glavni urednik

glavni urednik

Nekoliko ovdašnjih internetskih portala bavilo se prije par mjeseci pričom o tzv. kupovini diploma i obrazovnog statusa koja nadilazi i najmaštovitije provale ekipe Nadrealista. Naime, ta priča kaže kako je blizu 140 osoba iz Hercegovine 2006. godine za šest mjeseci položilo 27 ispita na Fakultetu za uslužni biznis (Fabus) čije je sjedište u vojvođanskom naselju Sremska Kamenica. Navodno svi su isti dan 2005. godine upisali Fabus, isti dan su svi polagali ispite i isti dan 2007. godine dobili diplomu. Ono što ovaj obrazovni skeč čini još nevjerovatnijim je to da je fakultet u Sremskoj Kamenici registrovan tek 2008. godine, a da je, uz cijenu od nekih 15-tak hiljada maraka po diplomi, sjedište bh. ispostave fakulteta odnosno adresa na kojoj je bio prijavljen bilo u - svadbenom salonu u Grudama!? Ono gdje priča počinje biti manje komična je informacija da je Univerzitet u Sarajevu nostrificirao neke diplome Fabusa i da je to navodno urađeno sa diplomom direktora Granične policije BiH koji je na taj način postao certificirani diplomirani ekonomista.

Koliko je onih koji su na ovaj i slične maštovite načine došli do željenog papira na kojem piše „diploma“, a potom i do posla u državnoj administraciji na osnovu činjenice da imaju zvanje kupljeno na ovoj svojevrsnoj akademskoj buvljoj pijaci i(li) stečeno po znamenitim univerzitetskim centrima kao što su Sokolac, Vitez ili Gradiška? Nažalost, ostaćemo uskraćeni za odgovor na pitanje da li državna administracija, pored nacionalnog i stranačko-rođačkog ispunjava, eventualno, i obrazovni kriterij pri zapošljavanju.

Vijeće ministara i ostale odgovorne institucije na nivou države jednostavno se ne žele baviti ovim ozbiljnim problemom. Ministarstvo civilnih poslova BiH se dosad nije bavilo revizijom stečenih diploma uposlenika institucija i to neće raditi ni u skorijoj budućnosti, što se vjerovatno ne bi ni znalo da Senad Šepić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nije dao prijedlog da Vijeće ministara formira tim za reviziju stečenih fakultetskih diploma. I da ovih dana nije dobio odbijenicu za ovu poslaničku inicijativu.

Pojeftinjenje obrazovnog sistema

“Ja nisam išla na predavanja. Dadnu ti skriptu da učiš, da vidiš šta si upisao i položiš. Ustvari, to je kupljena diploma”. Autorica ove izjave, bivša učenica (čuj učenica!?) jedne privatne srednje škole iz Širokog Brijega platila je 2.700 maraka za ovaj papir i možda je već sretna uposlenica državnih institucija sa diplomom koja neće biti predmetom bilo kakve revizije. Cirkus sa Fabusom sa početka priče je, zapravo, samo vrh ledenog brijega kriminalizacije i pojeftinjenja obrazovnog sistema u BiH. Jer od eliminiranja “divljih” fakulteta i ilegalnih škola iz susjednih zemalja puno je teže zaustaviti bujicu suštinski bezvrijednih ali skupo plaćenih legalnih diploma domaćih “visokih škola za ovo i ono” za čije omasovljenje je najzaslužnije cvjetanje biznisa privatnog srednjeg i visokog obrazovanja.

Ovo klasično otimanja para nesretnim studentima i njihovim roditeljima svoj izvor i opravdanje je našlo u neoliberalno-kapitalističkom konceptu napuštanja državnog monopola i kontrole nad ključnim sistemima koji obezbjeđuju normalan životni standard modernog čovjeka. Privatiziranje obrazovanja, i prebacivanje težišta sa sticanja znanja na sticanje diploma dovelo je kod nas do ekspanzije ovih štamparija potvrda o završetku obrazovanja sumnjivog sadržaja i niskog kvaliteta.

Posljedice ove poprilično sumanute odluke da se pusti tržištu i privatnom interesu da odlučuje o kvalitetu obrazovnog procesa i znanjima koja se prenose mladim generacijama već su i biće još više devastirajuće po život na ovim našim prostorima. Indikativno u tom smislu svakako je nedavno upozorenje dekanese Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Almire Hadžović-Džuvo koja je komentarisala činjenicu postojanja čak tri privatna medicinska fakulteta na području Federacije BiH, u Sarajevu, Goraždu i Konjicu, riječima da je logično zapitati se ko te studente uči, kakva znanja stječu i koga će oni sutra liječiti.

Kako kaže dekanesa ustanove sa sedamdesetogodišnjom tradicijom školovanja ljekara, Goražde nema klinički centar, nego kantonalnu bolnicu. “To znači da kad studenti za šest godina završe medicinu, a nisu imali priliku educirati se u ustanovama gdje mogu steći odgovarajuće vještine, naše društvo će imati ozbiljan problem. Nemam ništa protiv privatnih medicinskih fakulteta. U svijetu je to normalna pojava, ali tamo privatni fakulteti imaju privatne univerzitetske bolnice koji su njihova nastavna baza. Tu ne postoji sumnja u kvalitetan kadar”.

Ljekari koji ne znaju izliječiti ni prehladu

Vlasnik univerziteta čiji je isključivi motiv želja za profitom i student koji samo želi što prije dobiti papir da je uspješno okončao staž na nekom „internacionalnom“ ili „panevropskom“ ili „nezavisnom“ univerzitetu tvore eksplozivnu kombinaciju sa razarajućim efektom produkcije nekompetentnog i slabo motivisanog kadra koji je, nažalost, upotrebljiv jedino u državnoj administraciji.

Zbog toga već imamo i sve ćemo više imati ljekare koji ne znaju izliječiti ni najobičniju prehladu, arhitekte čije zgrade se neće graditi jer bi se odmah srušile, ekonomiste koji nemaju pojma kako voditi firmu i pravnike čije bi odluke rezultirale anarhijom i bezakonjem. I tu stvari nisu podjednako loše u svim dijelovima BiH jer su u entitetu Republika Srpska, na određeni način, shvatili o kakvoj se katastrofalnoj odluci radi pa je strategijom obrazovanja Vlade RS-a za narednih pet godina predviđeno ukidanje studijskih programa za medicinska, pravna i pedagoška zanimanja na privatnim fakultetima.

Međutim, čak i da se ova odluka provede, opet je strašno to što je dopušteno ili, bolje rečeno, što su vlasti za koje smo glasali na svim nivoima dopustile nagomilavanje čak 49 univerziteta i visokoškolskih ustanova u BiH, od čega je njih 26 upisano u Državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova. Na stranu i to što pojedini od njih, kako se tvrdi, služe prevashodno za peglanje para koje su vlasnici stekli na druge načine. Ono što je poraznije je nedostatak naučnih standarda i metodologije usvajanja znanja. Apsurdno ali istinito je to da u vremenu apsolutne informacijske umreženosti i nikad dostupnijeg velikog broja kvalitetnih, naučno utemeljenih informacija imamo ocjene da se nivo kvaliteta obrazovanja spušta. Nažalost, i na javnim univerzitetima koje pojava privatne konkurencije nije ni u kojoj mjeri mijenjala nabolje.

Statistika kaže da je udio visokoobrazovanih ljudi u starosnoj dobi od 30 do 34 godine manji od 10 posto u odnosu na cjelokupnu populaciju. Što znači da mladi obrazovani ljudi bježe iz ovakve države. Neki politički analitičari tvrde da je ovako mali procenat ljudi koje možemo svrstati u najproduktivnije intelektualce ciljani interes vlasti u BiH da ima što manje obrazovano stanovništvo, jer se neobrazovanim ljudima lakše manipulira. Ako je ova ocjena istinita, onda se tu krug naše propasti zatvara. A za utjehu, da stvari ipak nisu tako crne, istina je da nam očigledno ne fali perspektivnih eksperata iz oblasti uslužnog biznisa.

Smrću Fidela Castra Kuba okreće novu stranicu historije, no šta je čeka?

Kuba se nalazi na prekretnici, piše u analizi France Presse, podsjećajući da je Fidelov nasljednik Raul Castro najavio da će se 2018. i on povući s vlasti.

No on se prvo mora suočiti s izazovom promicanja privrednih i političkih promjena.

Uz to, ugroženo je zatopljenje u odnosima između Kube i SAD-a. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je za Fidela u subotu kazao da je "brutalni diktator", zaprijetio je prije pobjede na izborima da će zaustaviti približavanje Havane i Washingtona.

Raul izišao iz Fidelove sjene

Fidel Castro predao je vlast mlađem bratu prije deset godina. No i dalje je imao velik utjecaj na zemlju, objavljujući redovno u državnim medijima svoja razmišljanja o kubanskim i svjetskim događajima. Kubanski dužnosnici kažu da ga se i dalje konzultiralo kad je trebalo donijeti važne odluke.

Raul Castro postupno provodi privredne reforme. Bez Fidela u pozadini, promjene bi mogle biti i brže.

"Fidelovom smrću, politička i privredna situacija vjerovatno će se poboljšati", rekao je Michael Shifter, predsjednik američkog instituta Inter-American Dialogue, i prije nego je Fidel Castro umro. "Raulu će pasti teret s leđa. Više neće morati brinuti hoće li proturječiti bratu."

Tržišne reforme
Analitičari kažu da Raul Castro od 2011. diskretno popušta strogu kontrolu vojske i državnih vlasti nad ekonomijom.

Reforme sistema neophodne su jer je kubanska privreda pogođena padom uvoza jeftine nafte iz Venezuele i cijena sirovina.

"Nakon smrti Fidela Castra, tržišne reforme dobit će zamah, kao i nastojanja da se eliminira neučinkovite komunističke politike", rekao je Arturo Lopez Levy, stručnjak za Kubu sa Sveučilišta u Texasu.

"Bez Fidelove karizme, stajališta Komunističke partije ovisit će o privrednim rezultatima."

Faktor Trump
Raul Castro i američki predsjednik Barack Obama prošle su godine obnovili diplomatske odnose nakon pola stoljeća neprijateljstava.

No Obamin izabrani nasljednik Donald Trump zaprijetio je da će to približavanje zaustaviti ako Kuba ne bude poštivala ljudska prava.

"Svi ustupci koje je Barack Obama dao Castrovu režimu provedeni su putem izvršnog dekreta, što znači da ih novi predsjednik može poništiti i to ću i učiniti ako Castrov režim ne ispuni naše zahtjeve", rekao je Trump u septembru.

"Ti zahtjevi uključivat će vjerske i političke slobode za kubanski narod i oslobađanje političkih zatvorenika."

Kuba na to poručuje da odbija pristati na diktat stranih sila.

Borba za vlast
Kraj Castrove ere postavlja pitanja o budućnosti jednostranačkog sistema na Kubi i ko će zamijeniti staru generaciju revolucionara.

Raul Castro ima 85 godina i najavio je da će se povući nakon idućeg kongresa Komunističke partije 2018. godine.

Za novog drugog čovjeka režima izabrao je Miguela Diaz-Canela (56), koji prvi put nije pripadnik revolucionarne generacije, koja je svrgnula s vlasti diktatora Fulgencia Batistu 1959. godine.

Neki analitičari predviđaju borbu za vlast između tvrdolinijaških i progresivnijih članova režima.

"Većina Kubanaca očekivat će promjene", rekao je Shifter. "Fidelova smrt sigurno će otvoriti vrata većim sukobima među ljudima na vlasti."

"Vrhovnog arbitra svih sukoba na Kubi više neće biti", rekao je, govoreći o Fidelu Castru.

"Raul će imati puno više prostora, ali i njegovi politički suparnici."

Odlazak stare garde
Umjerena disidentica Miriam Leyva smatra da bi smrt Fidela Castra mogla nagovijestiti odlazak tvrdolinijaške stare garde,

"Mislim da se pojavila prilika da se kubansko društvo više otvori i brže napreduje s reformama", kazala je.

Otkako je službeno postao predsjednikom 2008., Raul Castro diskretno radi na "defidelizaciji" Kube, rekao je jedan zapadni diplomat koji je godinama živio u Havani.

"Cijeli se život pripremao za ulogu strogog čuvara režima, no zapravo već dugo nastoji unijeti pragmatične promjene u odnosu na ideologije na koje se oslanjao Fidel", rekao je.

Kuba ide dalje
Što se običnih Kubanaca tiče, mnogi na ulicama Havane govore da će Fidela uvijek nositi u svojim srcima. Ali i isto tako gledati u budućnost.

"Velika većina Kubanaca osjeća osobnu povezanost s Fidelom", rekao je politolog Rafael Hernandez, direktor kubanskog časopisa Temas.

To se odnosi "i na one koji ga podržavaju, potpuno ili s rezervom, i na one koji ga smatraju uzrokom svog zla na Kubi."

Zapadni diplomat pretpostavlja da će Kubanci nastaviti dalje sa životom.

"Kubanci su pokopali Fidela davno prije", rekao je. "Okrenuli su se prema budućnosti. Za mnoge od njih on je tek velika uspomena."

"Post-fidelovska era počela je 2006.", dodao je. "Sada je važno što će se dogoditi poslije Raula."

Dragan Mektić, ministar sigurnost BiH, potvrdio je jučer za „Dnevni avaz“ da je prije 15 dana saslušan u Tužilaštvu BiH u svojstvu osumnjičenika, jer je, navodno, na sjednici Vijeća ministara BiH vršio pritisak na direktora Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA) u vezi s gradnjom objekta ove institucije u Banjoj Luci.

Nema istrage

Mektić tvrdi da ove aktivnosti pokazuju nelogičnosti u radu bh. pravosuđa, koje se, umjesto ozbiljnim istragama, bavi „glupostima, a ozbiljne predmete vuku godinama“.

- Navodno sam vršio pritisak što sam na sjednici Vijeća ministara pitao direktora IDDEEA-e: „Koliko vam realno treba kvadrata za zgradu“, na šta je on rekao: „Pet do šest hiljada.“ Kada sam ga pitao što je bivša Uprava raspisala tender na 30.000 kvadrata, slegnuo je ramenima. I to je pritisak i oni su zbog toga otvorili istragu - ustvrdio je Mektić.

On je pojasnio da je iz najbolje namjere tražio, što je bio i zaključak Vijeća ministara, da tender bude poništen i da, umjesto 30 miliona, bude potrošeno pet miliona KM.

- Ovo je samo primjer kako radi Tužilaštvo BiH. Tamo gdje treba da rade, šute. Ja sam pozvao v. d. glavnog tužioca (Gordana Tadić, op. a.) da javno kaže šta je s predmetom „Pandora“. Šta je tu bilo, ko šta krije, zašto nema kraja istrage. Zašto se kriju i zavlače u mišije rupe. Pa tri godine je prošlo, „Pandora“ stoji kako stoji. Oni se vode tim – šuti, proći će, e ja kažem da neće - kaže Mektić.

Šta je sporno

Ministar se jučer osvrnuo i na tužbeni zahtjev suspendiranog glavnog tužioca Gorana Salihovića, koji od države traži novac za topli obrok u iznosu od 5.460 KM.

- Pogledajte vi kakvog mi imamo glavnog tužioca. Pa kakav topli obrok hoće, uopće nije dolazio na posao, niti je radio. Ne znam šta je sad tu sporno - pita se Mektić.

Zbog saobraćajne nesreće koja se dogodila na magistralnom putu M-18 Tuzla-Bijeljina došlo je do potpune obustave saobraćaja.

Iz BIHAMK-a je saopćeno kako je do potpune obustave saobraćaja došlo mjestu Banj Brdo, na magistralnom putu M-18 Tuzla-Bijeljina.

Navedeno je također kako se saobraćaj na putevima u BiH odvija pretežno po mokrom kolovozu, te da je frekvencija vozila umjerena.

Vozačima na dionicama koje prolaze kroz usjeke skrenuta je pažnja na učestale odrone zemlje ili kamenja, te da je bez obzira na vremenske uslove, posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na mjestima izvođenja sanacionih radova saobraća se sporije, uz obavezno poštivanje privremeno postavljene saobraćajne signalizacije. Izdvojeni su magistralni putevi M-16 Banja Luka-Jajce, M-16.2 Prozor-Jablanica i M-18 Tuzla-Priboj.

Zbog radova na području Hrvatske, vozači su upozoreni na svakodnevne gužve i duža zadržavanja na graničnim prelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Košarkaši Slobode pobijedili su večeras u Mejdanu ekipu Građanskog nakon produžetka rezultatom 83:81.

Sloboda - Građanski 83:81 (16:17, 23:18, 15:15, 16:20, 13:11)

SLOBODA: Pilavdžić, Jakupović, Hasandić 28, Rikalo 9, Brown 13, Latifagić 4, Dželetović 2, Đumić 17, Čerkezović 2, Muratović 3, Petrov 5, Ahmedović.

GRAĐANSKI: Vlačić, Miladinović, Bocka 8, Milošević 10, Marković 17, Perić, Milešić, Marojević 18, Vasilić 1, Negovanović 17, Simić 5, Svitlica 5.

Nakon prošlosedmične dojave o ulasku 30 godina starog mesa u crnogorsku luku Bar, nastao je trend svakodnevnog predočavana akcija kontrole ilegalnog prometa mesa.

Najnovija vijest dolazi iz Hrvatske gdje je tamošnja veterinarska inspekcija potvrdila kako je u 10 proizvodnih objekata, koji opskrbljuju trgovačke lance, pronađeno 42,7 tona mesa sa istekom roka trajanja, bez propisane dokumentacije ili smrznuto pred sam kraj roka trajanja.

To je meso odmah uklonjeno, stoji u saopćenju hrvatskog Ministarstva poljoprivrede pod čijom je ingerencijom Veterinarska inspekcija.

Nakon što je u posljednje vrijeme u jajima, mesu i siru na policama u Hrvatskoj pronađena salmonela, veterinarska inspekcija na terenu pojačano nadzire kvalitet hrane. Tako je samo ove godine među 4.242 provedene kontrole hrane, u 1.714 slučajeva veterinarska inspekcija pronašla zdravstvene nepravilnosti, a 67 uzoraka bilo je pozitivno na salmonelu.

U susjednoj Srbiji, samo ove sedmice zaplijenjeno je više od tone smrznute piletine koja je bila bez propratne dokumentacije. Službenici carinske kontrole su prema direktivama veterinarske inspekcije i resornog ministarstva pooštrili kriterijume provjere i time spriječili veliku količinu neispravnih namirnica na putu do potrošača.

Dok region potresaju vijesti i ekskluzivna saznanja u vezi sa neregularnim plasiranjem mesa na tržišta, Bosna i Hercegovina nema šta dodati na tu temu. Ne zato što je sve regularno u BiH, već zato što ne postoji institucija za kontrolu kvaliteta namirnica koja se finansira iz budžeta.

Takva ustanova bi pored neprekidnog nadzora ispravnosti namirnica na tržištu imala savjetodavnu ulogu i vršila bi koordinaciju drugih institucija u smislu podizanja svijesti o činjenici koliko je bitan kvalitet hrane, i kako bi se stimulacijom domaće proizvodnje hrane minimizirao rizik od toksičnih materija u prehrambenim proizvodima.

Bez državne institucije za hranu

Šef Centra za kontrolu namirnica pri Veterinarskom fakultetu Sarajevo prof. dr. Muhamed Smajlović je za Al Jazeeru prokomentarisao koliko je ozbiljan propust nepostojanja državne institucije za kontrolu namirnica.

„Bez obzira što nismo imali evidentne slučajeve na prostoru BiH, ne znači da se i kod nas tako nešto ne dešava, već kod nas u državi, u odgovornim krugovima ne postoji interes da se tako nešto otkrije i sankcioniše“, kaže Smajlović.

Hrvatska ima Veterinarski institut koji se finansira iz državnog budžeta, dostupna im je vrhunska oprema i obuka, a samostalno, prema vlastitim programima djeluju i nalaze eventualne nepravilnosti u prehrambenim proizvodima.

Susjedna Srbija posjeduje zaseban Institut za meso, također finansiran iz državnog budžeta, a primarna funkcija je ispitivanje kvaliteta mesa unutar nacionalnih granica, a po potrebi se angažuje i u BiH.

U Bosni i Hercegovini su bez zvanične državne podrške, na inicijativu naučnih krugova uspostavljeni centri i službe za kontrolu prehrambenih proizvoda.

„Laboratorija Centra za kontrolu namirnica je izgrađena bez ikakve pomoći države. Veterinarski fakultet je osnivač i rad centra finansiramo kroz naučne projekte. Na raspolaganje stavljamo svoje znanje i iskustvo, ali pored sve te dobre volje, potrebna je podrška države da osigura plate osoblju koje ćemo mi edukovati i da nam osigura hemikalije za sprovođenje analiza“, kaže profesor Smajlović

Naučna inicijativa je iznjedrila više centara u državi koji selektivno vrše kontrolu namirnica, istina, finansije ograničavaju manevar ali opet zdravstvena slika se drži pod kontrolom. Raspoloživi resursi omogućavaju analize kvaliteta koje se sprovode po potrebi, međutim, zbog nedostatka sredstava i interesa na državnom nivou, rigorozne akcije poput onih u Hrvatskoj nije moguće inicirati. Dakle, meso u BiH je zvanično ispravno dok je nepregledano.

Koliko je meso 'zdrava hrana'

Sve i da je meso koje je u opticaju zadovoljavajućeg kvaliteta, koliko su mesni proizvodi na bh. trpezama blizu kategoriji zdravstveno ispravne hrane pojasnio je profesor nutricionizma Midhat Jašić.

„Svježe meso se može donekle kontrolisati, postoje parametri koji govore o svježini i starosti mesa ukoliko su mikrobiloški faktori već zadovoljeni. Sa druge strane, mesne prerađevine se proizvode od homogenizirane mase čiji je sastav teško analizirati jer proteini često ne mogu dati informaciju kojeg se životinjskog porijekla, to je ona šupljina koju nije lako držati pod kontrolom“, navodi prof. dr. Midhat Jašić.

Sa aspekta nutricionizma preporučuje izbjegavanje konzumiranje proizvoda od crvenog mesa.

„Prije svega za izradu mesnih prerađevina upotrebljava se meso najnižeg kvaliteta, aditivi i arome, pojednostavljeno rečeno, nisu zdravi, stoga, najbolje ih je izbjegavati. Ukoliko se već preferira crveno meso, najbolje je konzumirati svježe koje je kupljeno od pouzdanog prodavača“, navodi Jašić.

Kao alternativu crvenom mesu preporučuje meso peradi, prije svega zbog svoje nutritivne vrijednosti, ali presudan faktor je činjenica da je piletina na bh. trpezama uzgojenja na domaćem terenu: "Najsigurnije je je jesti piletinu jer se pileće meso, prema zvaničnim podacima, ne uvozi u BiH, već se kompletna piletina na domaćem tržištu proizvodu u okviru državnih granica.“

Piletina je objektivno najčistije meso a zbog proizvodnje na domaćem tlu, veoma se brzo stavlja u proces obrade, odnosno, kao svježe se plasira na tržište ubrzo nakon klanja.

Opstrukcija sa odgovornih pozicija

„Što se tiče domaće piletine, BiH ima najbolje predispozicije za izvoz na tržište EU, proizvođači ispunjavaju i više od uslova a kupci su veoma raspoloženi. Kao i kod slučaja kontrole namirnica, otežavajući faktor je domaća struktura nadležnih institucija koja opstruira svojom neorganizovanošću“, kaže profesor Smajić.

Bosna i Hercegovina još uvijek iz daljine posmatra konfliktne situacije sa stanjem namirnica koje su u opticaju na tržištima u susjednim zemljama. To ne isključuje da na bh. tržištu nema mesnih proizvoda sumnjivog kvaliteta, nego još uvijek nije moguće dokazati takve pretpostavke.

Rješenje problema hrane sumnjivog kvaliteta je stimulacija domaće proizvodnje mesa i moralno uređivanje poslovanja u smislu da nije bitan samo profit, već da se upotrebom domaćeg mesa na dugoročnoj osnovi gradi kvalitetnije okruženje poslovanja te zdraviji domaći potrošači.

„Posjedovanje državne institucije za kontrolu hrane nije luksuz, već potreba neophodna kao vojska“, kaže Smajlović.

Institut za kontrolu namirnica nije rentabilan, ali u situacijama potencijalne zdravstvene opasnosti ne postoji količina novca koja ga može platiti.

U 17. kolu BHT Premijer lige Sloboda je u gostima rezultatom 2:0 savladala Čelik, Krupa je kod kuće minimalnim rezultatom 1:0 pobijedila Široki, Vitez je u Bijeljini uzeo bod protiv Radnika (1:1), a Mladost je na svom terenu konačno stigla do pobjede savladavši Olimpic (3:0).

Sloboda pod vodstvom Vlade Jagodića još uvijek ne zna za poraz i sada u posljednjih šest ligaških mečeva ima dvije pobjede i četiri remija. Doda li se tome i meč protiv Sarajeva u gostima kada je bilo 1:1 i kada se još uvijek čekao dolazak novog trenera na klupu Slobode, tuzlanski klub sada ima niz od sedam utakmica bez poraza u ligi.

Čelik je upisao 12. poraz ove sezone, odnosno drugi od dolaska Nedima Jusufbegovića na mjesto trenera. Jusufbegović je upisao i jednu pobjedu, onu protiv posljednjeplasiranog Olimpica u 15. kolu na Bilinom Polju.

Sloboda je do golova stigla u drugom poluvremenu, a svoju sjajnu golgetersku formu nastavio je prvi strijelac lige Sulejman Krpić koji je u 70. minuti upisao svoj 11. ligaški gol. Konačnih 2:0 postavio je Asim Zec golom u 73. minuti.

Nakon pet uzastopnih utakmica bez poraza u ligi pri čemu je upisala čak četiri poraza Mladost iz Doboja kod Kaknja je konačno slavila. Izabranici Husrefa Musemića su na domaćem terenu savladali Olimpic rezultatom 3:0. Golove su postizali Maksimović (33'), Husić (67') i Laštro (77').

Još jednu pobjedu, svoju devetu u sezoni upisala je Krupa koja savladala Široki Brijeg rezultatom 1:0. Ovo je druga uzastopna pobjeda Krupe nakon što je prethodno povezala dva ligaška poraza. Na drugoj strani Široki je prekinuo niz od tri ligaške utakmice bez poraza. Meć je odlučio Dujaković u 39. minuti.

Radnik je na domaćem terenu u Bijeljini kiksao protiv Viteza odigravši neriješeno (1:1).

Fidel Castro, koji je preminuo rano jutros u devedesetoj godini, bio je jako važna politička osoba u svjetskoj historiji.

Castro je bio kubanski revolucionar, bivši generalni sekretar Komunističke partije Kube i bivši predsjednik i premijer Kube.

Teško je obolio 2006. godine, a vlast je predao dvije godine kasnije svom bratu Raulu Castru, koji je vijest o Fidelovoj smrti saopćio na državnoj televiziji.

"Zapovjednik kubanske revolucije umro je večeras u 22:29", rekao je vidno potreseni Raul i dodao da će tijelo dugogodišnjeg kubanskog lidera biti kremirano već tijekom subote. BBC javlja da će na Kubi sljedećih nekoliko dana biti dani žalosti.

Nakon Drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države imale imale apsolutnu političku i ekonomsku prevlast nad cijelim karipskim područjem, pa samim tim i nad Kubom. Međutim, nakon kubanske revolucije u kojoj je diktator Fulgencio Batista svrgnut s vlast, a na vlast došao Fidel Castro, stvari su se, u slučaju Kube, počele mijenjati.

Nakon učvršćivanja vlasti Castro je poduzeo niz radikalnih privrednih reformi koje su bile u direktnom sukobu s američkim ekonomskimm interesima i interesima kubanske srednje klase koja je uglavnom bila proamerički orijentirana.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća Castro je uspostavio bliske veze sa SSSR-om.To je bio povod za provođenje invazije u Zaljevu svinja 17. aprila 1961. godine. Ova vojna akcija je završila katastrofalno po SAD, ali je jasno pokazala na kakve je mjere SAD, za vrijeme vladavine Johna F. Kennedyja, bila spremna kako bi srušila Castra.

Američko-kubanski odnosi nastavili su se pogoršavati kada su Amerikanci 1962. otkrili da je Sovjetski Savez na Kubi postavio svoje balističke projektile dalekog dometa i time praktično imao cijele Sjedinjene Države "na dlanu".

John F. Kennedy je tada uveo pomorsku blokadu Kube kako bi prisilio Nikitu Hruščova na povlačenje sovjetskih projektila s Kube.

Dva mjeseca nakon toga, 27. aprila 1963. godine, Castro je prvi put posjetio SSSR.

Castro je rođen 13. avgusta 1926. (prema nekim izvorima 1927.) u mjestu Mayari na porodičnoj plantaži šećerne trske. 1950. godine doktorirao je pravo na Univerzitetu u Havani.

1979. godine Castro je izabran za vođu Pokreta nesvrstanih.

Nakon što je kasnih 1980.-ih SSSR počeo sprovoditi niz socijalnih i ekonomskih reformi Castro je oštro kritizirao takve eksperimente s kapitalizmom i zaključio da na Kubi nema potrebe za sličnim reformama.

Bio je na čelu Kube od 1959. do 2006. godine i bit će upamćen kao jedan od najdugovječnijih lidera.

Fidel Castro nekadašnji kubanski predsjednik, umro je u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Predsjednik Kube i njegov brat Raul Kastro je kazao da će se kremacija tijela održati u subotu.

Kubanski revolucionar, koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i dugo prkosio moćnom susjedu, bio je lošeg zdravlja posljednjih godina.

Teško je obolio 2006. godine, a vlast je predao dvije godine kasnije svom bratu Raulu Castru.

Vlada SAD-a je potrošila jednu milijardu američkih dolara pokušavajući da ubije Castra ili da ga skloni sa vlasti, ali on je na kraju umro od bolesti.

Branitelj siromašnih

Njegove pristalice su ga nazivale braniteljem siromašnih. Oni koji su se protivili njegovoj politici kažu da je odveo Kubu u ekonomsku katastrofu i da je uskratio osnovna prava milionima Kubanaca te ih otjerao u egzil.

Al Jazeerina reporterka Lucia Newman izvijestila je da Castrova smrt nije bila iznenađenje.

“On je bio osoba koja je inspirirala revolucionarni pokret širom svijeta, posebno u Latinskoj Americi. Kako je vrijeme prolazilo, sve manje smo čuli o Castru. Znamo da je desetak godina bio bolestan“, izvijestila je ona.

U julu 2006. su kubanske vlasti saopćile da Castro više nije na vlasti i on se nakon toga nikada više nije vratio politici. Pisao je kolumne za državne medije.

Raul Castro je u Kubi proveo ekonomske reforme, proširio privatni sektor i dozvolio Kubancima da prodaju svoje kuće i vozila, ali nije stekao istu reputaciju kao brat.

“Fidel je otac svih Kubanaca“, kazao je Euxiquio Del Toro, farmer u provinicije Granma.

Nakon studija postao advokat

U svojim govorima je upozoravao na opasnosti nuklearnog rata i klimatskih promjena. Apelirao je na mlade ljude da se bore za svjetski mir.

Castro je rođen u augustu 1926. godine.

Odrastao je na plantaži šećera u blizini grada Biran. Njegov otac je bio porijeklom iz španske provincije Galicije, a kada je imao 13 godina je došao na Kubu. Njegova majka je bila sluškinja.

Na Univerzitetu u Havani Castro je bio vođa studenata, a nakon studija je postao advokat.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrovog režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Bivša kandidatkinja Zelene stranke za američkog predsjednika Jill Stein tvrdi da je prikupila dovoljno novca da finansira ponovno prebrojavanje glasova na predsjedničkim izborima u saveznoj državi Viskonsin, piše BBC.

Njen zahtjev za novim prebrojavanjem stiže nakon što su dva stručnjaka za izbore sugerisala da glasove u toj saveznoj državi treba ponovno prebrojati zbog male razlike sa kojom je republikanac Donald Trump pobijedio demokratsku protivkandidatkinju Hillary Clinton. Stručnjaci su rekli da nema indikacija da je Trump pobijedio uz pomoć hakovanja, međutim jedan član izborne komisije Viskonsina tvrdi da se ta država priprema za ponovno brojanje glasova, prenosi Jutranji. hr.

U utorak je, naime, New York Times objavio je da je grupa stručnjaka, predvođena advokatom Johnom Bonifazom i Jay Alexom Haldermanom, direktorom Centra za računarsku bezbjednost pri Univerzitetu u Mičigenu, kontaktirala štab Clinton te da je vodećim ljudima štaba sugerisala da zatraže ponovno brojanje glasova u Viskonsinu, Pensilvaniji i Mičigenu, državama u kojima je Trump pobedio s relativno malom razlikom.

Halderman je izrazio sumnje u bezbjednost mašina za glasanje bez papira. Halderman je dodao da hakeri "vjerovatno nisu" zaslužni za razliku u rezultatima izbora u tim državama u odnosu na predizborne ankete.

Svaka savezna država ima rok do kada se može da zatražiti prebrojavanje glasova i taj rok u Viskonsinu je petak 25. novembar. Rok za Pensilvaniju je ponedeljak (28. novembar), dok je za Mičigen rok srijeda (30. novembar).

Stejn je na svojoj internet stranici napisala da je ponovno prebrojavanje potrebno kako bi se "pokazalo koliko je sistem američkih izbora nepouzdan". Ona je do srijede uvečer prikupila više od 2,5 miliona dolara, dovoljno da bi se glasovi u Viskonsinu ponovno prebrojali. Procjenjuje se da bi sedam miliona dolara bilo potrebno da se glasovi ponovno prebroje u sve tri države.

Mediji u Viskonsinu javljaju da je prema neslužbenim rezultatima Trump u toj državi pobijedio za samo 27 hiljada glasova. Demokrate su u Viskonsinu pobijedili na sedam prethodnih predsjedničkih izbora za redom.

Eventualna pobeda Clinton u Viskonsinu ne bi promijenila konačni ishod izbora, međutim, ako bi se ispostavilo da je pobijedila i u Pensilvaniji i u Mičiganu, koje sve tri zajedno nose 46 elektora, tada bi ona imala većinu u Izbornom koledžu i postala bi predsjednik.

Šef izborne komisije Viskonsina Michel Has rekao je za lokalne novine da "nema razloga da sumnja u ispravnost izbornog procesa", ali da se komisija priprema za ponovno brojanje. Ponovno brojanje bio potez "bez presedana", naglašavaju mediji.

Donald Trump nameru Jill Stein nije komentarisao, a Hillary Clinton i Demokratska stranka nisu formalno zatražili ponovno brojanje glasova.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH