glavni urednik

glavni urednik

Čak 87 uzoraka gotovih jela u Federaciji BiH mikrobiološki je neispravno, pokazale su analize objavljene u posljednjem biltenu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, piše Večernji list BiH. Iste analize pokazale su mikobiološku neispravnost 34 uzorka sladoleda i kolača, kao i 24 uzorka mesa i proizvoda od mesa. Ukupno je mikrobiološki testirano 23.956 uzoraka hrane i vode, a neispravna su 1384.

Sumnjiva kvaliteta

Analiza zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće uporabe u FBiH rađena je po kantonima. Tako se pokazalo da je najviše mikrobiološki neispravne hrane zastupljeno na području Zeničko-dobojskog kantona. Od analiziranih 11.338 uzoraka, mikrobiološki je neispravan 1171 uzorak. U Tuzlanskom kantonu od analizirana 2033 uzorka, neispravno je 311. Slijedi Sarajevski kanton s 220 neispravnih uzoraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je na četvrtom mjestu. Prema podacima objavljenim u spomenutom izvještaju, mikrobiološki su u ovom kantonu pregledana 224 uzorka živežnih namirnica, od čega mikrobiološki ne odgovara 31. Za Zapadnohercegovački i Hercegbosanski kanton ne postoje podaci

Uz gotova jela, sladolede i kolače te meso, među najrizičnijim namirnicama koje mikrobiološki nisu odgovarale našli su se i mlijeko i mliječni proizvodi, ali i hljeb, tjestenina i keks. Iz brojnih udruga potrošača potvrđuju da građani kupuju raznu uvezenu robu sumnjive kvalitete, što se opravdava slabom kupovnom moći, po kojoj je BiH na posljednjem mjestu u Europi.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ukazuje kako smo otvoreno tržište i naravno da ćemo dobiti robu lošije kvalitete po istoj, nekada i većoj, cijeni nego što je u zemljama zapadne Europe. Razliku u kvaliteti proizvoda potrošači su prvo primijetili pri upotrebi raznih kozmetičkih i higijenskih sredstava za kućanstvo, a potom su razlike uočene i u kvaliteti hrane. – A sve se opravdava time što nam je kupovna moć mala pa možemo jesti bilo što, koristiti svakakvu obuću, odjeću itd. Kada je riječ o pakiranju, gramaža je manja, a cijene iste – kaže Vasilić. Ukazuje i na neusklađenost propisa glede držanja mesa.

Neispravnost

– U Njemačkoj meso može biti šest mjeseci duboko zamrznuto pa ga treba preraditi, izvesti, uništiti, a kod nas godinu dana. Sigurno kako ima primjera da se uvozi meso kojem je istekao rok trajanja, odmrzne i prodaje u trgovinama kao svježe – kazao je. Alarmantni su podaci objavljeni u ovom izvješću, a koji se odnose na vodu za piće. Naime, od ukupno analizirana 8553, mikrobiološki je neispravan 1171 uzorak. Ništa bolji nisu ni rezultati hemijskih analiza vode. Kada je riječ o predmetima opće uporabe, među kojima su i sredstva za osobnu higijenu, ukupno je mikrobiološki obrađeno 36.077 uzoraka, od čega je neispravno 1835. Najviše neispravnih predmeta opšte uporabe u Federaciji BiH zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu – 535, zatim u Unsko-sanskom – 502 te Sarajevskom – 427 uzoraka. Analize su pokazale kako velik broj predmeta opće upotrebe nije ispravan hemijski, piše Večernji list BiH.

Koliko aktuelna vlast mari za posrnulu privredu Republike Srpske najbolje govori podatak da se na listi stečajnih upravnika, koja je utvrđena krajem jula, nalazi više preminulih osoba.Da u pitanju nije crni humor, ili nečija morbidna šala potvrđuje lista koju je objavilo Ministarstvo pravde Republike Srpske, a na kojoj se nalaze i imena ljudi koji su prije više od dvije godine napustili ovaj svijet.

Kako su kreatori ove liste upoznati sa stanjem u privredi i društvu govori podatak da se na njoj našlo i ime Save Ševaljevića, koji je bio predsjednik Komisije za reviziju privatizacije RS i stečajni upravnik Bobar banke, a koji je preminuo u julu 2016. godine.

Osim Ševaljevića, na tek objavljenoj listi stečajnih upravnika je Mlađen Radaković, koji je preminuo nakon što su ga izujedala dva psa „azijata“, dok je od njih branio suprugu i sina”. O ovom slučaju su izvještavali mediji iz regiona i Evrope, ali vijest o njegovoj smrti izgleda nije doprla do ušiju ljudi koji biraju kadrove zadužene za reanimaciju domaće privrede.

Lista koju je objavilo ministarstvo zasigurno ne budi puno nade da će veliki broj preduzeća u stečaju nekada stati na zdrave noge i da će vlast imati ozbiljan pristup domaćoj privredi.

Informacija da su nadležni privredu koja je na izdisaju pokušali oživjeti uz pomoć mrtvih ljudi, bi u uređenim zemljama sigurno izazvala veliku galamu, zbog koje bi se mnogima zatresle fotelje.

Međutim, kada je riječ o pokretanju odgovornosti za propuste činovnika u kabinetima našeg birokratskog aparata, uvijek vlada mrtvačka tišina.

Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH danas bi se trebali izjasniti o zahtjevu klubova zastupnika SNSD-a i DNS-a za smjenu ministra sigurnosti Dragana Mektića.

U zahtjevu se navodi da je sasvim jasno da punu odgovornost za eskalaciju migrantske krize snosi, prije svega, Ministarstvo sigurnosti BiH, posebno Mektić, koji je tokom prvih nekoliko mjeseci ove godine, a i ranije, ignorisao, minimizirao, relativizovao, pa čak i ismijavao ozbiljna upozorenja institucija Republike Srpske, kao i nekih drugih institucija na nivou BiH, koje su raspolagale informacijama da bi se BiH u ovoj godini mogla suočiti sa opasnim migrantskim talasom.

Ističe se i da je svojim lažnim i neprovjerenim informacijama, s kojima je često izlazio u javnost, Mektić snažno doprinio nespremnosti institucija BiH za suočavanje sa velikim talasom migranata.

Istovremeno, dodaje se u zahtjevu, postoje vrlo ozbiljne informacije da su pojedinci iz institucija BiH, posebno iz Ministarstva sigurnosti, u saradnji sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, bili umiješani u produkovanje migrantske krize u BiH, s ciljem sticanja materijalne koristi korištenjem sredstava EU i donatorskih sredstava namijenjenih za pomoć u smještaju, ishrani i zdravstvenoj zaštiti migranata.

Iz klubova SNSD-a i DNS-a u Zastupničkom domu podsjećaju i na zaključak Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH kojim je od oba doma zatraženo da, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru, formiraju istražnu komisiju koja bi izvršila parlamentarnu istragu nad institucijama BiH koje nisu izvršile obaveze u vezi sa migrantskom krizom.

Zahtjev za Mektićevom smjenom podnijeli su poslanici Staša Košarac, Lazar Prodanović, Dušanka Majkić, Nikola Špirić, Milica Marković, Miroslav Milovanović, Borislav Bojić, Đorđo Krčmar i Jovan Vukovljak.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine okupila se danas na Ilidži pred utakmice Lige nacija protiv Sjeverne Irske u Belfastu i Austrije na domaćem terenu. Selektor bh. tima Robert Prosinečki istakao je da je Liga nacija zanimljivo takmičenje, u koje nažalost ulazi bez tri važna igrača iz odbrane, što mu je dosta zakomplikovalo pripreme za ogled 8. septembra u Belfastu.

Uz to i Eldar Čivić, još jedan defanzivac ima problema sa povredom, ali za njega postoje šanse da, ipak, bude među putnicima za Sjevernu Irsku.

“Svi su došli, doktori i medicinska služba je već pregledala sve te igrače koji su, nažalost povrijeđeni. I Nastić i Bičakčić i Vranješ neće ići s nama u Sjevernu Irsku. Tako da neće biti ni u konkurenciji za Austriju. Čivić će ostati, kaže da se ta povreda može sanirati, tako da će on biti u konkurenciji“, kazao je Prosinečki i istakao da naknadnih poziva za Sjevernu Irsku neće biti, jer je nemoguće izvaditi vize, dok će za Austriju vjerovatno pozvati nekoga.

Liga nacija je novo takmičenje Evropske fudbalske federacije (UEFA) u kojem se BiH nalati u grupi “3“ lige “B“ sa selekcijama Sjeverne Irske i Austrije.

“Ovo je jedno zanimljivo takmičenje, zato što nemamo prijateljskih utakmica, a uz to postoji šansa za odlazak na Evropsko prvenstvo. Mislim da to više znači manjim reprezentacijama, koje imaju veće šanse za otići na veliko takmičenje. Zanimljivije je, mislim da dobili dvije dobre reprezentacije. Sjeverna Irska koja je zamalo otišla opet na jedno veliko takmičenje. Austrija koja je pokazala sa novim trenerom i pobjedom protiv Njemačke jednu veliku ozbiljnost. Imaju par igrača koji su ekstra klase. Tako da će to biti dobri testovi za nas. Očekujem da ćemo mi, uz probleme koje imamo sa igračima i koji imaju kvalitet nešto promijenit. Stoga očekujem odlične utakmice i baš se veselim, jer mislim da su to utakmice po mjeri za nas“, istakao je Prosinečki.

Dodao je da je u nekim razmišljanjima za duel sa Sjevernom Irsko u planu imao Nastića, Vranješa i Bičakčića, zbog čega će sada morati mnogo toga da promijeni.

“Moraćemo tražiti alternative, pa ćemo vidjeti. Sigurno da je problem, jer nemamo toliko odbrambenih igrača. Možemo zvati za Austriju, pa ćemo vidjeti poslije ove utakmice, da imamo veći broj odbrambenih igrača. Međutim, nema plakanja. Ono što imamo s tim ćemo igrati. Vjerujem u ove momke, da oni to mogu, mislim da su to kroz ove četiri prijateljske naše utakmice pokazali da mogu svi igrati i da možemo igrati jako dobar nogomet i tamo ćemo sigurno ići na pobjedu“, zaključio je selektor bh. fudbalera.

Elvis Sarić, fudbaler južnokorejskog Suwon Bluewingsa kazao je da se dobro snašao u novoj sredini.

“Snašao sam se super, odlično su me prihvatili. Što je najbitnije zdrav sam i igram stalno. Imamo dvije jako bitne utakmice. Zato smo se i pripremali. Na nama je da ovih par dana iskoristimo što bolje i ostvarimo dobar rezultat“, kratak je bio Sarić.

Prosinečki je, između ostalog, rekao i da će se sutra vidjeti i razgovarati sa Asmirom Begovićem, golmanom engleskog Bournemoutha, kojeg nije pozvao za ogleda sa Sjevernom Irskom i Austrijom.

Fudbalsku reprezentaciju BiH na otvaranju Lige nacija očekuje duel sa Sjevernom Irskom, 8. septembra u Belfastu. Potom će u drugom kolu grupe “3“ lige “B“ bh. fudbaleri na zeničkom Bilinom Polju ugostiti Austriju.

Nakon brojnih izjava posljednjih dana o pomjeranju granica na Balkanu, izjava o nezavisnosti RS ili pripajanju Srbiji, iz OHR-a poručuju kako enititeti nemaju pravo na otcjepljenje i postoje jedino temeljem Ustava BiH.

Na najave Dodika o raspadanju EU i nezavisnosti Republike Srpske već u narednom Trumpovom mandatu - iz Ureda visokog predstavnika, ponovo, jasno potcrtavaju: Dejtonski mirovni sporazum je sveto slovo za zemlje potpisnice, posebno za državu BiH:

"...čiji suverenitet i teritorijalni integritet garantiraju Opći okvirni sporazum za mir, Ustav BiH i međunarodno pravo. Prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje i postoje jedino temeljem Ustava BiH".

Otcjepljenje, proglašenje nezavisnosti, mijenjanje granica, sve je put ka ozbiljnom kršenju Daytona. Čak i u slučaju referenduma u Republici Srpskoj o nezavisnosti, nije kraj Daytona, poručuje ustavni stručnjak Goran Marković.

"Pretpostavljam da ako bi se neko odlučio da se upusti u tu vrstu aktivnosti, u šta sumnjam, da bi organizovao referendum, ali to je nešto što je jedna aktivnost koja sama po sebi ne može biti dovoljna jer Dejtonski sporazum je vrlo kompleksan međunarodni akt, ne samo unutrašnjih snaga u BiH nego i susjednih država, tako da bi bilo potrebno mnogo toga učiniti i postići saglasnost svih tih strana da bi se Dejtonski sporazum mijenjao i čak da bi bio napušten. Ne vidim da bilo ko od onih koji su potpisali su spremni da to učine", ocjenjuje Marković.

Dayton, koji garantuje cjelovitost BiH, gotovo je neuništiv. Stav je brojnih pravnih eksperata.

"Govorim sa stanovišta domaćeg i međunarodnog prava, da li će se aktuelna politika, rukovoditi domaćim i međunarodnim pravom, ako neće onda dolazi do sukoba druge prirode koji prevazilaze političke sukobe", zaključuje Omer Ibrahimagić.

Riječ je o međunarodnom pravnom dokumentu u čijem kreiranju su učestvovale brojne države, među kojima i svjetske sile. Bez konsenzusa, kako potpisnica, tako i garanata, svako mijenjanje je vrlo opasno, stav je zamjenika državnog pravobranioca Mlađena Mandića.

"Kada je riječ o situaciji koja bi nastala eventualnim stavljanjem van snage Daytona, nema povratka na staro - jer ne postoji pravna sljedbenost u ustavnom smislu. Državna da, ali ustavna ne. Dejtonskim sporazumom BiH je dobila ustavno uređenje, bez Daytona bi došla u ozbiljan problem", smatra Mandić.

Bez Daytona može li se vratiti na Ustav Republike BiH?

"Vraćanje na Ustav RBiH u kontekstu eventualno prekrajanja nekih granica u BiH, izvan BiH skoro pa da je nemoguće na jedan miran način, a na neki drugi način vjerovatno ne bi niko želio. Ko bi bio na koncu taj revolucionarni ustavotvorac koji bi ne držeći se sadašnjeg Dejtonskog ustava vratio nas na neki bivši ustav koji je prestao da važi. To se događa samo u političkim ili sličnim revolucijama", kaže Nurko Pobrić.

Stoga, mišljenje je stručnjaka, svako mijenjanje Daytona mimo konsenzusa potpisnica i međunarodnih faktora, ne samo da je narušavanje domaćeg, nego i međunarodnog pravnog poretka, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice.

Od početka godine do danas iz Bosne i Hercegovine je prema zvaničnim podacima otišlo 18.000 ljudi. Odlaze cijele porodice i ne samo zbog nedostatka radnih mjesta nego zbog cjelokupnog političkog i društvenog prilično negativnog ambijenta u kojem kako kažu ne vide perspektivu ni za sebe ni za svoju djecu.

Nakon nedavne najave da Njemačka, kako pišu tamošnji mediji, namjerava do kraja godine usvoji zakon kojim će se olakšati dobijanje radne i boravišne dozvole ljudima koji dolaze iz zemalja van Evropske unije iz nevladinog sektora upozoravaju da će se broj odlazaka u narednim mjesecima dodatno povećati.

Četrdesetpetogodišnja Olivera, bivša uposlenica jedne banke u BiH, odlučila je otići u Njemačku i probati izgraditi sigurniju budućnost. Za šest mjeseci našla je stalni posao, iznajmila stan i kupila auto.

"Otišla sam zbog bolje i sigurnije budućnosti. Cjelokupna situacija u društvu uticala je na moju odluku. Umorni smo od 'anarhije', sada tek vidim kolika je prednost kad živiš u uređenom sistemu i kada te poslodavac tretira kao ljudsko biće koje ima svoju vrijednost. Za samo šest mjeseci života ovdje život je dobio potpuno novi smisao i poslije dugo vremena mogu reći da sam zadovoljna, da i ja imam budućnost", priča Olivera.

Mario Ivkić, novinar iz Brčkog, prije tri mjeseca otišao je sa porodicom u jedan manji njemački grad. Radio je 25 godina za brojne redakcije. Kaže novac nije bio problem ali cjelokupna politička i društvena situacija u Bosni i Hercegovini ne ostavlja prostor za vjeru u bolje sutra.

"Otišao sam kod rodbine u Njemačku za Uskrs. Proveli smo nekoliko dana u jednom predivnom gradiću. Oduševila me ljubaznost i gostoprimstvo tih ljudi. Onda smo jedan dan otišli u firmu u kojoj moj rođak radi da vidimo kako to tamo izgleda. Njegov šef mi je odmah ponudio posao. Objašnjavao sam da sam novinar i da ne dolazim iz te branše, a on mi je rekao da će mi rado pomoći da se prekvalifikujem", kaže Ivkić.

Nakon što je sa suprugom porazgovarao, odlučili su da probaju. Već tri mjeseca su u Njemačkoj.

"Ovdje radimo i uživamo. Nama nisu novci bili problem ni nedostatak posla, ali ovdje postoji sistem, čovjek se osjeća sigurnije, bezbrižnije i samim tim zadovoljno. Sad možemo planirati budućnost. Prije četiri mjeseca nije mi palo na pamet da idem u Njemačku, sada mi ne pada na pamet da se vratim u Bosnu i Hercegovinu", ističe Mario Ivkić.

U posljednjih nekoliko mjeseci mjesta poput Husina, kraj Tuzle (čuvenog po istorijskoj Husinskoj buni) Fojnice udaljene 30-tak kilometara od Sarajeva, Vareša gradića u Srednjoj Bosni i niz drugih ostala su pusta. Kuće su zaključane, roletne spuštene, a noći sablasne.

Otišle su cijele porodice. Samo iz Fojnice iselile su porodice Cvjetković, Miletić, Gujić, Bošnjak.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kaže da je prema njihovim podacima od početka godine evidentiran odlazak 18.000 ljudi. U posljednje vrijeme najviše ih odlazi iz Hercegovine.
"Evidentirali smo pojačane odlaske iz kantona jedan i deset, naročito iz Širokog Brijega, Međugorja, Ljubuškog, iako ranije ljudi nisu tako masovno odlazili iz ovih krajeva. Lokalne zajednice su nemoćne da spriječe odlaske otvaranjem novih radnih mjesta, jer imaju ograničeni i mali budžet, a viši nivoi vlasti nisu do sada ništa značajnije uradili da se pozabave ovim problemom. Jednostavno zatvaraju oči", navodi Zukić.

"S druge strane, čak i ljudi koji su pokušali poljoprivredom da omoguće sebi i svojoj porodici egzistenciju našli su se u problemu zbog hiperprodukcije aromatičnog ljekovitog bilja, nisu mogli vraćati kredite, sada su otišli u inostranstvo da tamo rade i otplaćuju dug, a država nije ništa poduzela da im pomogne", dodaje Mirhunisa Zukić.

Njemački medij Der Spiegel nedavno je objavio tekst u kojem skreće pažnju na veliko povećanje zahtjeva za vizu koje podnose državljani zemalja Zapadnog Balkana. Kako navodi ovaj medij, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke smatra da je situacija alarmantna i želi promijeniti postupak, ali ga koči Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

Njemačka predstavništva na Balkanu su preplavljena zahtjeva za radne vize. Broj obrađenih zahtjeva za vizu u prvoj polovini 2018. godine povećao se na oko 52.000 što je dvostruko više za isti period 2015. godine, piše Spiegel.

U Institutu za razvoj mladih Kult kažu kako prema njihovim istraživanjima većina mladih u BiH želi da ode u inostranstvo, jer u BiH ne vide perspektivu.

Završavaju fakultete, magistarske pa i doktorske studije i onda godinama čekaju na birou ili rade neke minimalno plaćene poslove. Njemačka je označena kao najpoželjnija destinacija. Osim zdravstvenih radnika tamo su rado primljeni i IT stručnjaci, kaže Amela Sučić iz Kulta.

"Ukoliko Njemačka usvoji zakon koji će olakšati našim ljudima dobijanje radnih i boravišnih dozvola odlasci će biti još masovniji. Prema našim informacijama naši ljudi više neće morati čekati u dugim redovima ispred ambasade nego će, ukoliko ih pozove poslodavac, moći direktno otići u Njemačku i tamo dobiti sve potrebne dozvole", smatra Sučić.

Iz Bosne i Hercegovine ne idu više samo zdravstveni radnici. Sada idu ljudi i iz ostalih struka. Odlaze kompletne porodice. Manji gradovi, a naročito sela ostaju pusti.

Nakon što je grupa poznatih novinara iz Republike Srpske odbila učestvovati u emisiji javnog servisa "Predsjednik govori", RTRS se potrudila da ovaj put ništa ne izmakne kontroli, što je potvrdila i lista probranih gostiju i gledalaca u studiju.

Emisija koja je predstavljena kao otvoreni razgovor sa predsjednikom tako se pretvorila u trosatni monolog u stilu komunističkih diktatora, koji se prekidao samo kako bi pažljivo probrani novinari i aktivisti SNSD-a mogli pročitati unaprijed "napisana" im pitanja.

Pored novinara RTRS i Srne, na koje nije potrebno trošiti riječi, novinarsku profesiju je tako predstavljao i Nenad Trbić, koji je na poziciju urednika informativnog programa ATV, došao direktno iz kabineta ministarstva u Vladi RS, nakon što je ATV kupio SNSD-ov tajkun Slobodan Stanković.

Privilegiju da pročita pitanje upućeno predsjedniku RS je imao i voditelj i urednik, poznat po tome što je prilikom gostovanja Milorada Dodika u njegovoj emisiji stoički podnio riječi „ne seri“, izrečene od strane njegovog sagovornika.

Još veću restrikciju RTRS je vodio prilikom odabira u studiju prisutnih gledalaca koji su imali tu privilegiju da se pred cijelim auditorijumom obrate svom stranačkom vođi.

Studenti, koji su, samo pukim slučajem istaknuti aktivisti SNSD, pročitali su pitanja, a Dodik je kao iz rukava vadio odgovore rasterećen nelagodnih tema, koje svakim danom sve više ljuljaju more problema, a sa njima i čamac na kojem režim brodi.

Koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina smatra da su ideje o “razmeni teritorija” i etničkom “razgraničenju” između Srbije i Kosova izuzetno opasne i iracionalne, i da se ne mogu pravdati nikakvim dugoročnim rešenjem za Kosovo. Apelujemo na sve učesnike u pregovorima na relaciji Beograd-Priština, a posebno na međunarodne faktore, da ne dozvole realizaciju ovog etno-nacionalističkog plana koji je u potpunoj suprotnosti sa evropskim vrednostima, jer on neće biti nikakvo rešenje već će, naprotiv, značiti početak nove ozbiljne krize, koja će imati posledice ne samo na Balkan nego na celu Evropu.

Zar je moguće da ništa nismo naučili iz nedavne prošlosti? Treba li podsećati da su pod firmom “razmene teritorija” i “humanog preseljenja stanovništva” devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije počinjeni najgori zločini u Evropi posle Drugog svetskog rata, uključujući etnička čišćenja i genocid? Da su milioni raseljeni i najmanje 130.000 ljudi ubijeno? Da se od toga prostor nekadašnje Jugoslavije ni do danas nije oporavio, a ni neće ukoliko manje-više isti ljudi nastave sa sprovođenjem istih politika i da za to, pritom, imaju i podršku međunarodne zajednice.

Presedan o “razmeni teritorija” pozdraviće samo oni kojima je na evropskom tlu i inače potreban presedan da bi mogli da nastave sa hegemonističkom politikom prema susednim zemljama i da nude “konačna rešenja”. “Razmena teritorija” kao “rešenje” kosovskog pitanja mogla bi da uvede nestabilnost na dobar deo evropskog kontinenta.

Apelujemo stoga na evropske političare da rezolutno poruče da nikakva “razmena teritorija” između Srbije i Kosova ne dolazi u obzir. Podsećamo i da je u samoj Evropskoj uniji na delu opasan trend rasta populističkih političkih partija i pokreta, i njima bi dobro došle ideje o razmenama teritorija po etničkom principu, na nesreću svih građana evropskog kontinenta.

Novi Sad-Subotica-Pančevo, 2. septembar 2018.

Građanska Vojvodina

Centar za regionalizam, Novi Sad

Građanska akcija, Pančevo

Zelena mreža Vojvodine, Novi Sad

Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Novi Sad

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd-Novi Sad

Centar za interkulturnu komunikaciju, Novi Sad

Vojvođanski građanski centar, Novi Sad

Centar građanskih vrednosti, Subotica

Polemika o granicama na Balkanu se ne stišava. Ne smiruju se reakcije niti manjka ideja u vezi regionalnog razgraničenja. Pored aktuelne priče o granici Srbije i Kosova, u fokusu je i istočna granica Bosne i Hercegovine sa Srbijom.

Razgraničenje sa Srbijom je utvrđeno, samo je trebalo izvršiti određene korekcije oko Rudog, ustvrdio je član Predsjedništva BiH iz RS, Mladen Ivanić.

Pitanje bi u ime Bosne i Hercegovine riješio po principu metar za metar kvadratni, uz kaže ispravljanje nelogičnosti.

A nelogično je kandidatu SDA za Predsjedništvo BiH Šefiku Džaferoviću mnogo toga.

Posebno optužuje Mladena Ivanića da "svoju ulogu člana Predsjedništva, koja ga obavezuje da štiti interese BiH, podređuje interesima Srbije".

"Razmjena teritorija po principu kvadratni metar za kvadratni metar, koju je Srbija ponudila i za koju se Ivanić zalaže, zapravo je pokušaj prevare na štetu BiH. Jer vrijednost hidropotencijala rijeke Drine ni u kom slučaju ne odgovara vrijednosti neke šume na teritoriji srbijanske opštine Priboj, koju je Srbija ponudila BiH. Nuditi kvadratni metar šume za kvadratni metar rijeke ili akumulacionog jezera isto je što i nuditi kilogram uglja za kilogram zlata", poručuje Džaferović.

Sporne tačke i dalje su Hidrocentrale Bajina Bašta, Zvornik, koje su u vlasništvu Elektroprivrede Srbije, pruga Beograd - Bar i prolazi kroz Rudo.

Prijedlog Srbije, koji odbacuje Džaferović, da se Bajina bašta i Zvornik stave pod “međunarodnu služnost” na 100 godina, navodi - pod koncesiju Srbiji bez ikakve naknade za BiH, neprihvatljiv je za Bošnjake.

Konsenzusa nema zbog bošnjačke strane, ali i zbog izbora, stav je državnog šefa diplomatije.

"Mislim da nam izbori nisu bili tako blizu, kada se o tome zadnji put razgovaralo, da smo mogli postići rješenje. Ne želim svaljivati odgovornost ni na koga, ali je ipak nedostajalo hrabrosti i odlučnosti kod političara u Sarajevu", tvrdi Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.

A najglasniji političar iz Banjaluke, Milorad Dodik, koji pretenduje na funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže:

"Biće onako kako Srbija kaže. Republika Srpska i Srbija su jedno, ali mislim da je ono što Srbija predlaže funkcionalno i na pravi način je regulisanje te granice. Šta Sarajevo ima sa tim? Koče samo zato što imaju neku formalnu stvar. Bilo bi bolje da jedni druge ne kočimo. Ako oni pokušaju da zakoče neki naš projekat, suočiće se sa onim što do sada nisu vidjeli u organima BiH".

Dok Dodik prijeti blokadama sa funkcije na koju još nije izabran, aktuelna državna vlast u svjetlu regionalne priče o razgraničenju sprema se za trilateralu BiH-Srbija-Turska, 4.septembra u Banjaluci.

Dan kasnije u Banjaluku stižu i ministri inostranih poslova SEECP-a (Procesa za saradnju u JIE), uključujući i kosovskog ministra Bedžeta Pacolija, koji kako je najavljeno dolazi uz saglasnost Beograda.

Žalbena komisija Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini je prije nekoliko godina napravila prijedlog kako bi trebalo da glasi članak u Kaznenom zakonu FBiH kojim bi bili sankcionirani svi napadi na novinare u vrijeme vršenja njihove dužnosti - kazala je članica te Komsije odvjetnica Nada Dalipagić.

Dodala je da je predložena kazna za takav napad bila kao kazna za napad na inspektore u vršenju službene dužnosti.

- Smatram da bi to zaista doprinijelo isključivoj zaštiti novinara u svakom slučaju i ja sam odavno već zagovornik te ideje da se to unese u Kazneni zakon kako bi se sankcionirali takvih napadi - kazala je Dalipagić.

Naglasila je da osuđuje svako nasilje, a posebno napade na novinare, jer su, prema njenoj mišljenju, novinari u sličnoj situaciji kao što su i odvjetnici - nosioci svog samostalnog posla.

- Kako bi se dalje moglo doprinijeti što boljem rješavanju svih slučajeva isključiva odogovornost je na tužiteljstvu. Na temelju Zakona o kazenom postupku istragu provodi tužiteljstvo, potrebno je provesti sveobuhvatnu istragu, podići optužnicu protiv napadača i adekvatno ih kazniti i to objaviti, što to doprinijelo boljoj zaštiti novinara - kazala je Dalipagić.

Miodrag Živanović, profesor Univerziteta u Banjoj Luci, koji je također član Žalbene komisije Vijeća za štampu, smatra da bi trebalo donijeti zakon koji bi novinare tretirao kao službene osobe.

- Moguće je to pravno riješiti, a teže pitanje će biti da li je to moguće i ako bi se riješilo pravno nekim aktom uopšte provoditi. Mi smo takva zemlja, mi smo takvo društvo koje šta god napiše na papir jednostavno ne provodi - kazao je Feni prof. Živanović.

On je naglasio kako postoje i drugačiji napadi na novinare osim fizičkih napada, pa čak i ubistava.

- Postoje i drugačiji načini napada na novinare, a riječ je o tome da se životi novinara u svakodnevnici često uništavaju snagom ili htijenjima brutalne politike. Novinari dobivaju često i otkaze, budu protjerivani sa svojih radnih mjesta, iz redakcija. To je također opasno - kazao je prof. Živanović, dodajući kako se mora iznaći pravno rješenje za zaštitu novinara.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH