glavni urednik

glavni urednik

U utorak navečer su odigrane tri uzvratne utakmice play-offa Lige prvaka nakon kojih su plasman u grupnu fazu izborili Young Boys, AEK i Ajax.

Dinamo Zagreb je, nakon 1:1 iz prvog meča u gostima, na svome Maksimiru izgubio od švicarskog Young Boysa rezultatom 1:2 koji se tako plasirao u grupnu fazu Lige prvaka.

Domaći su poveli golom Izeta Hajrovića u 7. minuti igre, ali je Young Boys ipak došao do pobjede i plasmana dalje golovima Hoaraua u 64. i 66. minuti.

AEK iz Atine, koji je u prvom meču slavio sa 2:1, u revanšu na Olimpijskom stadionu u Atini "Spiros Louis" igrao je neriješeno 1:1 protiv mađarskog MOL Vida i tako izborio plasman u grupnu fazu.

Dynamo Kyiv je, poslije poraza od 1:3 u prvom meču, u uzvratu u Kijevu remizirao 0:0 protiv Ajaxa koji je prošao dalje.

U srijedu su na programu još tri revanš utakmice, a sastaju se PAOK - Benfica, PSV - BATE i Salzburg - Crvena zvezda.

Brojni predstavnici medija okupili su se u Sarajevu zbog sve češćih napada na novinare u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Povod za mirno okupljanje novinara bio je napad na novinara BNTV u Banjoj Luci Vladimira Kovačevića izveden u nedjelju. Okupljanja su predviđena i u Mostaru i Zenici. U Banjoj Luci je prethodno održano mirno okupljanje uz poruku ”Stop nasilju nad novinarima!“.

Ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu okupili su se predstavnici medija i iskazili negodovanje zbog napada na Kovačevića i druge kolege. Rečeno je kako je ovo mirno okupljanje glas novinara protiv bilo kakvog napada i pritiska na novinare i novinarsku profesiju.

Poručeno kako se želi jasna, nepristrasna i profesionalna istraga o počiniocima napada na novinare i onima koji na različite načine stoje iza njih.

Kovačevićeve radne kolege osudile su ovaj napad i zatražile da odgovorni budu što prije privedeni pred lice pravde. Novinari su poručili kako borba za slobodu govora tek počinje. Nadležim organima upućen je apel za rješavanje ovakvih slučajeva u najkraćem vremenskom roku i sprečavanje sličnih napada.

Okupljeni traže izmjenu Krivičnog zakona BiH i da se napad na novinare tretira kao napad na službenu osobu prilikom vršenja službene dužnosti.

U ovoj godini bilo je više od 40 fizičkih napada na novinare, dok ih je godinu ranije bilo i više.

Napad su osudili i brojni predstavnici vlasti, a ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac u ponedjeljak je izjavila kako su napadi na novinare u posljednje vrijeme postali svakodnevica.

Dodala je kako ono što preostaje jeste da ovakvi napadi ne smiju izostati bez kažnjavanja počinioca. Ponovila je kako se napadi na novinare i medijske profesionalce moraju tretirati kroz krivično zakonodavstvo kao posebno krivično djelo.

I u Zenici protesti novinara: Zaustaviti trend napada na novinare

Četrdesetak zeničkih novinara i zaposlenih u medijima, podržanih i sa dvadesetak građana, okupilo se danas simbolično pet minuta do 12 sati na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici kako bi se pridružili protestima širom BiH zbog posljednjeg fizičkog napada u Banjoj Luci na novinara BN Tevizije Vladimira Kovačevića.

-Krajnje je vrijeme za zajedničku akciju svih novinara u našoj zemlji, da se sva udruženja, sindikati, ali i pojedinci udruže u naporu da se zaustavi trend napada na novinare, dok ne bude kasno. Napad na bilo kojeg novinara u BiH, napad je i na sve nas - kaže novinar Mirza Dajić, koji je i član Upravnog odbora Društva novinara BiH.

Smatra da je potrebno više međusobne solidarnosti i podrške među onima koji rade ovaj posao, "jer smo svi mi na istom zadatku".

Nakon okupljanja ispred Robne kuće “VF”, novinari su se zapustili i u mirnu protestnu šetnju, želeći poručiti javnosti kako novinari, koji ionako rade i teškim uvjetima ne mogu biti meta bilo kakvih napada, pogotovo ne fizičkih.

Mostarski novinari podigli glas protiv nasilja nad novinarima

U znak podrške kolegi Vladimiru Kovačeviću, novinaru BN televizije koji je pretučen u Banjoj Luci, novinari iz Mostara održali su prosvjednu šetnju od Trga hrvatskih velikana do Španjolskog trga u Mostaru, te su poručili kako se napad na novinare ne može tolerirati.

Faruk Kajtaz, novinar iz Mostara, iznio je zabrinjavajući podatak da je ove godine zabilježen 41 napad na novinare u BiH.

Po njegovim riječima, ta brojka nije konačna. Mnogi napadi se ne zabilježi jer, kako je Kajtaz rekao, nemaju svi novinari snage, volje ni želje da prijave napade.

- Ovo je problem koji definitivno eskalira u BiH pa čak u i u regiji i zaista se plašim što bi se sve moglo dogoditi u predizbornoj kampanji u BiH, jer je očigledno da smo ušli u dugotrajnu krizu političke scene u BiH koja, zapravo, traje već godinama - istaknuo je Kajtaz.

Ocijenio je kako novinari moraju zauzeti stav i pokazati da poštuju svoju profesiju, da poštuju sebe i javnost te da su oni ti koji su spona između politike, stranaka i svih sudionika javnog života i običnih ljudi.

- U BiH stvara se atmosfera linča prema novinarima tako da su na kraju oni pravi izvršitelji, tzv. egzekutori najmanje krivi - smatra Vera Soldo, novinarka iz Mostara.

Navela je kako je odgovornost na onima koji na novinarska leđa stavljaju mete.

- Mi nismo mete, mi smo ljudi koji samo rade svoj posao. Dopustite nam da radimo svoj posao. BiH teži nekakvim demokratskim procesima, teži EU i zato zaboravimo stare torture kada se za slobodu mišljenja dobivao 'degenek'. Nadam se da smo prošli ta vremena - poručila je Soldo.

Politolog i novinar Husein Oručević istaknuo je kako je situacija u medijima općenito vrlo loša i u središnjoj, a pogotovo u istočnoj Europi.

Oručević je dodao kako su novinari i mediji u jako lošem financijskom stanju, što koriste političaru kako bi iskorištavali novinarsku profesiju.

Inače, prosvjednu šetnju novinara u Mostaru organizirao je Klub novinara Mostara.

Pod motom "Novinarstvo nije zločin": Protestno okupljanje u Tuzli povodom napada na novinare u BiH
Novinari iz svih medijskih redakcija koje djeluju na području Tuzle danas su održali protestno okupljanje uz kafu tokom kojeg su se solidarisali i osudili napad na Vladimira Kovačevića, novinara BN TV u Banja Luci, javlja Anadolu Agency (AA).

Tuzlanski su novinari sa današnjeg okupljanja poručili da vlast svjesno novinarima stavlja metu na čelo, te naglasili da novinarstvo nije zločin.

Napad na Kovačevića, novinara BN TV samo je jedan u nizu od 41 prijavljenog napada na novinare u ovoj godini u Bosni i Hercegovini. Ovaj je napad do sada najkrvaviji, jer ga Okružno javno tužilaštvo Banjaluka tretira kao pokušaj ubistva.

˝Zabilježen je 41 napad na novinare, a to je u prosjeku više od jedan napad sedmično, što govori o tome u kakvim uslovima novinari u Bosni i Hercegovini rade, a protiv sebe imaju armiju protivnika, počevši od portira koji će im tražiti ličnu kartu, policajca koji će smatrati da novinar ne treba stojati tamo gdje stoji i do kabadahije koji će braniti svog političkog mentora. Takvih je oko nas mnogo. Istovremeno, polovina novinara u BiH radi za plaću malo veću od 500 KM, a to je zajamčena plus nekih deset posto. Zajamčeni su doprinosi, zajamčena je tolika penzija, a to je u prevodu sirotinja. Kako neko može biti kreativan, vrijedan, profesionalan i pošten radnik ako će na kraju zavšiti u javnoj kuhinji? U ovoj državi nema odgovora na ovo pitanje˝, izjavio je Marko Divković, predsjednik Udruženja ˝BH novinari˝.

Policijski službenici Policijske uprave Banja Luka intenzivno rade na rasvjetljavanju napada na novinara RTV BN Vladimira Kovačevića, saopćeno je iz Policijske uprave Banja Luka.

Policijski službenici Policijske uprave Banja Luka, nakon zaprimljene prijave od 26. 08. 2018. godine, da su dva nepoznata maskirana lica nanijela povrede tridesetšestogodišnjem novinaru RTV BN, konstantno u saradnji i pod nazdorom Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka preduzimaju mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela.

"U dosadašnjoj istrazi saslušano je više od dvadeset lica, preduzimaju se mjere na utvrđivanju alibija i provjeravaju se informacije do kojih se dolazi u operativnom radu, a pronađeni su i predmeti koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku. Policijski službenici nastavljaju sa intenzivnim preduzimanjem operativnih i istražnih radnji sve dok se krivično djelo ne rasvjetli i ne identifikuju izvršioci", saopćeno je iz policije.

Od prosječne plate koja u oba entiteta iznosi tek nešto više od 800 maraka, stotine maraka odlaze na doprinose, poreze, akcize – podaci su kako nevladinih organizacija, tako i ekonomskih analitičara. Država od građana uzima milijarde maraka godišnje, ali ih ne usmjerava u bolji život stanovništva, upozoravaju stručnjaci.

Porezi u rastu, ali ne i plate i penzije. Ako do povećanja i dođe, ona su minimalna. Građanima je bitno da nisu dužni državi, a ono novca što ostane, za većinu je jedva dovoljna za preživljavanje.

Većina građana koji su čekali u dugim redovima da plate račune, nije bila raspoložena za razgovor. Oni koji su pristali da govore za N1, tvrde da plata nije dovoljna za normalan život. Neki su, pak, ukazali da bi bez pomoći djece bili primorani samo “plaćati račune, jesti hljeb i mlijeko”. Još teže je onima koji imaju kredite, koji su primorani kupovati lijekove i školovati djecu, naglasili su neki od građana s kojima smo razgovarali.

No, ne odlazi novac samo na režije. Na osnovu analiza podataka enitetskih poreznih uprava i analiza budžeta na svim nivoima vlasti, Centar za politiku i upravljanje vrši izračun koliko građani novca izdvajaju na doprinose i različite poreze. U svrhu izračuna je pokrenuta i web stranica Mojporez.ba.

Slijedeći izračun na osnovu ove web stranice za neto platu od na primjer od 880 maraka:

– Na penziono i invalidsko osiguranje odlazi 315 maraka;

– Zdravstveno osiguranje 226 maraka;

– Na porez na dohodak 64 marke;

– Na doprinos u slučaju nezaposlenosti 27 maraka.

Dakle, 632 marke jedne prosječne plate se usmjeri samo na porez – na mjesečnom nivou. A na godišnjem nivou je taj iznos 7.590 maraka. Pri tome, uopšte nisu uračunati porezi od potrošnje na prehranu, akcize na gorivo, alkohol, duhan. No, interesuju li se za ove podatke građani? Timur Abaspahić, istraživač Centra za politiku i upravljanje, smatra da je njihovo interesovanje nedovoljno.

“Nedovoljno koliko bismo bi htjeli da bismo osvijestili građane da porez u suštini ne bi trebao značiti pljačku, već usluga i trebali bi što više pričati na ovu temu. Što se tiče našeg sajta, prve godine smo imali otprilike kao i ove godine – oko 25.000 posjeta, što je po našim očekivanjima malo”, rekao je Abaspahić.

Problem nije u porezima, smatra ekonomista Faruk Hadžić. Već što uz rast poreza ne rastu znatno penzije i plate. A još veći problem je taj što se novac građana ne koristi u jasne namjene. Hadžić je to objasnio na sljedeći način:

“Novaca ima. 840 miliona maraka je prošle godine prikupljeno od akciza na duhan, a nula maraka je završilo u zdravstvu i to su stvarni problemi o kojima niko ne govori. Recimo da se samo pet posto od toga usmjerilo za liječenje najtežih oboljenja, ne bi građani morali zvati humanitarne telefone jer novca ima, ali je taj novac nenamjenski utrošen”.

Koliko država uzima, ekonomista Hadžić pomno bilježi i na fiskalnim računima. Evo nekoliko primjera: Od šest maraka za pola kilograma kafe, na porez je otišlo dvije marke i 44 feninga. Od četiri marke i 30 feninga za kutiju cigareta, država uzima tri marke i 40 feniga. Za 50 maraka dizela – državi pripada 27 maraka i 77 feninga.

“Ako uzmemo platu od 800 maraka, po raznim osnovama oporezivanja od poreza na dohodak, PDV-a, akciza, svega onoga što je nametnuto građanima – država uzme negdje oko 225 maraka. Jednom građaninu koji ima 800 maraka platu, ostane više od pet stotina maraka, što je njegova stvarna plata”, ukazao je Hadžić.

Prema podacima Centra za politike i upravljanje – samo za osnovne poreze, ne računajući hranu, gorivo, alkohol, cigarete – od 365 dana u godini, građani rade 153 kako bi platili državi.

Posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (ARZ) BiH radni odnos u Sloveniji i Njemačkoj od 2013. godine zasnovalo je više od 31.000 radnika iz Bosne i Hercegovine.

- Od aprila 2013. kada je potpisan Dogovor do 14. augusta ove godine u Njemačkoj je zaposleno 4.159 radnika iz BiH - naveo je za Fenu direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić dodajući da od tog broja zaposlenih u Njemačkoj, 99 posto radnika i dalje radi.

Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačku, kako je poznato, provodi Agencija za rad i zapošljavanje BiH sa Saveznom agencijom za rad SR Njemačke i putem njega se medicinski radnici iz BiH koji su završili srednju medicinsku školu, opći ili pedijatrijski smjer, mogu zaposliti na poslovima njegovatelja u Njemačkoj ako ispunjavaju uvjete.

Bandić je dodao da je u ovoj godini zaposleno 607 radnika, što je više u odnosu na isti period prošle godine, te nešto manje nego u 2016. godini.

Što se tiče Slovenije sa kojom BiH ima zaključen sporazum iz oblasti zapošljavanja, od marta 2013. do 30. juna ove godine u toj zemlji je zaposleno 26.919 radnika iz BiH.

- Trenutno u Sloveniji radi oko 24.000 naših radnika. U protekle dvije godine po broju oglasa na prvom mjestu su varioci sa 23 posto, zatim vozači sa 22,8 posto, zidari 6,5 posto, bravari četiri posto, te ostali u manjem postotku – dodao je Bandić.

Prema njegovim riječima, posredovanje se i dalje odvija na način da poslodavci u Sloveniji dostave zahtjev za radnicima svom zavodu za zapošljavanje, a kada oni ne uspiju pronaći radnike u Sloveniji, onda se obraćaju ARZ na osnovu međunarodnog sporazuma o zapošljavanju bh. građana u Sloveniji.

Velika su i očekivanja od sporazuma sa Katarom, zemljom sa jakom ekonomijom i visokim platama. Od evropskih zemalja, postoje kontakti sa Austrijom u vezi potpisivanja sporazuma o zapošljavanju.

- Što se tiče Katara u proceduri je finaliziranje operativnog protokola i kada se on usvoji bit će moguće implementirati postojeći sporazum. A što se tiče Austrije, još uvijek od njih nismo dobili nikakav konkretan prijedlog, mada smo obavili nekoliko razgovora i oni su iskazali svoje potrebe za radnom snagom, te su rekli da će predložiti prijedlog sporazuma – naveo je Bandić.

Brojne osude novinara i novinskih udruženja stigle su nakon što je novinar bijeljinske BN TV napadnut u nedjelju navečer, nakon protesta građana u Banjoj Luci "Pravda za Davida", koji se održavaju više od pet mjeseci.

Dvojica nepoznatih napadača brutalno se pretukla novinara Vladimira Kovačevića, koji je zadobio teže povrede.

Napad je osudio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, koji je posjetio Kovačevića u banjalučkoj bolnici, ali je novinar odbio slikati se s Dodikom.

Novinar i predsjednik Centra za slobodno novinarstvo Željko Raljić rekao je agenciji Patria da je Dodik i stavio metu na leđa novinara, a nakon toga izrazio žaljenje zbog napada.

- Kolega Vlado je imao prijetnje i ranije putem društvenih mreža. Kada se preko tih stvari prešlo, kada niko nije odgovarao zbog toga, onda je uslijedio napad - rekao je Raljić.

Smatra da je ovo jasna poruka novinarima, koji su još jedina prepreka vlastima da njihove nezakonite radnje prolaze čak i neopaženo.

Napad na novinare osudili su i iz Američke ambasade u BiH.

Nakon skoro 13 minuta kašnjenja početka dnevnika gledateljima se obratila prezenterka FTV-a i saopćila da zbog tehničkih problema emisija neće biti emitovana. Za sve je, kako je navela, kriv sistem BHRT-a koji nije u funkciji.

Gledatelji ispred malih ekrana koji su sinoć namjeravali pratiti uživo Dnevnik 2 s početkom u 19:30 sati na Federalnoj televiziji ostali su uskraćeni za ovu centralnu informativnu emisiju. Nakon skoro 13 minuta kašnjenja početka dnevnika gledateljima se obratila prezenterka FTV-a i saopćila da zbog tehničkih problema emisija neće biti emitovana. Za sve je, kako je navela, kriv sistem BHRT-a koji nije u funkciji.

"Poštovani gledatelji ispričavamo se zbog tehničkih poteškoća nastalih u realizaciji Dnevnika 2. Sistem koji za Federalnu TV održava BHRT u ovom trenutku nije u funkciji. Molimo za razumijevanje i strpljenje. Potrudit ćemo se u što kraćem vremenskom razdoblju otkloniti poteškoće. Hvala na razumijevanju", kazala je voditeljica.

Iz BHRT-a za Klix.ba je rečeno da nisu informisani o kvaru i razlozima neemitovanja centralne informativne emisije FTV-a, dok su nam iz FTV-a kazali da u trenutku poziva ne mogu davati informacije te da ih pozovemo kasnije.

U nastavku programa uslijedila je popularna humoristična serija.

Novinar BN televizije Vladimir Kovačević teško je pretučen u banjalučkom naselju Obilićevo, prenose Nezavisne.

Kako je kazao, njega su napala dva muškarca i pretukla ga teleskopskim palicama. Kovačević je dao izjavu u policiji i medicinski je zbrinut.

Naveo je da ne zna ko ga je mogao napasti.

Uređivački kolegijum BN TV najoštrije je osudio ovaj napad i zahtjava od MUP-a RS da što prije reaguje i nađe počinice.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić u intervjuu za Radio Slobodnu Evropu je upozorio da u narednih nekoliko godina prijeti krah postojećem penzionom sistemu u Bosni i Hercegovini, jer zemlju napušta radno sposobno stanovništvo a raste broj penzionera.

Da bi penzioni sistem funkcionisao, odnos zaposlenih i penzionera bi trebao biti najmanje 3:1: dok je u BiH gotovo izjednačen (1,19:1) što uz neredovne uplate doprinosa, sivu ekonomiju, te druge sistemske propuste, penzioni sistem čini gotovo neodrživim.

RSE: Procijenili ste da će u narednih 5-6 godina u penzioni sistem ući 100 – 150 hiljada novih penzionera, istovremeno sa masovnim odlaskom mladih koji bi svojim radom mogli osigurati bolje punjenje fondova. Zbog čega je važno funkcionisanje fondova penzijsko-mirovinskog osiguranja (PIO/MIO), ne samo s aspekta redovne isplate penzija?

Hadžić: Funkcionisanje Fonda penzijsko – invalidskog osiguranja je jedan od ključnih pokazatelja kako će se bh. ekonomija razvijati u budućnosti. Ako analiziramo kako u Federaciji funkcioniše taj fond, vidjećemo da je došlo u posljednjih nekoliko godina do povećanja izdvajanja na godišnjem nivou za njegovo finansiranje.

Taj iznos je povećan za 60 – 70 miliona KM (konvertibilnih maraka) odnosno za oko 35 miliona eura na godišnjem nivou. Međutim, tu nije uključeno povećanje penzija. Ono što mene zabrinjava je što će u narednih 5-6 godina doći do značajnog skoka broja penzionera. To bi značilo da moramo imati novozaposlene čiji bi im doprinosi osigurali kakve takve penzije. Sistem na koji funkcioniše ekonomija BiH može dovesti do ekonomskog kolapsa jer nije moguće osigurati penzije za novih stotinu hiljada penzionera.

RSE: Osim ogromnih dugovanja (zbog neuplaćenih doprinosa) prema fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja, šta su još ključni problemi u njihovom funkcionisanju?

Hadžić: U BiH je veliki problem sive ekonomije, što se do sada nije ozbiljnije rješavalo. Svi radnici koji rade na crno uopšte ne uplaćuju doprinose a oni koji su u sivoj zoni, imaju nisku osnovicu i uplaćuju manje doprinose. To je zato što država nije provela neophodne reforme – smanjenje stope doprinosa, ukidanje parafiskalnih nameta, rasterećenje privrede generalno, što bi omogućilo poslodavcima da zapošljavaju nove ljude i time osiguraju i da PIO fondovi imaju nove prilive novca.

Znači, pod hitno započeti proces rasterećenja privrede. To je ključ – da se stvori takav poslovni ambijent gdje će poslodavac moći zaposliti radnika, ne zato što mu je neko rekao da to treba uraditi, nego zato što mu je taj radnik potreban. Zatim, da uplaćuje doprinose za one radnike za koje sada ne uplaćuje, što bi donijelo koriost za fond PIO. Takođe, potrebno je ukinuti veliki broj parafiskalnih nameta koji postoje u Bosni i Hercegovini – ima ih 3.400, omogućiti da se firma može brže i lakše registrovati. Sadašnje vrijeme za registraciju je 30-60 dana i zaista je apsurdno u vremenu interneta i informacionih tehnologija da treba toliko vremena za registraciju firme.

Kada postoji brža registracija firme, onda se mogu i zapošljavati radnici. I nešto o čemu do sad nije bilo puno govora u javnosti: treba zakonski regulisati kategoriju samozaposlenika. To naši zakoni o radu ne poznaju, a imate puno ljudi koji rade od kuće, međutim, ne mogu se registrovati, ne mogu otvoriti poslovni prostor jer im je to skupo. Oni bi tako mogli raditi od kuće, platiti državi određeni paušal i na taj način biti dio sistema, da im ide staž, da im ide zdravstveno, i naravno, plaćati PIO. To sve skupa kada se uradi, to bi mogla biti jedna pozitivna priča za Bosnu i Hercegovinu, da se zaustavi odlazak mladih ljudi. Svaki odlazak je na štetu države.

RSE: Uz sve to, treba dodati i niske ili mizerne penzije, o čemu takođe govorite u Analizi koju ste uradili zajedno s kolegom Dinom Hadžialićem. Možete li iznijeti neke podatke?

Hadžić: Recimo u Federaciji BiH imamo 76 procenata penzionera koji imaju 450 KM penzije, i manje. To je zaista strašno, jer sa 450 maraka ne mogu se podmiriti ni režije, ni najosnovniji životni troškovi, a kamoli voditi neki normalan život.

Potrebno je provesti reformu penzionog sistema što jeste sigurno težak problem. Ako BiH ima, kako se procjenjuje, preko 200.000 radnika koji rade na crno, onda treba vidjeti šta ih na to tjera, da li poslodavci ne mogu plaćati visoke doprinose? Ako ne mogu, onda se mora postići dogovor s poslodavcima koji je to optimalan nivo doprinosa, da se oni mogu uvesti u sistem i da država ima koristi, da se zaposli nezaposlena radna snaga. Registrovana stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je preko 35 procenata. Podsjećam, Amerika kada je bila na vrhuncu ekonomske krize 1929. godine imala je stopu nezaposlenosti oko 25 procenata. Tako pokazuje da se mi uopšte nismo obračunali sa glavnim makroekonomskim problemom Bosne i Hercegovine – nezaposlenošću, i to na pravi način.

RSE: Na koji način bi se mogle povećati penzije u BiH?

Hadžić: Ako se ove stvari urade – rasterećenje privrede, ukidanje silnih nameta, brža i lakša registracija firmi, da se omogući da ljudi rade od kuće za djelatnosti gdje je to zaista moguće – onda na taj način možemo očekivati značajniji priljev sredstava u fond PIO, i u nekom kratkom roku moguće je, na realnim osnovama, dovesti do povećanja penzija ove naše najugroženije kategorije.

RSE: Sve to zapravo govori o ekonomskoj politici. Da li Bosna i Hercegovina ima i vodi ekonomsku politiku?

Hadžić: Mislim da ne vodi. I Evropska komisija pitala je nedavno u Upitniku da li Bosna i Hercegovina ima ekonomsku politiku. Naše vlasti su odgovorile da nemamo, da je to ustvari skup nekih mjera entiteta, kantona, koji su u ovom slučaju nosioci ekonomske politike. Mislim da je to greška. Trebalo bi, uvažavajući ustavno uređenje BiH – znamo da entiteti vode ekonomsku politiku – ali trebalo bi da država ima jasnije ciljeve koji će biti sinhronizovani sa ekonomskim politikama entiteta. Nije mi logično, recimo, da Republika Srpska ima drugačiji nivo obračuna doprinosa, za razliku od Federacije, ili da neki entitet ima neki zakon koji možda olakšava poslovanje, a drugi nema.

E, to su ti problemi gdje bi entiteti trebali da imaju malo više koordinacije i da na taj način, kao država, težimo nekom zajedničkom cilju. A ekonomija bi trebala biti u vrhu prioriteta, a ne politika ili politikantstvo, jer mi imamo ozbiljnih problema – mladi ljudi nam odlaze, procjene su da je preko 150.000 ljudi otišlo van Bosne i Hercegovine posljednjih godina, imamo negativni prirodni priraštaj, znači, više nam ljudi umire nego što se rađa. Evo, kada gledate još jedan pokazatelj, dug, vlasti kažu da je ukupni dug ostao isti ili se nešto neznatno smanjio. Jeste, ali kada gledate spram smanjenog broja stanovnika, onda se ustvari dug po glavi stanovnika povećava. Za tri godine povećan je za 330 maraka. To je nekih deset procenata.

RSE: Da li bi stanje bilo bolje kada bi ekonomija bila u vrhu prioriteta bh. političara?

Hadžić: Ekonomija definitivno treba biti u vrhu, populacijska politika isto tako, jer ako napravite neki povoljni poslovni i ekonomski ambijent, onda će se možda i ovi ljudi koji su otišli van Bosne i Hercegovine odlučiti na povratak. Ovdje je vrlo bitna i politička stabilnost, jer mnogo ljudi ne želi više da živi u Bosni i Hercegovini zbog te političke nestabilnosti, zbog svakodnevnih svađa, podizanja atmosfere zbog nebitnih problema.

Ja želim da kažem da su to nebitni problemi za živote građana, ma gdje oni živjeli, u bilo kojem području Bosne i Hercegovine. Ako se nešto hitno ne desi i ne promijeni u ekonomskom smislu, ako ne uspostavimo jasnu viziju kuda kao zemlja želimo ići, mi ćemo, ovo malo ljudi što ostane u Bosni i Hercegovini, definitivno imati ozbiljnih problema.

Nogometaši tuzlanske Slobode večeras su protiv bijeljinskog Radnika prikazali vjerovatno najbolju igru od početka prvenstva.

Iako su imali dosta prilika za gol, realizovali su samo dvije za vrijednu i potpuno zasluženu pobjedu 2:0.

Strijelac prvog pogotka, nakon male majstorije u 63. minuti, bio je Ivan Baraban.

Sudbinu Bijeljinaca zapečatio je Seid Zukić u 79. minuti, postigavši svoj prvi gol u dresu Slobode.

No, da su napadači Slobode bili prisebniji, odnosno, da na golu Radnika nije bio sjajni Mladen Lučić, domaći sastav mogao je već u prvom poluvremenu rezultatski kapitalizirati dobru, agresivnu i igru s dosta prilika.

Prvu nije već u 2. minuti iskoristio Edis Smajić koji je na asistenciju Perice Ivetića bio udaljen od protivničkog gola svega 3-4 metra, ali je Lučić odbranio njegov šut.

U 9. minuti Baraban je asistirao Saidu Husejinoviću, ali je ponovo Lučić bio siguran odbranivši udarac tuzlanskog napadača sa 10 metara.

Dvije minute kasnije mogao je Ognjen Đelmić dovesti Radnik u vodstvo, ali je sjajno intervenirao domaći golman Goran Vukliš.

Gotovo identična situacija bila je i u 33. minuti, s istim akterima, ali je ponovo pobjednik iz duela izašao domaći čuvar mreže.

Prije toga ponovo je Husejinović bio u šansi, ali je čudesno njegov udarac odbranio golman Bijeljinaca.

Nastavak je donio još agresivniju igru Slobode, a Baraban je golom ispravio „krivu Drinu“, dok je Zukić, nakon što je u 66. minuti uzdrmao stativu, u 79. minuti stavio tačku na odličnu igru ekipe Zlatana Nalića.

Ovo je prvi poraz Radnika u prvenstvu, a četvrta uzastopna utakmica Slobode u kojoj je neporažena.

Bilbija i Brkić donijeli tri boda Zrinjskom

U posljednjem subotnjem susretu 7. kola Premijer lige BiH Zrinjski je u Mostaru pobijedio Tuzla City rezultatom 1:0.

"Plemići" su se mučili sve do 70. minute kada je preciznim udarcem po zemlji s dvadesetak metara Nemanja Bilbija svladao gostujućeg vratara.

Iako se većinu vremena igralo na polovici gostiju, bolje prilike imali su Tuzlaci. Prije primljenog pogotka u dva navrata nogometaši Tuzla Cityja pogađali su gredu, a u sudačkoj nadoknadi domaći vratar Ivan Brkić skinuo je dva zicera Almedinu Ziljkiću i Edinu Mrugi.

Brkić je i prije toga imao nekoliko dobrih reakcija i na kraju je uz strijelca Bilbiju najzaslužniji za trijumf Mostaraca.

Zrinjski je s 9 osvojenih bodova osmi, dok je Tuzla City deseti s 4 boda.

Zrinjski već u srijedu, kada će u Mostaru odigrati zaostalu utakmicu protiv Zvijezde, ima priliku popraviti bodovni saldo i vratiti se u borbu za vrh ljestvice.

Rezultati nogometne Premijer lige BiH

Rezultati susreta sedmog kola nogometne Premijer lige Bosne i Hercegovine:

Zvijezda - Sarajevo 0:4
Mladost - Čelik 1:1
Sloboda - Radnik 2:0
Zrinjski - Tuzla City 1:0

- nedjelja:
Gošk - Široki (17.00)
Željezničar - Krupa (20.00)

Tabela:

1. Sarajevo 7 4 2 1 17:7 14
2. Željezničar 6 4 1 1 10:4 13
3. Široki Brijeg 6 3 3 0 10:2 12
4. Sloboda 7 3 2 2 5:3 11
5. Čelik 7 3 2 2 6:10 11
6. Radnik 7 2 4 1 7:6 10
7. Krupa 6 2 3 1 12:8 9
8. Zrinjski 6 3 0 3 7:10 9
9. GOŠK 6 1 2 3 7:12 5
10. Tuzla City 7 1 1 5 3:8 4
11. Zvijezda 09 6 0 3 3 4:12 3
12. Mladost 7 0 3 4 4:12 3

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH