaji sistemskog dobijanja namjenskih sredstava. Srodno udruženje sa sličnim iskustvima smo pronašli i u Hrvatskoj, zemlji članici EU u kojoj bi se moralo to adekvatno regulisati.

“Do sada nismo osjetili bilo kakav napredak od poskupljenja duhanskih proizvoda i nemamo informaciju tko je osjetio beneficiju tih sredstava”, poručuju iz Hrvatske lige protiv raka.

U situaciji kada nemamo konkretna namjenska sredstva za zdravstvene programe i da se radi na osnovu Direktive Vijeća EU 2011/64, a prenaivno bi bilo očekivati potvrde vlada da novce koriste isključivo za punjenje budžeta, ostaje otvorena mogućnost da konačni cilj nije zdravlje stanovništva, nego sprečavanje mogućnosti da balkanski jeftini duhan legalno “preplavi” tržište EU. Upravo to je bilo tema političke rasprave u Crnoj Gori.

“Crna Gora je jedna od najliberalnijih zemalja na Evropi kad je pušenje u pitanju, i kod nas se mjere prevencije ne sprovode kao dio šireg državnog projekta, onda će povećanje akciza samo dovesti do bujanja sivog tržišta što se kod nas i desilo. Odmah po uvođenju ubrzanog akciznoog kalendara (akcize povećane unaprijed u odnosu na plan) i drastičnog povećanja cijana paklice za godinu dana (gotovo dvostruko) došlo je do eksplozije sivog tržišta, pa je tako cijena poreza i akciza u paklici od 3,5 eura iznosila čak 2,8 eura, čime je otvoren prostor za milionsku zaradu.

Cigarete svakodnevno konzumira čak 36 posto stanovnika starijih od 18 godina, koji su iz ekonomskih razloga odlučili da svoju svakodnevnu nikotinsku potrebu zadovolje kupovinom na sivom tržištu. Da u Crnoj Gori ne postoji volja da se obračunamo sa ovim porokom pokazuje i podatak da je broj pušača u proteklih nekoliko godina čak i porastao za 4,4 posto u odnosu na ranija istraživanja”, smatra Mirko Stanić, glasnogovornik Socijaldemokratske partije Crne Gore.

Cigarete u Sloveniji dvostruko skuplje nego u Makedoniji

Kaže da je obim sivog tržišta i prije ove distorzije bio dosta visok i procjenjivalo se da iznosi između 20 i 30 posto u ukupnoj potrošnji. Analizira i obim nelegalne trgovine.

“Pad legalne prodaje cigareta u periodu januar – jun je bio skoro 60 posto, a kako se radi o milionskoj industriji, jasno se može zaključit da su samo kroz nenaplaćivanje poreza i akciza izgubljene desetine miliona eura. Ukoliko se ovom pitanju ne priđe na pravi način, desiće se trajni poremećaji na tržištu koji mogu dovesti u opasnost održivost javnih finansija i dovesti do milionske zarade za kriminalne organizacije koje se ovim bave”, objašnjava.

Konzument kutiju cigareta u Sloveniji plaća četiri eura; isti brend u Hrvatskoj 3,52; u BiH 2,56; Crnoj Gori 3,60; Srbiji 2,79; a u Makedoniji 1,95 eura i ne zna za namjenu sredstava koja čini tri četvrtine proizvoda. Nepušač ne zna gdje mu je razlika koja nije “izdimila”. Zajedno razmišljaju o kvalitetu zdravstvene zaštite koja se bitnije ne mijenja i SMS akcijama za liječenje oboljele djece od karcinoma. Pa i o smrtnosti koja je po statističkim godišnjacima u porastu… Neko valjda zna!

Lideri SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović sastali su se večeras u Banjoj Luci.

Riječ je o neformalnom sastanku dvojice stranačkih lidera.

"U Banja Luci smo dogovorili što žurnije formiranje programske koalicije koja će posvećeno raditi na provedbi reformi na putu ka EU, imati jasan i usuglašen pristup u rješavanju problema izmjena Izbornog zakona, koji je na proteklim izborima još jednom pokazao sve svoje slabosti", napisao je Čović nakon sastanaka na Twitteru.

Prema poslednjem izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, od 140 zemalja, Bosna i Hercegovina se našla na 91. mjestu. U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.

Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac.

Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.

U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja uregionu i Evropi.Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.
“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljendji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.

Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.

Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.

Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu inalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.

Fudbaleri Sarajeva upisali su sedmu uzastopnu ligašku pobjedu nakon što su u 14. kolu savladali Slobodu na stadionu Asim Ferhatović - Hase.

Izabranici Husrefa Musemića do pobjede su došli u 61. minuti, kada je gol Tuzlaka pogodio Krste Velkoski sa bijele tačke.

Naime, lopta je u šesnaestercu u ruku pogodila Ignjatovića, igrača Slobode, zbog čega je sudija Petrović dosudio udarac sa 11 metara.

Siguran izvođač bio je makedonski internacionalac, Krste Velkoski, kapiten tima za 10. pobjedu ove sezone.

Sarajevo je nakon 14 odigranih kola lider premijerligaškog karavana sa 33 osvojena boda. Upisali su do sada 10 pobjeda, tri remija i jedan poraz, uz gol razliku 33:9, s kojim su uvjerljivo najefikasnija ekipa u prvenstvu.

Tokom dana odigrana su još tri meča. Željezničar je savladao Zrinjski u Mostaru sa 1:0, Zvijezda je porazila GOŠK sa 1:0, a Tuzla City je poražena od Mladosti, također sa 1:0.

U nedjelju, 21. oktobra igraju se još utakmice Široki Brijeg - Čelik i Krupa - Radnik.

Podaci o broju građana koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, uporno upozoravaju na sve vidljiviji proces depopulizacije zemlje. Fenomen "odlaska" toliko je zahvatio pore društva, da se širom zemlje razni pojedinci i organizacije bave posredovanjem u traženju posla u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama.

Na Fejsbuku je nedavno osnovana i grupa „Pokret za odlazak“ koja će uskoro prerasti i u registrovano udruženje s ciljem pomoći građanima BiH da napuste zemlju.

„Živjeti, ne preživljavati“, slogan je fejsbuk grupe „Pokret za odlazak“ koju već prati više od 9.000 posjetilaca.

U opisu stranice navodi se da je „Pokret za odlazak prije svega humanitarna organizacija koja želi da spasi što veći broj poluživih bića koja se trenutno nalaze u BiH“. Na stranici se između ostalog dijele oglasi za posao u inostranstvu, a jedan od ciljeva je i da se finansijski, putem kupovine karata za odlazak i slično pomogne odlazak ljudi.

Nismo uspjeli konaktirati osnivača stranice, ali portal „Srpskanfo“ prenosi izjavu osnivača koji je privrednik i želi da ostane anoniman dok ne zaživi udruženje.

„Trenutno je to samo Fejsbuk stranica, ali planiram da se uskoro registrujemo i više pomažemo ljudima. Odavno sam shvatio da je BiH mala, jadna, nikakva i da ne vrijedi čekati nešto bolje. Ova zemlja ni u bivšoj državi nije bila ništa drugo nego priljepak iz koga su ljudi i prije odlazili. Ljudi ne treba da čekaju bolje sutra jer ga ovdje nema. Ovdje je sve zakomplikovano još Dejtonskim sporazumom, tako da neće biti bolje ni za 100 godina. Uništeni su nam stubovi društva, ekonomije, školstva i zdravstva, a mi jednostavno nemamo ljude da to promijene“, navodi se u izjavi.

S obzirom na trend odlaska, takve stranice mogu imati smisla. Prema istraživanju mobilnosti radne snage, koje je provela Kompanija „Kolektiv“, a na osnovu zvaničnih informacija došlo se do podataka da je samo u tri zemlje, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku otišlo u prošloj godini između 65 i 70 hiljada građana iz Bosne i Hercegovine.

No tu nije kraj, ističe se u istraživanju: "Novi njemački zakon, koji će dodatno liberalizovati tržište rada, sigurno će podstaknuti mnoge poslodavce iz ove države da više traže radnu snagu iz regiona, ali i ljude iz regiona da u većem broju odlaze na rad u Njemačku. Pored zdravstvenih radnika i inženjera, o kojima se najčešće govori kada je u pitanju ova država, naši podaci govore da bi BiH uskoro mogla ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.“

Odlaze ljudi u potrazi za poslom, ali odlaze i oni koji su koliko-toliko bili situirani. Sve to je rezultat toga što vlast nije uradila ništa za građane, ističe profesor komunikologije Enes Osmančević.

„Ovdje je riječ o nekoliko stvari. Prije svega vlast nije uradila ništa za ljude, stranke su klijentelističke, one su same sebi svrha, cilj i razlog. Strankama upravljaju bezidejne stranačke kamarile i one ne rade ništa za opće dobro. Ljudi su prepušteni sami sebi i oni su jednostavno u stanju beznađa. Oni odlaze zato što negdje drugdje vide nadu. Oni vide da se stvar ne mijenja već dugi niz godina“, kaže Osmančević.

Profesor sociologije Ivan Šijaković mišljenja je da ljudi odlaze i zbog konstantnog produbljivanja nacionalnih i vjerskih podjela u zemlji:

„Vi i dan-danas ništa ne možete rešiti niti organizovati društvo niti pravni i politički sistem ukoliko on neće počivati na nacionalnim i verskim odnosima. Dakle, čovek je potisnut iz Bosne i Hercegovine. Nema ga. U tom političkom smislu on nije subjekt. Subjekt su nacionalne grupe, verske, ideološke, političke i tome slično. Ljudi koji ne počivaju na tome ili nisu u to uključeni ne mogu da nađu svoje mesto i oni moraju da idu dalje.“

Zbog odliva radne snage trpe poslodavci. Godinama se govori o niskim primanjima, te o tome kako je najveći broj radnika prijavljen na minimalac. No predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić tvrdi da plate nisu toliko male da bi oni mogli biti krivi za depopulaciju.

„Ljudi se ovdje ne osjećaju sigurno, ne vide perspektivu i to je mnogo veći razlog nego što su finansije. Jer ja i dalje tvrdim, odgovorno tvrdim, da ako u porodici dvoje rade, pogotovo ako su stambeno riješeni, a jedan dobar dio ljudi je stambeno riješen, bolje živi ovdje sa prosječnom platom nego u Njemačkoj ako jedno radi pa porodicu ima sa sobom. Dok plati stan, dok plati sve druge obaveze, manje će mu ostati nego ovdje“, navodi Škrebić.

Ipak Enes Osmančević smatra da su i poslodavci važna karika u promišljanju o odlasku.

„Poslodavci posluju uglavnom, većina naravno, posluju po principima prvobitne akumulacije kapitala odnosno tog surovog, primitivnog kapitalizma, i sa treće strane, ljudi su ovdje višedecenijskom letargijom odustali od želje da mijenjaju bilo šta u mjestima svojeg življenja. Tako da radije odlaze negdje na zapad, u Njemačku recimo, da budu neki šrafćići u sistemu nego da ovdje predvode promjene. Imamo situaciju da sva ova tri aktera, vlast, poslodavci i uposlenici, odnosno radnici potencijalni, jednostavno ne djeluju stimulativno jedni na druge, nego djeluju destruktivno. Mislim da ovdje u godinama koje dolaze ćemo svjedočiti jednom pojačanom trendu depopulacije, a konačno mislim da to politici i odgovara jer ona vlada na feudalnim principima, dakle 'što manje ljudi, manje problema', a može se naravno živjeti vrlo udobno, eksploatirajući pripadnike svoje etnije ili ljudi za koje se oni zalažu na jedan vrlo besprizoran način“, zaključuje Osmančević.

Ivan Šijaković dodaje kako su prvenstveno mladi ljudi onemogućeni, zbog manjka adekvatno plaćenih poslova, da grade svoje porodice u svojoj zemlji. Pored toga tu jedna od bitnih karika koja utiče na sporost u privrendom rastu jeste i tehnološka nerazvijenost zemlje.

„Evropa, a posebno ovaj razvijeni deo Nemačke, skandinavskih zemalja i drugih, sve to pružaju i mame ljude, posebno mlađe, jer njima je svakako draže da im dođu 'belci' iz Bosne i Hercegovine, nego da im dođu Arapi il' ne znam ko drugi, ta da je ceo splet tih okolnosti uslovio da se počinje BiH već vidno prazniti. Jer ako 70.000 ljudi ode godišnje, možete prognozirati da 2050. godine nećete imati u Bosni i Hercegovini više od milion stanovnika, ako se taj trend nastavi“, upozorava Šijaković.

U Kolektivu ističu da su istraživanje mobilnosti radne snage proveli u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala The Networks i Konsultanskom kućom The Boston Cosulting Group te da je ove godine bilo obuhvaćeno blizu 400.000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta. U dijelu istraživanja koji govori o Bosni i Hercegovini ističe seda je 80 posto ljudi spremno otići iz BiH a najvažniji razlozi su: bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plata.

Za građane BiH najatraktivnije su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska i Norveška.

PIŠE: Milorad Milojević, RFE

Sjedinjene Američke Države nastaviće da podržavaju discipliniranu i transprentnu tranziciju Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u profesionalnu, multietničku, NATO interoperabilnu vojsku s mandatom ograničene teritorijalne samoodbrane, stoji u odgovoru Američke ambasade u Prištini upitane da prokomentira proširenje mandata KBS putem zakonskih, a ne ustavnih izmjena.

“Pozivamo političke lidere Kosova da osiguraju da se proces nastavi sveobuhvatno, na pažljiv način koji će predstaviti sve svoje građane i koji će biti koordiniran sa NATO saveznicima”, dodaje se.
Pomoćnik državnog sekretara SAD-a Mathew Palmer rekao je u Beogradu jučer da SAD podržavaju transformaciju KBS u vojsku Kosova, dok je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić rekao da je formiranje vojske Kosova problem za Srbiju, prenose Agencije.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH