glavni urednik

glavni urednik

Kada su lideri bosanskohercegovačkih stranaka 2015. godine potpisali dokument o sprovođenju Reformske agende koja je trebalo da oživi posrnulu bh. ekonomiju i javnost i međunarodna zajednica vjerovali su da je pronađen model izlaska iz duboke političke ali i ekonomske krize.

Tri godine kasnije neznatni pomaci su napravljeni jer su političari usmjerili sve resurse na jačanje nacionalizma i razjedinjavanje, a usvajali su se zakoni koji su samo pogodovali njihovom bogaćenju ili dobijanju jeftinih političkih poena ocjenjuju analitičari.

Predstavnicima međunarodne zajednice, poslovne zajednice, ali i građanima tri godine kasnije nije preostalo ništa drugo nego da upozoravaju kako će ukoliko se ne uozbilje državu na ovaj način dovesti do raspada, a građani, i to hiljade njih, već napuštaju brod koji tone.

Reforme, potaknute prijedlozima njemačkih i britanskih diplomata, o kojima govore predstavnici vlasti u BiH u izbornoj godini kao o glavnom i jedinom programu rada i djelovanja, ne mogu se više nazvati ni kozmetičkim, ocjenjuje profesor ekonomije, nekadašnji ministar finansija BiH, dugogodišnji državni parlamentarac Anto Domazet.

“Reforme su sahranjene, ali nisu mrtve. Htjele bi naše vlasti da formalno imaju status reformatora, ali da rade po svome. Tako imamo situaciju da su aktualne vlasti, u želji da pred izbore dobiju dodatne populističke poene, predložile izdvajanje većih sredstava iz budžeta za određene kategorije kako bi na taj način kupile njihove glasove. To su ekonomske gluposti, a političke lukavosti”, kaže Domazet.

Čak i predstavnici međunarodne zajednice, na čiji prijedlog su reforme sačinjene i potpisane 2015. godine, ocjenjuju da trenutna politička garnitura u Bosni i Hercegovini nije bila iskrena kada je davala obećanja.

Obećavali su kako će sve učiniti da naprave bolje poslovno okruženje, omoguće više stranih ali i domaćih investicija, smanje cijenu rada koja je i dalje najveća u regionu ali i Evropi, jer bh. poslodavci skoro 70 posto visine plate daju državi. Od svih obećanja jedino je usvojena izmjena zakona o akcizama koja je dovela do poskupljenja goriva i hrane, a kako se izbori bliže češće se spominje rat nego zapošljavanje.

Specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunar Vigemark kaže kako je nacionalistička retorika i težnje za očuvanjem vlasti potopila sve nade da će BiH uskoro uhvatiti korak sa susjedima na evropskom putu:”Ono što politički lideri u BiH treba da znaju jeste da svaki put kada govore o konfliktu, o naslijeđu iz prošlosti, o nesporazumima, o ratu to rade kontraproduktivno u smislu svoje države, u smislu njenog imidža u smislu svega onoga što ona može da bude, što može da postane.”

No, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ipak nabraja nekoliko stvari koje je ova vlast za svog mandata uradila, a što je povezano sa najavljenim reformama i najavljuje da bi se još toga moglo uraditi prije izbora:

“Mi smo već puno uradili na pitanju carinskih olakšica, na uvođenju elektronske prijave PDV-a. Usvojili smo i tri strategije transporta, okoliša i ruralnog razvoja. Nadam se da ćemo uskoro usvojiti i četvrtu, a to je energetska strategija. Fokus nam je i na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta.”

Dok Vigemark najavljuje niz sastanaka sa bh. vlastima ali i predstavnicima poslovne zajednice, privrednicima, investitorima, bankarima kako bi se napravio pomak u ekonomiji, iz Vijeća stranih investitora BiH podsjećaju da već 12 godina, koliko postoje, daju analize poslovanja, prijedloge i sugestije vlastima šta bi trebalo uraditi kako bi se poboljšao poslovni ambijent u skladu sa evropskim standardima.

“U posljednjih 10-tak godina razina stranih direktnih ulaganja je u BiH između 250 i 400 miliona eura, to je negdje između jedan i dva posto bruto domaćeg proizvoda što je malo uzimajući u obzir da kod susjeda npr. u Srbiji I Sloveniji taj procenat iznosi oko 4 – 5 posto GDP-a. Ulagači i domaći i strani ukazuju na to da nam treba više predvidivosti. Čak tri od četiri ispitanika upućuju na to da u BiH nemamo predvidiv ambijent poslovanja. Kada budemo imali povoljniju političku situaciju, puno razvijeniju vladavinu prava, kad budemo imali poticajne poreze onda ćemo imati I veću razinu direktnih stranih ulaganja”, poručuje predsjednik Vijeća stranih investitora Branimir Muidža.

Dok Srbija i Crna Gora otvaraju poglavlja i ispunjavaju uslove EU, a Makedonija je na pragu dobijanja kandidatskog statusa nakon rješavanja spora sa imenom, Bosna i Hercegovina se još uvijek koprca u priči da li je bezbijedna zemlja ili je na pragu još jednog ratnog sukoba, ocjenjuju analitičari i dodaju da samo građani mogu promijeniti ovu situaciju s olovkom u ruci početkom oktobra.

Rok za predaju lista, podsjećanja radi, istječe u ponedjeljak, 9. jula, u 16.00 sati, a konačni sastav lista koje će predati generalni sekretar SDA Halid Genjac i koje izazivaju najveće interesovanje javnosti će biti utvrđen na današnjoj sjednici. Za neke izborne jedinice i nivoe zakonodavne vlasti još traju unutarstranački dogovori. Kako Faktor nezvanično saznaje, neka od imena su već dogovorena i tu se vjerovatno neće ništa mijenjati.

Državni parlament

Ono što je u ovom trenutku neupitno jeste da će nosilac liste SDA za Parlamentarnu skupštinu BiH u Izbornoj jedinici 3 biti aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Nosilac liste u Izbornoj jedinici 5 bit će Safet Softić, dok će na čelu liste u Izbornoj jedinici 1 biti aktuelni federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Edin Mušić bi trebao predvoditi listu u Izbornoj jedinici 2, dok bi ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović trebao biti nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu BiH iz entiteta Republika Srpska (RS). Među aktuelnim zvaničnicima, čija se imena neće naći na oktobarskim listama, vrijedi izdvojiti sadašnju ministricu za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihu Borovac, koja je odbila tu mogućnost zbog namjere da se prestane aktivno baviti politikom.

Federalni parlament i Kanton Sarajevo

Nosilac liste SDA za Parlament FBiH u Izbornoj jedinici 11 bit će Asim Sarajlić, a na istoj listi će se naći i direktorica Kliničkog centra unuverziteta u Sarajevu (KCUS) prof. dr. Sebija Izetbegović te član kolegija direktora Instituta za nestale BiH i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Amor Mašović. U Izbornoj jedinici 7 listu će predvoditi Adnan Efendić, sadašnji direktor Kantonalnog stambenog fonda. Nosilac liste u Izbornoj jedinici 1 je Asim Kamber, a na istoj listi se nalazi aktuelni premijer Unsko-sanskog kantona (USK) Husein Rošić te ratni komandant Hamdija Abdić Tigar. Nosilac liste u Izbornoj jedinici 5 trebao bi biti aktuelni premijer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Miralem Galijašević, a u Izbornoj jedinici 6 Mirza Ganić.

Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić bit će nosilac liste SDA za Skupštinu Kantona Sarajevo, a na njoj će se naći i aktuelni federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.

Konačna lista kandidata na predstojećim Općim izborima bit će poznata nakon današnje sjednice Predsjedništva SDA.

Odbor ruskog parlamenta predložio je usvajanje predloga zakona prema kome bi novinari koji rade za strane medijske kuće trebalo da budu označeni kao strani agentiili da se sami registruju kao strani agenti.

Mera koju je juče predložio Odbor za informisanje Dume, donjeg doma ruskog paralmenta, sledi posle zakona usvojenog prošle godine prema kome Rusija može kao strane agente da kao strane agente označi medijske kuće koje primaju finansijska sredstava od stranih vlada.

Označavanjem neke medijske kuće kao stranog agenta ne zaustavlja se njen rad, ali se baca senka na njen kredibilitet, navodi AP. Agencija dodaje da bi traženje da se pojedinačni novinari registruju kao strani agenti moglo da bude zastrašujuće.

"Predloženi zakon je najnoviji korak u sistematskoj politici ruskih vlasti opstruiranja slobodnog protoka vesti", rekla je Gulonoza Said iz njujorškog Komiteta za zaštitu novinara.

Dženan Jusić /38/ poginuo je, a dva radnika su povrijeđena u nesreći koja se dogodila na gradilištu novog objekta "Bingo" u Živinicama.

Portparol Tužilaštva Tuzlanskog kantona Admir Arnautović rekao je da su radnici pali sa skele oko 17.00 časova, a smrt Jusića koji je bio radnike firme "Mipro" iz Živinica, konstatovana je oko 18.00 časova.

Uviđaj su obavili pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije Živinice, a na mjesto nesreće izašao je i inspektor zaštite na radu.

Dežurni tužilac naredio je obdukciju preminulog, a istraga je u toku.

Od početka 2018. godine za nabavku automobila u BiH raspisano je 300 tendera i izdvojeno 9 miliona KM, dok je samo za limuzine, odnosno putnička službena vozila izdvojeno 2,7 miliona KM.

Podaci su ovo koje je predstavila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine, a koji se nalaze u Bazi službenih automobila institucija i javnih kompanija u BiH.

Prošle su tri godine od posjeta pape Franje Sarajevu te ove izjave:

"Sa aerodroma papa ide u tamo nekom autu. To je nešto što bi nama trebao biti neki motiv", kazao je tada Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.

No čini se da nije bio jer su upravo Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, odnosno Predsjedništvo BiH uz Predsjednika RS-a Milorada Dodika vlasnici najskupljeg voznog parka.

Naime, imaju 54 vozila čija je vrijednost veća od 3,5 milijuna maraka. Većina njih iznosi oko 50.000 KM.

A auta se na javnim tenderima nabavljaju iz dana u dan. Pokazuje to i BIRN-ova baza službenih automobila. U prvih šest mjeseci 2018. institucije su izdvojile 9 milijuna KM.

Sama baza pokazuje da je bilo oko 300 tendera Tko je nabavio najskuplje vozilo? U pitanju je Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, a vrijednost nabavljenog vozila je 84.600 KM. Među najskupljim automobilima nalaze se i dva automobila Grada Sarajeva u vrijednosti od po 62.668 KM, zatim vozilo Elektroprivrede RS vrijedno 59.999 KM. Sama baza podataka pokazuje i da se na tendere javlja samo jedno poduzeće, odnosno kompanija. Najviše njih osvojila je kompanije Porsche, a najskuplji tender M.R.M iz Ljubuškog

"U prvih šest mjeseci nabavljeno je samo jedno električno i jedno hibridno vozilo je traženo, uglavnom se traže dizelaši. Iz baze u dijelu o tenederima možete naći i podataka da se na oko 70% tendera prijavila se samo po jedna kompanija što je za nas neobičan podatak jer jako puno kompanija prodaje automobile", kazao je Semir Mujkić, novinar BIRN-a.

I to čini se i ove godine i više nego je to bilo u 2017.

"U prošloj godini potrošeno je 10 milijuna za kupovinu službenih automobila, a ove godine taj iznos do ovog momenta iznosi 9 milijuna konvertibilnih maraka, što će biti vrlo interesantno da pratimo kolika će ta cifra biti do kraja godine", rekla je Mirna Buljugić, direktorica BIRN-a

A trebali bi je posebno pratiti građani jer su oni upravo ti koji financiraju te iste službene automobile. O tome jesi li četverotočkaši bh.političara preskupi kažu:

"Nimalo. Škode, BMW-i, Audiji, to je srednja vrijednost vozila. Kada budu vozili Ferrari, onda ćemo se malo zabrinuti po tom pitanju".

"Političari vode računa o sebi, da zbrinu sebe i svoje potomstvo".

"Ne da su skupa, preskupa".

"Ne razumijem zašto voze po ovakvim putevima, kako nisu u stanju da tolike puteve poprave od tolikih poreza, ali su u stanju da obnavljaju vozni park svake dvije godine".

A oni koji su danas imenovani da ih najviše imaju poručuju.

"Ja sam ih smanjio za dva i pozivam ostale da krenu mojim putem", kazao je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH.

A sve detalje o tome tko i kako nabavlja službena vozila, kako izgledaju tenderi te precizne cijene automobila potražite na stranici auta.detektor.ba

Patrijarh srpski Irinej poručio je kako i dalje nije vrijeme za dolazak pape Franje u Srbiju, objavili su beogradski mediji.

“Svojevremeno sam rekao šta imam i ostajem pri tome”, rekao je patrijarh Irinej za Blic, naglasivši kako o posjeti Pape nije bilo niti riječi tokom susreta s državnim sekretrom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.

“O tome nijednu riječ nismo razmijenili. Ni s jedne ni sa druge strane. Bilo je govora o drugim stvarima, ali o tome ne”, naglasio je patrijarh Irinej.

Vrhovni poglavar SPC drži da je za posjetu pape Franje prerano te da se njegovom dolasku “zbog svega što se dogodilo u prošlosti i ogromnog broja prognanika iz Hrvatske” protivi i “veliki dio naroda”.

I prije nego je na mjesto vrhovnog poglavara Rimokatoličke Crkve izabran papa Franjo, dominirao je stav većine velikodostojnika SPC da bi se Papa prvo trebao pokloni žrtvama Jasenovca pa tek onda doći u Beograd.

Prema navodima Blica, nova tumačenja su da se atosfera mijenja zbog toga što Vatikan nije priznao Kosovo te zato što nije proglasio svetim Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa iz doba NDH, koga Srbija smatra saučesnikom ustaškog režima odgovornog za mnoge ratne zločine nad Srbima.

Za razliku od vrhovnog poglavara SPC, srbijanski šef diplomatije u potencijalnoj posjeti pape Franje vidi samo korist za Srbiju.

“Moje stanoviše kao državnika je da bi Papina posjeta bila u interesu Srbije”, rekao je Dačić, objasnivši to poglavito važnim u “u kontekstu nepriznavanja Kosova”, čiji nezavisnost i državnost Vatikan nije službeno priznao.
“Teško će u budućnosti biti nekog pape koji ima više razumijevanja za nas od pape Franje”, prokomentirao je Dačić za današnji Blic.

Dvije osobe terete se za planiranje terorističkog napada u BiH, u čemu su otkrivene i spriječene od tužiteljstva i policijskih agencija.

Tužitelj Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv Božić Maksima, zv."Muhamed", rođenog 1990. godine u Bijeljini i Hastor Edina, zv. "Amidža", rođenog 1972. godine u Goraždu.

Optuženi se terete za kazneno djelo terorizma iz članka 201. KZ BiH.

Oni su optuženi da su, kao pripadnici radikalnog selefijskog pokreta, u kontaktu sa drugim osobama, nabavljali oružje i eksplozivna sredstva te planirali i pripremali na području BiH izvršenje terorističkog napada, na zgradu Državne agencije za istrage i zaštitu- SIPA i zgradu MUP-a TK, čime bi ozbiljno destabilizirali političke i ustavne strukture i narušili sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i regionu.

U svojim namjerama, optuženi su otkriveni od strane Tužiteljstva BiH i SIPA, te su lišeni slobode, čime je spriječeno izvršenje terorističkog akta, a prilikom pretresa prostorija koje koriste pronađeno je više bombi i automatsko naoružanje, kao i jurišni prsluci i vojna oprema.

Tijekom istrage pronađeni su dokazi o nelegalnim aktivnostima optuženika, sa ciljem pripreme i izvršenja terorističkog akta.

Optuženi se terete da su nabavljali i pripremali sredstva te poduzimali druge radnje kojima su stvarali uvjete za izvršenje terorističkog čina, čime su počinili kazneno djelo Terorizam iz članka 201. stavak 4. KZ BiH.

Optuženi se nalaze u pritvoru, a optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Tužiteljstvo BiH na čelu je Udarne grupe za borbu protiv terorizma, koja okuplja predstavnike policijskih i sigurnosnih agencija sa razine BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, sa ciljem otkrivanja, procesuiranja i spriječavanja aktivnosti povezanih sa terorizmom.

Reforma tržišta rada prioritet je vlada zemalja regije Zapadnog Balkana. Prema statističkim podacima, ove zemlje zaostaju za prosjekom Evropske unije. Iako radnici u Albaniji imaju najviše radnih sati u Evropi, oni su na dnu evropske liste kada je u pitanju zarada.Produktivnost rada najbolje se mjeri odnosom BDP-a i utrošenih radnih sati.

U Hrvatskoj su pokazatelji produktivnosti rada bolji, ali su bez trenda rasta. Bosna i Hercegovina zaostaje u odnosu na zemlje članice Evropske unije i produktivnost je na nivou od 31% od EU prosjeka u 2015. godini.Prema produktivnosti rada, zemlje regije nalaze se u “zlatnoj” sredini liste koju objavljuje UN-ova agencija za koja promovira socijalnu pravdu i međunarodno priznata ljudska i radnička prava.

Na listi 189 zemalja koju je objavila Međunarodna organizacija rada (ILO), od zemalja Zapadnog Balkana najbolje je rangirana Hrvatska, koja se nalazi na 56. mjestu. U toj zemlji radnik je prošle godine u prosjeku plaćen 54.598 dolara, što iznosi 27 dolara po satu.

Radnici u Crnoj Gori su plaćeni u prosjeku 22 dolara, a u Makedoniji 20.Ispod dvadeset dolara iznosi zarada po satu radnika u Bosni i Hercegovini (18), Srbiji (13) i Albaniji (12).

Najproduktivnije zemlje svijeta

Irska – 83,1 dolara
Luksemburg – 81,2
Norveška – 79,2
Belgija – 64,6
Danska – 63,5
SAD – 63,3
Holandija – 61,7
Francuska – 60,0
Njemačka – 59,9
Švicarska – 58,0

Statistički podaci pokazuju da radnici u Albaniji rade 42,9 sata sedmično, što iznosi 2.231 sata godišnje. Uprkos visokom sedmičnom fondu, radnici u Albaniji zarađuju najmanje u Evropi i nalaze se na 99. mjestu svjetske liste.Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), najproduktivniji su radnici u Irskoj, koji su plaćeni 83,1 dolar po satu. Slijede radnici u Luksemburgu i Norveškoj, a Sjedinjene Države nalaze se tek na šestom mjestu.

Portparolka Bijele kuće Sarah Sanders (Sara) rekla je da su se Rusija i Sjedinjene Države "usaglasile da nisu saglasne" o pitanju Krima i njegovog prisajedinjena Rusiji 2014. godine, ali nije odbacila mogućnost promjene statusa kvo.

"Mi ne priznajemo rusku aneksiju Krima. Saglasni smo da nismo saglasni sa Rusijom o tom pitanju i naše sankcije ostat će na snazi sve dok Moskva ne vrati poluostrvo Ukrajini", rekla je Sanders novinarima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump (Tramp) sastat će se u Helsinkiju 16. jula.

Kremlj je u ponedjeljak saopštio da pitanje Krima neće biti na dnevnom redu sastanka dva lidera jer je Krim sastavni i neodvojivi dio Rusije i tome nema pregovora.

"Status poluostrva ne može i nikada neće biti tema pregovora jer je Krim neodvojivi dio Rusije", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je večeras u Antwerpu od selekcije Belgije rezultatom 79:77, čime je završila nastup u grupi E sa omjerom 2-4.

U prvom poluvremenu se odvijala manje-više ravnopravna utakmica, ali je naš tim većinom jurio rezultat. U prvoj četvrtini je BiH samo dva puta imala prednost (2:0 i 5:2), a nakon prvih 10 minuta rezultat je bio 19:18 za domaći tim.

Belgijanci početkom druge četvrtine prave veliku seriju i dolaze na +10 (30:20), ali se naši momci napokon bude iz krize i vraćaju se u meč. Sustizala je BiH prednost Belgije, imala i nekoliko prilika da izjednači ili povede ali su domaći ipak na pauzu otišli s prednošću 39:37, piše SportSport.

Tradicionalno kritična treća četvrtina još jednom se ispostavila tačnom za bh. tim, koji je na samom startu drugog poluvremena naglo popustio pa su Belgijanci brzo stigli do dvocifrene prednosti. Išla je domaća selekcija i na +16 (59:43), ali su se naši momci vratili. Krajem treće četvrtine, BiH je preko Atića pogodila tek drugu trojku na večerašnjoj utakmici a u četvrtu dionicu se ušlo pri rezultatu 62:55.

Iako sredinom treće dionice ništa nije ukazivalo na to, u posljednjoj četvrtini se vodila prava drama. BiH se postepeno vraćala u igru, uspjela je pogoditi i neke zahtjevne šuteve i na dva minuta do kraja utakmice stigla na samo -2 (75:73).

Uslijedio je period u kojem su obje selekcije promašile po nekoliko zicera, a na 25 sekundi do kraja utakmice Belgija je otišla na +4, ali nakon toga Atić pogađa trojku. Kikanović je imao dva slobodna bacanja za produžetak, ali je promašio drugo. Bilo je još drame u posljednjim sekundama susreta, ali BiH nije uspjela i Belgija je slavila sa 79:77.

Najefikasniji u redovima našeg tima bio je Elmedin Kikanović sa 24 poena, dok je Edin Atić utakmicu završio sa 16 poena. Belgijance su sa po 20 poena predvodili Van Rossom i Kesteloot.

Kvalifikacije za SP, 6. kolo:

Belgija - BiH

Belgija: Alexandre Libert, Sam Van Rossom, Jonathan Tabu, Loic Schwartz, Pierre-Antoine Gillet, Khalid Boukichou, Yoeri Schoepen, Haris Bratanović, Ordane Kanda-Kanyinda, Ismael Bako, Vincent Kesteloot i Dorian Marchant.

BiH: Elmedin Kikanović, Markus Lončar, Amar Alibegović, Darko Talić, Edin Atić, Adin Vrabac, Amar Gegić, Almir Hasandić, Aleksandar Lazić, Ibrahim Durmo, Kenan Kamenjaš i Marko Rikalo.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH