glavni urednik

glavni urednik

U Srbiji se danas odvija velika vojna vježba "Stoljeće pobjednika 1918-2018", u kojoj će na deset lokacija diljem zemlje sudjelovati 8.000 pripadnika Vojske Srbije sa više od 600 borbenih sustava.

Zapovijed za početak vježbe izdana je jutros u devet sati na vojnom poligonu Pasuljanske livade, a u tijeku je prva aktivnost - prikaz zračnog napada u borbenoj skupini, u kojoj sudjeluje šest MIG-ova 29.

Riječ je o jednoj od najvećih vojnih vježbi u regiji tijekom koje će istodobno na deset različitih područja diljem Srbije biti izvedene vježbovne akcije bojevim streljivom uz sudjelovanje 100 tenkova, 100 oklopnih borbenih vozila, 100 topničkih i raketnih sustava, te protuzračne obrane, prenosi Hina.

Tema vježbe je "Priprema i upotreba snaga za reagiranje Vojske Srbije".

Početku vježbe na vojnom poligonu Pasuljanske livade nazoči i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji će, kako je najavljeno, tijekom dana s premijerkom Anom Brnabić posjetiti i privremeni poligon na Pešterskoj visoravni.

Prvi program nacionalne televizije (RTS) najavio je da će vježbu od - Titela u Vojvodini, do Pešterske visoravni na teritoriju jugozapadne Srbije, prenositi sa 70 kamera.

Naknada državnim parlamentarcima i drugim političkim funkcionerima, tzv. bijeli hljeb, zvanično nije na snazi duže od godine. Međutim, jedanaest paralamentaraca traži vraćanje ove naknade, i to apelacijom Ustavnom sudu BiH, od kojeg traže da ocijeni ustavnost izmjena Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Jedanaest parlamentaraca traže vraćanje tzv. bijelog hljeba, tačnije, punih 12 plaća nakon isteka mandata. Većina njih nije se javljala na pozive FTV-a. Oni koji jesu znaju da ne rade u interesu građana, ali tvrde - i oni su diskriminirani. Kao bivši zvaničnici ne mogu na vodeća mjesta u javnim preduzećima, a ostali su bez glasova kojima bi se vratili u parlamentarne klupe.

- Poslije prestanka mandata ne možemo kao svi građani ove države konkurisati na određena radna mjesta. Ja nisam izborni gubitnik, mene su pokrali za najmanje 10.000 glasova i na neki način ovo je bunt - kaže Salko Sokolović, zastupnik Nezavisnog bloka u Zastupničkom domu BiH.

Bunt zbog izbornih nepravilnosti nisu prepoznali u Nezavisnom bloku, stranci čiji je Sokolović član. Saopćenjem su osudili njegov, kao i postupak stranačkog kolege Sadika Ahmetovića. Za Sokolovića ovo nije zvaničan stav.

- Vidjet ćemo kad budemo raspravljali na organu stranke koji zvanično može davati saopćenja, vjerovatno je to neka pojedinačna reakcija o kojoj nisam upoznat - smatra Sokolović.

Od 11 potpisnika samo su dvojica ranije glasala protiv ukidanja ove privilegije - zastupnici HDZ-a BiH Predrag Kožul i Nikola Lovrinović. Oni su osvojili i nove mandate, ali su apelaciju, kažu, potpisali kao podršku kolegama.

- Kolega Lovrinović i ja smo to potpisali poslije izbora kada smo znali da se to nas ne tiče. Dakle, iz načelnih razloga, jer je uvijek dobro provjeriti da li se krše ustavna prava parlamentaraca - pojašnjava Kožul.

Najglasniji za ukidanje bijelog hljeba bio je zastupnik SBB-a Damir Arnaut. Apelaciju kolega vidi kao pravno neutemeljenu, baš kao i njihove razloge.

- Jedina restrikcija je da bivši zvaničnici ne mogu 6-12 mjeseci biti članovi upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća i Agencije za privatizaciju. Te restrikcije važe i za srodnike izabranih zvaničnika ne samo po završetku nego i tokom mandata, i bilo bi isto tako apsurdno da neko srodnicima sad da bijeli hljeb - kaže Arnaut.

U zemlji koja je među najsiromašnijim u Evropi s pola miliona nezaposlenih, nevladin sektor pokretanje procesa ocjenjuje, u najmanju ruku, nemoralnim. Riječ je o dodatnih 50.000 maraka budžetskog novca po zastupniku, pored dosadašnjih primanja koja su za mnoge u BiH samo san.

- Oni imaju ukupna primanja između 4.800 i 6.500, a neki i više tisuća KM, što znači da za jedan mandat zarade između 200.000 pa čak i 300.000 KM - ističe Ivica Ćavar, projekt menadžer CCI-ja.

Priča o ukidanju bijelog hljeba zvanično je završena prošle godine, kada je odlučivalo Vijeće ministara BiH. Zastupnički dom Državnog parlamenta Zakon je donio 2015. godine, a više od godinu dana stajao je u ladici prije nego ga je usvojio i Dom naroda. Od odluke Ustavnog suda BiH zavisi da li će ova privilegija otići u historiju.

U Republici Srpskoj neophodno je u narednom periodu usvojiti zakonska rješenja da bi se ovaj entitet dodatno zaštitio, saopćeno je nakon sastanka Koordinacionog tijela za praćenje ilegalnih migranata.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da su dosadašnje mjere Vlade dale razultate. Naveo je da bi novim zakonskim rješenjima ili izmjenama postojećih bilo potrebno dati nova ovlaštenja policiji i da bi u narednom periodu trebao biti formiran rezervni sastav policije.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, povodom najnovijih dešavanja oko slučaja prof, dr. Ismeta Gavrankapetanović, tvrdi da, bez obzira na sve pritiske, u posljednje vrijeme na njega, ne misli odustati od poštivanja zakona i statuta.

Kao što je poznato, sinoć je ministar obrazovanja i kulture KS-a dr. Elvir Kazazović javnosti odaslao rješenje kojim je, u biti, podržao odluku dekanese Medicinskog fakulteta prof. dr. Semre Čavaljuge da se prof. dr. Gavrankapetanoviću ne dopusti povratak u nastavni proces na Medicinu.

Rektor Škrijelj kaže da on to rješenje još nije dobio, o njemu zna iz medija:

- Ali, ostajem pri tome da Medicinski fakultet treba da provede odluku UO UNSA, odluku Ombudsmena i odluku Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, što sam svim svojim aktima, upućenim prema Medicinskom fakultetu i dekanesi, i pokazao. Uradio sam sve što sam mogao kao rektor i učinit ću i ubuduće sve da se odluke o kojima sam govorio provedu, kaže prof. Škrijelj, s kojim smo razgovarali nakon današnje sjednice Senata na kojoj je, kako kaže rektor, dekanesa Čavaljuga najavila pokretanje postupka njegove smjene.

- Rekao sam joj da ja ne moram biti po svaku cijenu rektor, a pogotovo ako to podrazumijeva kršenje zakona i statuta. Rekao sam i to da smo i ja, ali i moja kolegica, dekanesa, dužni ponašati se shodno Zakonu o visokom obrazovanju u KS, ističe rektor Škrijelj, koji kaže i to da je dekanesa svim članovima Senata podijelila rješenje ministra Kazazovića, a on im je, opet, dao tri svoje posljednje odluke upućene Medicinskom fakultetu i dekanesi. Među njima je i odluka kojom stavlja van snage odluku dekanese kojom je ona poništila rješenje UO UNSA.

Senat se danas o ovome nije izjašnjavao.

Iako je, bez imalo sumnje, ovih dana pod strahovitim javnim, i još više pritiskom 'iz sjene' (sjetimo se samo otvorenog pisma koje je njemu upućeno sa Medicine), rektor ističe da ga najviše žalosti to generisanje krize u odnosima između jednog fakulteta i univerziteta koje sigurno ne ide u korist akademske zajednice.

- Ali, ja nemam dileme, kao što je, vjerujem, ne bi trebalo da ima ni kolegica dekanesa: mi moramo biti na strani zakona, kaže rektor Škrijelj, koji, mada zna da po dva člana Zakona o visokom školstvu KS, može suspendovati dekanesu, ne želi govoriti o tome da li će to i učiniti.

- Ne bih najavljivao svoje naredne korake, ali, ponavljam, uradit ću samo ono što mi zakon i statut nalažu, u nadi da će i nadležni pravosudni organi vrđiti svoj posao, naglašava prof. dr. Rifat Škrijelj.

Kako smo danas objavili, advokatica prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića smatra da je Kazazović donio odluku mimo zakona, te je jasno najavila: Tužit ćemo ga.

Konstituirajuća sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona (TK) zakazana je za narednu srijedu s početkom u 10 sati, potvrdio je za Avaz.ba predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a Enver Bijedić. Skupštinska većina u TK će biti formirana bez SDA i PDA.

On je naglasio da će na ovoj sjednici biti potvrđeni mandati novoizabranih poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona.

Bijedić je naglasio da će se u srijedu formirati dva poslanička kluba (hrvatskog i srpskog naroda), a ujedno će biti formirane i dvije komisije privremenog karaktera, administrativna i komisija za izbor i imenovanje.

- Ove komisije nisu trajno rješenje, nego prijelazno, do momenta dok se Skupština ne formira u punom sastavu - rekao je Bijedić.

Na pitanje o imenu potencijalnog premijera, Bijedić je naglasio da je logičan izbor da će budući premijer TK biti iz redova SDP-a, kao pobjednika izbora na TK.

- Postoje razne špekulacije, ali unutar SDP-a još nismo razgovarali o imenu premijera. Mi u SDP-u ćemo putem partijske kadrovske komisije doći do prijedloga za premijera. Prijedloge općinskih organizacija će obraditi kadrovska komisija, koja će svoj prijedlog dostaviti Predsjedništvu KO SDP-a, koje će donijeti drugostepenu odluku. Konačnu odluku će donijeti Kantonalni odbor SDP-a u punom sastavu, sa oko 100 članova - zaključio je Bijedić.

Bijedić je potcrtao da je glavni cilj da se na području Tuzlanskog kantona formira programska koalicija koja će riješiti nagomilane probleme.

Predstavnici Socijaldemokratske partije BiH, Naše stranke, Demokratske fronte, Stranke demokratske aktivnosti A-SDA, Nezavisnog bloka i Saveza za bolju budućnost potpisali su danas u Zenici Zajedničke principe i okvir djelovanja u Zeničko-dobojskom kantonu za mandatni period 2018.-2022.

Iako je bilo najavljeno, sporazum nisu potpisali predstavnici Stranke za BiH. Stranke potpisnice ovog dokumenta mogu računati na ukupno 20 glasova u novom sazivu Skupštine ZDK, odnosno za dva više od 18 potrebnih za formiranje većine.

Kako je navedeno u dokumentu, koaliranje na kantonalnom nivou ne obavezuje niti isključuje koaliranje na višim ili nižim nivoima vlasti, niti koaliranje na istom nivou u ostalim kantonima.

Najavljeno je, između ostalog, da će svi učesnici skupštinske većine potpisati detaljan dokument usaglašene platforme sa osnovnim principima djelovanja, akcionim planom djelovanja, setom zakona i podzakonskih akata, te mjerama i inicijativama.

Istaknuto je da će potpisnici striktno poštovati zakon i konkursne procedure pri zapošljavanju te vratiti dignitet institutu konkursa.

Pitanje mandatara i sastava buduće Vlade ZDK rješavat će se kasnije.

Novi sastanak predstavnika ovih stranaka najavljen je za ponedjeljak kada će se razgovarati o konstituirajućoj sjednici Skupštine ZDK koja bi trebalo da bude održana oko 20. novembra.

Kao što se moglo i pretpostaviti, nakon izbornog poraza, a posebno nakon što je NDP odlučio da uđe u pregovore sa dojučerašnjim političkim neprijateljem, Savez za promjene/pobjedu, nakon više od četiri godine prestao je da postoji i u naredne četiri godine jedina opozicija vlasti Republike Srpske biće PDP i ono što ostane od SDS-a.

Okretanje leđa dojučerašnjim koalicionim partnerima u NDP-u pravdaju time da njihova, kako kažu "nedvosmislena pripadnost savezu" nije donijela poboljšanje njihovog izbornog rezultata, jer su izgubili veliki broj glasova u odnosu na 2014. godinu.
"Svi koji su u poziciji treba da prihvate razgovore i ponude koliko mogu pomoći pobjednicima izbora. U teškim vremenima se prave velike koalicije i time ne prestaje da postoji opozicija. Ona nije slaba. Tu su PDP i SDS kao ozbiljne političke partije, a u ovom momentu NDP još nije donio svoju političku odluku i ulazi tek u razgovore", rekao je za "Nezavisne" Zdravko Krsmanović, potpredsjednik NDP-a.

Predsjedništvo ove stranke u srijedu je donijelo odluku da napušta Savez za promjene i da ulaze u razgovore sa vladajućim strankama, istovremeno ističući da su u proteklih osam godina radili u okviru saveza i prošli dosta političkih i društvenih iskušenja te da je očigledno da građani ne daju dovoljno "validnosti" politici koju su vodili.

"Od danas nismo dio Saveza za promjene, jer to i ne postoji. To je bila predizborna koalicija kojoj smo dali sve što smo mogli, učestvujući u podršci kandidatima koji su, na našu žalost, izgubili izbore. Smatramo besmislenim lamentiranje nad takvom činjenicom", rekao je Dragan Čavić, lider NDP-a, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke.

Da će se Savez za promjene, koji je formiran u aprilu 2014. godine, a koji je kasnije preimenovan u Savez za pobjedu raspasti, moglo se naslutiti samo nekoliko dana nakon izbora, posebno nakon turbulencija u SDS-u i otvorene podrške nekih ljudi iz te stranke vladajućoj partiji. Što se tiče SDS-a, još nije poznato koji njegov dio će djelovati opoziciono u naredne četiri godine, a koji će se prikloniti vladajućima. Ono što je sigurno jeste da će od 15 poslanika, sa koliko su ušli u Narodnu skupštinu RS, zasad ostati bez najmanje tri, mada su očekivanja da će to biti daleko više. Praktično, lider opozicije u naredne četiri godine, kako sada stvari stoje, biće PDP i zasad još nije poznato da li će ova stranka sa onim što ostane od SDS-a ići u neki savez ili će djelovati samostalno.

"Naša saradnja sa NDP-om bila je korektna, a sada smo na dvije različite strane i time se nećemo baviti. Pred nama je sjednica Glavnog odbora i tada ćemo, između ostalog, zauzeti stav i o daljem radu partije i saradnje sa drugim političkim partijama. Ono što mogu reći sasvim sigurno je to da će PDP ostati opozicija", rekao je za "Nezavisne" Perica Bundalo, generalni sekretar PDP-a.

Kako sada stvari stoje, u Narodnoj skupštini Republike Srpske tek malo više od 20 poslanika od ukupno 83 djelovaće opoziciono, mada se može nezvanično čuti da će ih, kako vrijeme bude odmicalo, biti i manje.

"Obrazloženje NDP-a da oni nisu uspjeli u Savezu za promjene nije tačno. Zahvaljujući tom savezu, oni su i ostali parlamentarna politička stranka. Opozicija, kolika-tolika, će se grupisati i mislim da je interes RS pa i vlasti da ima opoziciju. Ovo što se dešava sa opozicijom je rezultat jednog haotičnog stanja koje se dešava u društvu. Bojim se da će krajnja šteta biti po RS, a onda je nebitno ko će biti vlast, a ko opozicija", rekao je Nedeljko Glamočak, potpredsjednik SDS-a, za "Nezavisne".

Kada su u pitanju analitičari, oni smatraju da se u slučaju gubitka izbora raspad saveza mogao i pretpostaviti, ali da je veliko iznenađenje odlazak NDP-a iz tog saveza, s obzirom na to da je ova partija bila među najžešćim kritičarima vlasti.

"Opozicija je bila slaba, krhkija i kada je bila brojnija, a ako je sada politički život sveden na jedu opozicionu stranku i dijelove i parčiće pojedinih stranaka, onda će ona biti još slabija, nevidljivija i neuvjerljivija, što će svakako značiti veliki deficit po demokratsko društvo", zaključuje Tanja Topić, politički analitičar.

PIŠE: Uroš Vukić, Nezavisne

Nakon sastanka šefice evropske diplomatije Federike Mogerini, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem, Vučić je rekao da su teški dani pred Srbijom, u političkom smislu.

On je rekao da će odluka Prištine o dodatnom porezu od 10 odsto na robu iz Srbije ostati na snazi, da se u Evropi nisu mnogo zbog toga uzbudili, a takođe je upozorio da Evropljani namjeravaju da izbace Srbiju sa energetske mreže za sjever Kosova.

"Građanima Srbije želim da kažem da su teški dani u političkom smislu pred našom zemljom. Prethodnih dana dobili smo odluke prištinskih vlasti u kojima su protivpravno CEFTA sporazumu povećali porez za robu iz Srbije. Niko se nije iz Evrope naročito uzbudio, osim saopštenja Mogerini", rekao je on.

Upozorio je i na namjeru Prištine da formira vojsku i jedan garnizon uputi prema sjeveru, što je suprotno Briselskom sporazumu i sporazumu koji imamo sa NATO.

"Ono što se sutra dešava je treća stvar - Evropljani pokušavaju da nas izbace iz energetske mreže za sever Kosova, protivpravno. U nacrtu, predlogu energetskog spora bilo je jasno da mora da se formira ZSO, a onda dve mešovite kompanije na severu koje bi bile prenosnik do albanskog operatera. Pošto nije formirana ZSO, krivicom Prištine, oni to sada nama hoće da otmu, da nam otmu pravo na struju, da izgubimo dalekovode ka Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori", rekao je Vučić.

Žele da nas izbace, protivpravno, ne uvažavajući naše argumente, upozorava Vučić i dodaje da će ta odluka biti u ponedeljak.

Kako je rekao, protiv Srbije su se izjasnili Njemačka, Francuska, Italija, Švajcarska, Belgija, Luksmeburg, Hrvatska, Holandija ...

Za nas su Španija, Slovačka, BiH.

"Borimo se koliko možemo, ali šanse su male", rekao je on.

Vučić je kazao i da će učiniti sve da zaštiti svoj narod.

- Oni koji misle da će dovesti svoju vojsku na sever Kosova – to se neće dogoditi - poručio je Vučić.

Ovo je prvi sastanak Vučića i Tačija poslije dva i po mjeseca od kako je zastao dijalog Beograda i Prištine, a održava se u vrijeme kada su privremene prištinske institucije odlučile da za 10 odsto povećaju porez na robu iz Srbije.

SDP, Demokratska fronta, Naša stranka, Narod i pravda, SBB i Nezavisna bosanskohercegovčka lista danas su u Sarajevu održali prvi sastanak kako bi dogovorili skupštinsku većinu u Kantonu Sarajevo. Nakon sastanka novinarima se obratio šef pregovaračkog tima Naše stranke Edin Forto koji je kazao da

postoji apsolutno opredjeljenje prisutnih stranaka da se ide u smjeru programskog djelovanja.

- Vodit ćemo se osnovnim načelima demokratije radi uspostave vladavine prava koja je ozbiljno narušena u ovom izbornom procesu. Imamo legitimitet da predstavljamo više od 125.000 hiljada građana Kantona Sarajevo. Sve dogovorene principe ćemo realizovati zastupajući isključivo interes građana. Imat ćemo akcenat na mjerama koje će unaprijediti život građana u Kantonu. Cilj koji smo postavili na ovom sastanku jeste da ćemo do kraja ove godine imati budžet koji će skrojiti ova skupštinska većina, istakao je Forto.

Dodao je da je ovo početak pregovora o formiranju skupštinske većine.

- Ono što je blok lijevo orijentiranih stranaka dogovorio bit će ulazna informacija za ove druge stranke koje su tu prisutne. Sada krećemo u proces koji smo mi na lijevoj strani već završili, naveo je.

Predsjednik Naroda i pravde izrazio je zadovoljstvo "da je sastanak bio potpuno drugačiji od onih koji su uobičajeni na političkoj sceni gdje su programske aktivnosti u prvom planu".

- Mi smo danas zadužili radne grupe koje će raditi na usaglašavanju naših dokumenata. Narod i pravda ima svoj dokument koji je također vrlo detaljan i te će radne grupe u narednim danima raditi marljivo i detaljno. Na kontrolnim sastancima ćemo tu dinamiku prilagoditi cilju da se prije nove godine skupštinska većina i nova vlada pozabave rješavanju problema, naglasio je Konaković.

Ponovio je da su ovoj stranci najbitniji zakoni o porijeklu imovine i uredbe o kontroli javnih nabavki.

- Bitno nam je da ljudi koji budu vodili procese budu moralni i da etički kodeks koji ćemo usvojiti bude na prvom mjestu. Nismo se referirali na dimenzije nekih političkih izjava, mnogo nam je bitnije da se dokument koji smo prezentirali u predizbornoj kampanji u što većoj mjeri implementira jer je on garant promjene realnog stanja, dodaje Konaković.

Podvukao je da se o kadrovskim rješenjima nije govorilo i da ga to posebno čini sretnim.

- Kada definišemo šta su to prioriteti, onda ćemo izabrati najkvalitetnije izvršioce i to će biti na zadnjim sastancima u ovim razgovorima, pojašnjava on.

Šef pregovaračkog tima DF-a Milan Dunović ponovio je da neke stranke Fronti nisu prirodni partner.

- Iz tog razloga smo u lijevom bloku usvojili i potpisali određene principe. S tim principima preuzimao političku odgovornost u ulazimo u razgovore sa ostalim političkim akterima koji čine dvije trećine skupštinske većine. Opredjeljeni smo za rad za dobrobit građana, ali to ne mijenja činjenicu da politička orijentacija Demokratske fronte je takva da su nama prirodni partneri SDP i Naša stranka. Ali, ako postignemo dogovor, činit ćemo dio skupštinske većine.

Damir Mašić iz SDP-a kratko je kazao da je već sada evidentno ko će činiti skupštinsku većinu, a ko će u opoziciju.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu jutros su na području Viteza, Zenice i Sarajeva uhapsili osam osoba zbog sumnje da počinili krivično djelo ''Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ i „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.

U okviru ove akcije koja se provodi po naredbama Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine, izvršeni su pretresi stambenih i ostalih prostorija, kao i pomoćnih objekata i pokretnih stvari koje su u vlasništvu ili ih koriste osumnjičeni, uz privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

Uhapšene osobe sumnjiče se da su navedena krivična djela počinili tokom ratnih dešavanja na teritoriji opštine Vitez dana 22.12.1993. godine.

Nakon kriminalističke obrade navedena lica će biti predata u dalju nadležnost Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

"Zahvaljujemo se Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, ministarstvima unutrašnjih poslova Srednjebosanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo na pruženoj pomoći u realizaciji ove akcije", stoji u saopćenju SIPA-e.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH