glavni urednik

glavni urednik

Posmatrači Koalicije "Pod lupom" su na lokalnim izborima prijavili više od 80 primjedbi na regularnosti izbora, zatim 118 prijava građana te 28 slučajeva kršenja izborne šutnje, kazao je predstavnik ove Koalicije Dario Jovanović.

Dodao je da je zatvaranje biračkih mjesta uglavnom izvršeno po popisima te da je njih 98,8 posto zatvoreno do 19.15 sati, a 1,2 posto do 20 sati.

''Na 26 biračkih mjesta omogućen je ulazak osobama koje nisu ovlaštene za ulazak nakon zatvaranja biračkog mjesta, odnosno tokom procesa brojanja glasova'', istakao je.

Također je dodao da posmatrači Koalicije još uvijek nadgledaju brojanje glasova na biračkim mjestima, dok 141 posmatrač istovremeno prati rad lokalnih izbornih komisija, osim u Stocu.

Zaključio je da je Koalicija danas posmatrala izbore na 2.500 biračkih mjesta, dok su mobilni timovi posjetili 893 biračka mjesta.

Pristiže sve više rezultata sa današnjih lokalnih izbora koji su održani u BiH.

Prema dosadašnjim nezvaničnim i preliminarnim informacijama, ukupno je glasalo 53,88% birača, a mnoge opštine i gradovi su dobile nove načelnike/gradonačelnike.

Tako je, prema svemu sudeći, Mladen Grujičić novi načelnik opštine Srebrenica koji je na izborima pobijedio dosadašnjeg načelnika Ćamila Durakovića.

Načelnica Visokog ostaje Amra Babić, nezavisna kandidatkinja koja je pobijedila konkurente Zukića, Dlakića i Kurgaša.

Kandidat Laburističke stranke u Velikoj Kladuši, Fikret Abdić je novi načelnik.

Jasmin Imamović, kandidat SDP-a za mjesto gradonačelnika Tuzle ostaje na ovoj poziciji i nakon današnjih lokalnih izbora.

Zenica ima novog gradonačelnika. Fuad Kasumović je pobjednik na današnjim izborima.

Aktuelni načelnik Gornjeg Vakufa/Uskoplja i kandidat SDA/SBB za ovu poziciju na općinskim izborima Sead Čaušević ostaje na ovoj poziciji i nakon današnjih izbora.

SDP ima nove načelnike u Gradačcu, Gračanici, Ključu i Krupi. Od večeras su "crveni" Maglaj, Živnice i Lukavac.

Novi/stari načelnik Bugojna je nezavisni kandidat, Hasan Ajkunić.

Halid Genjac iz SDA je kazao da ova stranka ima nove načelnike u Sanskom Mostu, Tešnju i Banovićima. Što se tiče sarajevskih općina, Genjac je kazao da je SDA pobijedila u osam od devet sarajevskih općina.

Šuhret Fazlić je novi gradonačelnik Bihaća kao predstavnik Građanskog saveza.

Kandidat Saveza za promjene za gradonačelnika Bijeljine Mićo Mićić proglasio je izbornu pobjedu.

Kandidat SNSD-a Luka Petrović je pobijedio konkurenciju u Trebinju, a glavni protukandidat bio mu je kandidat Saveza za promjene Slavko Vučurević.

Općina Breza također ima novog načelnika, Muniba Zaimovića koji je kao kandidat SDA-SBB pobijedio konkurenciju Halila Tuzlića i Midhata Aldžića.

Na poziciji načelnika Ilijaša ostaje Akif Fazlić iz SDA.

Kada je riječ o Tešnju, kandidat SDA Suad Huskić je pobijedio protukandidate sa procentom od 66,3 posto.

Načelnik Banovića ostaje Midhat Husić, kandidat koalicije SDA-SBB.

Gradonačelnik Banjaluke prema dosadašnjim rezultatima će biti Igor Radojičić.

Napominjemo, svi rezultati uglavnom su pristizali iz stranačkih centrala, a zvanične i potvrđene rezultate objavit će Centralna izborna komisija.

Tačno u 19 sati zatvorena su birališta za lokalne izbore širom BiH.

Građani BiH su glasali na 5.469 biračkih mjesta u BiH, pet biračkih mjesta u DKP-ima u Beču, Gracu, Minhenu, Štutgartu i Beogradu, a na terenu se nalazilo 318 mobilnih timova.

Na lokalnim izborima učestvovao je 451 politički subjekt od čega: 102 političke stranke, 103 koalicije, 171 neovisni kandidat, 17 listi neovisnih kandidata, 52 neovisna kandidata uime 52 grupe građana i šest neovisnih kandidata uime šest udruženja građana.

Ovjereno je ukupno 30.445 kandidata od čega 418 kandidata za nečelnike/gradonačelnike, 29.884 kandidata za općinska vijeća odnosno skupštine opština ili gradska vijeća odnosno skupštine grada i skupštinu Brčko Distrikta BiH te 143 kandidata predstavnika nacionalnih manjina.

Iako je planirano da se sva birališta otvore tačno u 07:00 sati, a zatvore u 19:00 sati na određenim glasačkim mjestima vrata će ostati otvorena i nakon 19 sati jer se kasnilo sa otvaranjem biračkih mjesta.

To je bio slučaj u Banjaluci, Kladnju, Srebreniku, Čeliću, Mrkonjić Gradu, Stocu....

Kašnjenje je uzrokovano zbog tehničkih problema poput nestanka električne energije, kašnjenja članova biračkih odbora i sl.

Ukupno 81 posto biračkih mjesta otvoreno je u 7:00 sati, a između 7:15- 8.00 sati otvoreno je 2% biračkih mjesta.

Dva biračka mjesta nisu otvorena do 8:00h. Radi se o biračkim mjestima 131A052 u opštini Istočna Ilidža Sarajevo i opštini Stolac u kojoj biračko mjesto 176A010 čak ni do 9.00h nije bilo otvoreno. Razlog neotvaranja biračkog mjesta u opštini Stolac je nedostajanje Izvoda iz Centralnog biračkog spiska.

U Općini Stolac u poslijepodnevnim satima došlo je do incidenata nakon čega je zatvoreno svih 14 birališta, te izbori prekinuti.

Izbori u općini Stolac su prekinuti na način da su povučene sve glasačke kutije sa izbornim materijalom, objavila je koalicija “Pod lupom“, koja građanski i nestranački posmatra izborni proces.

"Posmatrači koalicije 'Pod lupom' su izvijestili pozivni centar da su prekinuti izbori na svim biračkim mjestima u općini Stolac. Prekinuti su na način da su povučene sve glasačke kutije s izbornim materijalnom sa biračkih mjesta", pojasnila je Jovana Kljajić, koordinatorica za odnose s javnošću.

Prema njenim riječima, u Stocu su problemi počeli i ranije zamjenom članova biračkog odbora i neotvaranjem biračkih mjesta na vrijeme.

Iz Centralne izborne komisije BiH (CIK) nisu mogli potvrditi ovu informaciju.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine tokom jučerašnjeg i današnjeg dana zaprimila je prigovore koji se odnose na kršenje izborne šutnje političkih subjekata odnosno kandidata na lokalnim izborima preko društvenih medija.

Ovu informaciju potvrdio je predsjednik CIK-a Ahmet Šantić, koji je danas posjetio biračko mjesto 137A046 u općini Stari Grad u zgradi Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, CIK je zaprimio prigovore vezane za kršenje izborne šutnje preko društvenih medija, dok zakonske odredbe nisu precizirale sankcije za takav vid oglašavanja.

"Mi sagledavamo kompletne materijale koji su pristigli u CIK, tokom jučerašnjeg dana, noći i pola izbornog dana. Većina prigovora, odnosno mogućih kršenja izborne šutnje odnosi se na djelovanje političkih subjekata i kandidata putem društvenih medija. Govorim u smislu da su pozivali na glasanje, međutim, ovih dana kad smo sagledavali mogućnosti eventualnog procesuiranja takvih aktivnosti, malo je odredbi u izbornom zakonu koji se odnose na ulogu društvenog medija, jer je praktički nemoguće pronaći izvor što se tiče i Facebooka i drugih, ko stoji iza njih, ko ih plaća, a oni distribuiraju", rekao je Šantić.

Podsjetio je i na kršenje izborne šutnje od strane medija za šta je, kako je naglasio, nadležna Regulatorna agencija za komunikacije (RAK).

"U svakom slučaju, ono što nije dobro ovih dana i danas do 12 sati jeste da putem portala, dnevne vijesti, novine, bilo koje, ove aktivnosti političkih subjekata promovišu na jedan način gdje su istaknuti politički lider, visoki dužnosnici poltiičkih stranaka gdje se promoviše njihova izlaznost na izbore i pozivanje na glasanje. Mislimo da to nije dobro, da nije u skladu sa odredbama kompletnog izbornog zakonodavstva mada su tu na redu regulatorne agencije za medije. Mislimo da se radi o medijskom prekšaju, ali prepustit ćemo agenciji za medije da ona to pitanje riješi", rekao je Šantić.

Prema njegovim riječima, sva biračka mjesta u Kantonu Sarajevu jutros su otvorena na vrijeme i proces glasanja protiče bez problema.

"Bilo je uvijek na biračkim mjestima da dođe do verbalnih prepirki. Imali smo kašnjenje u Stocu gdje je to biračko mjesto otvoreno oko 11 sati", podsjetio je Šantić.

Prema posljednjim podacima CIK-a, na lokalnim izborima u BiH do 11 sati glasalo je 506.327 birača ili 16,17 posto od 3.263.906 birača upisanih u Centralni birački spisak.

Sva birališta u zemlji, njih 5.469 bit će otvorena do 19 sati gdje građani mogu glasati uz pokazivanje jednog od važećih identifikacionih dokumenata.

Na lokalnim izborima u BiH danas se bira 131 načelnik, 10 gradonačelnika i 3.136 vijećnika.

Sedmi lokalni izbori u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i četvrti koje provodi Centralna izborna komisija održavaju se danas širom BiH. Biračka mjesta su otvorena od 07:00 do 19:00 sati.

U Bosni i Hercegovini je formirano 5.469 biračkih mjesta i 318 mobilnih timova putem kojih će građani danas, 2. oktobra, moći glasati od sedam do 19 sati.

Biračko pravo moći će se ostvariti uz pokazivanje jednog od važećih identifikacionih dokumenata na biračkom mjestu. Birač dobija kombinaciju glasačkih listića koja mu pripada po zakonu.
Tajnost glasanja je osigurana na biračkom mjestu.

Na dan izbora djelovat će 5.205 redovnih biračkih mjesta, 130 za glasanje u odsustvu, te 134 biračka mjesta na kojima će birači glasati lično.

Po jedno biračko mjesto u vrijeme glasanja na lokalnim izborima u BiH 2. oktobra bit će otvoreno u ambasadi BiH u Beču, Počasnom konzulatu BiH u Gracu, Generalnom konzulatu BiH u Minhenu, Generalnom konzulatu BiH u Štutgartu i ambasadi BiH u Beogradu.

U Centralni birački spisak upisano je ukupno 3.263.906 birača koji će imati priliku glasati na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini

Centralna izborna komisija BiH je 25. augusta donijela odluku o zaključivanju i potvrđivanju Centralnog biračkog spiska za lokalne izbore 2016. godine u Bosni i Hercegovini.

Broj redovnih birača za lokalne izbore 2016. godine, sa stanjem na dan 18. augusta 2016. godine u 24 sata, je 3.177.557, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 8.946, sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 12.005, koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH 287 i broj birača koji glasaju putem pošte je 65.111.

Od ukupno 3.263.906 birača njih 1.634.000 ili 50,06 posto su žene dok su 1.629.906 ili 49,94 posto muškarci. Od ukupno 3.263.906 birača njih 605.888 ili 18,56 posto su mlađi od 30 godina dok je njih 2.658.018 ili 81,44 posto starijih od 30 godina.

U FBiH birača ukupno je 1.945.399 od toga muškaraca 964.087 ili 49,56 posto i žena 931.312 ili 50,44 posto, u RS-u ima ukupno 1.231.850 birača, od toga muškaraca 621.948 ili 50,49 posto i žena 609.902 ili 49,51 posto. U Brčko distriktu BiH evidentirano je ukupno 86.657 birača od čega muškaraca 43.871 ili 50,63 posto i žena 42786 ili 49,37 posto.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini provode se za 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u Republici Srpskoj, četiri gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), šest skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj, Zvornik i Trebinje), Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, 131 načelnika općine u Bosni i Hercegovini, te 10 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini.

Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika na lokalnim izborima 2016. godine bira se i 3.136 vijećnika/odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.

Na kandidacijskim listama nalazi se ukupno 30.445 kandidata i to 418 kandidata za načelnike i gradonačelnike i 29.884 kandidata za općinska vijeća i skupštine opština, odnosno gradska vijeća i skupštine gradova, te 143 za vijećnike iz reda nacionalnih manjina.

Inače, na izborima učestvuje 451 politički subjekt od čega: 102 političke stranke, 103 koalicije, 171 nezavisni kandidat, 17 listi nezavisnih kandidata, 52 nezavisna kandidata u ime 52 grupe građana i šest nezavisnih kandidata u ime šest udruženja građana.

Kod Centralne izborne komisije BiH evidentirano je da će lokalne izbore u BiH pratiti 6.766 promatrača. Iz 36 udruženja akreditovano je 6.388 promatrača, 17 međunarodnih organizacija akreditovalo je 269 promatrača, a 19 političkih subjekata 109 promatrača koji će nadzirati aktivnosti pri CIK-u BiH.

Istovremeno očekuje se da će 142 općinske/gradske izborne komisije akreditovati više od 40.000 promatrača koji će nadzirati biračka mjesta na sam dan izbora.

Jutarnji list objavio je analizu autora Jana Ivanjeka o tome šta bi se desilo da se Republika Srpska odluči otcijepiti od Bosne i Hercegovine. Da li bi vlasti mogle zaustaviti Dodika i što kada bi se u umiješala Srbija te koliko su snažne vojske BiH i Srbije.

Referendum o Danu Republike Srpske, koji je mimo volje Federacije BiH proveden prošle nedjelje, podigao je razinu napetosti u susjednoj državi na zabrinjavajući stupanj. Atmosfera je usijana i prijetnjama ratnog načelnika stožera Armije BiH Sefera Halilovića kako je spreman ratovati u slučaju da se Republika Srpska pokuša odcijepiti. Na to je pak reagirao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić upozorenjem da je i Srbija spremna za rat kako bi branila Republiku Srpsku, piše Jutarnji list.

Premda je takva retorika neuobičajena i opasna, iza nje ne stoje sposobnosti da se takve prijetnje zaista i provedu. Niti jedna od dvije strane nije sposobna za veći sukob. Oružane snage BiH su u daleko lošijem položaju od Vojske Srbije. One su nastale 2006. unificiranjem Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH, a današnje Oružane snage BiH su podijeljene po etničkim linijama između tri konstitutivna naroda.

Temelj im čine tri pješačke brigade, po jedna bošnjačka, hrvatska i srpska. No, i njihove sastavne bojne jednako su etnički podijeljene te raštrkane diljem zemlje. Cilj toga je, dakako, bilo osigurati ravnotežu sila između konstitutivnih naroda, no to je plaćeno osakaćenim borbenim sposobnostima, koje su na razini Oružanih snaga zanemarive. Kada bi došlo do novog sukoba, niti jedan od konstitutivnih naroda ne bi mogao računati na spremne postrojbe iznad razine bojne, te bi se većina snaga morala mobilizirati iz populacije.

Helikopteri

OS BiH namijenjene su prvenstveno sudjelovanju u međunarodnim operacijama te je glavnina konvencionalnih sposobnosti izgubljena. Zrakoplovstvo je svedeno na jednu brigadu opremljenu transportnim helikopterima Mi-8 i UH-1, te višenamjenskim helikopterima Gazela, koji imaju i ograničene borbene mogućnosti, ali je neoperativnost letjelica vrlo visoka. Borbeni avioni, 13 zastarjelih jurišnika J-21 Jastreb i sedam jurišnika J-22 Orao, povučeni su iz službe prije desetak godina osnivanjem OS BiH i uskladišteni na banjalučkom aerodromu Mahovljani. Ti avioni su u lošem stanju i nisu godinama letjeli, no budući da se čuvaju u hangarima, izgledno je da bi ih se u slučaju sukoba dio mogao osposobiti uz pomoć Srbije, a u takvom scenariju bi ih ponovno koristila srpska strana. Oklopne snage kojima BiH raspolaže nisu organski dio brigada, već su koncentrirane u tenkovskoj bojni u Tuzli, kao dio brigade taktičke potpore. Takav ustroj izolira tenkovski element i onemogućuje njegovo pravovremeno korištenje u boju. Situaciju otežava činjenica da su tenkovi općenito u vrlo lošem stanju. Od čak tri tipa u BiH, AMX-30, M-84 i M60, samo su ovi posljednji operativni.

U službi je nominalno 45 tenkova M60A3 TTS, no oni imaju visoke troškove održavanja, što vodi k vrlo niskoj ukupnoj operativnosti flote i slaboj obuci posada, te je vrlo upitno na koliko se ovih tenkova uopće može računati.

Kamuflaža za pustinju

M-84AB je pak povučen iz službe BiH prije više godina, a potpunu operativnost nikad nisu postigli ni francuski tenkovi AMX-30 koje su u 90-ima donirali Ujedinjeni Arapski Emirati. Oni su već bili u izuzetno lošem stanju zbog neadekvatnog održavanja, a o minimalnoj korisnosti u OS BiH svjedoči da nikada nisu prebojeni iz svoje pustinjske kamuflaže.

Borbena vozila također su šarolikog porijekla, od jugoslavenskih M-80 i M-60, preko američkih M113 do zanemarivog broja francuskih AMX-10. Od relativno velike količine vozila, operativan je samo manji broj oklopnih transportera M113, što znači da većina vojnika ne može računati na oklopni transport, čime se dodatno umanjuje pokretljivost.

Zajko Zeba se današnjom utakmicom protiv Sarajeva u 11. kolu BH Telecom Premijer lige Bosne i Hercegovine oprostio od dresa tuzlanske Slobode s kojom je dogovorio sporazumni raskid saradnje. Zeba je nakon svih dešavanja u Slobodi u posljednje vrijeme odlučio napustiti klub, a ostao je u tuzlanskom klubu do utakmice sa Sarajevom kako bi pomogao timu.

“Tačna je informacija da odlazim. Dogovorio sam raskid prije nekoliko dana. Odlučio sam to prije 20-ak dana, ali Upravi koja je bila korektna rekao sam da mogu ostati do utakmice sa Sarajevom kako bih pomogao ekipi”, rekao je Zeba u ekskluzivnom razgovoru za SCsport.ba.

Ipak sve nije bilo tako bajno ni za vrijeme dok je Azmir Husić bio na čelu Slobode. “Govorilo se da je otišao bez dugovanja. Ostala su dugovanja nekim igračima, ostalo se dužno i nekoliko stanarina. Glavni razlog što sam otišao je što je bivši predsjednik uticao na igrače da opstruišu nas ostale, da ne treniraju”, istakao je emotivno Zeba, te je dodao:

“Nije to više bila ta ekipa, prepolovila se na dvije. Novi ljudi su bili korektni. Hvala im na saradnji. Vratili su neka dugovanja. Žao mi je što se tako desilo. Ne znam šta se desilo bivšem predsjedniku. Do ljeta je bio prekorektan, a posljednja tri mjeseca skroz drugačiji. Ne znam šta je razlog”.

Ipak, nakon odlaska iz tuzlanskog kluba jedan od najboljih igrača Premijer lige BiH kaže kako pamti samo dobre stvar.

“Bilo mi je lijepo u Tuzli. Pamtim samo dobre stvari kojih je bilo mnogo više. Pravim Tuzlacima hvala mnogo na podršci. Nadam se da će tako i dalje ostati”, rekao je Zeba za kraj razgovora.

Na Tušnju se nastavlja osipanje igrača. Jučer su se sporazumno razišli Zajko Zeba i Sloboda. Današnja utakmica protiv Sarajeva bila je Zebina posljednja u dresu Slobode. Dojučerašnji kapiten ekipe, koji je na Tušnju proveo skoro dvije godine, zatražio je sporazumni raskid ugovora.

''Prihvatili smo sporazumni raskid ugovora sa Zebom koji je, inače, važio do idućeg ljeta. Objasnio je da je emotivno potrošen, pomalo umoran i da ne može dalje igrati u punom kapacitetu i izvršavati obaveze koje se od njega očekuju. Uvažili smo razloge i jučer je Zeba dobio papire. Riječ je o sjajnom momku i istinskom profesionalcu. Moram reći i to da nam je oprostio dio dugovanja, a nama ostaje žal što nas napušta takav igrač'', izjavio je sportski direktor Slobode Denis Karić.

Zajko Zeba je došao na Tušanj u proljeće prošle godine, kada je ekipu preuzeo Husref Musemić. Veoma je zaslužan za uspon tuzlanskog tima, a ostat će u sjećanju njegov gol protiv Zrinjskog (12. novembra) kada je s centra igrališta savladao mladog mostarskog golmana Karačića. Nije poznato gdje će Zeba nastaviti karijeru.

Zijad Ribić (32) danas je u Tuzli potpisao dokumentaciju o identifikaciji dvogodišnjeg brata Sabrije i trogodišnje sestre Ismete, koji su zajedno sa roditeljima i sestrama ubijeni u mjestu Malešići kod Zvornika u junu 1992. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Posmrtni ostaci sestre Zlate još uvijek nisu pronađeni, a Zijad, jedini preživjeli iz deseteročlane porodice Ribić, prethodnih je godina u rodnom mjestu Skočič, na području zvorničke općine, ukopao oca Ismeta, majku Šefku, te sestre Zlatiju, Suvadu, Almasu i Zijadu.

"Ne mogu razumjeti ljude koji iz bijesa i mržnje mogu ubiti životinju, a kamoli čovjeka ili dijete. Meni su ubijeni otac, majka, šest sestara i brat. Ne mogu shvatiti šta je bilo u glavama pripadnika paravojne formacije Simini četnici, koji su upali u naše selo te junske noći, pokupili nas, pljačkali, razdvojili muškarce od žena i djece, silovali... Odvezli su nas u selo Malešići, gdje je unaprijed bila iskopana jedna jama. Jedno po jedno, izvodili su nas iz kamiona, strijeljali i bacali u tu jamu", priča Zijad, dodajući da ni sam ne zna kako je jedini on od cijele porodice uspio preživjeti.

Bio je, priča, ranjen u lijevu ruku i nožem uboden u vrat, a kada su zločinci završili svoj krvavi pir i napustili mjesto zločina, on je krenuo po pomoć i putem je sreo muškarce odjevene u uniforme bivše Jugoslovenske narodne armije, koji su ga zaštitili od ubica koje ubrzo ponovo susreo u kozlučkoj ambulanti.

"Pravda još uvijek nije zadovoljena u slučaju moje porodice, te prijatelja i komšija iz Skočića i okoline. Svjedočio sam u Beogradu, a svjedočile su i tri djevojke, koje su zaštićene svjedokinje, a koje su Simini četnici zarobili i držali od 1992. do 1995. godine. Sedam pripadnika Siminih četnika prvobitno je osuđeno na zatvorsku kaznu od 70 godina, no žalili su se i Apelacioni sud u Beogradu ih je oslobodio. I ja sam se žalio na tu presudu, pa početkom novembra ponovo idem na sud", izjavio je Zijad, pojašnjavajući da je tokom suđenja u Beogradu prepoznao Simu četnika, koji je umro u pritvoru prije nego što je dočekao prvostepenu presudu, a drugostepenom presudom svi su oslobođeni jer je ocijenjeno da se Zijad, koji je u trenutku izvršenja zločina bio osmogodišnjak, ne može sjećati detalja ubistava i ne može prepoznati izvršitelje.

Nakon svega što je preživio, Zijad ističe da nikoga ne može mrziti.

"Šta bi mi donijelo to da nekog mrzim? Da li bi mi to vratilo oca, majku, sestre, mog Sabriju? Ne bi. Pričajmo o boljem životu. Nikada nikog neću i ne mogu mrziti isključivo iz razloga jer se zove Dragan ili Mujo", zaključuje Zijad.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH