glavni urednik

glavni urednik

Tužilaštvu Bosne i Hercegovine od Policijske stanice Trebinje dostavljen je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Harisa Silajdžića, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zločin protiv čovječnosti.

Tim povodom, Silajdžić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazao da je ovdje riječ o dobro osmišljenom i finansiranom projektu čiji je cilj relativiziranje već izrečenih presuda.

- Riječ je o trećem ili četvrtom pokušaju ove vrste, a krajnji cilj je stvaranje predodžbe o nemogućnosti opstanka BiH. Dakle, treba je podijeliti. Ovo bi trebalo pomoći onima koji su počeli zagovarati prekrajanje granicana Balkanu - kazao je Silajdžić za Birn.
Istina i činjenice u optužbama koje dolaze iz PS Trebinje, ne igraju nikakvu ulogu, mišljenja je Silajdžić.

- Baš kao iz Himlerovog priručnika za medijske strategije. Nije im jednostavno. Treba održavati u suštini jedan fašistički projekat na očigled cijelog svijeta - zaključio je Silajdžić.

Silajdžić se prijavom PS Trebinje sumnjiči da je kao visoki funkcioner Republike BiH kršio pravila međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno odredbe Ženevskih konvencija za vrijeme oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini, na području općine Konjic od 1992. do 1995. godine”, navodi Cvijetić.

Inače, Silajdžić je kao član Stranke demokratske akcije (SDA) obavljao dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Bosne i Hercegovine (1990.–1993.) i premijera Vlade Republike Bosne i Hercegovine (1993.–1995.) za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Korektura granica po etničkom principu ima fatalne posljedice po Balkan, pišu njemački mediji. Donose i serijal "Čežnja za Bosnom".

U gostujućem komentaru za njemački list Welt bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling piše: "Srbija iKorektura granica po etničkom principu ima fatalne posljedice po region. Čini se da se jasan stav EU da nema povlačenja granica po etničkom principu, koji je postojao početkom godine, polako razvodnjava. Izjavu komesara EU Johannesa Hahna tokom susreta sa albanskim premijerom Edi Ramom i premijerom Kosova Ramušom Haradinajem da EU nema ništa protiv korekcija granica smatram nepromišljenom. Zapanjujuće je da se zvanični stav EU mogao tako preokrenuti.

Stoji li Njemačka sada sama na principima dosadašnjih načela, međunarodnog prava i važećih zakona? Upozorenja i obećanja da regionalna stabilnost neće i ne smije biti ugrožena novim povlačenjem granica su nakon dosadašnjih iskustava sa etničko-nacionalnim snagama u regionu Balkana, pogrešna procjena i gruba pogreška. Predsjednik RS Milorad Dodik godinama aktivno radi na razbijanju države BiH. Pri tome Dodik od strane EU do sada nije iskusio pokušaj da ga se zaustavi u nastojanju da otcijepi RS i pripoji je Srbiji. Ovdje se ne radi samo o retorici, već o istinskoj provedbi zacrtanih ciljeva. U otvorenom pismu Federiki Mogerini smo mi, tri bivša visoka predstavnika, ukazala na ovu krajnje zapaljivu situaciju.

Novo povlačenje granica i razmjena teritorija, koje je najprije Srbija uvela u igru, bazirano je na ideji velikosrpske države. To je devedesetih godina odvelo region u rat i izazvalo strašan genocid.

Mi ne sumnjamo da će novo povlačenje granica destabilizirati postojeće sporazume u Makedoniji, Crnoj Gori i potkopati zajedničku državu kakva je BiH. Evropsku uniju i Evropu poznajemo dovoljno dobro da bi znali da nas je naša krvava istorija naučila da živimo u multietničkim društvima, umjesto da povlačimo nove granice kako bi stvorili monoetničke države. Ideja od nametnute etničke homogenizacije, koja je dovela do progona i masovnih ubistava u Evropi, nikada neće moći biti njemačka pozicija", prenosi list Welt.

U gostujućem komentaru za njemački list Welt bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling piše: "Srbija i korektura granica po etničkom principu ima fatalne posljedice po region"

Pročitajte u nastavku najzanimljivije dijelove iz Schillingovog osvrta.

Čini se da se jasan stav EU da nema povlačenja granica po etničkom principu, koji je postojao početkom godine, polako razvodnjava. Izjavu komesara EU Johannesa Hahna tokom susreta sa albanskim premijerom Edi Ramom i premijerom Kosova Ramušom Haradinajem da EU nema ništa protiv korekcija granica smatram nepromišljenom. Zapanjujuće je da se zvanični stav EU mogao tako preokrenuti.

Stoji li Njemačka sada sama na principima dosadašnjih načela, međunarodnog prava i važećih zakona?
Upozorenja i obećanja da regionalna stabilnost neće i ne smije biti ugrožena novim povlačenjem granica su nakon dosadašnjih iskustava sa etničko-nacionalnim snagama u regionu Balkana, pogrešna procjena i gruba pogreška. Predsjednik RS Milorad Dodik godinama aktivno radi na razbijanju države BiH. Pri tome Dodik od strane EU do sada nije iskusio pokušaj da ga se zaustavi u nastojanju da otcijepi RS i pripoji je Srbiji. Ovdje se ne radi samo o retorici, već o istinskoj provedbi zacrtanih ciljeva. U otvorenom pismu Federiki Mogerini smo mi, tri bivša visoka predstavnika, ukazala na ovu krajnje zapaljivu situaciju.

Bivši visoki predstavnik Schwarz Schilling čudi se kako je u EU moglo doći do takvog zaokreta kojim bi se priznalo prekrajanje granica po etničkim linijama

Novo povlačenje granica i razmjena teritorija, koje je najprije Srbija uvela u igru, bazirano je na ideji velikosrpske države. To je devedesetih godina odvelo region u rat i izazvalo strašan genocid.

Mi ne sumnjamo da će novo povlačenje granica destabilizirati postojeće sporazume u Makedoniji, Crnoj Gori i potkopati zajedničku državu kakva je BiH. Evropsku uniju i Evropu poznajemo dovoljno dobro da bi znali da nas je naša krvava istorija naučila da živimo u multietničkim društvima, umjesto da povlačimo nove granice kako bi stvorili monoetničke države. Ideja od nametnute etničke homogenizacije, koja je dovela do progona i masovnih ubistava u Evropi, nikada neće moći biti njemačka pozicija", napisao je Schilling u komentaru za Welt.

- Republika Hrvatska otvara konzulate po Bosni i Hercegovinu uz pratnju Dragana Čovića. Međutim, niko ne pita čijim to novcem Hrvatska otvara konzulate po Bosni i Hercegovini? Ja ću otvoreno reći; našim novcem, novcem građana Bosne i Hercegovine - kazao je danas lider DF-a Željko Komšić.

Dodao je da nedaleko od Livna u kojem je danas otvaren konzulat, koristeći vodu iz akumulacije Buškog jezera Hrvatska elektroprivreda godišnje proizvede ogromne količine električne energije što joj donese nezakonite, čiste dobiti od minimalno 70 miliona maraka.

- Hrvatska to radi potpuno nezakonito bez sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom, a po "dozovoli" njene ugašene paratvorevine tzv. Herceg Bosne. Pozivam predstavnike vlasti Republike Hrvatske da prestanu sa bahaćenjem i pljačkom Bosne i Hercegovine. Otvaranje konzulata nije toliko problematično. Problem leži u tome što se ti konzulati otvaraju sredstvima koja su "stečena" pljačkom građana Bosne i Hercegovine - poručio je Komšić.

- Kada mi kažemo da morate prestati sa pljačkom, da morate vratiti imovinu Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, vi kažete da mi ne želimo dobre prijateljske odnose. Kada mi kažemo da prestanete sa korištenjem resursa Bosne i Hercegovine, vi kažete da mi ne želimo dobre prijateljske odnose. Postavlja se pitanje, šta se onda podrazumijeva pod dobrim prijateljskim odnosima? To da nas vi pljačkate a da mi šutimo? Ako kažemo da to tako ne može, onda smo mi ti koji kvare dobrosusjedske odnose - naglasio je Komšić.

Dodao je da takav odnos Republike Hrvatske upravo šteti Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

- Neće gospodo otvaranje vaših konzulata u Bosni i Hercegovini Hrvate zadržati u ovoj zemlji. Na ovaj pljačkaški način kreirate ambijent besperspektivnosti ove države i njenih građana uključujući i Hrvate. Da je sreće, ona politika koja sebe u Bosni i Hercegovini voli nazivati hrvatskom, usprotivila bi se pomenutom pljačkanju, što nije slučaj, nego naprotiv, politika HDZ-a BiH je saučesnik u pljačkanju države Bosne i Hercegovine i njenih građana - zaključio je Komšić.

Dodao je da Hrvatska ne poštuje međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine, samim time što bez ikakve prethodne saglasnosti koristi, tačnije nekažnjivo pljačka resurse Bosne i Hercegovine, u čemu joj podršku daje prekogranična kriminalna organizacija HDZ BiH.

Šta bi se dogodilo kad bi zaista Srbija dobila sjeverni dio Kosova, a Kosovo albanska sela koja se sada nalaze u Srbiji, pitanje je na koje traži odgovor hrvatski portal Telegram, koji smatra da je ideja o razmjeni terotorija najopasnijoj političkoj ideji na Ballkanu u posljednjih 20 godina.

Ta ideja pokazuje da vlasti u Beogradu, nažalost, ponovno nasiljem pokušavaju riješiti problem srpskog nacionalnog pitanja, koji je definiran famoznom parolom Svi Srbi u jednoj državi, koja je, zapravo, najviše pridonijela izbijanju ratova na području bivše Jugoslavije prije četvrt stoljeća. Kontekst je ovdje sasvim jasan

Zamjena teritorija između Kosova i Srbije, gdje bi Srbija dobila sjeverni dio Kosova, a Kosovo albanska sela koja se sada nalaze u Srbiji, najopasnija je politička ideja, koja se pojavila na ovim prostorima unatrag dvadesetak godina, dakle nakon srpske vojne kampanje na Kosovu, koja je dovela do NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine.

Ta ideja pokazuje da vlasti u Beogradu, nažalost, ponovno nasiljem pokušavaju riješiti problem srpskog nacionalnog pitanja, koji je definiran famoznom parolom Svi Srbi u jednoj državi, koja je, zapravo, najviše pridonijela izbijanju ratova na području bivše Jugoslavije prije četvrt stoljeća. Kontekst je ovdje sasvim jasan.

SVI BI SE MOGLI POZIVATI NA SLUČAJ KOSOVA

Početkom devedesetih godina Badinterova je Komisija odlučila da se republičke granice unutar Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije imaju smatrati državnim granicama, pa su kao takve nepromjenjive. Na temelju te odluke Hrvatska je dobila neovisnost u sadašnjim granicama, baš kao i Bosna i Hercegovina. Na temelju te odluke Makedonija, koje je godinama bila uništavana katkad tišim, a katkad glasnijim građanskim ratom između Makedonaca i Albanaca, uspjela je zadržati teritorijalnu cjelovitost.

Kosovo u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji nije imalo status Republike nego Autonomne Pokrajine. Međutim, poslije američke vojne intervencije 1999. godine, Kosovo je posve neizbježno krenulo prema neovisnosti, pa je i postalo samostalna država, koju danas priznaje većina svjetskih zemalja. Bilo kakva promjena kosovskih granica predstavljala bi dramatični geopolitički i pravni presedan na području bivše Jugoslavije.

Jer, ako se jednom promjene kosovske granice, koje je uspostavio Zapad, samo je pitanje vremena kad će bilo tko drugi, pozivajući se na kosovski primjer, zahtijevati neku drugu promjenu granica. Glavni je kandidat Republika Srpska, koja samo čeka takav presedan, da bi osnažila svoj zahtjev za samostalnošću. Da Crna Gora nije ušla u NATO, ona bi bila idući kandidat, ne za promjenu granica nego za izravnu srpsku aneksiju: u Crnoj su Gori, uostalom, ne tako davno rusko-srpski elementi pokušali izvesti državni udar.

SVAKI ORUŽANI SUKOB U BIH OPASNOST JE I ZA NAS

Izlazak Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine istog bi trenutka pokrenuo vojni sukob, jer bošnjačke vlasti ne bi dopustile provedbu takve odluke. Ne možemo, naravno, tvrditi do koje bi se mjere oružane snage Republike Srbije umiješale u novi rat u Bosni, ali je svakako više nego dobro što se Hrvatska naoružava (kao što je sasvim neodgovorno prigovarati kupnji novih borbenih aviona).
Naime, svaki oružani sukob u Bosni i Hercegovini, zbog dužine i konfiguracije hrvatske granice s Bosnom, predstavlja izravnu i najgoru moguću sigurnosnu prijetnju Republici Hrvatskoj. Potpuno je jasno da Aleksandar Vučić, onaj isti političar koji je Hrvatsku nedavno bio usporedio s Hitlerovom Njemačkom, ponovo pokušava pokrenuti proces rješavanja srpskog nacionalnog pitanja izvan granica Republike Srbije.

Vučić je pritom spreman trgovati s nekoliko malih albanskih mjesta u Srbiji, da bi dobio Kosovsku Mitrovicu, ali, još više i važnije, da bi stvorio uvjete za integraciju Srbije s Republikom Srpskom. A raspadom Bosne i Hercegovine ni jedna granica na području bivše Jugoslavije osim slovenske, više nije sigurna.

NESTABILNOST CIJELOG TERITORIJA BIVŠE JUGOSLAVIJE

Promovirajući ideju o zamjeni teritorija Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić gura cijelo područje bivše Jugoslavije, osim Slovenije, u potencijalnu novu ratnu zonu. Stoga nije neobično da je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas ovih dana istupio protiv zamjene teritorija, što je, naravno, izazvalo žestoku reakciju Marka Đurića, srpskog direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, koji je odmah napao njemačkog šefa diplomacije.

Relativno čvrsti stav Njemačke protiv zamjene teritorija ne znači, međutim, da do zamjene zaista neće doći. Europska Unija koncentrirana je na rješavanje migrantske krize, na odnose sa Sjedinjenim Državama i na odnose s Rusijom, tako da se pitanje Kosova smatra ne samo razmjerno marginalnim, nego i nevrijednim svađa unutar Unije (a znamo da je u kosovskom slučaju Španjolska žestoko na srpskoj strani).

Američka je vanjska pollitika pak potpuno dezorijentirana i nepredvidljiva, što je i normalno s obzirom na tešku potkapacitiranost sadašnjeg američkog predsjednika i njegove očigledne dugove prema Vladimiru Putinu. Zbog svega toga, moguće je da Zapad počini katastrofalnu pogrešku i dopusti zamjenu teritorija Kosova i Srbije, koja bi čitav prostor bivše Jugoslavije (osim Slovenije) učinila dugoročno fizički nestabilnim.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Srpska neće svoju teritoriju mijenjati ni sa kim, niti će biti pripojena Srbiji, nego će jednog dana ostati samostalna i nastaviti državno jedinstvo sa Srbijom.

"To se ne sviđa mnogima, ali istog trenutka kada se pruži minimalna prilika i ako dobijemo garanciju da će Amerika ostati neutralna po tom pitanju, mi smo nezavisni", rekao je Dodik za "Danas", a prenosi Srna.

Odgovarajući na pitanje koliko je moguće da u toj nekoj zamjeni teritorija na Balkanu Republika Srpska bude pripojena Srbiji, Dodik je rekao da Srpska ima svoju teritoriju i da se ona neće mijenjati.

Na konstataciju da Rusija već daje svojevrsnu podršku Srpskoj, Dodik je upitao - odakle to?

"Ne, mi smo na strani Rusije. Britanci nema šta nisu ovde zabrljali, a bore se protiv ruskog uticaja", naveo je Dodik.

On je rekao da šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, koji 17. septembra dolazi u Banjaluku, donosi prijateljstvo, ali da će razgovorati i o drugim pitanjima.

"Dolazi da zajednički promivišemo osveštanje temelja srpsko-ruskog pravoslavnog centra. Naravno da ćemo razgovarati i o drugim pitanjima i o sramnoj zabrani ulaska u BiH književniku Zaharu Prilepinu, koji je trebalo da prisustvuje "Kočićevim danima". On nije jedini Rus koji se našao na crnoj listi koju u Sarajevu prave mimo naših interesa", rekao je Dodik.

Dodik je istakao da će na izborima za kongres SAD u novembru pozvati Srbe da glasaju za kandidate republikanske stranke, ali one koje američki predsjednik Donald Trump podržava.

Na konstataciju da se spekuliše da mu prijete sankcije EU, Dodik je rekao da ne treba svakoga slušati, te da je njemu važna podrška naroda, a ne svijeta.

"Mislim da je došlo vrijeme da stranci više ne biraju naše predstavnike, već da odlučuju ljudi koje bira narod, kao što je to bio slučaj sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem", istako je Dodik.

Odgovarajući na pitanje koliko će ga američke sankcije sputavati u obavljanju poslova srpskog člana Predsjedništva BiH, Dodik je rekao da je u simboličkom značenju skidanje sankcija važno.

"A, pošto ću ja biti član Predsjedništva i predsjedavajući Predsjedništva, biće interesantno da se, kao nekada bivši kubanski lider Fidel Kastro, pojavim na Generalnoj skupštini UN", rekao je Dodik, napominjući da nije sporno da su SAD najmoćnija zemlja svijeta.

On je podsjetio da je dobio poziv od štaba Donalda Trumpa da se pojavi na njegovoj inauguraciji kao dio zahvalnosti za podršku njegovom izboru za američkog predsjednika, ali da se, kada je zatražio vizu, vidjelo da sujetna stara administracija nije mogla da dozvoli "da jedan Dodik, mimo njihove, volje dobije vizu".

Dodik je istakao da je potreban neutralan izvještaj o Srebrenici, jer u starom ima mnogo netačnih mjesta.

"Govorilo se o sedam hiljada nestalih, a oni su to onda preveli u sedam hiljada žrtava u Srebrenici, a na groblju u Potočarima sahranjeno je više od 2.000 vojnika. To je vojničko groblje i kada im to kažete onda im Dodik ne valja", naveo je predsjednik Srpske.

Dodik je ocijenio da tvrdnja o genocidu nije potkrijepljena istinom i da je Srpskoj potreban neutralan izvještaj, te da će formirati tim sa ljudima iz svijeta koji imaju autoritet i koji bi se bavili pisanjem novog izvještaja.

"Jedino nisam protiv istine. Godinu dana je realan rok za istinit prikaz Srebrenice. Odluke haškog suda nisu svete indijske krave i one se mogu mijenjati novim dokazima", rekao je Dodik.

Na pitanje da li je tendenciozno da se baš pred izbore sjetio novog izvještaja o Srebrenici, Dodik je rekao da je za opoziciju tendenciozan samo zato što postoji.

Protest nezadovoljnih demobilisanih boraca u srijedu prerastao je u fizički obračun sa pripadnicima specijalne policije na ulicama Sarajeva.

Nakon okupljanja u simboličnih pet do dvanaest sati ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH nekoliko stotina boraca je "krenulo u akciju", kako su nazvali svoj današnji protest.

U ulici Obali Kulina bana došlo je do prvog incidenta između boraca i pripadnika police, da bi potom izbilo nekoliko fizičkih obračuna.

Upotrijebljen je i suzavac, a na lice mjesta upućena je i Hitna pomoć. Podataka o povrijeđenima još nema.

Nakon što je sukob sa policijom okončan, borci su nastavili tokom popodneva da se kreću od zgrade Parlamenta Federacije BiH, gdje su se bili sukobili sa policijom, prema centru grada, do glavne gradske tržnice.

Protest boraca započeo je u simboličnih pet do 12, a nezadovoljni su zbog neusvajanja Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica.

Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojili su ovaj zakon, ali u različitim tekstovima.

Zgrada Parlamenta je zaštićena metalnom ogradom i čuvaju je policijski službenici. Angažovana je i specijalna policija.

Bivši borci zahtijevaju zakazivanje sjednice na kojoj će biti usvojen Prijedlog zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica. Kazali su kako više ne vjeruju ispraznim riječima, već sva obećanja traže napismeno.

Za danas su najavljene i druge blokade, ali borci nisu željeli reći koje dijelove FBiH planiraju blokirati.

Izvor: RFE, Foto: Midhat Poturović

Radeći na otkrivanju počinioca krivičnog djela koje je kod građana izazvalo uznemirenost i strah, počinjenog 24. jula 2018. godine, kada je nepoznata osoba pozvala info pult Bingo City Centra Tuzla i saopštila da se u putničkom automobilu u garaži istoga nalazi 15 kg eksploziva, službenici Uprave policije MUP-a TK-a (OKP PU Tuzla) su operativnim radom na terenu došli do saznanja o mogućem izvršiocu. Radi se o E.S. rođenom 1979. godine iz Tuzle, koji je nakon kriminalističke obrade uz Izvještaj o počinjenim KD iz čl. 372. stav 1. Krivičnog zakona FBiH „Zloupotreba znaka za pomoć“ i KD iz čl. 374. stav 4. Krivičnog zakona FBiH „Lažno prijavljivanje“, predat u nadležnost Tužilaštva Tuzlanskog kantona, saopšteno je iz MUP-a TK.

Vidjeti divlju životinju u prirodi pravi je doživljaj ali isto tako još veći je doživljaj divlju životinju vidjeti u gradu.

Upravo se to dogodilo u Širokom Brijegu, kada je društvo koje se vozilo automobilom u središtu grada vidjelo, ni manje ni više, nego divlju svinju! Dvojac iz automobila primijetio je svinju koja je prošla između parkiranih automobila i potom izašla na sredinu ceste. Nakon što su joj se mladići približili automobilom, svinja se maknula uz cestu, gdje je nastavila trčati u smjeru u kojem se kretala sredinom ceste.

Mladićima je ovaj prizor bio zanimljiv pa su sve zabilježili mobitelima. Divlje svinje pojavljivale su se proteklih godina i u ostalim gradovima u orkuženju - ovu životinju na ulicama su mogli vidjeti stanovnici Prozora, Tomislavgrada, Posušja.

Milorad Dodik živi u paralelnoj stvarnosti, izgubljen u vremenu i prostoru, potpuno je zastranio sa političkim stavovima koje je imao na početku političke karijere.

Rekao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba poslank PDP-a u Narodnoj skupštini RS (NSRS) Adam Šukalo, komentarišući skoro tročasovni medijski nastup predsjednika RS na RTRS-u.

On je napomenuo kako je opštepoznato da je SNSD partijski privatizovao javni servis RS

"Kao predsjednik RS i kao čovjek koji vuče svoj narod u ambis, Dodik je jednostavno izgubio bilo kakve skrupule", smatra Šukalo.

Osvrćući se na tvrdnje da je za svaki uspjeh RS u proteklim godinama zaslužan SNSD, Šukalo je kazao kako se radi o Dodikovom predizbornom triku, ali i da one potvrđuju paralelnu stvarnost i iluziju u kojoj živi predsjednik RS.

"On se ujutro probudi u svojoj hacijendi, sjedne u jednu od mnogobrojnih skupocjenih limuzima i pod pratnjom policije dođe u Banjaluku. Kada ide na teren, on se vozi najskupocjenijim helikopterom, zbog kojeg smo se zadužili 10 ili 15 godina, a koji u pravilu treba da služi za prevoz hitnih medicinskih slučajeva. No, Dodik se vozi i slijeće svuda u RS i svašta obećava", naglasio je ovaj PDP-ov poslanik.

Mišljenja je da je Dodik svojim "monologom na RTRS-u formalno i suštinski završio političku karijeru", te da je ostalo još mjesec dana da to bude okončano.
Govoreći o optužbama koje je predsjednik RS iznio na račun opozicije, prvenstveno aktuelnog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, Šukalo je rekao da se radi o dva potpuno suprotna političara.

"Ivanić je ugledni profesor i političar koji kreira političke poruke, koje su u vrjednosnom smislu kompatibilne sa maticom Srbijom, ali i sa svim onima koji idu u pravcu integracija, regionalne saradnje i povezivanja. Dodik služi kao strašilo na Balkanu i simbol je retorike iz '90-ih godina, protiv koje se navodno borio, a sada je postao njen najbolji portparol", poručio je Šukalo u razgovoru za Vijesti.ba.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH