glavni urednik

glavni urednik

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Kantonalnog suda Tuzla stavio prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora za Omera Đikanovića (43), s područja općine Srebrenik, zbog postojanja osnovane sumnje da je 17. septembra 2018. godine u prostorijama firme Murex Špionica počinio produženo krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom paljevina.

Osumnjičeni je od dana izvršenja krivičnog djela do 30. oktobra 2018. godine bio u bjekstvu, kada se predao službenicima MUP-a TK.Đikanović je osumnjičen da je pomenutog dana u večernjim satima, radeći kao čuvar u ovoj firmi, uz pomoć različitog alata otvorio metalnu kasu, te provalio na još dva mjesta u firmi, otuđio novac i pribavio sebi korist u iznosu od oko 14.000 KM. Nakon toga je na plinsku bocu stavio plamenik i postavio ga između drvenih greda, upalio plamenik i izazvao požar u objektu, u kojem je uništena roba u prijavljenoj vrijednosti većoj od 1 milion KM a također požarom izazvao i štetu velikih razmjera na objektu čija vrijednost se trenutno procjenjuje.Potom je ispred objekta firme ušao u službeni automobil „renault megane“ i udaljio se sa mjesta događaja.

Pripadnici MUP-a TK su izvršili kriminalističku obradu te je osumnjičeni uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat u nadležnost Tužilaštva.Postupajući tužilac je jučer donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog.Istraga u ovom predmetu je i dalje u toku.

Novinar Federalne novinske agencije FENA Alen Mujkanović preminuo je jutros u Sarajevu u 34. godini.

Sve njegove kolege šokirane su viješću o preranom odlasku kolege Alena koga su izuzetno cijenile, prvenstveno kao dragog prijatelja, ali i zbog njegovog velikog zalaganja na radnom mjestu i profesionalnog pristupa svakom zadatku.

Svaki novinarski zadatak izvršavao je sa izuzetnom predanošću zbog čega je bio veoma cijenjen. Osim po izuzetnim profesionalnim rezultatima, kolege će ga najviše pamtiti po vedrom duhu, humoru, iskrenošću i velikom prijateljstvu.

Mujkanović je rođen 9. novembra 1984. godine u Tuzli, a diplomirao je na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. U Federalnoj novinskoj agenciji bio je zaposlen od 2012. godine i bio je angažiran na mjestu novinara za deskom, te novinara u rubrikama sport i svijet. Prije dolaska u Agenciju FENA sarađivao je sa magazinima Dani, Slobodna Bosna i Global, te portalom Žurnal.

Nadležne institucije nisu saopštile zvanične informacije o tome koja je i kakva uloga Srećka Trifkovića u slučaju ubistva dva policajca u Sarajevu. Trifkoviću je određen jednomjesečni pritvor – štura je i za sada jedina informacija za javnost i medije kojima nije dozvoljen pristup sinoć održanom ročištu. Trifković je i ranije osuđivan.

Zbog sudske zabrane o okolnostima i detaljima za određivanje pritvora nije mogla govoriti ni advokat Srećka Trifkovića - Tatjana Savić. Njegovo ime dobro je poznato u autokriminalnim krugovima, ali i policiji, tužiocu i sudijama u najvećoj istrazi o autokriminalu do sada – akciji “Volan”. Još od prvih hapšenja u julu prošle godine državno tužilaštvo saopštava da je uspjelo "razbiti" četiri organizovane kriminalne grupe. Optužnica protiv 27 osoba potvrđena je nakon godinu.

Terete se za krađe više od 200 skupocjenih automobila specijalističkim alatom i priborom na području zapadne Hercegovine, sarajevskog i Tuzlanskog kantona, za dalju prodaju, iznuđivanje otkupa, rastavljanje u dijelove, krijumčarenje. Državnom tužilaštvu su dobro poznate i opisane rute kretanja i mjesta skrivanja ukradenih automobila, te način izvršenja krivičnih djela.

Srećko Trifković u avgustu ove godine uz ostale optužene izjasnio se da nije kriv. U najvećoj istrazi i optužnici o autokriminalu - kako je okarakterisana - kao mjera zabrane Trifkoviću je određen kućni pritvor.

"Ujutru je dolazila policija, vršila provjere on je bio kod svoje kuće. Manje-više cijeli taj dan je policija bila tu, bio je privođen u stanicu na Pale, sutra je privođen u kantonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova, tu je sam tražio da bude poligrafski ispitan. Prošao je poligraf, pušten je na slobodu. Nakon toga narednog dana je ponovo priveden u katonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova i zadržan i evo sada je određen pritvor", istakla je Savić, advokatica Trifkovića.

Suđenje tek predstoji, a prvo naredno pojavljivanje optuženih iz akcije “Volan” u sudnici državnog Suda očekuje se 12 novembra. Procjene advokata su da ovaj proces sa najvljenih 340 svjedoka može potrajati i do četiri ili pet godina. I optuženi Njegoslav Milinković iz akcije “Volan” u danima nakon ubistva dva policajca u Sarajevu privođen je, saslušan i pušten.

"Zastupam Milinković Njegoslava i Krsmanović Vladimira – u toj akciji. Za Krsmanovića ono što je Sud odredio - bio je u pritvoru, a sada je kućni pritvor. Za Milinkovića nakon dužeg vremena mjera pritvora, na kraju je Sud Bosne i Hercegovine odlučio da ukine sve mjere da mu vrati pasoš, ličnu kartu, itd. To je ono što ja kažem – pravna borba na dokazivanju pretpostavke nevinosti", naglasio je Senad Kreho, advokat Milinkovića i Krsmanovića.

Na pitanja da li ima podatke za druge i da li je bio za nagodbu, odgovorio je:

"Mogu nezvanično reći, to su klijenti koji nisu moji, ali ono što ja znam nezvanično od kolega u pripremi su nagodbe za neke od pojedinaca koji su u tom predmetu koje su najavljene. Šta bi one podrazumijevale? Dakle, ne mogu komentarisati".

Ista ili slična imena iz autokriminalnog miljea godinama se pojavljuju u optužnicama i presudama. Srećko Trifković osuđivan je zbog autokriminala 2012. i to na osnovu sporazuma o priznanju krivice na godinu i osam mjeseci zatvora.

"Kazna, između ostaloga, mora imati i specijalnu prevenciju. Kazna ima ličnu, pojedinačnu prevenciju, ali mora imati i specijalnu. Ako se stalno pojavljuju ista imena onda znači da je negdje država i da je negdje pravosuđe sigurno zatajilo", objasnila je Senka Nožica, advokatica.

"Imate problem višestrukih povratnika, znači ako imate toliko višestrukih povratnika onda to u suštini znači da vam kaznena politika nije dobra i da tu kazenu politiku treba pooštriti – sam sporazum o priznanju krivice, itd. Jednostavno imam osjećaj da se sve napravilo da onaj što je izvršilac krivičnog djela bolje prođe. Ja ne kažem da je to neko namjerno napravio, ali imate sve moduse i pogodnosti onoga koji je počinilac krivičnog djela da ranije izađe ili izbjegne pravdu onako kako bi trebalo", naglasio je Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Naši sagovornici procjenjuju da će tužioci i sudije u predmetima organizovanih autokriminalnih grupa nakon ubistva dva policajca u Sarajevu ozbiljnije razmatrati i pristupati mogućnostima sklapanja eventualnih nagodbi i sporazuma.

Službenici Uprave policije MUP TK-a su, radeći na rasvjetljavanju krivičnih djela teška krađa i paljevina, koja su izvršena 17. septembra 2018. godine u objektu „Murex” d.o.o u Špionici kod Srebrenika, operativnim radom na terenu identificirali izvršioca ovog krivičnog djela. Radi se o Omeru Đikanoviću (43), koji je nastanjen na području općine Srebrenik.

Policijski službenici Uprave policije MUP TK su u saradnji sa službenicima PU Višegrad 21. septembra na području Višegrada pronašli otuđeno pmv. koje je pripada firmi "Murex" d.o.o.

Kako isitču u MUP-u TK, jučer je O.Đ. uhapšen i priveden u službene prostorije Uprave policije MUP TK-a, zbog osnova sumnje da je počinio dva krivična djela.

Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni će danas biti predat Kantonalnom tužilaštvu TK-a na dalje postupanje radi određivanja mjere pritvora.

Veselin Šljivančanin, pukovnik JNA i osuđeni ratni zločinac, mogao bi da bude osuđen na kaznu zatvora do čak pet godina zbog izazivanja panike.

Naime, Šljivančanin je u jučerašnjem broju tabloida Alo poručio: „Moramo biti spremni za novi rat“, kao i „Albanci i Hrvati spremaju udar na Srbe“.

Njega bi zbog ovakvih izjava tužilaštvo moralo krivično da goni, ali imajući u vidu da je upravo juče osmoro aktivista i aktivistkinja Inicijative za ljudska prava osuđeno zbog protesta protiv ovog ratnog zločinca na tribini Srpske napredne stranke (SNS), po svemu sudeći Šljivančanin će proći nekažnjeno. Inače, Prekršajni apelacioni sud je posebno potvrdio da je to što su aktivisti Inicijative nakon toga dobili batine potpuno irelevantna za ovaj sud i ovu presudu.

I pored toga što ga je Haški tribunal osudio na 10 godina zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, Šljivančanin je i miljenik vladajuće SNS, i redovni sagovornik prorežimskih tabloida. On je svojim izjavama za Alo ipak povrijedio član 343 Krivičnog zakona „Izazivanje panike i nereda“, koji glasi: „Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina“.

Goran Miletić iz Civil Rights Defendersa ističe za Danas da je Šljivančanin svojim izjavama izazvao paniku, „a imajući u vidu da je to uradio preko javnog glasila, to je teža kvalifikacija ovog krivičnog dela“. Kako ističe, Krivični zakon je sasvim jasan i prema članu 343, Šljivančanin bi mogao biti krivično gonjen i osuđen i na kaznu zatvora do pet godina.

– Naravno, zbog toga treba da reaguje tužilaštvo, što se po svoj prilici neće desiti, ukazuje naš sagovornik.

I ostali prorežimski tabloidi mjesecima unazad šire paniku i strah među građanina i građankama Srbije konstantnim pričama o navodnom ratu i prijetnjama Srbiji. Tako je, na primjer, Informer nedavno objavio „Šiptari kupuju oružje, spremaju se za rat?!“, portal Srbija danas „Erdogan naoružava Tačija: Turska daje avione i tenkove Prištini“, Večernje novosti „Albanci u panici: Srpski tenkovi „krenuli na Kosovo“… Upitan zašto prorežimski tabloidi šire strah od rata i šta država time dobija, Miletić naglašava da je „strah uvijek bio metod za držanje građana u pokornosti“.

– Čitav talas populizma koji je trenutno na snazi u cijelom svijetu se bazira na strahu od nekog „neprijatelja“. Srbija nažalost nije izuzetak i može se reći da su rijetki trenuci u poslednjim decenijama kada nije raspirivan strah od nekog neprijatelja, najčešće susjeda koji pripadaju drugim etničkim grupama, objašnjava Miletić.

Naš list je juče pitao tužilaštvo da li će krivično goniti Šljivančanina zbog izazivanja panike, odnosno kršenja člana 343 Krivičnog zakona, ali nažalost nismo dobili nikakav odgovor.

Skup Inicijative mladih za ljudska prava

„Aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih nikada neće pristati na političku stvarnost u kojoj su mirovni aktivisti i branitelji ljudskih prava ućutkani, a ratni zločinci zaštićeni ili slavljeni od strane cjelokupnog državnog aparata, saopšteno je juče iz ove nevladine organizacije nakon što je Prekršajni apelacioni sud potvrdio presudu kojom je osmoro aktivistkinja i aktivista Inicijative osuđeno za kršenje javnog reda i mira zbog toga što su razvili transparent „Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama“ i duvali u pištaljke za vreme govora Veselina Šljivančanina na tribini Srpske napredne stranke u Beški, januara 2017. godine. Inicijativa će sutra u 18 časova organizovati skup na platou između zgrade Predsedništva i Starog dvora.

Lazić: Narod nije u panici

Radovan Lazić, predsednik Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije, kaže da s obzirom na to da „narod nije iskazao paniku“, niti da „Šljivančaninova izjava ne remeti red i mir“, on neće biti krivično gonjen. „Sama izjava može biti neko tvrđenje, poput ličnog stava, ili mišljenja, ali i ne mora da znači ništa. Kada dođe do panike, i narušavanja javnog reda i mira, u tom slučaju po krivičnom zakoniku prema članu 343 on može da dobije zatvorsku kaznu do pet godina“, ukazuje Lazić.

Kantonalni sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Srećku Trifkoviću zbog dovođenja u vezu s ubistvom dva sarajevska policajca koncem prošle sedmice, potvrđeno je danas iz Kantonalno tužilaštva Kantona Sarajevo.

Podsjećamo, jučer je Trifkovićeva advokatica Tatjana Savić odbila da komentariše tok ročista.

Trifković je od ranije poznat policiji. On je još 2011. hapšen u akciji "Kum" zbog krađe automobila, kada je sporazumno priznao krivicu i tada je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora.

Trifković je uhapšen i u akciji "Volan" u maartu ove godine, takođe zbog krađe automobila.

Tada mu je određen jednomjesečni pritvor, ali je nakon isteka pritvora pušten da se brani sa slobode. U avgustu ove godine Trifković se sa ostala 23 osumnjičena izjašnjavao o krivici, a početak suđenja u ovom predmetu još uvijek nije poznato.

Grad Tetovo u zapadnoj Makedoniji i Tuzla, industrijski grad u BiH, našli su se među 10 evropskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih čestica u zraku, prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije za ovu godinu.

Tetovo i Tuzla se u industriji i grijanju domaćinstava u velikoj mjeri oslanjaju na visoko zagađujući ugalj lignit.

Visoke emisije plinova iz starijih vozila, također, znatno doprinose zagađenju, navodi se u informaciji.

Svjetska banka procjenjuje da u Makedoniji oko 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja zraka sitnim česticama.

U utorak navečer oko 19 sati dogodila se oružana pljačka poslovnice brze pošte EuroExpress u Bišću polju, južno od Mostara.

Prema za sada neslužbenim informacijama, dvije maskirane osobe izvršile su razbojstvo, a zatim se izgubile u nepoznatom smjeru.

Na terenu je veći broj pripadnika MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.

To je druga oružana pljačka u Mostaru u posljednja 24 sata. Kantonalni MUP izvijestio je ranije u utorak da su u ponedjeljak u večernjim satima počinitelj uz prijetnju automatskom puškom otuđili veću količinu novca u prostorijama brze pošte X express, u prostoru poduzeća HP Investing – Bišće polje.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine je odavno morao biti promijenjen, piše austrijski Standard, ali je lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović osujetio svaki dogovor, "jer je očigledno znao da će ovako dobiti moćniji instrument".

"On i dalje drži uzde u svojim rukama", kazali su uznemireni evropski diplomati u Sarajevu, misleći pritom na šefa desno orijentirane stranke HDZ BiH, prenosi pisanje Standarada Deutsche Welle.

Novinarka bečkog lista Adelheid Wolfl piše da Čović, zbog toga što nije on, već socijaldemokrata Željko Komšić, izabran za tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, želi nakon izbora održanih 7. oktobra spriječiti formiranje parlamenata u pojedinim kantonima te na nivou entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Šta će uraditi EU i SAD?
"Čović postavlja uslove: Izborni zakon mora biti promijenjen onako kako to želi on i njegova partija, u suprotnom će sve blokirati. Zbog toga bi moglo biti spriječeno i usvajanje budžeta za 2019. godine, a time i isplata plata u javnom sektoru. Ustvari, Izborni zakon je odavno morao biti promijenjen, ali je Čović osujetio svaki dogovor, jer je očigledno znao da će ovako dobiti moćniji instrument."

List dalje citira jednog evropskog diplomatu, koji je želio ostati anoniman, da je "opasnost u tome ako Evropska unija i SAD budu trčkarale za Čovićem i ispunjavale njegove želje, umjesto da mu jasno stave do znanja da je protivpravno to što blokira formiranje parlamenata".

"Koliko daleko će Čović ići vidi se već sada, jer ministri iz redova HDZ-a BiH bojkotiraju sjednice vlada. (...) Situacija se mijenja njemu u korist. Naime, Vlada u Zagrebu, koju predvodi hrvatski HDZ, sve više se miješa u bh. politiku, iako to po Daytonu ne bi smjela (...) Ali, upravo izabrani bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, kao i trenutni predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić zahtijevaju od [hrvatrskog premijera Andreja] Plenkovića da se ne miješa u politiku u Bosni i Hercegovini. Zvizdić je kazao da Plenković ne bi trebao zloupotrebljava članstvo Hrvatske u EU."

Dodik podržava Čovića
Standard napominje kako je Čović podršku dobio i od novoizabranog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, koji već godinama pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu.

"Dodik želi pokrenuti inicijativu da Bosna i Hercegovina prizna Krim kao dio Rusije, a sve će učiniti da ukine OHR [Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini] i poziciju visokog predstavnika. Ovaj desničarski populista za to dobija podršku Moskve, a Rusi se su svakako nedavno također izjasnili za ukidanje OHR-a. Zapadne države su, pak, protiv", zaključuje Adelheid Wolfl.

Da li je i ko zakazao u sistemu? I jesu li organizovane autokriminalne grupe između ostalog i zbog toga - godinama korak ispred policije i pravosuđa? Sve su to goruća pitanja nakon posljednje tragedije i ubistva dva policajca u Sarajevu.

Najveća dosadašnja istraga u Bosni i Hercegovini usmjerena protiv autokriminala je ona simboličnog naziva “Volan”. U julu prošle godine državno tužilaštvo saopštilo je da je u saradnji sa policijskim agencijama uspjelo 'razbiti' četiri organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za krađe automobila na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, te Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona još od 2011. godine.

Gotovo godinu nakon prvih hapšenja u akciji “Volan” podignuta je optužnica protiv 27 osoba koje dolaze iz oba bh. entiteta. Terete se da su naoružani i maskirani krađe izvršavali specijalističkim alatom i priborom, uz upotrebu radio-stanice podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanja policije. Ukradena vozila, više od 200, skrivana su uglavnom na području Sarajeva, Lukavice, Pala, Sokoca, a od vlasnika vozila kasnije je iznuđavan otkup.

Optuženi su se na ročištima pred Sudom BiH u avgustu izjasnili da nisu krivi. Suđenje tek predstoji. Navode optužbe tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 340 svjedoka, stručnih vještaka i uz više stotina dokaznih materijala.

Dosadašnje akcije i postojeće optužnice jasno ukazuju da je policiji i tužilaštvima dobro poznat način organizovanja i djelovanja ovakvih kriminalnih grupa. No, sistem je propustio prilike da se na vrijeme obračuna sa pojedincima i grupma koji su tokom godina 'prerastali' u dobro organizovane i uvezane kriminalne grupe - smatraju oni koji obrazuju buduće kriminaliste.

"Ovdje je bit priče da ako postoji pet slučajeva koji nisu prijavljeni – mi moramo obratiti pažnju zbog čega se ne prijavljuju, na koji način ljudi vraćaju automobile, ko se time bavi i koliko je eventualno i oficijelni sistem dio toga", kaže Elmedin Muratbegović, Katedra za kriminologiju FKN Sarajevo.

Sve do predmeta “Volan”, akcija “Kamen”, počevši od 2011. bila je najveća istraga vođena protiv autokriminalne grupe. Njen vođa Šemsudin Hodžić 2014. osuđen je na 11 godina zatvora – što je ujedno najveća kazna za ova krivična djela izrečena pred državnim Sudom. Istom presudom Admir Kovačević osuđen je na pet godina zatvora, a Vladimir Lizdek oslobođen. Predmeti za većinu tada optuženih vremenom su razdvajani.

Pojedini su osuđivani na uslovne kazne zatvora od godinu ili dvije. No, slična imena optuženih iz dosadašnjih akcija pojavljivala su se i akciji “Kum” kantonalnog sarajevskog tužiaštva. Direktor Federalne uprave policije navodi da je u mnogo čemu sporan Zakon o krivičnom postupku - poput isključive nadležnosti tužilaštava u vođenju istraga. I ne samo to. Ukazuje na nužnost ozbiljne analize.

"I ne samo kada je riječ o samoj istrazi i u svemu onome štoo slijedi u krivičnom potupku - prije svega mogućnost sklapanja nagodbi koje tužiteljstva imaju po zakonu pravo da rade sa izvršiteljima krivičnih djela pod određenim uvjetima - i taj segmet je po meni vrlo problematičan. I sasvim sigurno, ja sad neću reći direktno doprinosi povećanju stope kriminaliteta ili izvršenju najtežih krivičnih djela, ali je to jedna bitna poluga koja je u rukama tužiteljstva - nisam siguran baš da se na najispravniji način te ovlasti tužitelja koriste. I vrlo česta je ta pojava da se ide na nagodbe i da se skrati krivični potupak koji se vodi", ističe Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije

Od januara do septembra ove godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srspke bilježi 45 krivičnih djela koja se odnose na krađu automobila, od toga 13 – teška krađa. U tom periodu pronađena su i vlasnicima vraćena 54 vozila.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH