glavni urednik

glavni urednik

Na području Zvornika jučer je otkriveno osam ilegalnih migranata.

Policija je prvo zatekla dvije osobe iz Libije i Palestine, za koje postoji osnov sumnje da su na ovo područje došle iz pravca granice susjedne zemlje.

Isti dan, u mjestu Đulići, evidentirano je i šest osoba iz Pakistana.

Sve su predate na dalje postupanje Graničnoj policiji BiH, potvrđeno je danas iz Policijske uprave Zvornik.

Američki FBI pretražio je u ponedjeljak ured osobnog odvjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Michaela Cohena, objavio je The New York Times.

Cohen se zatekao u središtu kontroverze oko isplate novca porno zvijezdi koja tvrdi da je 2006. imala spolne odnose s Trumpom i da je dobila novac da o tome ne govori uoči predizborne kampanje 2016.

Stephen Ryan, Cohenov odvjetnik, potvrdio da je da je FBI pretražio ured i da je uzeo određene dokumente.

Kazao je da je akcija izvedena dijelom po nalogu ureda posebnog istražitelja Roberta Muellera, dodajući kako smatra da je bila "posve neprimjerena i nepotrebna".

Cohen nije imao komentara, kao ni Muellerov glasnogovornik.

Mueller istražuje optužbe da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore 2016. i mogući dosluh Trumpove kampanje s Moskvom. Rusija to niječe, kao i Trump i Bijela kuća.

Ryan je rekao da je Cohen surađivao s vlastima i predao tisuće dokumenata.

Jedan izvor je rekao da je FBI zaplijenio e-mailove, porezne i poslovne dokumente, navodi list.

Trump: Pretres FBI sramotna akcija
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak kako je pretres koji je FBI izvršio u uredu njegovog osobnog odvjetnika Michaela Cohena bio sramotna akcija i ukupno lov na vještice.

Govoreći s novinarima u Bijeloj kući, Trump je tim posebnog istražitelja Roberta Muellera, koji istražuje optužbe da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore 2016. i mogući dosluh Trumpove kampanje s Moskvom, nazvao najpristranijom grupom ljudi. Ponovio je i svoj stav da državni odvjetnik Jeff Sessions ne bi trebao izostaviti iz nadgledanja Muellerove istrage o navodnom ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore

Aki Rahimovski, pjevač benda Parni valjak pretrpio je lakši moždani udar, naveo je bend na svojoj oficijelnoj Facebook stranici.

Zbog zdravstvenog stanja bend je primoran otkazati sve nastupe do daljnjeg, navodi se.

U objavi stoji da se on osjeća bolje, ali će mu trebati određeno vrijeme za opravak.

"Akijevo zdravlje sada je na prvom mjestu. Hvala vam na razumijevanju i pozivamo vas da našem Akiju šaljete ljubav i pozitivnu energiju da nam se vrati jači nego ikad", stoji na Facebook stranici Parnog valjka.

Detaljnije informacije o otkazanim koncertima i ulaznicama bit će objavljene sutra na službenim Facebook stranicama evenata i koncerata, navodi se.

Pet do dvanaest grupa od pedesetak demobiliziranih boraca blokiralo je petlju Šićki Brod kod Tuzle zbog toga što, kako kažu, vlast uporno ignorira njihove zahtjeve za poboljšanje statusa.

Uprkos najavama o radikalnijim potezima od onih kojih su bili prije mjesec dana kada je nekoliko dana petlja Šićki Brod bila blokirana, borci su saobraćaj blokirali samo 15 minuta. Kažu da je njihova sljedeća adresa Federalni parlament, koji konačno mora donijeti zakone koji su u proceduri.

Iako je imala informacije o najavi blokade saobraćaja, policija je sve mirno posmatrala,razloga za intervenciju nije bilo i sve je prošlo bez incidenata.

Borci u BPK ponovili ključne zahtjeve

I pred zgradom Vlade BPK-Goražde okupila se grupa demobiliziranih boraca, gdje su još jednom ponovili tri ključna zahtjeva prema organima vlasti. Registar boraca, prestanak finansiranja boračkih organizacija, i revizija finansija u boračkim udruženjima na području BPK-Goražde, prije svih Udruženja demobiliziranih boraca.

Okupljeni su dali rok od 10 dana za ispunjenje zahtjeva, nakon čega će odlučiti o daljm potezima.

Cazinski borci odustali od protesta, razgovarali sa ministrom

Iako je bilo informacija o boračkim protestima i u Bihaću, do toga nije došlo. Cazinski borci su se odlučili na razgovor sa ministrom za boračka pitanja u Vladi Unsko-sanskog kantona.

I ovog puta iznijeli su svoje nezadovoljstvo nerješavanjem nagomilanih problema ove populacije.

"Blokade saobraćajnica neće biti"

Borci su se u Sarajevu borci su se okupili Ispred zgrade Federalnog parlamenta Kazali su, da blokada saobraćajnica neće biti te da je ovo okupljanje samo vid upozorenja.

Uz već poznate zahtjeve traže i sjednicu oba doma Federalnog parlamenta koja će biti posvećena problemima ove populacije.

Demobilisani borci nakratko su blokirali petlju Šićki Brod u Tuzli, javlja reporterka N1.

Više od 50 demobilisanih boraca danas je nakratkno blokiralo je petlju Šićki Brod u Tuzli.

Ovo je bio znak upozorenja, kako su naveli, ne žele naštetiti svojim sugrađanima i ometati njihovo kretanje.

U isto vrijeme, demobilisani borci okupili su se na M17, na putu Zenica - Žepče i ispred zgrade Vlade FBiH.

Demobilisani borci u FBiH za danas su najavili proteste u ovom bh. entitetu. Kako su kazali, izaći će na nekoliko putnih pravaca u našoj zemlji.

U izjavi za N1, direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač da nigdje u FBiH zvanično nije najavljeno okupljanje.

"Nema nikakve zvanične najave niti je najavljeno bilo kakvo okupljanje. Ako bude nešto od toga, svako to okupljanje je nezakonito. Ako bude okupljanje, bilo koje vrste, na javnom prostoru, ono mora biti odobreno od nadležnih organa. Ako nema takvog rješenja organa, javno okupljanje je nezakonito i ono je zabranjeno. Nema zvanične najave okupljanja bilo gdje u Federaciji", kazao je Lukač za N1.

Podsjetimo, Vlada Federacije BiH je prošle sedmice održala hitnu sjednicu u Sarajevu i sagledavši potrebe i zahtjeve demobilisanih boraca, razmatrala Prednacrt zakona o demobilisanim borcima, na osnovu kojeg treba doći do poboljšanja položaja boračke populacije.

Prednacrt je razmatran, ali dug put je do donošenja zakona. Bivši borci poručili su da im ništa ne znače priče resornog ministra o hitnim uredbama.

Tvrde da niko od nadležnih ni nakon upozorenja nije reagovao te da ne odustaju od svojih zahtjeva a to su objavljivanje jedinstvenog registra boraca, ukidanje finansiranja mnogobrojnih boračkih udruženja iz budžeta i borački dodatak.

Danas se u našoj zemlji prije podne očekuje pretežno sunčano vrijeme. Tokom poslijepodneva postepeno naoblačenje.

U drugom dijelu dana ili u večernjim satima u Hercegovini, na zapadu, jugozapadu Bosne i u Krajini je moguća slaba kiša.Vjetar slab do umjeren, poslije podne sa jakim udarima, južni i jugoistočni.

Jutarnje temperature od 5 do 11, na jugu od 10 do 15, a dnevne od 19 do 25 °C.

U utorak u Hercegovini, na zapadu i jugozapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme, povremeno i ponegdje sa slabom kišom ili pljuskom u jutaranjim satima i tokom prijepodneva.

U ostatku naše zemlje umjereno oblačno i sunčano. Jutarnje temperature od 6 do 12, na jugu od 10 do 14, a dnevne od 16 do 22 °C.

U srijedu prije podne umjereno do pretežno oblačno, a poslije podne razvedravanje.

Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu od 8 do 12, a dnevne od 16 do 22, na jugu do 24 °C.

Premijer Mađarske Viktor Orban osvojio je treći mandat na parlamentarnim izborima koji su održani u ovoj zemlji, pokazali su prvi preliminarni rezultati u nedjelju u 23.30 sati.

Njegova stranka Fides osvojila je 49,15 od 69.1 posto glasova koji su prebrojani, piše BBC.

Ovo je treća uzastopna pobjeda Orbana i njegove stranke na izborima u Mađarskoj, a četvrti mandat od 1998.

No, kako prenosi BBc, Orban neće imati apsolutnu većinu u parlamentu, pa će njegova pregovaračka pozicija biti oslabljena.

Fides je i na izborima 2010. kao i 2014. osvojio dvotrećinsku većinu nakon čega je usvojen novi ustav kojim je Orbanu omogućena velika koncentracija vlasti.

Međunarodni dan Roma donio je različite reakcije u Italiji, dok je papa Franjo pozdravio priliku da razgovara s predstavnicima često marginalizirane etničke grupe, čelnik italijanske desničarske Lige misli drugačije - on je Rome pozvao da "više rade, a manje kradu".

Mateo Salvini (Matteo), koji je na čelu koalicije koja je osvojila najviše glasova, reagirao je na društvenim mrežama.

- Ako bi više Roma radilo, a manje kralo, ako bi slali svoju djecu u škole, a ne ih učili krasti, to bi bila prilika da se nešto slavi - napisao je Salvini.

Naredne sedmice nastavljaju se razgovori o formiranju vlasti u Italiji i Salvini je jedan od ključnih političkih lidera.

Sve više mladih Nijemaca se poslije završenog zanata odlučuje za upis na fakultet. Prošle godine je bilo skoro 57.000 takvih slučajeva. Poslije završenih zanatskih smjerova moguć je čak upis i na medicinu.

Na univerzitetima u Njemačkoj je u 2016. godini studiralo ukupno 56.900 studenata koji su se poslije završenog zanata odlučili za upisivanje na studije. U poređenju sa 2010, njihov broj se udvostručio. Ovo je rezultat nedavnog istraživanja Centra za razvoj visokoškolskog obrazovanja (CHE). Međutim, u poređenju sa ukupnim brojem studenata upisanih u prvi semestar u Njemačkoj, studenti koji dolaze sa takozvanim "trećim stepenom" čine samo 2,6% upisanika.

Kritike i polemike
Već deset godina u Njemačkoj postoji mogućnost da se srednjoškolci za određeni studij kvalifikuju kroz neki zanatski smjer. Na primjer, ocjena iz položenog zanatskog ili specijalističkog ispita može zamijeniti maturski rad prilikom upisa na fakultet.

U Bundestagu je nedavno zbog povećanja onih koji „sa strane" uskaču na fakultete izazvalo različite reakcije. Kai Gehring, stručnjak za visoko obrazovanje u parlamentarnoj grupi Zelenih, smatra da su ti brojevi i dalje preniski i kritikuje različita pravila prijema na fakultete u pojedinim saveznim pokrajinama: "To je i dalje daleko od promjene obrazovnog sistema", napisao je ovaj političar na Twitter-u.

AfD-ov parlamentarac Götz Frömming, međutim, takav razvoj posmatra sa skepsom i žali se - također preko poruke na Twitteru – na opadajući nivo obrazovanja: „Uskoro će se gimnazije pretvoriti u osnovne, a univerziteti u večernje škole. Crveno-zeleni slave jer ‘konačno smo svi isti‘."

Zanatlije upisuju čak i medicinu
Od studenata koji su se poslije završenog zanata upisali na fakultet, tokom 2016. godine ih je ukupno 7.200 uspješno završilo studije. To je također novi rekord, kada je u pitanju statistika ove pojave.

Za CHE-ovog generalnog direktora Franka Ziegelea, ovakav razvoj predstavlja jedinstven uspjeh: "Kombinacija zanatskog i visokog obrazovanja sve više postaje normalna pojava", izjavio je on na prezentaciji najnovijih statističkih podataka i dodao: "Medicinske sestre i zanatlije danas više nisu egzotika u kampusu."

Više od polovine brucoša bez završene mature, prema podacima CHE-a, odlučuju se za studije pravnih, ekonomskih i društvenih nauka. Oko 20 posto njih je upisano na inženjerske smjerove. Moguć je čak upis i na medicinske fakultete, jer od 107.000 studenata na tim fakultetima, njih 700 spada u red onih bez položenog maturskog ispita.

Žene se češće odlučuju za studij
Po prvi put je Centar za razvoj visokoškolskog obrazovanja analizirao podatke o spolu i starosti studenata koji su se nakon zanata upisali na fakultet. Oko polovine njih je u starosnoj dobi između 20 i 30 godina. Ali i oni stariji u dobi od 30 do 40 godina su relativno česti sa udjelom od oko jedne trećine. Zanimljivo je i da je više žena od muškaraca, čak i u grupi starijoj od 40 godina preovladavaju žene.

Hrišćani širom svijeta danas će obilježiti Vaskrs po julijanskom kalendaru, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću.

Na današnji dan se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.

Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima na Zemlji darovao vječni život. Činom stradanja na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i činom vaskrsenja, kada pobjeđuje smrt daje nadu vjernicima.

Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Јaje je simbol rađanja života.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa Hristos vaskrse, uz otpozdrav, Vaistinu vaskrse.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru SPC, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH