glavni urednik

glavni urednik

Da li je jugonostalgičar, zašto su kladionice pune, a igrališta prazna? I šta će biti sa svima nama - neka su do pitanja na koje je odgovorio Rambo Amadeus u Pressingu na N1.

Nismo više regija, sad smo prostor?

"Dobro je da nismo suteren. To ti je tako. Anemično zvuči. Ko da kažeš za neku strašno ružnu ženu da je lopata, nego osoba. Tako više nisu države, nego neki prostor. Osoba B, prostor A. "

Da li je jugonostalgičar?

"Ne znam. To je očigledno bila tempirana bomba, čim se raspala. Bio sam i mlad. U mladosti ti je sve nekako, kriteriji su naivniji. Samo deset godina kako je Tito umro - to se držalo. Kakva je to država kada kult ličnosti umre? Tito je vladao samo pet godina duže od ovih sada Titoića", naveo je Rambo Amadeus u gostovanju u Pressingu na N1.

Igrališta prazna, kladionice pune?

"Narod postao lijen. U kladionici se sjedi, po igralištu skače. Automatizacijom proizvodnje - ljudska radna snaga postaje suvišna. To je razlog što su ljudi dezorijentisani. Ja i ti vlasnici svega, šta nas briga. Kupiš dva robota - uključiš i cepaju, i to jeftinoj struji. Nema kod njega noć - dan".

Kazao je da je Crna Gora država građana po Ustavu." Smatram da se vlast treba da mijenja svake četiti godine, mora se priznati - to je država građana", pojasnio je. Ali, kolektivni identitet ne voli.

"Jedni druge podgrijavaju iz nekih interesa. Ja nisam navijao ni za jedan fudbalski klub. Osim kada je igrala Jugoslavija. Izbjegavao sam da mislim o kolektivnim identitetima, jer imam individualni. vidio sam da društva što imaju jači kolektivni identitet, individualna sloboda manja. To se najbolje vidi na fudbalskim stadionima. Ovdje ima sarajevo i željezničar. i sad ti dođeš na stadion, i dođeš među navijače jednog tima i odjednom ti dođe da se veseliš što je suprotni tim dao gol. Prosto nemoguće. Ali to je individualna sloboda, ali kolektivni identitet ti to neda. Zato sam bježo od toga".

"Postojim ja, postoji porodica, prijatelji imenom i prezimenom. Postoji čovječanstvo. Čovjek mi je draži od majmuna", izjavio je u Pressingu.

Šta će biti sa svima nama?

"Ostarit ćemo i umrijet ćemo. Doći će mlađi. Ako neko ne vjeruje u zagrobni život, onda će biti živi poslije smrti. Neki će se odseliti, klimatske izbjeglice će dolaziti, kupovati napuštene placeve, biće im dobro ovdje. Za sad nas zaobilaze. Niko se nije htio zadržati. Mi se stalno nešto brinemo za tuđi interes", ispričao je u Pressingu.

Fudbaleri Bayerna iz Minhena i Rala iz Madrida posljednji su učesnici polufinala Lige prvaka.

Nakon uzvratnih susreta Reala i Juventusa u Madridu te Bayerna i Seville u Minhenu poznati su svi učesnici polufinala Lige prvaka za sezonu 2017/2018, a to su Bayern i Real iz Madrida.

Ekipa Juventusa imala je 0:3 do posljednjih sekundi meča, ali je u korist Reala dosviran jedanaesterac koji je u gol pretvorio Cristiano Ronaldo i tako osigurao plasman dalje svojoj ekipi.

Podsjetimo, u prvom susretu bilo je 3:0 u korist Reala, tako da tim Zinedinea Zidanea prolazi sa ukupnim rezultatom 4:3.

Juve je fantastično startao. U uvodnim minutama meča Mario Mandžukić je pogodio za 0:1, i tako dao tračak nade da njegov tim može napraviti podvig sličan onome kojeg je noć ranije napravila Roma.

U 37. bilo je 0:2, a autor gola ponovo Mario Mandžukić. Na korak do još jednog filmskog preokreta Juve je doveo Matuidi, poslije neshvatljive greške golmana Reala. Ukupno je bilo 3:3, što bi susret odvelo u produžetke.

U posljednjim sekundama meča Benatia je nesmotreno reagovao - a sudac Oliver pokazao na bijelu tačku. Zbog protesta - Buffon je zaradio crveni karton, a na gol je stao Szszesney.

Udarac sa 11 metara izveo je Ronaldo i pogodio te Real odveo u polufinale.

Bayer i Sevilla bez golova

Bavarci su rezultat su ostvarili nakon što su u uzvratu remizrali sa Sevillom 0:0, i tako odbranili prednost iz Španije od 2:1.

U poprilično napetoj utakmici, koja je mogla da ode i na jednu i na drugu stranu, Bavarci su sačuvali stečenu prednost iz prvog susreta i pridružili se Romi i Liverpoolu koji su dan ranije, 10. aprila izborili plasman među četiri najbolje ekipe.

Bayern je bio statitički bolja ekipa u odmjeravanju snaga, sa boljim posjedom lopte, više direktnih udaraca na gol, više izvedenih kornera, odnosno boljim utiskom kojeg su ostavili na terenu.

Podsjećamo, Bavarci su u prvom susretu slavili sa 1:2 i to nakon preokreta. Sarabia je doveo Sevillu u vodstvo u 31. minuti, da bi u 37. izjednačio Navas, autogolom.

Prednost uoči revanša timu Juppa Heynckesa donio je Thiago Alcantara u 68. minuti susreta.

Podsjećamo, u utorak, 10. aprila prolaz u polufinale izborile su ekipe Liverpoola i Rome.

Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, reagirao je na Twitteru povodom osuđujuće presude koju je danas izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MKSJ).

- Ponosan sam na sve svoje zločine protiv čovječnosti, spreman sam da ih ponovim u više navrata! Osudila su me petorica sudija koja me u životu nikad nisu vidjeli. Po anglosaksonskom pravu nisu mogli oslobađajuću presudu preinačiti u osuđujuću - poručio je Šešelj na Twitteru.

Podsjećamo, Žalbeno vijeće, kojim je predsjedavao sudija Teodor Meron (Theodor), proglasilo je Šešelja krivim po tačkama optužbe 1, 10 i 11, te ga osudilo na deset godina zatvora.

Pravomoćno osuđeni ratni zločinac neće morati u zatvor, jer mu je u kaznu uračunato vrijeme provedeno u ševeningenskom pritvoru tokom suđenja.

Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi Šešelju.

Sud ga je proglasio krivim i osudio na kaznu od deset godina zatvora, no priznao mu je vrijeme provedeno u haškom pritvoru, te je sukladno s time Šešelj slobodan.

Šešelj je nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.

Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo "zapanjujući zaključak" da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine te stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo. Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba. Vijeće je također zaključilo da "propaganda nacionalističke ideologije" nije sama po sebi zločin. Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili huškački - nisu rezultirali progonom. Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

Šešelj nije bio nazočan izricanju presude.

21. Međunarodni sajam privrede Mostar 2018. počeo je jučer uz prisustvo predstavnika iz više od 20 zemalja, ali i uz mnoge kontroverze. Jedna od tematskih jedinica sajma, konferencija o izazovima digitalnog doba se promoviše pod zvaničnim sloganom „Jeste li spremni“ što uveliko asocira na pozdrav ustaških formacija iz Drugog svjetskog rata „Za dom spremni“.

Pored slogana, sajam je privukao pažnju jer je za datum otvaranja izabran 10. 04, datum osnivanja ustaške države NDH!

10. aprila 1941. godine osnovana je Nezavisna Država Hrvatska, čiji je ustaški režim odgovoran za brojne srpske, romske i jevrejske žrtve ubijene u ime fašističkog režima. Glavni cilj ustaša je bio „rješavanje“ problema velike srpske manjine (1 900 000 ljudi od ukupnog broja od 6 300 000 stanovnika) na teritoriju NDH.

Ustaško „rješavanje“ srpskog problema se provodilo u tri vida: pokoljima, progonima i pokrštavanjem što je proizvelo genocid nad srpskim stanovništvom, u kome je stradalo između 900 000 i 1 200 000 Srba na području NDH.

Sve ovo očigledno nije zasmetalo Miloradu Dodiku budući da se on odazvao pozivu svog partnera u Predsjedništvu BiH, Dragana Čovića, pod čijim pokroviteljstvom se održava ovogodišnji sajam. Druga dva člana Predsjedništva, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić su odlučili da ne dođu, svaki iz svojih razloga.

Ovo nije prvi slučaj da Milorad Dodik, svjesno ili ne, pokazuje zapanjujuće visok prag tolerancije prema hrvatskom ignorisanju stradanja Srba u NDH. Tako je na osnovu sporazuma koji je tadašnji premijer Republike Srpske 27. oktobra 2000. godine potpisao sa direktorom Muzeja holokausta u Vašingtonu Diane Salcman ustupljena kompletna arhivska i muzejska građa iz logora Jasenovac tom muzeju.

Kompletna građa koju je Dodik svojim potpisom tada ustupio Muzeju holokausta poslije nešto više od godinu dana iz Vašingtona je vraćena u Hrvatsku, gdje je najvećim dijelom završila u depou Javne ustanove “Spomen-područje Jasenovac” daleko od očiju javnosti.

Svjež je i slučaj neobjašnjivog protivljenja poslanika SNSD-a inicijativi SDP-ovog poslanika Denisa Bećirovića kojom se vlasti četiri kantona u Federaciji BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je inicijativu a protiv su bili poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

To svakako nije spriječilo Dodika da se sastane sa predstavnicima Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru prije ovogodišnjeg spornog Sajma, na kom je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću izložen problem konstitutivnosti Srba u FBiH.

Za razgovor s Vučićem smo delegirali osam tema, ali je najvažnija konstitutivnost Srba u HNK. Već dvije godine se borimo da se u svim kantonima implementira odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, ali nažalost u četiri kantona, sa hrvatskom većinom još nije impelmentirana – kazao je predsjednik Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru Dušan Golo.

Izjavu na ovu temu nakon sastanka Milorad Dodik nije davao, osim da je neophodno raditi na srpskom jedinstvu.

Nakon provedenih predsjedničkih izbora i očekivane pobjede Vladimira Putina, Rusija će ove godine intenzivirati svoje aktivnosti na Balkanu, upozorava Mark Galeoti (Galeotti).

U obimnoj analizi, koju je objavila nevladina organizacija Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), on ističe da će ruske aktivnosti u našem regionu biti donekle drugačije nego do sada.

Veliki poraz

Galeoti, citirajući i nekoliko ruskih zvaničnika, najavljuje da će zvanična Moskva ovog puta imati pristup Balkanu s bezbroj manje vidljivih aktivnosti. Promjena je to dosadašnjeg pristupa, nakon što je Rusija pretrpjela nekoliko poraza u našem regionu – od propasti „Južnog toka“ do neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori.

U analizi pod naslovom „Je li Balkan spreman za novu rusku oluju“, autor ističe i ulogu Nikolaja Petruševa, nekadašnjeg agenta KGB-a, a sada prvog čovjeka Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije i bliskog Putinovog prijatelja.

On je, naprimjer, jedan od ključnih aktera dolaska stotinjak Kozaka u Banju Luku prije dvije godine. Taj čin, za Galeotija, pokazatelj je načina djelovanja Kremlja u režiji političkog policajca iz vremena Sovjetskog saveza.

Petrušin je, ističe analitičar ECFR-a, ključna ličnost za Balkan. On je tu kada treba iz Srbije izvlačiti ruske špijune koji su organizirali pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ali i tražiti načine da se, sa što manje novca, posvađa što više Balkanaca.

- Rusija na Balkan gleda kao na bojno polje u njenom „političkom ratu“. To je poligon za kompenzaciju gubitaka drugdje i karta na globalnom geopolitičkom polju za pogađanje i cjenkanje. Balkan dobiva na značaju s objavom EU o njenom obnovljenom interesu za ovaj region – ističe Galeoti.

Dodaje i da Rusiju ne zanima da je na Balkanu bolje, već sasvim suprotno!

U prilog tezi o obnovljenom, jačem angažmanu Rusije ovom regionu navodi se i izjava šefice evropske diplomatije Federike Mogerini (Federica Mogherini), koja je upozorila da bi „Balkan vrlo lako mogao postati šahovsko polje na kome velike sile igraju svoje igre“.

Promjena pristupa

Galeoti poziva EU da bitno promijeni svoj pristup regionu, da ubrza proces priključenja Balkana Uniji i djelima pokaže da joj je stalo do napretka u ovom dijelu Evrope.

Ističe i da će Moskva vrlo spretno iskoristiti svaku grešku Unije, što je do sada bezbroj puta i učinila.

On poziva čelne ljude institucija u Briselu da krajnje ozbiljno shvate ruske aktivnosti i da se ne zanose da će problemi nestati „obećanom perspektivom ulaska u EU“.

Eklatantan primjer Srbije

Čak 47 posto anketiranih u Srbiji smatra Rusiju najvećim donatorom. To, upozorava Galeoti, je veoma opasna zabuna. EU je od 2000. do 2013. poklonila Srbiji 3,5 milijarde eura. Rusija je objavila da će produžiti rok za dostavu kredita od 338 miliona dolara za željeznice Srbije.

- Čak je i predaleki Japan uložio puno više u Srbiju – ističe Galeoti.

Uloga Turske

Iako im interesi vrlo često nisu podudarni, Rusija i Turska su sve prisutnije zajedno protiv EU na Balkanu, ističe analitičar ECFR-a.

On navodi da je predsjednik Erdoan (Erdogan) preokupiran idejom neootomanizma i da je posebno aktivan na Kosovu i u BiH.

To izaziva rastuću zabrinutost u Briselu i prijestonicama ključnih država EU – navodi Galeoti.

Nakon prvih uzvratnih mečeva četvrtine finala Lige prvaka poznati su i prvi putnici u polufinale. To su Liverpool i Roma, nakon što su u konačnom zbiru bili bolji od svojih protivnika, Manchester Cityja i Barcelone.

Manchester City je meč protiv Liverpoola otvorio kao iz bajke, poveli su već u drugom minutu preko Gabriela Jesusa i činilo se da će Guardiolin tim na pragu velikog preokreta nakon pobjede Liverpoola u prvom meču 3:0.

Ipak, uz nekoliko šansi i dva kontranapada Liverpoola, ispostavilo se da je upravo gol Jesusa sve što su navijači mogli vidjeti u uzbudljivih prvih 45 minuta na Etihadu.

Drugo poluvrijeme je donijelo veliki preokret i sjajnu taktičku predstavu Liverpoola. Prvo je Mohammed Salah u 56. minutu poravnao na 1:1 nakon sjajne akcije, a onda je Roberto Firmino u 78. minutu ugasio sve snove Cityja kada je doveo Liverpool u vodstvo 1:2.

Edin Džeko je doveo Romu u vodstvo već u šestoj minuti protiv Barcelone od koje su u prvom meču poraženi sa visokih 4:1. Bio je to ujedno i rezultat prvog poluvremena (1:0), iako je Roma bila mnogo bolji protivnik.

Na 2:0 je u 58. minuti povisio De Rossi udarcem sa bijele tačke, a taman kada se činilo da će rezultat ostati 2:0 i da će Barcelona igrati u polufinalu Lige prvaka, desio se 82. minut u kojem je Manolas doveo Romu u vodstvo na 3:0.

Sutra su na rasporedu revanš mečevi Bayern - Sevilla i Real Madrid - Juventus.

Tužiteljstvo BiH i SIPA nakon višemjesečne i opsežne istrage proveli su akciju, u okviru koje policijski službenici SIPA, vrše pretrese na dvije lokacije u Sarajevu, saopćeno je danas iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Tokom vršenja pretresa, nađena je određena količina oružja, bombi, streljiva, okvirova za automatske puške, noževa, bojnih prsluka, kao i zastave koje asociraju na obilježja i zastave tzv. „ISIL“-a koji je odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, proglašen terorističkom organizacijom.

''Dvije osobe koje koriste navedene prostorije i koje su pod istragom, stavljene su pod nadzor policijskih specijalaca iz SIPA i u tijeku je njihova kriminalistička obrada.

Tužiteljstvo BiH u ovom predmetu provodi istragu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela terorizma iz članka 201. stavak 4. KZ BiH.

Nakon lišenja slobode, osumnjičeni će nakon policijske obrade, biti predati postupajućem tužitelju, koji će donijeti odluku o daljim aktivnostima.

Zbog interesa istrage, u ovom trenutku Tužiteljstvo BiH ne može davati više informacija niti detalja o realiziranim aktivnostima'', saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Pripadnici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP-a TK pretresli su jučer pet lokacija na području Kalesije i u Tuzli, gdje su pronašli i oduzeli određenu količinu narkotika i uhapsili šest osoba zbog nedozvoljene proizvodnje i prometa opojnih droga, te nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i municije.

U pretresima je pronađena i oduzeta određena količina spida, dva pištolja, digitalna vaga, veća količina novca, mobilni telefoni, automobili, motor, kao i predmeti koji potiču iz drugih krivičnih djela (16 motornih pila, pet trimera, 10 kosačica, 12 bušilica, aparat za varenje i kompresor).

- Prilikom pretresa slobode je lišeno šest lica i to: J. A. rođen 1985. godine, J. D. rođen 1981. godine., J. A. rođen 1999. godine., S. Č. rođena 1987. godine, Ć. A. rođena 1987. godine i J. F. rođena 1957. godine, svi iz Kalesije - saopćeno je iz MUP-a TK.

Kako se navodi u saopćenju, u prethodnom periodu privedeno je šest osoba, od kojih su dvije zadržane u pritvoru, a kod kojih je tokom pretresa pronađeno i oduzeto preko kilogram marihuane, određena količina heroina, te jedna automatska puška.

Uhapšene osobe privedene su u službene prostorije radi kriminalističke obrade, nakon čega će uz izvještaj o učinjenim krivičnim djelima biti predati na daljnje postupanje tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK-a.

Agenciju za bezbjednost hrane BiH inspekcijska tijela nisu obavijestila da su pri uvozu u BiH zabilježeni slučajevi da je na gajbicama paradajza uvezenog iz Turske ispisano upozorenje da kora nije za ljudsku ishranu, saopšteno je iz ove agencije.

Službene kontrole hrane pri uvozu u BiH sprovode sanitarna inspekcija, odnosno inspekcija za hranu u sastavu entitetskih uprava za inspekcijske poslove i Inspektorata Brčko distrikta, navode iz Agencije.

"Osim toga, u BiH se sprovodi redovni godišnji program kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog porijekla, a rezultati ovog programa dostupni su javnosti", navodi se u saopštenju.

Juče se u medijima u Srbiji pojavila informacija da je na gajbicama paradajza uvezenog iz Turske ispisano upozorenje da kora nije za ljudsku ishranu, ali da je ipak stavljen u promet na beogradskim tezgama.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH