glavni urednik

glavni urednik

Neizvjesno je da li će penzije za gotovo 500 hiljada penzionera u Federaciji biti isplaćene 5. februara. Plate budžetskih korisnika, takođe. Sve se dešava zbog toga što Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nije usvojio budžet za ovu godinu nakon što je to učinio Predstavnički dom. Dom naroda u novom sazivu još nije konstituisan, jer skupštine Livanjskog, Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona nisu predložile svoje delegate.

Stvari je dodatno zakomplikovao OHR, koji je u zajedničkom saopštenju sa američkom ambasadom i delegacijom Evropske unije u našoj zemlji, upozorio da Dom naroda u starom sazivu nema demokratski legitimitet za donošenje odluka, pa ni budžeta.

Čeka se sjednica Doma naroda Federacije na kojoj bi bio usvojen budžet, a u okviru njega i finansijski plan Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Prema Zakonu o PIO-u usvojenom prošle godine, penzije, zakonski, moraju biti isplaćene do 5. u mjesecu.

Savez Udruženja penzionera ZDK , nakon informacija iz Federalne Vlade da bi neusvajanje Financijskog plana Fonda PIO u Domu naroda Parlamenta FBiH moglo dovesti u pitanje isplatu svih penzija, oštro reagira i upozorava nadležne da nemaju prava svoje političke bitke voditi preko leđa penzionera.

Nadaju se da neće morati aktivirati mjere koje su predvidjeli, u slučaju da isplata penzija bude dovedena u pitanje.

“Ne samo da je dovedeno u pitanje najavljeno minimalno povećanje već i isplata penzija zbog neodgovornog ponašanja izabranih zvaničnika. Ako nisu sporne njihove plaće ne smiju biti ni naše penzije“, izjavio je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je na današnjoj konferenciji za medije kako Republika Srpska nije samo srpski, već i bošnjački i hrvatski entitet, kao i entitet svih ostalih građana.Stranka demokratske akcije (SDA) jučer je najavila da će pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pokrenuti proceduru radi preispitivanja trenutnog naziva bosanskohercegovačkog entiteta RS.I

On je govorio o detaljima inicijative da se promijeni naziv RS-a koja je izazvala mnogo polemike u javnosti jučer i danas.

''Zašto uopšte ova inicijativa SDA o kojoj i ranije bilo govora? Dakle, zato što je nedvosmisleno jasno da su Bošnjaci i Hrvati građani četvrtog i petog reda u Republici Srpskoj, da se nad njima vlada, da oni nemaju svog mjesta u institucijama, ono što im pripada - doziraju. Povratnici se vrijeđaju, vrijeđaju se vjerski službenici, Republika Srpska se naziva drugom srpskom državom na Balkanu i u svemu tome, kao instrument služi i naziv Republike Srpske. U izvornom Dejtonskom sporazumu na engleskom to ne znači ništa. Kad se prevede na srpski jezik, pretvori se u alat da se uradi to što se radi. Zašto sada? Zato što je intenziviran napad na BiH, na njen atlanski put, povezuje se nekakvo rješenje za status Kosova sa statusom Republike Srpske. Dodik kao da želi da imamo jednu permanentnu temperaturu. Ako je to srpsko i nije ničije drugo, onda se možda i mogu tako ponašati. Nije zahtjev da se ukine naziv RS, pripada i Bošnjacima i ostalima i Hrvatima i jednako kao Srbima i cilj je da se to potcrta. Tražit ćemo da se u naziv unesu Bošnjaci i Hrvati i u sve što čine taj entitet. I u Dan Republike Srpske. Za sada nema pravih rezultata u toj borbi i moramo je intenzivirati. Dok god šute snage u BiH ili se bave sobom, a dok stižu tvrde i protivzakonite izjave od srpskih lidera taj trend se neće promijeniti. Vrijeme je da se kaže - dosta je. Prihvatili smo je jer smo htjeli mir, ali nismo prihvatili da će to biti entitet u kojem će se nastaviti ponižavanje. Ostavit ćemo rok i dati šansu da se stvari poprave'', rekao je Izetbegović danas.

Potom je komentarisao reakcije na najavu SDA.

''U čemu je problem da mi pitamo Sud jesmo li u pravu. Neka nas puste da se obratimo i vidimo ko je u pravu. Prijetnje su da će doći do otcjepljenja, referenduma. Ljudi, vrijeme je da mi tu stvar očistimo i da pitamo - je li stvarno mislite da se možete tako ponašati u Bosni i Hercegovini? Dodik je rekao da će tražiti najslabiju kariku među Bošnjacima s kojima će praviti vlast, ja ga pozivam da nađe najslabiju kariku'', dodao je lider SDA.

Izetbegović je kazao da će apelaciju najvjerovatnije uputiti zastupnici SDA u Narodnoj skupštini RS-a, ali da ne može precizirati kada. Kako kaže, ostavit će prostora pola godine da se promijeni odnos RS-a prema državi BiH, a SDA je spremna i da promijeni svoju odluku o apelaciji.

On je rekao da je Dodik, nezadovoljan postupanjem SDA, nedavno izjavio kako će tražiti najslabiju kariku među Bošnjacima. On je istakao kako SDA sigurno neće zbog fotelja dopustiti zastoj na EU i NATO putu te nasrtaje na teritorijalni integritet i suverenitet naše zemlje.

"Neka slobodno traži najslabiju kariku među Bošnjacima", poručio je Izetbegović.

Što se tiče zahtjeva Rusije za zasjedanje Upravnog odbora PIC-a, on je rekao da bi Rusija trebala raditi na tome da se od RS-a napravi entitet jednakih ljudi.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko danas je saopćio kako je inicijativa SDA o imenu bh. entiteta RS neodgovorna, kontraproduktivna i dodatno podriva povjerenje među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima.

"Zašto se OHR nije zabrinuo kada je proslavljan neustavni 9. januar? Zašto Rusija nije tada tražila sastanak PIC-a", pitao je Izetbegović.

Na pitanje o drugim strankama i njihovim stavovima u vezi s ovom inicijativom, Izetbegović je rekao da se nije konsultovao s drugim liderima, a da je na njima da se opredijele.

Predsjednik SDA je rekao da postoji mogućnost da dođe do krize u Bosni i Hercegovini, ali da niko nema pravo reći kriza je rezultat zbog toga što SDA traži pravdu i istinu.

On je istakao da je i izbor Gordane Tadić za glavnu državnu tužiteljicu izraz dogovora nauštrb Bošnjaka te da je vrh pravosuđa etnički očišćen. Upozorio je da se optužnicama pokušavaju izjednačiti stradanja u BiH.

U predratnim godinama je Tuzla važila za industrijskog giganta na području bivše Jugoslavije. Na taj način je stvaran i opasni otpad sa još opasnijim materijama koji nije odlagan u skladu sa propisima. Tako je ostalo i danas. Čak i u užoj jezgri i dalje su prisutne velike količine opasnih sredstava koje mogu izazvati veliki broj oboljenja, ali i smrt. Ko je kriv što su opasne materije danas na dohvat ruke svima i što se problem još uvijek ne rješava?

U krugu nekadašnje industrijske zone u Tuzli, ali i u nekoliko tuzlanskih naselja i dalje su deponovane velike količine industrijskog otpada koji nije propisno deponovan ili uništen. Adekvatno zbrinjavanje opasnih materija izgleda nije ničija briga. Hiljade tona hemijskog otpada – kruksa, hlora i žive i dalje je u krugu nekadašnjih industrijskih preduzeća, ali i dijelu deponije u Moluhama i naselju Paša Bunar.

„Imamo tankove sa propilen – oksidom koji je kancerogen, imamo tankove sa etilen – oksidom koji je vrlo zapaljiv. Potencijalno imamo i ostatke hlora u tankovima za koje je rečeno da su isprani, ali radnici tvrde da nisu“, pojašnjava Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti.

Situacija je kritična, tvrde stručnjaci, a nepropisno odloženi otpad i dalje predstavlja ekološku bombu.

„Taj otpad je ostavljen bez nadzora stručnih osoba. Dole imate samo jednog securityja koji čuva to 24 sata, bez nadzora stručnih osoba. To je krivično djelo. Ugrožena je sigurnost građana. Dole ima hlora, kruksa, žive“, ističe Sakib Kopić, bivši radnik Polihema.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i resornog ministarstva nismo dobili adekvatan odgovor ko je zapravo nadležan za zbrinjavanje otpadnih materija.

„Vlada Federacije je jednom donijela odluku o izdvajanju 900 hiljada KM za zbrinjavanje otpada. Međutim, kada su došli na lice mjesta vidjeli su da je to zanemariv iznos u odnosu na potreban i odustali su“, kaže Mirnes Ajanović, predsjednik Komisije za ljudska prava Grada Tuzla.

„Zaista su potrebna milionska sredstva da bi se to uklonilo, ali neko treba da krene. Ja mislim da je krajnje vrijeme da određeni nivoi vlasti pokrenu odlučniju akciju i da animiraju sve činioce, od Grada do Federacije“, dodaje Karadžin.

I dok neki nijemo i dalje posmatraju prisutnost opasnih materija i u gradskim zonama, Karadžin se deset godina zalaže za pronalazak sredstava koja bi bila utrošena za rješavanje ovog problema.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine izabralo je na današnjoj sjednici Gordanu Tadić za glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Članovima VSTS-a danas su predstavljeni i prezentirani programi rada kandidata za glavnog državnog tužioca i to dosadašnje vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić, tužiteljke Tužilaštva BiH Dijane Kajmaković i glavnog tužioca Federalnog tužilaštva Muniba Halilovića.
Većinom glasova članova VSTS-a (9 za, 2 protiv i 2 suzdržana) za glavnog državnog tužioca izabrana je Gordana Tadić koja od suspenzije Gorana Salihovića, odnosno od septembra 2016. godine, vrši dužnost vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH, javlja Klix.ba.

Tadić je u obraćanju VSTV-u kazala da joj je najveći dosadašnji uspjeh to što je stabilizovano Tužilaštvo BiH.

Još od samog raspisivanja konkursa za glavnog državnog tužioca Tadićeva je važila za favorita uprkos tvrdnjama političkih stranaka kako se na ovoj poziciji treba nalaziti osoba koja se izjašnjava kao pripadnik bošnjačkog naroda.

Inače, fotelja glavnog tužioca Tužilaštva BiH jedna je od najvažnijih u državi, a od formiranja Tužilaštva BiH 2003. godine glavnog tužioca uvijek su pratili skandali. Nijedan od dosadašnja tri glavna tužioca nije završio svoj mandat do kraja i sa pozicije je odlazio uglavnom uz afere koje su ga pratile.

Prvi glavni tužilac bio je Marinko Jurčević, koji je 2008. godine iznenada otišao na bolovanje, a ubrzo poslije toga i podnio ostavku na tu funkciju, a kasnije prešao u notare.

Poslije Jurčevića na mjesto glavnog tužioca došao je Milorad Barašin, koji je sa mjesta glavnog tužioca odstupio nakon što su se u javnosti pojavili snimci njegovih kontakata sa Slobodanom Tešićem, međunarodnim trgovcem oružjem, koji je krajem prošle godine stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država.

Poslije Barašina na mjesto glavnog tužioca izabran je Goran Salihović, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog nepravilnosti u radu, a kasnije je čak pokrenuta i istraga Tužilaštva BiH koja bi uskoro trebalo da dobije svoj epilog.

Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici Luksemburga, države koja se smatra najbogatijom članicom Evropske unije.

Po informacijama objavljenim na sajtu Spoljnotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u protekloj sedmici plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.

U istom periodu u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 evro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 evra (2,33 KM), dok je za litar dizela trebalo izdvojiti 1,02 evra (1,99 KM).

Još u nekim od nas znatno bogatijim evropskim državama, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, pojedine vrste goriva je moguće točiti po gotovo istim ili, pak, nižim cijenama nego na bh. benzinskim pumpama. Istina, kod nas naftni derivati jesu jeftiniji nego u većini članica EU, ali to nikako nije pravilo.

Na primjer, za litar benzina 95 je u protekloj sedmici u Austriji trebalo izdvojiti 1,17 evra, ili 2,28 KM, što je tek dva feninga više nego u BiH. Međutim, Austrijanci od nas dosta više plaćaju benzin 98 i dizel.

Slovenci su u minuloj sedmici za litar dizela izdvajali 1,19 evra (2,32 KM), dok je kod nas to gorivo bilo skuplje, i koštalo je 2,36 KM. Ipak, kod nas su jeftiniji benzini nego u Deželi.

Dizel je i u Slovačkoj bio jeftiniji nego kod nas, i to za dva feninga. Zanimljivo je da je dizel u Njemačkoj samo tri feninga skuplji nego u BiH, ali, ruku na srce, benzin plaćamo mnogo manje nego Nijemci.

Izvor “Nezavisnih”, upućen u kretanja na tržištima energenata, ističe da se cijene goriva u BiH već duži period približavaju onima u državama EU.

“Na početku 2017. godine Hrvatska je imala višu cijenu u odnosu na nas za 75 feninga, a sada je ta razlika svedena na minimalnu, gotovo zanemarivu, od svega nekoliko feninga”, kaže sagovornik “Nezavisnih”.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je neprihvatljivo opravdanje države da su joj ruke svezane zbog slobodnog formiranja cijena. Kako ističu, iza takvog pasivnog odnosa prema problemu krije se to što se, zapravo, na skuplje gorivo slijevaju i veći porezi u budžet.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, nije iznenađena činjenicom da gorivo plaćamo više nego stanovnici Luksemburga.

“Očito da oni distributeri u BiH koji su snažni određuju kakav profit žele i svi ostali moraju da ih slijede. Većina distributera ima različite troškove, a mi na pumpama imamo identične cijene, tako da se očito radi o dogovoru da se prati onaj koji je najjači i najdrskiji da odredi najvišu cijenu i tako sebi isplanira dobru dobit”, kaže Bulićeva.

Inače, svoje cjenovnike naftni prometnici pravdaju brojnim faktorima koji, kako tvrde, utiču na to koliko ćemo plaćati gorivo, uključujući i rafinerijske cijene.

Znate li kome dugujete zahvalnost što ste uopšte živi? Znate li ko vas je branio u ratu. Ne znate? Pa, Sead Omergegović Dodolić, Husejn Kavazović i njima slični... Znate li ko će dobiti Medalju otpora? Ne znate? E, pa, oprostite dragi čitatelji, ali ni vi, kao ni mi, pojma nemate... Učite kome dugujete život. Učimo i mi, ali nam teško ide... Omerbegović, Kavazović? Teško je povjerovati...

TUZLANSKA REGIJA

Banovići: Nermin Delagić, Mirsad Kukić, Mešan Rahmanović, Kasim Selimović; Vlasenica: Sakib Zubović; Bijeljina: Muriz Ibrahimović, Hase Tirić; Bratunac: Džemail Bećirović; Brčko: Farid Mujkanović, Mustafa Ramić; Čelić: Bećir Ćehajić, Mehmedalija Mešić, Nedžad Šadić, Muhamed Šadić; Orašje: Tahir Redžepović; Gračanica: Husein Serhatlić, Hazim Vikalo, Sead Rešidbegović; Gradačac: Adem Hadžić, Reuf Huseinagić, Sead Jamakosmanović, Redžo Jahić, Suad Mujanović, Tasin Okić, Alaga Džekić, Husein Kavazović; Kalesija: Dževad Tosunbegović, Izet Hadžić, Alija Muminović, Mehmed Tosunbegović, Sead Omerbegović, Salih Muminović, Ćazim Huremović, Enver Alić; Kladanj: Zehrid Selimović, Džihad Kovačević, Muhamed Muhić, Osman Čučak, Izet Gazdić; Lukavac: Tarik Arapčić, Nedžad Hasanović, Ismet Osmanović, Sead Hasanhodžić, Sead Hodžić; Srebrenica: Suljo Hasanović, Mehmed Bajraktarević; Ugljevik: Šuajb Čeliković, Hajrudin Mešić; Teočak: Refko Hodžić; Tuzla: Abdulah Fazlić, Vahid Karavelić, Salih Kulenović, Salko Bukvarević, Salem Hodžić, Mehdin Hodžić, Samir Ništović, Mustafa Krasnić, Emir Razić, Muhamed Alić, Suljo Osmanović, Enes Vrabac; Vlasenica: Ferid Hodžić; Zvornik: Asim Hadžić, Fehim Lović, Agan Delibajrić, Sakib Halilović, Edhem Omerović; Živinice: Salih Malkić, Hariz Redžić, Izet Kuljić, Ibrahim Mušić, Abdulah Delić, Fahrudin Bešić, Irfan Hasić, Ćazim Hadžić, Asif Omerbegović, Huska Konjević.

Iako se očekivalo da SDP danas donese odluku o tome da li će biti dio vlasti ili opozicija na federalnom i državnom nivu, sve su prilike to se neće desiti. Nikakavih spektakularnih zaključaka danas neće biti a konačnu odluku donijet će Glavni odbor, a po potrebi bi se mogao provesti i unutarstranački referendum.

Rasprava na današnjoj sjednici protiče u konstruktivnoj atmosferi, no mišljenja u samom rukovodstvu SDP-a su podijeljena.

Sjednica Predsjedništva SDP-a dolazi nakon što BH blok nije uspio osigurati skupštinsku većinu u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, te najava o mogućoj koaliciji SDP-SDA. U TK je SDP saopštio da ide u razgovore s PDA i SDA.

Predsjednik KO SDP Tuzla Enver Bijedić rekao je novinarima pred početak sjednice da bi bio presedan ako Glavni odbor SDP-a bude protiv eventualne koalicije sa SDA ili PDA.

Generalni sekretar Irfan Čengić ranije je rekao da jedni smatraju da SDP treba ostati opozicija, drugi da treba formirati vlast bez nacionalnih stranaka gdje se to može, a treći da treba ući u vlast i sa Strankom demokratske akcije i sa Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Za dijamante u 2018. godini nismo imali novca. Povećan je ipak uvoz zlata, dragulja, bisera, plemenitih metala. Pojedini državljani Bosne i Hercegovine dovoljno su bogati da kupe Porsche od pola miliona KM, te izdvoje 75.000 KM državi za dažbine. Skoro 900 miliona maraka vrijede uvezeni automobili u prošloj godini. Država je od tog uvoza inkasirala skoro 200 miliona maraka. Jedinstvena stopa PDV-a od 17% ista je za uvoz hrane, lijekova, ili pak luksuza. Rukovodici iz sektora indirektnih poreza reforme bi radili kroz direktne, javlja N1.

“Oni se mogu oporezovati kroz primjenu trošarina, ali i kroz primjenu direktnih poreza”, kaže Miro Džakula, UIO BiH.

No, diferencirana stopa za luksuz s jedne strane, te lijekove i prehranu s druge neophodna je BiH, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

“Imamo mercedese, bunde, zlato koje su po istoj stopi uvoza oporezovane kao lijekovi, recimo. Inicijative već postoje, analize su urađene. Mi smo u situaciji da zaista moramo nešto da promijenimo, ako ništa drugo da ove skupe, luksuzne proizvode oporezujemo više, a oslobodimo PDV-a lijekove, osnovne životne namirnice”, navodi Pavlović.

To bi bio pokušaj i to dobar pokušaj smanjenja klasnog jaza, smatra Pavlović, ubijeđen da je reforma sistema PDV-a potrebna.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac ne vjeruje da će eventualno uvođenje poreza na luksuz napuniti budžete. Podsjeća na neslavan francuski zakon kojim su svi milioneri 2012. godine za vrijeme Francoisa Hollandea oporezovani sa 75 posto. Slavni glumac Gerard Depardieu zbog svega se odrekao francuskog državljanstva, te uzeo rusko.

“BiH nema mnogo bogatih ljudi. Činjenica je da se ovdje obavlja promet nekim luksuznim robama, ali ne možemo reći da bi taj porez dao neke značajne benefite u budžete, odnosno da bi se oporezivanje luksuza u nekom značajnijem, primjetnom, osjetnom nivou, povećale penzije, zdravstvene usluge itd”, smatra Radivojac.

Mnoga strana istraživanja, ali i liste poput Forbesove, govore o bogatašima u Bosni i Hercegovini. A brojke su neumoljive, uz milion siromašnih, u BiH živi i 500 milionera, te više od 90 multimilionera. Svi plaćaju iste stope poreza.

Kevin Curtis je Slobodana Miloševića u ljeto 2001. godine izručio Haagu. U razgovoru za HRT ispričao je točno kako je išao taj sudbonosni let iz Beograda.

U zračnoj luci Banjica Slobodana su čekala tri helikoptera, ali i Curtis, tadašnji istražitelj Haaškog suda.

Kevin Curtis je Slobodana Miloševića u ljeto 2001. godine izručio Haagu.
U razgovoru za HRT ispričao je točno kako je išao taj sudbonosni let iz Beograda.
U zračnoj luci Banjica Slobodana su čekala tri helikoptera, ali i Curtis, tadašnji istražitelj Haaškog suda.

"Vidjelo se da je šokiran. Nikad nije mislio da će se to dogoditi. Rekao sam mu ko sam te da ću mu pročitati optužnicu. Odbio je govoriti engleski, no srećom imao sam prevoditelja. Pitao je kuda idemo, na što sam odgovorio u Haag", prisjetio se Curtis u razgovoru za HRT.

"Najprije ću vam pročitati prava, onda ću vas pretražiti. Rekao je kako je upravo došao iz zatvora, te upitao zašto ga moram pretražiti. Odgovorio sam: 'Sad ste moj zatvorenik i ja ću vas pretražiti prije nego se ukrcamo na bilo kakav let.'", rekao je Curtis.

Osiguranje je pretražilo Miloševića i bilo je očito da mu se to nije nimalo svidjelo. "Milošević je to mrzio jer su mu pretražili usnu šupljinu, odjeću, sve", govorio Curtis.

Takve mjere sigurnosti posljedica su jednog ranijeg Curtisovog uhićenja. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović uspio je prokrijumčariti pištolj na let za Haag i britanski istražitelj bio je odlučan da se takvo što više neće ponoviti.

"Ukrcali smo se u vrlo veliki helikopter i odmah je počeo govoriti engleski. Savršeno je govorio engleski. A onda je rekao: 'Želim zapaliti'. Rekao sam mu da ne može pušiti u helikopteru. Pokazao je na pepeljaru na podu i kazao da je on vlasnik helikoptera. Znao sam da helikopter nije njegovo vlasništvo, barem ne više.", kazao je Curtis.

Simbolično, Miloševića su prebacivali iz Srbije istim helikopterom korištenim za njegov slavodobitni dolazak na Gazimestan, na obilježavanje 600 godina od Kosovske bitke. Bio je to gotovo pjesnički kraj karijere u letjelici koja je označila i njegov uspon.

Za vrijeme leta, Milošević je najčešće samo gledao kroz prozor. Britanski istražitelj govori da je Slobodan ostavljao dojam kao da misli: "Posljednji put gledam ovaj prizor. Ovu državu."

Pitao je Curtisa gdje idu na što mu je ovaj odgovorio da idu u Tuzlu što je Miloševića iznenadilo pa je napravio neku čudnu grimasu kao da je Tuzla prljava.

Kad je izišao iz helikoptera, izvadio je rupčić iz džepa i očistio cipele kao da poručuje: "U Bosni sam, ovo je prljava zemlja,ne želim je na cipelama", prisjetio se Curtis.

Počeo je Milošević hodati gore-dolje po hangaru, a jedan snimatelj morao ga je slijediti okolo.

Milošević se okrenuo i rekao mu: "Znaš, možeš zumirati. Možeš stati ondje i gdje god ja idem, možeš me slijediti". Pokušavao ga je poniziti, uvjeren je Curtis.

Onda je Milošević htio na WC, a bio je jedan i unutar hangara. Rekli su mu da može, ali pod uvjetom da vrata ostanu otvorena i da ga haaški istražitelji sve vrijeme snimaju. Vidjelo se da mu smeta, ali tako je na kraju i bilo. Nedugo nakon toga odletjeli su u Nizozemsku i odveden je u zatvor.

Idućeg dana je Carla del Ponte, tadašnja tužiteljica, pozvala Miloševića sebi u ured. "Ne znam što se dogodilo jer je bila nasamo s njim. Nakon toga rekla je da niko neće razgovarati s njim. Zbog toga se nije ostvario plan da ga ja intervjuiram. Prava šteta jer je potencijalno imao toliko informacija do kojih smo morali dolaziti na drugim mjestima. Da nam se otvorio, to bi pomoglo na mnogo načina. Siguran sam da bi sva sila suđenja bila puno brže gotova samo da nam se otvorio", povjerio se Curtis u razgovoru za HRT.

Predsjedništvo HNS-a danas je u Mostaru održalo posljednju sjednicu pred saborsko zasjedanje planirano za subotu. Predsjednik Dragan Čović podsjetio je da je između ostalog razgovarano i o dokumentima koje su članice Sabora prilagale, a koji će se naći na subotnjem dnevnom redu. Cilj je bio otkloniti nedostatke i eventualne tehničke smetnje, kako bi zasjedanje bilo kratko i efikasno.

Deklaracija HNS-a u 7 poglavlja

Prihvaćena je i Deklaracija HNS-a koja se odnosi na položaj hrvatskog naroda u zemlji. Njezin nacrt već sutra će biti dostupan predstavnicima medija. Kazao je da je riječ o dokumentu koji je složeniji nego svi dosadašnji kad je u pitanju HNS. Sastoji se od sedam poglavlja, od kojih se svako odnosi na pojedine segmente života u današnjoj BiH. Predsjednik HNS-a najavio je i da će subotnje zasjedanje polučiti bolje rezultate nego sva dosadašnja. Apelacija Ustavnom sudu koju je najavio nakon nedavnih odluka CIK-a, već je otišla na željenu adresu. Upitan hoće li i ovog puta biti kandidat za predsjednika HNS-a, kazao je da vjerovatno hoće, te da je to ustvari stvar njegove stranke koja će kao i ostale članice imati više različitih prijedloga.

U nedavno potpisanom sporazumu sa HDZ-om 1990 nema nejasnoća. Dvije stranke su se, navodi, opredijelile zajedno raditi na rješenju pitanja koja su ključna za položaj Hrvata u BiH. Sporazum je HDZ BiH ranije potpisao i sa još sedam ili osam stranaka, naveo je. Na pitanje jesu li brojni problemi u zemlji zasjenili Grad Mostar, kazao je da nisu, uz podsjećanje da je u deklaraciji jasno naveden i problem grada na Neretvi.

U narednim će danima održati sastanke sa organizacijama HDZ-a u kantonima gdje je njegova stranka ostvarila najbolji rezultat. Vlada u ZHK-a već je konstituisana, a dogovori su, tvrdi, postignuti i u Posavini, odnosno u SBK-a.

- Ostaje nam Vlada u Mostaru (misli na HNK-a) i u Herceg-Bosni (misli na Kanton 10). Vjerujem da ćemo u "Herceg-Bosni" do kraja tjedna imati i Vladu i prijedloge za Dom naroda. Vidjet ćemo kakva je dinamika u Mostaru (ponovo misli na HNK-a)... Razgovori su krenuli. U županijama u kojima smo većina do 10. veljače bismo trebali sve završiti. Nadam se da ćemo na zeničko-dobojskom prostoru, obzirom na tri predstavnika HDZ-a, također imati kvalitet kad je riječ o izvršnoj vlast. Informirani smo i kako se okuplja bošnjački set stranaka. Oni su do kraja mjeseca željeli osigurati zajednički nastup svih stranaka. SBB je kasnije kazao da im ne pada na pamet učestvati u tome, a sad će to učiniti i još neki subjekti. O tom ne bih špekulirao. Evidentno ćemo u narednih sedam, osam dana imati jasan Dom naroda. To će stvoriti mogućnost da se usvoji proračun i u drugom domu, kazao je Čović.

Stvari su kad je riječ o HNS-u, odnosno o HDZ-u jasne i kada su u pitanju Vijeće ministara i Vladi FBiH. Ponovio je da su uslov za uspostavu Federalne vlade, izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Otklanjanje manjkavosti

- Partneri će morati razumjeti da nikad nećemo doći u poziciju da netko Hrvatima bira predstavnike. Ovaj posao ide brže od očekivanog. Ako uskoro dobijemo županijske vlade i Dom naroda, onda ne vidim razloga da vlast ne funkcionira normalno. Zadatak HNS-a je otkloniti manjakvosti. Kad god bošnjačka strana procijeni da je došlo vrijeme za takvo nešto, ona će lako provjeriti odluke Ustavnog suda. Svako rješenje koje osigura legitiman izbor za nas je prihvatljivo. Bez toga ćemo teško napraviti iskorak, smatra prvi čovjek HNS-a.

Govoreći o Vijeću ministara kazao je da ucjene koje su na sceni nisu dobre i kako se ne bi trebale događati.

- Jasno je da dva bošnjačka člana Predsjedništva uvjetuju gospodina Dodika, kako bi mu dali suglasnost za mandatara Vijeća ministara. Mislim da se to ne smije događati, ako već imamo unaprijed zadanog mandatara. Znamo da je to predstavnik srpskog naroda. Ako nastave tako vjerojatno ćemo imati reakciju s druge strane. Tu mi ništa posebno ne možemo učiniti, kazao je Čović na kraju današnje konferencije.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH