glavni urednik

glavni urednik

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je da se izgradi svijest o određenoj temi koja je vezana za zdravlje, čime bi se skrenula pažnja na prioritetna područja koje su briga Svjetske zdravstvene organizacije, piše N1...

Ta tema u glavnom gradu BiH bila je pušenje, ali i pitanje - hoće li ono biti zabranjeno u zatvorenim javnim prostorima?

Da li će duhanski dim zauvijek napustiti kafiće, radna mjesta i javne skupove u Bosni i Hercegovini? "Smeta mi" - bila je poruka na ulicama Sarajeva. Volonteri su pokušali i od građana saznati - da li su voljni podržati vlast da se stane u kraj upotrebi duhana na zatvorenim javnim mjestima.

"Treba svaki zakon poštivati, koji je od zajedničkog interesa, a pogotovo je u vezi sa zdravljem. Pušenje šteti, 'ja podržavam zakon', a bilo je i negativnih komentra od pušača. Evo - 'ja sam protiv pušenja na svim javnim mjestima'". kazao je Armin Memić, volonter Crvenog krsta Novo Sarajevo.

Za sada nema zakonske prepreke koja će u praksi staviti tačku na pušenje u zatvorenim javnim prostorima. No, zakon koji u formi prijedloga još nije u parlamentarnoj proceduri, predviđa još nešto:

Važno je spomenuti da ovaj zakon prvi put reguliše i upotrebu nargila i električnih cigareta. Također reguliše i zabranu pušenja u automobilu, ukoliko se u vozilu nalazi dijete.

A ako se uzakon usvoji, duhanski proizvodi se ne bi mogli reklamirati na udaljenosti manjoj od 100 metara od obrazovnih ustanova; niti bi se oni mogli prodavati osobama mlađim od 18 godina. Ne bi se mogli isticati na vidnim mjestima, a zabranili bi se i duhanski proizvodi sa ukusima, mirisima, vitaminima, kofeinom, taurinom, bojama i drugim aditivima...

"Gotovo svaka osnovna srednja škola i u KS, i u Mostaru, imala je duhanske proizvode koji su se reklamirali. Promoterke su ih prodavale na ulazu u same škole. Odlučili smo da napravimo uličnu akciju 'Kažem ti u lice', uzimajući u obzir da nacrt zakona još uvijek nije kao prijedlog upućen u dalju proceduru. Mi, kao zabrinuti građani, želimo da se ova prodecura što prije pokrene, da se zakon uputi u dalju proceduru i da se zaštite sami građani. Puno građana nas kontaktira da provjeri dokle je zakon, šta se dešava... Zakon je kao nacrt usvojen. Ta prva faza usvajanja zakona je prošla. Međutim, proteklih šest mjeseci je došlo do stagnacije", navela je Ada Sahačić, menadžerica kampanje "Smeta mi".

Ali, ne bi se baš svi radovali, sudeći prema našem odabiru sagovornika na temu zabrane upotrebe duhane:

1. To treba da se dobro razmisli...
2. Ako smo u demokratiji, kao što kažu, zašto nam zabranjuju ovo sve? Znači, daj da pušim, gdje hoću i kad hoću i u svakoj kafani, je'l tako?
3. Uh, malo nezgodno pitanje. Ja sam bivši pušač, tako da ne bih o tome, zbog dugih pušača...
4. Jok, šta će mi zabranjivati nešto što ne može zabraniti? Bosancu zabraniti da puši? Glupost! To je nametanje mišljenja međunarodne zajednice, koja donosi zakone koji veze nemaju sa životom...

A da zdravstvene navike u našoj zemlji i nisu najzdravije, ocjena je doktora Emira Solakovića, specijaliste kardiovaskularne hirurgije.

"Znači kod nas ljudi jedu iz dosade. Kod nas ljudi jedu ako je nešto depresivan, ima neku nervozu. Jedu ako je nešto ostalo u tanjiru, daj da pojede. Jedina njegova rekreacija je od kuće do auta. To mu jedino što zna."

No ako ne prednjače u fizičkoj aktivnosti, po upotrebi duhana to itekako čine. Bosna i Hercegovina nalazi se među 13 zemalja svijeta po količini konzumiranih cigareta po glavi stanovnika godišnje - zajedno sa Kinom, Rusijom, Indijom i Turskom...

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka i predsjedavajući Gradskog vijeća Igor Gavrić večeras su u sali sarajevske Vijećnice laureatima Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva uručili priznanja, a nagrađeno je nekoliko zaslužnih organizacija i pojedinaca.

U kategoriji kultura i umjetnost Šestoaprilsku nagrada Gradu Sarajeva dobio je bh. glumac i direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović, a u kategoriji zdravstva i socijalne zaštite nagradu je dobio ljekar dr. Ismet Gavrankapetanović.

U kategoriji obrazovanja dobitnica nagrade je profesorica Tatjana Ljujić-Mijatović.

U kategoriji privrede, nagrada je dodijeljena Centrotrans-Eurolinesu, u kategoriji sporta Karate klubu Bosna, dok je u kategoriji "Ostali" nagradu dobio Odred policije za specijalne namjene Lasta.

Dobitnik priznanja "Počasni građanin Grada Sarajeva" je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.

Ovo se priznanje dodjeljuje i stranim državljanima koji su ostvarili naročit doprinos razvoju i afirmaciji Grada, razvoju međunarodnih i međuljudskih odnosa, na načelima solidarnosti, demokratičnosti, humanosti i tolerancije među ljudima.

Podsjetimo za ovu nagradu najprije je bio nominiran turski pisac i nobelovac Orhan Pamuk, ali se bratija oko Skake predomislila. Onda su kao zamjenu pronašli Stjepana Mesića, ali je on nagradu odbio. Svejedno, uporni Skaka i jarani podijelili su nagrade sami sebi, a Mesića su iskoristili kao ikebanu. Tako je Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva provincijalizirana, a Skaka i jarani će i dalje, nesmetano, brukati Sarajevo.

Sve je više indicija da napad u njemačkom Münsteru nema veze s terorizmom, piše Süddeutsche Zeitung. Naime, napadač je Nijemac, ime mu je Jens R., rođen je 1969. godine i nema nikakvih dokaza da je povezan s bilo kojom terorističkom skupinom.

Štoviše, sve je više dokaza da se radi o psihički poremećenoj osobi. Isti list navodi da je Jens bio dvaput hospitaliziran na psihijatriji, 2014. i 2016. godine.

Lokalni Rheinische Post piše da je Nijemac i prije napada pokazivao suicidalne namjere.

U napadu u Münsteru najmanje četiri osobe su poginule, a tridesetak ih je ranjeno u subotu popodne kada se kombi zaletio u ljude u središtu grada, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Među žrtvama je vozač koji je nakon napada počinio samoubojstvo, rekao je policijski glasnogovornik.

Policija je potvrdila da je u kombiju pronađen sumnjivi predmet, ali se zasad ne zna o čemu se radi i je li opasan.

Još tridesetak ljudi ozlijeđeno je kada se kombi zaletio u šetače u središtu grada s oko 300.000 stanovnika.

Lokalna policija upozorila je građane da izbjegavaju to područje kako bi hitna pomoć i policija mogli obaviti posao.

Muenster je jedan od glavnih sveučilišnih gradova u Njemačkoj, s oko 50.000 studenata. U središtu se nalaze brojni kafići, restorani i kulturne ustanove.

Događaj u Muensteru oživio je sjećanja na teroristički napad kamionom na božićni sajam u Berlinu u prosincu 2016. u kojem je poginulo 12 osoba.

Vlada Republike Srpske (RS) ove godine izdvojila oko 10.000 eura za osobe iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta koji se nalaze u pritvoru Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine u Hagu.

Pomoć se u najvećem dijelu odnosi na Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, te Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS-a. Obojica su prvostepenom presudom osuđeni za genocid počinjen tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine.

Stotine hiljada eura iz različitih budžeta u BiH otišle su na pomoć porodicama i odbrani osumnjičenih za ratne zločine. Novom odlukom Vlade Republike Srpske o izdvajanju za, kako je nazivaju, jednokratnu pomoć, novac prije svega ide onima koji su pravosnažno osuđeni u Haškom tribunalu za najteže ratne zločine.

Sve to u zemlji u kojoj, prema podacima Ujedinjenih nacija, skoro 18 posto stanovništva, živi ispod linije koja označava takozvano kritično siromaštvo, u kojoj se bolesna djeca liječe humanitarnim brojevima telefona, a u javnim kuhinjama hrani sve više ljudi.

Urednica u BIRN-a Bosne i Hercegovine (Balkanske istraživačke mreže) Erna Mačkić kaže da je specifičnost ove odluke što je riječ o jednokratnoj novčanoj pomoći koja direktno ide prvostepeno osuđenim Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.

"To Vlada RS-a pravda Zakonom o saradnji institucija RS-a sa Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. Na taj način su obrazložili prethodne odluke. Jer do sada je Mladiću 2013. isplaćeno 10.000 maraka (oko 5.000 eura) i 2016. godine isto 10.000 maraka, a ista procedura je bila i za Karadžića. Znači, bez obzira u kojoj je fazi postupak u Haškom tribunalu, Vlada RS-a njih vodi kao pritvorenike i dok god nisu pravosnažne odluke za ta lica se izdvajaju sredstava", objašnjava Mačkić.

Komentarišući pisanje uglednog njemačkog dnevnika "Frankfurter algejmane cajtung", koji je, pozivajući se na izvore njemačkog Ministarstva inostranih poslova, naveo da se Dodik nalazi na korak od izricanja sankcija Njemačke i EU, izvori EuroBlica tvrde da bi eventualno uvođenje sankcija Evropske unije prema lideru SNSD Miloradu Dodiku automatski značilo i njegovu eliminaciju kao kandidata za srpskog člana u Predsjedništvu BiH.

Ističući da bi u slučaju da se obistine prognoze medija koji, inače, važe za izuzetno bliske vladi njamčke kancelarke Angele Merkel, bilo nezamislivo da Dodik zasjedne u fotelju srpskog člana u Predsjedništvu BiH, izvori tog lista navode da bi u tom slučaju i OHR mogao da iskoristi pravo na korištenje Bonskih ovlaštenja.

- Ako dođe do proširenja sankcija prema Dodiku, a najvjerovatnije je da hoće, osnovni razlog neće biti njegova kandidatura za Predsjedništvo BiH. Razlog će biti Dodikova polittika, odnosno njegovo otvoreno promovisanje ruskog uticaja, pogotovo u najnovijoj fazi ponovnog povezivanja krize na Kosovu sa situacijom u BiH - kaže Janjić.

On, između ostalog, smatra da su zvaničnom Berlinu posebno zasmetali Dodikovi posljednji nastupi u Beogradu kada je ponovo negirao postojanje BiH kao države.

- To je nešto na što Evropska komisija sigurno neće ostati bez odgovora. Oni kad jednom krenu da primjenjuju sankcije to traje sve dok sankcije ne počnu da daju rezultate. U Dodikovom slučaju, to je očekivanje da prestane s politikom promovisanja i zagovaranja ruskog uticaja. Za Dodika se situacija dodatno zakomplikovala i time što se na primjeru posljednje krize na Kosovu potvrdilo da Turska i Rusija rade zajedno. To čini strah EU i SAD još većim, u smislu da je Kosovo samo odskočna daska za destabilizaciju BiH. To je način na koji se razmišlja u Briselu, Vašingtonu i Berlinu - tvrdi Janjić.

Na pitanje da li bi hipotetičko uvođenje sankcija EU Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, moglo da spriječi njegovu kandidaturu za Predsjedništvo BiH, Janjić odgovara potvrdno.

- Mislim da to uopšte nije hipotetičko pitanje, već je to samo pitanje vremena. Ako bi Dodik bio izabran kao član Predsjedništva BiH pod sankcijama EU i SAD, on ne bi mogao normalno da radi. Koji bi model tu bio primijenjen, još je u sferi spekulacija, ali ne zaboravite da OHR posjeduje Bonska ovlaštenja", rekao je Janjić EuroBlicu.

Porodica Lukić-Markudov iz Tuzle tačno 19 godina čeka epilog kafkijanskog slučaja koji je pred Sudom za ljudska prava u Strazburu pokrenula protiv sistema, tačnije gradskih vlasti u Tuzli koje su joj u klasičnoj otimačini oduzele stan.

Glavni akteri ove priče su Vesna Lukić-Markudov, kćerka heroine Ninele Markudov, nekadašnje predsjednice SUBNOR-a u Tuzli, gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović i Goran Salihović, smijenjeni glavni državni tužilac.

Vrbovao ljude

Godine 1992., uoči agresije na BiH, umire Ninela Markudov, a već 1993. njena kćerka Vesna sa suprugom Draganom i djecom pakuje kofere i bježi u Holandiju, gdje i danas živi. Stan ostaje prazan, ali samo nakratko. U njega se tada, prema izjavama svjedoka, pod naoružanom pratnjom useljava Jasmin Imamović.

Po završetku rata, Lukići su pokrenuli proceduru za povrat stana. Iako je Vesna Lukić priložila svu potrebnu dokumentaciju i dokaze da je stan njihovo porodično vlasništvo, zahtjev je odbila Općina Tuzla, kojom je već tada rukovodio Imamović. Iako je kasnije uvažena žalba podnesena Kantonalnom sudu u Tuzli, porodici Lukić stan nije vraćen.

Glavni krivac, odnosno ključni čovjek zbog kojeg je Imamović ostao u tom stanu bio je tadašnji predsjednik Općinskog suda za prekršaje u Tuzli i Imamovićev prijatelj Goran Salihović. Kako su Lukići tada izjavili, Salihović je u gradu vrbovao ljude koji će lažno svjedočiti da Vesna nikad nije živjela u tom stanu te da tako i nema pravo na njega.

- Salihović je za svjedoke osigurao osobe za koje možemo reći da su alkoholičari i osobe sumnjivog morala, za koje svi znaju da će za marku uraditi šta god želite – kazali su tada Lukići.

Zbog svega je Kantonalnom sudu Tuzla protiv Salihovića podnesena krivična prijava, i to zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja u vezi s krivičnim djelom ucjene, davanja lažnog iskaza te iznuđivanja iskaza i sprečavanja dokazivanja.

Sve se zna

Prema prijavi, Salihović nikad nije odgovarao, navodno zbog svojih veza u ovim pravosudnim institucijama. Kasnije je Salihović postao predsjednik Općinskog suda u Sarajevu, a potom i prvi čovjek Državnog tužilaštva. No, porodica Lukić nije odustajala, već je slučaj prijavila i Sudu za ljudska prava u Strazburu. Kako nam je u kratkom telefonskom razgovoru kazala Vesna, slučaj je još pred ovim sudom.

- Ne smijem govoriti o tome u kojoj je to sve fazi. Pričala sam za medije nekoliko puta o svemu tome. Sve se to zna, ali mi stana još nemamo – kazala nam je Vesna Lukić.

 

Želi se vratiti u BiH

Prema ranijim izjavama Vesne Lukić, njena je namjera da se iz Holandije s porodicom vrati u Tuzlu. Kako je izjavila, to bi trebao biti novi početak i za njenog sina, koji se rodio u oduzetom stanu. Nažalost, kako kaže, nije optimista da će se ovaj slučaj ikad riješiti u njenu korist.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović primiće u ponedjeljak, 9. aprila, u Mostaru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, saopšteno je danas iz Predsjedništva BiH.

Sastanak je zakazan za 15.15 časova u Čovićevom kabinetu.


Nakon sastanka sa Vućićem, Čović će u 16.15 časova razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, a u 17.15 časova sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovim.
U 18.00 časova Čović će prisustvovati svečanom prijemu povodom otvaranja kancelarije Hrvatske privredne komore u Mostaru, u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosače".
U Mostaru će od 10. do 14. aprila biti održan Međunarodni sajam privrede, koji bi trebalo da otvori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao predsjednik zemlje partnera ovogodišnjeg mostarskog sajma.

Uz izlagače iz Srbije, na sajmu će se predstaviti i izlagači iz još dvadesetak zemalja svijeta, od kojih su najzastupljenije Kina, Mađarska i Italija.

U sukobu koji se dogodio između Delija i Grobara uoči mečeva koje dva tima igraju na svojim stadionima, najgore je prošao 29-godišnji Č.B, i on se nalazi na reanimaciji u Urgentnom centru.

Uprkos tome što su jake policijske snage bile raspoređene na Autokomandi i u njenoj okolini, ipak je došlo do navijačkog okršaja, u kome je teže povrijeđen jedan mladić.

U sukobu koji se dogodio između Delija i Grobara uoči mečeva koje dva tima igraju na svojim stadionima, najgore je prošao 29-godišnji Č.B, i on se nalazi na reanimaciji u Urgentnom centru.

Nastradao je u okršaju hladnim oružjem, pošto su na njegovom tijelu vidljive posjekotine i povrede od noževa i mačeti, a prema informacijama portparolke Hitne pomoći Nade Macure, napalo ga je oko 50 navijača suprotnog tabora.

- Incident se dogodio nešto prije 16 časova u ulici Gospodara Vučića gdje je oko 50 osoba napalo mladića. Oni su mu nanijeli teške povrede ruke i glave mačetom. Nesrećni mladić je u Urgentni centar primljen oko 16:07 i odmah je prebačen u salu na reanimaciju. Ljekari mu se bore za život - saopštila je Nada Macura.

Obilo se o glavu rukovodstvu Superlige koja je stavila da se sve utakmice posljednjeg kola ligaškog dijela takmičenja igraju u isto vrijeme, a nije razdvojila domaćinstva Zvezde i Partizana, već su obje ekipe domaćini u ovim mečevima, što je od početka stvorilo rizik od mogućih sukoba navijača pošto se stadioni dva kluba nalaze na samo nekoliko stotina metara razmaka.

Vlada Federacije BiH u najvećoj je krizi od početka svog mandata. Loši politički odnosi između SDA i HDZ-a BiH prenijeli su se i na rad izvršne vlasti. Iz nevladinih organizacija, poput Centara civilnih inicijativa, upozoravaju na izostanak redovnih sjednica Vlade Fadila Novalića, kao i sve veći broj onih hitnih, na kojima se razmatraju obimni dnevni redovi i donose važne odluke, što je protivno pozitivnoj praski. Posljednju redovnu sjednicu Novalić i ministri održali su 8. februara. Ta sjednica je započeta ali nikada nije završena. Prema članu 39. Poslovnika o radu Vlade Federacije BiH, Vlada po pravilu održava sjednice jednom sedmično, po pravilu četvrtkom.

„Do prekida rada Vlade došlo je ni zbog čega“, rekao je Novalić. Poslije je priznao da je kost u grlu vladajuće većine imenovanje Šerifa Isovića na čelo Porezne uprave FBiH, koje je HDZ BiH pokušao osporiti. HDZ BiH insistira na poništenju tog konkursa, čak i nakon što je Sud donio privremenu mjeru u korist Isovića.

Beskorisna reformska agenda

Vlada Fadila Novalića teško da se može pohvaliti i reformskim zakonima. Iako iz Vlade ističu da su od 2015. do danas realizirali dvije trećine iz Reformske agende, eksperti upozoravaju da Vladine mjere nisu donijele pozitivne promjene u društvu.

„Dvije trećine Reformske agende smo servisirali i oni daju i davat će rezultate”, zaključio je Novalić krajem prošle godine. Iz CCI ističu da se najveći broj realiziranih mjera ne odnosi na život građana u Federaciji. Osim toga, navode iz te nevladine organizacije, neke mjere su toliko loše osmišljene da isključuju neke druge mjere, iako su donesene u istoj Reformskoj agendiji.

„Skoro svaki drugi radnik, ili približno 45% radnika u FBiH imaju platu ispod 500 KM, dok se 73% radnika, nalaze u zoni relativnog siromaštva s platom ispod 800 KM (ispodprosječna plata). U 2017. dva od tri penzionera, tj. 66% penzionera prima penziju ispod 330 KM, što je zona apsolutnog siromaštva, a preko tri četvrtine penzionera ima penziju nižu od 500 KM“, navodi CCI u svom izvještaju o radu Vlade Fadila Novalića za 2017. godinu.

Vlada Federacije BiH nije poljuljana samo politički. Iako je premijer najavio da će Vlada u ovom mandatu dobiti svoju zgradu, najveća izvršna vlast u FBiH još uvijek je podstanar. Od februara ove godine preselili su se iz zgrade u Alipašinoj ulici u zgradu Energoinvesta u ulici Hamdije Čemerlića na Pofalićima. Takva odluka Vlade više je političko, a ne strateško pitanje. Zgrada u kojoj je Vlada bila smještena od 1997. godine u vlasništvu je opozicionog SDP-a. Za zakup prostorija u zgradi Energoinvesta Vlada FBiH mjesečno izdvaja 36.000 KM, dok je za zakup prostora u zgradi SDP-a plaćala 41.000 KM. Vlada je u Alipašinoj ulici koristila 4.200 kvadrata prostora i 38 parking mjesta, dok u zgradi Energoinvesta ima na raspolaganju manje prostora – 2.054 kvadrata i 10 parking mjesta.

Tadašnji premijer Vlade Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kazao je kako više nije valjan ugovor o kupovini zgrade Javne ustanove Studentski centar u Nedžarićima za potrebe smještaja Vlade Federacije BiH, gdje se Vlada planirala preseliti. Konaković je podsjetio da je Vlada FBiH trebala Kantonu Sarajevo do 31. decembra 2017. godine uplatiti prvu tranšu od 15 miliona KM, ali do toga nije došlo.

U Energoinvest za Vladom došli i problemi

Posljednje informacije govore da Vlada planira kupiti dio Energoinvestove zgrade po cijeni od 57 miliona KM, što je više nego dvostruko od cijene koja je trebala biti izdvojena za studentske domove. S druge strane, nije jasno takvo promišljanje Vlade, jer je ranije utvrđeno da objekt Energoinvesta samo djelomično ispunjava uvjete za smještaj Vlade.

Potez Novalića da se preseli u Energoinvestovu zgradu za mnoge kritičare je i omalovažavanje države. Premijer, ministri i osoblje Vlade dijele iste ulaze sa stotinama radnika privatnih firmi, koje su pod zakupom u Energoinvestu.

Konačno, dolazak Vlade u Energoinvest nije napravio samo pometnju među zaposlenim u Vladi, već i među radnicima Energoinvesta kao i zakupcima. Grupa radnika Hidrogradnje danima protestuje ispred Energoinvestove zgrade. Traže da im Vlada osigura odlazak u zasluženu penziju, kao i isplatu zarađenih plaća. To je utjecalo na odluku kod više zakupaca poslovnih prostora u Energoinvestu da najave raskid ugovora s tom državnom kompanijom.

Iz Energoinvesta su potvrdili za Patriju u telefonskom razgovoru da su sa Vladom u Energoinvest došli i problemi, ali nisi mogli govoriti o detaljima ovog problema.

Godinama unazad na raznim stranačkim i nestranačkim aktivnostima iza bivšeg potpredsjednika SDA Mirsada Kukićauvijek je stajao jedan čovjek- Ibrahim Pozderović zvani Bećo. Poslovi koje Pozderović godinama dobija od Rudnika Banovići kojim upravlja Mirsad Kukić u bukvalnom smislu su prljavi. Od 2014. do 2017.godine njegova firma „Pozder“ od rudnika Banovići za poslove prevoza „taloga iz taložnih bazena na relaciji separacija Ježevac – PK Čubrić“ zaradila je malo manje od tri miliona maraka. Pojednostavljeno, Pozderovi kamioni prevoze zemlju sa jednog kraja rudnika na drugi, piše Zurnal.info.

NOVA STRANKA – STARE METODE

Tjelohranitelj Mirsada Kukića dobro je počeo i 2018. godina. Promjena političke klime, razlaz od Stranke demokratske akcije i pravljenje Pokreta demokratske akcije, nije utjecalo na izvlačenje novih miliona maraka iz rudnika koji je, podsjećamo, u većinskom vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, ali i jedini koji nije dio koncerna sa Elektroprivredom BiH.Prije nekoliko dana, tačnije 22.3.2018. godine Rudnik Banovići ponovo je kao najpovoljnijeg ponuđača za posao „ prebacivanja zemlje“ vrijedan oko 1,1 milion maraka izabrao firmu „Pozder“. Potpisnik ugovora je direktor Rudnika Munever Čergić, kojeg često kao i Mirsada Kukića možete sresti u restoranu „Brana“. Vlasnik ovog restorana je Ibrahim Pozderović – Bećo, navodi Žurnal.

QM

Kao i firma „Pozder“, poslove u ovoj godini nastavila je dobijati i firma QM d.o.o. Banovići, čija je ponuda polovinom februara na tenderu za „Alate za mašinsko održavanje“ ocjenjena najboljom. Vrijednost ovog posla do sada nije navedena u tenderskoj dokumentaciji Rudnika Banovići. U prošloj godini firma QM čija je službena djelatnost proizvodnja, promet i usluge, od Rudnika je dobila i poslove isporuke „moment ključeva“, opreme za tekuće održavanje, potom nabavku pneumatskih udarnih odvijača te posao ukrašavanja Hotela „Zlača“ za novogodišnje praznike. Ukupna vrijednost direktnih sporazuma iznosila je više od 12 hiljada i 700 maraka.Prema imovinskim kartonima iz 2014. godine suvlasnik firme QM je Mirsad Kukić, objavio je Zurnal.info.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH