glavni urednik

glavni urednik

Zdenko Grbavac, rođen 1967. godine u Sarajevu i Željko Šimunović, rođen 1964. godine u Konjicu, terete se da su za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu pripadnika HVO Konjic, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Oni se terete da su u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo srpske nacionalnosti na području Bradine, Konjica i okoline, osobno i direktno, sudjelovali u počinjenu ratnog zločina, tako što su naoružani automatskim oružjem, iz kolone zarobljenih civila srpske nacionalnosti u centru mjesta Bradina, izdvojili trojicu zarobljenih civila srpske nacionalnosti.

Prema navodima optužnice, zarobljene civile potom su odveli u pravcu pravoslavne crkvi u Bradini, te je optuženi Zdenko Grbavac, u dvorištu jedne kuće, pucajući iz vatrenog oružja, lično ubio navedenu trojicu muškaraca srpske nacionalnosti.

Optuženi Šimunović Zdenko, tereti se da je zajedno sa drugim osobama učestvovao u mučenju i premlaćivanju jednog zarobljenika srpske nacionalnosti.

Optuženi se terete da su svojim radnjama počinili kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Mostarski Dnevni list objavio je da je Grbavac zet Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i zastupnika u Saboru Hrvatske. Grbavac je oženjen Ljubićevom mlađom kćerkom SpomenkomGrbavac je uhapšen pri ulasku u BiH u januaru, te mu je određen jednomjesečni pritvor.

Kako se navodi u prijavi, svi skupa su kao „organizovana kriminalna grupa“ sa dodijeljenim zadacima i ulogama udruženog kriminalnog poduhvata uspostavili kontrolu nad institucijama pravosuđa, kako bi sadašnje i buduće istrage protiv Dodika, Radončića i Čovića bile obustavljene, a prijave odbačene.

Zauzvrat, kako se navodi, predstavnicima pravosuđa obećani su usluge i darovi.

Dodik, Radončić i Čović, kako se navodi, davali su upute Tegeltiji i drugim članovima VSTV-a da na ključne pozicije u pravosuđu imenuju „podobne osobe“.

Tegeltija i Lokmić-Misirača su kazali za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine da ne žele komentarisati ovu prijavu.

„Ne želim komentarisati nebuloze“, rekao je Tegeltija, kojem mandat predsjednika VSTV-a ističe ove godine. Lokmić-Misirača je, pak, izjavila da će dati komentar kada prijava ne bude anonimna.

Debevec je imenovan na poziciju predsjednika Suda BiH, navodi se u prijavi, „zloupotrebama ovlaštenja i trgovinom uticajem“, iako nije imao rukovodnog iskustva. Između ostalog, navodi se da je to urađeno kako bi donio oslobađajuću presudu u predmetu protiv

Radončića za ometanje rada pravosuđa, gdje je Debevec član Vijeća.

Predsjednik Suda BiH je, kako se navodi u prijavi, obećao članovima Vijeća Hasiji Mašović i Mirsadu Striki da će ih unaprijediti u karijeri i rasporediti na pozicije drugostepenih sudija Suda BiH.

Uz podršku članova VSTV-a, u prijavi se navodi da je Debevec imenovan nakon što je osigurao podršku međunarodne zajednice tako što je obezbijedio podršku tzv. Jevrejskog lobija, na način da je obećao da će izraelskoj obavještajnoj agenciji MOSAD davati sve „obavještajno-sigurnosno interesantne podatke“.

Debevec je za BIRN BiH nazvao krivičnu prijavu „lažnom i tendencioznom“ te određenom vrstom pritiska na Sud BiH da se sudi, kako je rekao, „po drugim kriterijima i željama, a ne po zakonu“.

"Prijavljena Gordana Tadić je iskazala lojalnost i dala obećanje da će ako bude izabrana za Glavnog tužitelja Tužilaštva BiH, protivno obavezama propisanim odredbama Zakona o VSTV, postupati po svim traženim uslugama i nalozima, a posebno će obustaviti ili opstruirati sve sadašnje i buduće istrage koje bi se mogle ticati Dodika, Čovića i Radončića“, navodi se u prijavi.
Tadić se već godinu i po nalazi na čelu Državnog tužilaštva u svojstvu vršioca dužnosti, a trenutno je u toku izbor za Glavnog tužioca, na koji je osim Tadićke prijavljeno ukupno 13 kandidata.

Prijava je dostavljena u ponedeljak, 2. aprila Tužilaštvu BiH, ali i Vijeću ministara, ministarstvima pravde i sigurnosti, VSTV-u, SIPA-i, te predstavnicima međunarodne zajednice, kao i Američkoj ambasadi, Evropskoj komisiji i Uredu visokog predstavnika.

Kako saznaje BIRN BiH, zatraženo je od Državne agencije za istrage i zaštitu da hitno postupi po ovoj prijavi i sazna ko stoji iza nje.

Iako nije potpisana, prijava je dostavljena u ime „građana BiH, ujedinjenih u zajedničkim i pravednim naporima i ciljevima“.

U obrazloženju prijave, navodi se da građani BiH „svjesni građanske odgovornosti“, te „suočeni s težinom vremena u kojem se država, njeno pravosuđe i građani nalaze“, žele „zaustaviti uspostavljanje kontrole politike nad pravosuđem“ i kriminaliziranje VSTV-a.

„Mi građani BiH, podnosimo ove prijave anonimno iz razumljivih i očiglednih razloga, zbog realne opasnosti od odmazde ključnih nositelja javnih i pravosudnih ovlaštenja i njihove kriminizirane političke moći“, stoji u prijavi.

Dokaze za navode iz prijave, kako se navodi, lako je naći u pravosudnim institucijama. Iz Tužilaštva BiH nisu dali komentar na prijavu do trenutka pisanja teksta, a i članica VSTV-a Ružica Jukić nije bila dostupna za izjavu.

Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla upozorava građane da dolaskom proljeća i toplijeg vremena zmije počinju izlaziti iz zimskog mirovanja, te savjetuju da se prilikom odlaska u prirodu poveća opreznost, saopćeno je ove ustanove.

Prof. dr. Sead Ahmetagić, načelnik Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla ističe da nije bilo prijavljenih slučajeva ujeda zmija, te da klinika raspolaže dovoljnim količinama seruma protiv ujeda, saopćeno je iz UKC Tuzla.

''Tokom prošle godine, prema njegovim riječima, na Kliniku za zarazne bolesti zbog ujeda zmija javilo se 12 pacijenata, od kojih je četvero bilo iz Tuzle. Stručnjaci ove klinike upozoravaju da građani prilikom izlaska u prirodu prilagode svoju odjeću i da nose dublju obuću i duge hlače.

Također ističu da je u slučaju ugriza zmije potrebno ukloniti odjeću s mjesta ugriza zbog otoka tkiva, te ranu ne isisavati, nego omogućiti slobodno oticanje krvi i pacijenta što prije dovesti do prve zdravstvene ustanove'', saopćeno je.

Što se događalo prošlih dana kada se zapad, u političkom smislu, odmarao zbog uskrsnih praznika? Turska je okončala ofenzivu u Siriji i dogovorila summit s Rusijom i Iranom o budućnosti Sirije. Turska, iako je članica NATO-a i kandidat za EU, nije poduzela mjere protiv Rusije. Naprotiv, planira da Rusi u Turskoj grade i nuklearnu elektranu. Na Kosovu je došlo do velikih političkih tenzija nakon što je uhićen ministar iz srpske vlade. Da bi smirili strasti, barem su tako to prikazali, s predsjednikom Srbije Vučićem i predsjednikom Kosova Hashimom Thaçijemtelefonski je razgovarao turski predsjednik Erdogan. S predsjednikom Srbije razgovarao je i ruski predsjednik Putin. Potom je na Kosovu došlo do iznenadnog uhićenja, ili otmice, šest turskih državljana koji su legalno tamo boravili i radili u školama koje su financirale fondacije Fetullaha Gülena, sada najvećeg Erdoganova protivnika čije sljedbenike službena Ankara smatra teroristima.

Tako je Kosovo, kako piše dnevni list Hurryet, postao prva država u Europi koja Turskoj izručuje ljude povezane s Fetullahom Gülenom. Dok su se svi kosovski političari pravdali da nisu imali pojma o tom uhićenju, koje su navodno zajedno odradile turska i kosovska tajna služba, turski predsjednik Erdogan zahvalio je kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju, a premijeru Ramushu Haradinajuzaprijetio da su mu dani odbrojani jer se “usudio primiti teroriste na sastanak” (misleći na sastanak koji je premijer Kosova imao s članovima obitelji uhićenih). Tako se na Kosovu, vjerojatno najosjetljivijoj točki u Europi danas, događaju dramatične stvari. Europska unija spava ili puštaju neke stereotipne poruke o tome da se “mora poštivati vladavina prava”.

Nikada turski i ruski utjecaj na zapadnom Balkanu nije bio veći nego danas. Ne bi trebalo biti ničega lošeg u angažiranju Moskve i Ankare u ovom području da se ne radi o trenutku kada su odnosi tih dviju država sa Zapadom vjerojatno na najnižoj točki u proteklih dvadesetak godina. Erdogan prijeti Francuskoj, a Njemačku i Nizozemsku optužuje za fašizam. Rusija je u diplomatskom ratu sa Zapadom. I za razliku od EU, i Turska i Rusija imaju jasne stavove o državama zapadnog Balkana. Turska je priznala Kosovo, a Rusija je protiv. EU nema stava i ima “neutralan stav” oko statusa Kosova jer među državama članicama ne postoji jedinstvo. Turska očito nakon BiH sada ima utjecaja i na Kosovu. Ako uhićenje gulenista nije odrađeno u suradnji s kosovskim institucijama, onda je to učinjeno protiv njihove volje. I u jednom i u drugom slučaju turska je moć neupitna.

I tako je Turska postala još veći izazov za EU u vrijeme kada Bruxelles ne zna kako uopće postupiti s tom državom. Zadnji summit EU - Turska u Varni u Bugarskoj bio je više “photo opportunity” nego sadržajni sastanak. Naglašena je potreba za nastavkom suradnje i konstruktivnih razgovora, ali razlike su ostale duboke i nema nikakvih pomaka u prevladavanju razlika i smirivanje tenzija koje su eskalirale nakon pokušaja puča u Turskoj.

Turska je formalno i dalje kandidat za članstvo u EU, no u to više nitko ne vjeruje, nego se govori o nekim drugim oblicima povezivanja s Europskom unijom koje ne bi značilo i punopravno članstvo. S druge strane, i turski predsjednik Erdogan kaže da njegova država ima izbora i izvan EU te da su Turci umorni od čekanja u predsoblju Europske unije - da se EU odluči hoće li im otvoriti vrata ili ne.

Europska unija je i prije bila “nezadovoljna”, “ozbiljno zabrinuta”, a neki od političara EU su govorili i da su i “šokirani” ponašanjem vlasti u Turskoj. Iako su svojevremeno osudili pokušaj puča u Turskoj, ne žele da se taj puč koristi za čistke u državnim i javnim službama. Zatvaranje novinara, izbacivanje s posla u školskim ustanovama, najava uvođenja smrtne kazne postupci su koji su doveli do otvaranja tema o suspenziji pristupnih pregovora o članstvu Turske u EU. Sada Erdogan, nakon uspjeha uhićenja gulenista na Kosovu, prijeti da će se isto dogoditi i u drugim državama regije, pa i u EU i SAD-u.

EU nije u stanju procijeniti kako će Erdogan reagirati na eventualnu odluku o suspenziji pristupnih pregovora. Kako je dogovorom s Turskom riješeno i pitanje migracija preko balkanske rute, u EU se boje da bi u tom slučaju Turska mogla puštati valove izbjeglica prema EU. Strahuju i od mogućeg odustajanja Ankare od potpore naporima za rješenje problema ujedinjenja Cipra.

Neki u EU se boje da bi u slučaju formalnog zamrzavanja pristupnih pregovora bilo još teže zaštititi prava građana i slobodu govora i okupljanja u Turskoj koja više ne bi bila kandidat koji pregovara o članstvu u EU. Bi li EU mogao i dalje računati na suradnju s Turskom u borbi protiv terorizma u tom slučaju. Puno je tih dilema koje se motaju po glavi dužnosnicima EU zbog kojih Bruxelles ne može puno, ili bolje rečeno ništa konkretno učiniti za zaštitu onih kojima se u Turskoj, kako sam EU priznaje, krše osnovna prava. Kako smo vidjeli unazad nekoliko godina, sve što EU može jest takve slučajeve načelno spomenuti u godišnjim izvješćima o napretku, organizirati u Bruxellesu velike konferencije o stanju medijskih sloboda u državama kandidatima i ostaviti da se stvari odvijaju po svom, dakle bez promjena, ili uz promjene nagore. To će se dogoditi i 17. travnja, kada će Europska komisija objaviti izvješća o napretku država u procesu proširenja.

Očito se ni Turskoj ne žuri ispuniti kriterije za članstvo, a u EU smatraju da se zapravo i Ankara samo od toga udaljava. Proces proširenja nije omiljena tema ni među građanima EU, i to je ponajprije zbog straha od članstva tako velike i relativno siromašne države (ako je suditi prema standardima EU) kao što je Turska. Prema prošlogodišnjim anketama Eurobarometra, za nastavak proširenja i primanje novih članica u EU je samo 25 posto Austrijanaca, 26 posto Francuza, 27 posto Nijemaca i Luksemburžana i 29 posto Nizozemaca. U svim tim državama broj onih koji su protiv proširenja je triput veći nego onih koji su za. Kao glavni razlog spominje se strah od članstva Turske, a ne toliko država zapadnog Balkana.

Iako neće možda formalno reći Turskoj da ne računaju na članstvo i da prekidaju pristupne pregovore, EU je ove godine posebnom strategijom za proširenja na zapadni Balkan prvi put izdvojio Tursku od ostalih država kandidata i potencijalnih kandidata. Tako će imati poseban summit u Sofiji 17. svibnja samo s državama zapadnog Balkana, bez Turske. U EU vjeruju da će se protivljenje proširenju smanjiti ako se jasno iz tog postupka izdvoji Turska. EU se ne usudi suspendirati pristupne pregovore s Turskom zato što se boji posljedica, ali s druge strane i dalje te pregovore vodi brzinom kojom bi se oni mogli završiti za pola stoljeća.

Turska je otvorila pregovore isti dan kada i Hrvatska, u jesen 2005. Hrvatska je izuzetno sporo završila pregovore i ušla u EU prije gotovo pet godina, a Turska je, po broju otvorenih i zatvorenih poglavlja, još gotovo na početku. Možda je glavni razlog zbog kojeg EU i dalje nastavlja pristupne pregovore s Turskom taj što ne vjeruju da će Turska ikada postati punopravna članica.

U EU nemaju odgovor na pitanje kako riješiti odnose s Turskom jer bez obzira na to što Turska ne ispunjava kriterije koje traži EU, i sa strane EU nije nikad bilo iskrenosti, pogotovo ne iz Francuske koja je upravo da bi imala mogućnost spriječiti članstvo Turske u EU u svom ustavu ugradila održavanje referenduma o ratifikaciji pristupnih pregovora s EU. Zbog toga se i Berlin i Pariz protive promjenama načina glasanja u Vijeću oko proširenja. Premda će podržati Junckerov prijedlog da se u nekim pitanjima odluke umjesto jednoglasno usvajaju kvalificiranom većinom, to se neće odnositi na proširenje. Naime, žele zadržati pravo da mogu spriječiti ulazak Turske u EU, čak i kada bi kojim čudom ta država jednog dana ispunila sve potrebne uvjete. A Turska koja se udaljava od EU, približava Rusiji i Iranu, nije ona Turska čiji bi se utjecaj na Balkanu pozdravio, nego naprotiv - izazvao zabrinutost.

Povrijeđenih osoba nije bilo, a pričinjena je materijalna šteta na zgradi koju koristi osnovna škola Vuk Karadžić u bijeljinskom naselju Ledinci.

Policija je dojavu zaprimila nešto prije ponoći.

''Nepoznato lice je u 23.45 sati prijavilo da je došlo do požara u školi koju je koristila škola Vuk Karadžić kao svoju područnu školu. Vatrogasci su lokalizovali požar, uviđaj će biti izvršen danas'', kazali su za N1 iz Policijske uprave Bijeljina.

Više informacija tokom dana.

Budžeti za pomoć borcima i nezaposlenim značajno su povećani u izbornoj 2018. pa će se samo u Federaciji izdvojiti dvostruko više novca za zapošljavanje nego što je za te svrhe u prosjeku godišnje potrošeno od posljednjih izbora, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Goraždanski ministar za boračka pitanja Eniz Halilović udvostručio je izdvajanja za pomoć borcima za stambeno zbrinjavanje u 2018. nakon što u prethodnoj godini nije potrošeno gotovo ništa od planiranog novca.U 2017. godini je od planiranih 80.000 konvertibilnih maraka (KM) potrošeno tek nešto više od 3.000 KM, što je najmanji iznos u proteklih deset godina. Budžet za pomoć borcima za stambeno zbrinjavanje u 2018. od 150.000 KM jedan je od najvećih u posljednjoj deceniji.

Halilović smatra da mu više potrošenog novca ne pomaže kod glasača.“Ja to ne gledam tako”, kaže Halilović za BIRN BiH.Sličan obrazac povećanja i smanjenja budžeta za stambeno zbrinjavanje ponavlja se u Ministarstvu za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona. Taj se novac jako sporo trošio 2013. pa je većina prebačena u narednu, izbornu 2014. godinu. Isto se ponovilo 2017. godine.

Ministar Halilović, koji je imenovan u aprilu 2017. godine, objašnjava kako veća potrošnja nema veze s izborima, već da novac za stambeno zbrinjavanje jednostavno nisu stigli da potroše prošle godine.“Bili smo ‘kratki’ s vremenom i morali smo važnije stvari da ispunjavamo – od banja, knjiga, prevoza učenika”, objašnjava Halilović, treći ministar za boračka pitanja u ovom mandatu Vlade.

Zbog toga je u decembru, kako kaže, tražio da se nepotrošeni novac prebaci u 2018. godinu, pa je konačan budžet za stambeno zbrinjavanje dostigao cifru od 150.000 KM.“Problem je bila smjena ministra. Nisam uspio izvršiti prošle godine pa sam tražio veća sredstva ove godine. Da ima kakve veze s izborima, iskreno nema, jer stvarno ima ljudi kojima su potrebna ta sredstva”, kaže Halilović.

Novca je najviše u izbornoj godini

U budžetu Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata ove je godine povećan “transfer za rješavanje statusnih pitanja branilaca i članova njihovih porodica” sa sedam na devet miliona maraka, a novac za “pomoć u zapošljavanju boračkih kategorija putem boračkih zadruga” je udvostručen – sa jednog miliona na dva miliona maraka.

Ministar Salko Bukvarević objašnjava kako je budžet za zapošljavanje povećan zbog uspjeha u 2017. godini, “kako bi se i ove godine pomoglo u zapošljavanju što većeg broja pripadnika boračkih populacija i članova njihovih porodica”.Povećanje budžeta za rješavanje statusnih pitanja boraca rezultat je petogodišnjeg sporazuma koji je Vlada potpisala s predstavnicima boračkih udruženja u junu 2017. godine, objašnjava Bukvarević i dodaje da je plan u narednih pet godina izdvojiti 100 miliona za borce.“Sve navedene aktivnosti i programska opredjeljenja ovog ministarstva su ustaljena praksa koja se provodi svake godine i nemaju nikakve veze s predizbornom kampanjom”, kaže Bukvarević.

U Kantonu Sarajevo je 2018. godine po prvi put izdvojena značajna suma za advokate optuženih za ratne zločine. Ovu inicijativu najavio je Elmedin Konaković, smijenjeni premijer Kantona Sarajevo. U budžetu je ove godine za „troškove advokata“ planirano 300.000 KM, kojih uopšte nema u projekcijama budžeta za 2019. i 2020. godinu.

Konaković nije odgovarao na pozive BIRN-a BiH za komentar.U budžetu Vlade, koju je donedavno predvodio, predviđeno je i milion maraka za zapošljavanje mladih. Stavke sa istim nazivom nema u budžetu u dijelu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo u 2017., a stavke nema ni u projekcijama budžeta za 2019. i 2020. godinu.

Iz Ministarstva privrede, koje vodi Muharem Šabić, nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International objašnjava da u zemljama regiona “postoje zabrane povećanja javne potrošnje u periodu prije izbora, zabrana zapošljavanja, obaveza objavljivanja svih informacija o svakom izdvajanju, odnosno utrošku”.“Kod nas toga nema, niti ima ograničenja za korištenje javnih funkcija pojedinaca u izbornoj kampanji”, kaže Korajlić i dodaje da u Izbornom zakonu postoje samo generalne odredbe na koji način mediji potpisuju funkcionere.

Podudarni prioriteti budžeta i predizbornih obećanja

Cikluse povećanja i smanjenja budžeta, kao u Goraždu, imaju i budžeti za zapošljavanje u Federaciji BiH.Federacija je kroz svoje zavode zapošljavanja od prošlih izbora trošila godišnje u prosjeku oko 33 miliona maraka na programe aktivne politike zapošljavanja oko 9.000 osoba, dok je plan za 2018. godinu za iste programe “težak” 77 miliona KM i njime se planira zaposliti 14.000 osoba.

Analiza BIRN-a BiH o izdvajanjima Federalnog zavoda za zapošljavanje od 2012. pokazuje da se budžeti za zapošljavanje povećavaju tokom izbornih godina.Tokom 2012. i 2013. taj je iznos bio oko 20 miliona maraka. Tokom 2014. godine, kada su održani posljednji opšti izbori u BiH, budžet se povećao na oko 34 miliona maraka. U 2017. godini budžet je iznosio oko 30 miliona KM za zapošljavanje, da bi u izbornoj 2018. budžet dostigao rekordnih 77 miliona maraka.

Kroz sve svoje programe u 2018. godini Zavod planira potrošiti više od 90 miliona maraka budžetskog novca.Odluke o izdvajanjima za zapošljavanje donosi Upravni odbor Zavoda. Njega imenuje Vlada Federacije BiH, a članovi političkih stranaka nemaju prepreka da budu u njemu. Tako je Vlada Federacije koju je predvodio Nermin Nikšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) 2012. godine imenovala u Upravni odbor, između ostalih, Lidiju Korać, članicu SDP-a.

Ovaj odbor odobrio je povećanje izdvajanja u 2014. godini. Direktor Zavoda tada je bio Kenan Rešo, član SDP-a.Novi Upravni odbor imenovala je Vlada Federacije koju predvodi premijer iz SDA Fadil Novalić. Odbor koji od 2016. godine vodi Zlatko Hadžiomerović, poslanik iz SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, donio je plan za 2018. godinu kojim se povećava iznos za pomoć u zapošljavanju.

U Zavodu kažu da su sredstva za takozvane aktivne mjere zapošljavanja uvećana ove godine jer je u 2017. porastao prihod od doprinosa osiguranja za slučaj nezaposlenosti od čega se finansiraju službe zapošljavanja.“Ne postoji mogućnost zloupotrebe sredstava Zavoda od strane političkih partija budući da se poticajna sredstva za zapošljavanje i samozapošljavanje daju na osnovu javnih poziva koji su otvoreni za sve poslodavce i nezaposlene osobe iz cijele Federacije BiH”, kažu iz Zavoda.

Zapošljavanje 100.000 ljudi bilo je jedno od glavnih obećanja SDA tokom izbora 2014. godine.Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH potvrdili su za BIRN BiH da je u oba entiteta došlo do povećanja izdvajanja za zapošljavanje u 2018. godini.

Vlada Federacije kasnila je i nije isplaćivala poticaje privatnim kompanijama i poduzetnicima od početka svog mandata 2014. godine. Na nedavnoj hitnoj sjednici Vlada je odlučila isplatiti sva zaostala dugovanja, koja su se popela na 11,5 miliona KM.“Od sutra već obrađujemo zahtjeve i upućujemo ih prema Ministarstvu finansija za isplate”, kazao je nakon sjednice ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Raniji ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović nedavno je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Tuzli osuđen na devet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja tokom podjele poticaja u periodu od 2011. do 2014. godine.“Na kraju se dokazalo da ljudi koji su dobijali poticaje nisu ni ispunjavali uslove, nego je to korišteno za kupovinu glasova i finansiranje stranaka”, kaže Korajlić.

Ona dodaje da “ništa ne sprečava političare da sve svoje aktivnosti kao funkcionera tempiraju pred izbore i na taj način koriste javne resurse da bi promovisali sebe i svoju stranku” i da je Transparency International podnosio prijave zbog kampanja javnih kompanija sličnih kampanjama stranaka.

“Imali smo situacije kod te kupovine glasova da su ljudi protestovali na ulici što nisu dobili obećane pare, pa ni tu nije bilo nekih sankcija, a kamoli za neke indirektne načine izdvajanja kroz subvencije, socijalnu pomoć, penzije i sve ostale naknade, koje se često povećavaju u predizbornom periodu, što na neki način znači indirektnu kupovinu glasova”, kaže Korajlić i dodaje da su stranke i političari na vlasti u prednosti u odnosu na kandidate koji to nisu “jer raspolažu sredstvima i zaposlenima u institucijama kojima rukovode i javnim preduzećima”.

Korajlić smatra da se ovakva praksa “jedino može riješiti kroz radikalna zakonska rješenja” – zabranu zapošljavanja u javnoj upravi i preduzećima, povećavanja potrošnje i izdvajanja u određenom periodu prije izbora, ili zamrzavanje javne funkcije tokom predizborne kampanje.

U akciji kodnog naziva 'Limit', koju sprovode pripadnici Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo, danas je na području Sarajeva, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršen pretres na 31 lokaciji i uhapšeno više od 30 lica.

Tokom današnje akcije, koja se sprovodi prema nalogu Kantonalnog suda u Sarajevu, do sada je pronađeno i privremeno oduzeto oko četiri kilograma droge - spid, kanabis, heroin i kokain.

Pronađeni su i vatreno oružje, municija, minsko-eksplozivna sredstva, mobilni telefoni i SIM kartice, blinkeri, kao i drugi predmeti koji potiču ili se dovode u vezu sa predmetnim krivičnim djelom.

Akcija je sprovedena nakon višemjesečne istrage pod nadzorom Tužilaštva Kantona Sarajevo, saopćeno je iz Federalne uprave policije.

Uhapšena lica bit će kriminalistički obrađena u službenim prostorijama Federalne uprave policije, te će u zakonskom roku biti predata Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Asistenciju prilikom realizacije današnjih aktivnosti pružaju pripadnici ministarstava unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Tuzlanskog kantona.

Aktivnosti na realizaciji ove akcije se nastavljaju.

U Tarčinu održan žrijeb polufinala Kupa Bosne i Hercegovine.

Voljom žrijeba odlučeno je da se u polufinalu Kupa Bosne i Hercegovine za sezonu 2017/18 sastanu Željezničar-Sloboda i Zvijezda 09-Krupa. Prva utakmica se igra u srijedu, 11.aprila u 16,30, a revanš je sedam dana kasnije.

Prema nekim podacima, BiH je druga zemlja u svijetu po neaktivnosti stanovništva na tržištu rada, odmah nakon Palestine.

45,8% mladih u dobi od 15 do 24 godine starosti je nezaposleno, prema podacima Agencije za statistiku BiH iz jula 2017. godine. Prema podacima Svjetske banke iz 2017. godine, nezaposlenost mladih u BiH je 67,5%, što svrstava BiH kao prvu u svijetu po nezaposlenosti mladih, tako da, nažalost, situacija po pitanju zaposlenosti mladih je poražavajuća. Nezaposlenost mladih je više izražena nego opšta nezaposlenost, što govori o lošem položaju mladih kada je riječ o zapošljavanju.

Pored visoke nezaposlenosti, u BiH imamo i fenomen visoke neaktivnosti na tržištu rada, odnosno visok je procenat nezaposlenih koji su na birou, ali ne traže aktivno posao tj. ne javljaju se svakodnevno poslodavcima na konkurse ili kroz poslovne ponude za posao i slično. Prema nekim podacima, BiH je druga zemlja u svijetu po neaktivnosti stanovništva na tržištu rada, odmah nakon Palestine.

Nejra Neimarlija Roić, iz Instituta za razvoj mladih KULT rekla je da mladi na različit način pokazuju svoj aktivizam u nastojanju da dođu do zaposlenja.

“Neki od njih se uključuju u nevladin sektor kroz koji stječu dodatna znanja i vještine, te se umrežavaju s drugim uspješnim ljudima i na taj način trude se uložiti u sebe i u konačnici, olakšati sebi dolazak do prvog zaposlenja. Pojedini pokreću i vlastiti biznis na različite načine: svojim sredstvima, podrškom rodbine, sredstvima od različitih nivoa vlasti, nevladinih organizacija itd. Neki mladi svoj aktivizam pokazuju i odlaskom iz zemlje, budući da smatraju da im BiH ne pruža dovoljno da bi ostali ovdje. Različiti su načini snalaženja mladih, ali je važno istaći da se većina mladih bori i snalazi i radi onako kako smatra da je najbolje za njih. Odgovornost vlasti je da mladim ljudima osigura bolju budućnost u BiH kako bi zaustavila veliki broj odlazaka mladih iz zemlje. Međutim, da bi se to i desilo, potrebno je osigurati bolji i privlačniji život za mlade ovdje”, rekla je za BUKU Nejra Neimarlija Roić, iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Ona ističe da odlaskom mladih iz zemlje gubimo radnu snagu, gubimo ne samo jednu generaciju onih koji odlaze, već gubimo i pokoljenja koja bi se rodila u BiH, a koja se sada vjerovatno neće roditi, odrastati i ostajati ovdje.

Gubimo stručnjake i stručnjakinje, gubimo potencijal kakav bismo mogli imati za dobrobit svih kada bi ostali u zemlji i nažalost, to često gubimo zavijek, budući da 77% onih koji žele otići, žele otići zauvijek.

“Iako nikada takva studija nije provedena, ali bilo bi zanimljivo znati i koliko gubimo u tome što ulažemo u obrazovanje mladih koji pri završetku formalnog obrazovanja u BiH, odu privređivati u druge zemlje. Naravno, mladi, kao i svi, imaju priliku birati gdje će živjeti i imaju i pravo da žive što kvalitetnijim životom, a ukoliko to ne mogu učiniti u BiH, odgovornost onih koje biramo na izborima jeste da to omoguće i mladima, kao i drugim kategorijama društva. U suprotnom, nećemo moći zadržati mlade u zemlji”, istakla je Nejra.

Iako se problem nezaposlenosti često navodi kao problem mladih broj jedan, prema istraživanju Instituta iz jula 2017. g. mladi najviše odlaze zbog besperspektivnosti tj. jer ne vide vlastitu bolju budućnost u zemlji, gdje više od 80% onih koji su otišli iz matične zemlje navode ovo kao glavni razlog odlaska. Online istraživanje je provedeno među mladima iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, na uzorku od 720 mladih u periodu od jula do augusta 2017. g.

Kao razlog za odlazak iz matične zemlje, mladi koji su otišli ili planiraju otići, tek na šesto mjesto stavljaju nezaposlenost. Pored besperspektivnosti koja je na prvom mjestu za odlazak, mladi redom ističu: nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, nezadovoljstvo zbog postojanja korupcije, nezadovoljstvo obrazovnim sistemom, te nacionalna, vjerska i ratna pitanja koja su previše zastupljena. Tek nakon ovih razloga, pojavljuje se razlog nezaposlenosti kao onaj zbog kojeg mladi odlaze.

Nejra Neimarlija Roić kaže da i pored teške situacije kada je riječ o opštem i opravdanom nezadovoljstvu mladih, u BiH postoje prilike koje mladi mogu iskoristiti i mnogi od njih to i čine. Te prilike su kroz različite grantove za pokretanje vlastitog biznisa mladih kroz finansijsku, a sve više i savjetodavnu podršku, na koje i u Institutu upućuju mlade.

“Perspektiva je u realnom sektoru, koji ima potencijal razvoja, jer mala i srednja preduzeća čine više od 99% svih preduzeća u Evropskoj uniji, a u BiH ona zapošljavaju 70% zaposlenog stanovništva. Kako bi se sektor malih i srednjih preduzeća razvio, potrebno je rasteretiti privredu, kako bismo time došli i do novih radnih mjesta i daljnjeg razvoja privrede. Razvojem privrede, povećanjem novih zapošljavanja i kvalitetnijih i bolje plaćenih poslova vjerujemo da će se promijeniti fokus s tema koje opterećavaju mlade ljude vratiti na pravi fokus, tj. na poboljšanje kvalitete života svakog pojedinca i pojedinke”, pojašnjava naša sagovornica.

Da bi se mladi izborili za bolji položaj u društvu potrebno je raditi stalnu edukaciju kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje. Nejra kaže da je nakon toga važno da mladi kroz grašanski aktivizam pokažu svoju hrabrost i snagom argumenata ponude rješenja za vlastiti bolji položaj.

“Mladi ljudi zaslužuju bolje obrazovanje, veću mobilnost, bogatije kulturne i sportske sadržaje prilagođene njima, kvalitetniju informiranost o temama koje ih se tiču, radna mjesta i to kvalitetna radna mjesta s dobrim uslovima rada i stabilnim primanjima, zaslužuju da predstavljaju mlade i da imaju svoja predstavnička tijela mladih itd”, kaže ona.

Da bi mladima u našem društvu bilo bolje prije svega, ističe Nejra,trebamo imati viziju šta s mladim ljudima u BiH – kako ih vidimo, kako ih usmjeriti i šta kao država i društvo očekujemo od mladih.

“Te vizije nemamo, a time nemamo ni polaznu osnovu za kreiranje koraka kako da do toga dođemo. Ovo upravo i pokazuje da vladajućim politikama mladi nisu prioritet. Kako bi se stvorila povoljna klima za izgradnju boljeg položaja mladih, potrebna je sinergija svih interesnih strana: države, privrede, akademskog, nevladinog i obrazovnog sektora, ali i mladih, osnaženih i samosvjesnih pojedinaca i pojedinki”, kaže na kraju razgovora za BUKU Nejra Neimarlija Roić.

Nasim Aghdam je sinoć otvorila je vatru u sjedištu YouTubea u San Brunu u blizini San Francisca, nakon čega su zaposlenici tvrtke pobjegli na ulicu, a najmanje tri žrtve završile u lokalnim bolnicama, da bi si na kraju oduzela život, izvijestila je policija.

"Pronašli smo žrtvu s ranom za koju vjerujemo da si je sama nanijela. Žena je", rekao je šef policije u San Brunu Ed Barberini na konferenciji za novinare, opisujući osobu za koju policija vjeruje da je pucala u sjedištu Youtubea.38-godišnja Aghdam je bila aktivistica za prava životinja. Iako je policija u početku vjerovala kako je upucala četvero ljudi, ispostavilo se da je upucano troje.

Nasim je živjela u južnoj Kaliforniji. Bila je vrlo aktivna na YouTubeu te se često žalila na ponašanje te tvrtke u svojim videima, na svom Instagramu te na svojoj stranici. Tvrdila je kako joj YouTube filtrira videa, ograničava njeno pravo na iznošenje mišljenja te ju sprečava u objavljivanju videa. Samu sebe je predstavljala kao Perzijku, a snimke je objavljivala na engleskom i farsiju, službenom jeziku Irana.Bila je veganka i bodibilderica koja je sudjelovala u PETA-inim prosvjedima.

Cenzura na YouTubeuNjen YouTube kanal je trenutno izbrisan."Za mene su životinjska prava jednaka kao ljudska. Samo zato što životinje ne mogu govoriti, ne znači da ih smijemo iskorištavati", rekla je Aghdam na jednom prosvjedu u 2009. godini, javlja Heavy.com.

Promovirala je zdrav način života. U 2010. Nasim je producirala prvu perzijsku reklamu o životinjskim pravima i veganstvu preko iranske televizije, pod nazivom Do You Dare.Imala je više od 5 tisuća pretplatnika na svom YouTube kanalu, a njena videa pogledana su preko milijun puta."Na YouTubeu me diskriminiraju i filtriraju. Nisam jedina. Pokušavaju me spriječiti u snimanju videa", tvrdila je."Nema slobode govora u svijetu. Bit ćete spriječeni ako pokušate govoriti istinu koja nije u skladu sa sustavom. Snimke su filtrirane tako da ih ljudi teško mogu vidjeti. Nema jednakih mogućnosti za rast ni na YouTubeu, ni na jednom drugom video servisu. Vaš kanal će rasti samo ako oni tako žele", pisala je Aghdam.Žalila se na Instagram zbog istih problema. "Nedavno su me filtrirali na Instagramu i možda je i to povezano s YouTubeom. Možda su zaposlenici YouTubea rekli Instagramu da me filtriraju", tvrdila je.

Krv na podu i stepenicama

Jedna od žrtava, 36-godišnji muškarac, u kritičnom je stanju u Općoj bolnici u San Franciscu, jedna 32-godišnjakinja također je u teškom stanju, dok je 27-godišnja žena stabilno. Vlasti nisu objavile imena žrtava.

Voditelj proizvodnje u YouTubeu Todd Sherman opisao je na twitteru da je čuo ljude kako trče, prvo pomislivši da se radi o potresu, no potom mu je rečeno da jedna osoba ima pištolj.

"Nakon toga svaka osoba koju sam vidio bila je za mene potencijalni strijelac. Netko je rekao da je osoba pucala iza stražnjih vrata i potom upucala sebe", rekao je Sherman na twitteru.

"Pogledao sam dolje i vidio krv na podu i stepenicama, zatim smo krenuli van iz zgrade", rekao je Sherman.

Zabrana oružja

Snimke lokalne televizije pokazale su kako djelatnici YouTubea izlaze iz zgrade s podignutim rukama.

Google je u priopćenju ustvrdio da djeluje koordinirano s lokalnim vlastima.

Prošlog mjeseca YouTube je najavio da će zabraniti sadržaje koji promiču prodaju oružja, kao i videozapise koji poučavaju kako napraviti oružje.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH