glavni urednik

glavni urednik

Za N1 je potvrđeno da SIPA vrši provjere u vezi sa aktivnostima "Srbske časti". Dileme nema za predsjednika NSRS-a Nedjeljka Čubrilovića. Kaže nisu opasnost i pripadnici "Srbske časti" mogu ponovo ući u skupštinu.

"Ovdje nije bila nikakva vojna formacija, ovdje nisu bili nikakvi naoružani ljudi, nisu bili ljudi sa kriminalnim dosijeom koji je bio na uvidu. Sva procedura oko zakazivanja tog sastanka je odobrena organizaciji koja ima pravo da koristi prostorije NSRS. Nisu bili u uniformama, sad sam čuo na kolegiji da su bili u farmerkama, u majicama, prslucima. Nikakve uniforme tu nisu bile. Niti to ljudi kojima bi danas, kad bi se prijavili, trebalo da se zabrani boravak u narodnoj skupštini", tvrdi Čubrilović.

Dok polemika traje u političkim krugovima, portal Žurnal navodi da je "Srbska čast" u direktnoj vezi sa ruskim moto-klubom Noćni vukovi, a koji je na američkoj crnoj listi zbog formiranja paravojnih grupa u Ukrajini. Navode i poveznice između Milorada Dodika i vođe Noćnih vukova – Aleksandra Zaldostanova. Dodik ga je odlikovao ordenom časti. Podsjećaju i na susret Noćnih vukova i Dodika u Beogradu. Za to vrijeme, istražni organi vrše provjere.

"Državna agencija za istrage i zaštitu trenutno vrši provjere navoda u vezi sa udruženjem 'Srbska čast'".

Stručnjak za sigurnost Predrag Ćeranić smatra da ovi ljudi nisu opasnost. Slučaj se, tvrdi, politizira.

"To odgovara onima koji jednostavno žele svako rusko prisustvo, iako ono nije ovdje evidentno, ali su oni ljubitelji Rusije i poštovaoci predsjednika Putina, i povezani su sa ovim Noćnim vukovima, motociklističkim klubom. To se nastoji prikazati kao opasnost veća nego ovi koji su ljubitelji ISIS-a", smatra Ćeranić.

U BiH ne postoje paravojne jedinice, postoje grupe, pojedinci koji manifestuju nasilni ekstemizam i određene ideologije, mišljenja je Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije. Pitali smo trebaju li građani biti zabrinuti zbog tvrdnji o postojanju paravojnih jedinica.

"Građani BiH naravno trebaju biti zabrinuti, obzirom da ovakvo stanje utječe na nepovjerenje prema institucijama, time se ruše institucije, dovodi se do neuspjele države, a šta doprinosi neuspjeloj državi - konflikt i sukob", ocjenjuje Kržalić.

Inače, u posljednjoj informaciji o stanju sigurnosti u BiH paravojne jedinice pominju se jedino u kontekstu odlazaka bh. državljana na strana ratišta, poput Ukrajine i Sirije, i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim jedinicama. Oni su označeni kao sigurnosna prijetnja.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je danas Strategiju nadzora nad opojnim drogama, sprječavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH za perioda 2018. -2023. godinu - potvrdio je medijima ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Ocijenio je da su sačinili dobru strategiju, napominjući da su u njenoj izradi učestvovali eksperti iz svih policijskih agencija u BiH.

Ministar sigurnosti je istaknuo da je postignuta opšta saglasnost, te da niko nije imao nekakvu rezervu kad je u pitanju borba protiv zloupotrebe opojnih droga i generalno borba protiv zloupotreba prekursora i svih drugih materija.

Mektić je napomenuo da je nakon usvajanja Strategije obaveza svih policijskih agencija u BiH da donesu vlastite akcione planove u vezi provedbe te strategije, u skladu sa svojim nadležnostima.

- Radnoj grupi koja je radila Strategiju ćemo, najvjerovatnije na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH, dati mandat da bude nadzorno tijelo za praćenje ukupne implementacije Strategije, tako da pokrenemo sve mehanizme da Strategija kao dokument ne bi bila mrtvo slovo na papiru - kazao je Mektić.

Istaknuo je da to „treba da bude živa materija“ i da će se non-stop raditi na praćenju njene implementacije.

- Mislim da o problemu opojnih droga treba više govoriti na svim nivoima, jer je to jedan vrlo ozbiljan problem, i za BiH postaje problem. Prije desetak i više godina to je bio problem velikih gradova, a sada svuda, na svakom mjestu, imate taj problem. Upravo je droga došla maltene pred škole, osnovne škole u BiH - upozorava Mektić.

On očekuje od svih faktora u BiH da tu stretegiju shvate vrlo ozbiljno i da rade na njenoj provedbi.

Vodeći uzrok smrtnosti stanovništva BiH su kardiovaskularna oboljenja (52%) i maligne neoplazme (21%). Najčešći uzrok kardiovaskularnih oboljenja je nezdrav način života, a posebno konzumiranje duhana i cigareta, ali i zagađen zrak. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnja koncentracije PM2,5 u urbanim područjima u BiH je najveća u Europi (56 μg/m³) – stoji u izvješću o socijalnoj uključenosti BiH koje je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. U istom dokumentu navodi se kako građanima BiH prijeti i opasnost od smrti u prometnim nesrećama, po čemu je naša zemlja jedna od vodećih u Europi.

Naime, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH objavila je izvješće o socijalnoj uključenosti BiH u kojem tretira niz tema, uključujući i zdravstveni sektor u BiH, piše Večernji list BiH. U dokumentu se tako navodi kako se očekivani životni vijek u BiH povećava te da je za žene dosegnuo 78,78 godina, a za muškarce 74,06 godina. Razlika između očekivanog životnog vijeka za žene i muškarce iznosi 4,72 godine. Zanimljivo je kako BiH ne odstupa značajno od regije u pogledu očekivanog životnog vijeka. Dalje se navodi kako je dojenačka smrtnost jedan od najboljih pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva, posebice djece. – Stopa dojenačke smrtnosti u BiH se smanjuje, i to sa 7,5 na 1000 živorođenih (2006.) na 6,1 promila u 2015. – stoji u izvješću, navodi Faktor. Zdravstvenim osiguranjem pokriveno je oko tri milijuna stanovnika u BiH, odnosno oko 85% građana, što znači kako oko 15 posto stanovništva nije osigurano, piše Večernji list BiH.

Rađena je i analiza boravka u bolnicama. – Za BiH trenutačno ne postoje podaci ponovnog prijema u bolnice, ali postoje podaci o duljini boravka u bolnicama koje objavljuje SZO. U 2014. prosječna duljina boravka u bolnicama je 7,5 dana i smanjena je u odnosu na 2009., kada je iznosila 8,3 dana. U EU je prosječna duljina ostanka u bolnicama bila 8,08 dana u 2013., a u Hrvatskoj 8,9 dana iste godine – navodi se u izvješću. Ističe se kako je tijekom 2015. u BiH umrlo 38.150 osoba, što je rekordan broj od 1996. godine, a od tog broja je 19.219 muškaraca i 18.935 žena. – Uzrok tome može biti starenje stanovništva, tj. što je više udjela starih u ukupnom stanovništvu, nominalno ima više smrtnih slučajeva. Uzroci mogu biti i faktori rizika (pušenje, alkohol, zagađenost, pretilost…) koji dovode do preuranjene smrtnosti. Procjena SZO-a je da oko 35% stanovništva u BiH konzumira cigarete (47,2% muškaraca i 30% žena), 43,2% ima visok krvni tlak, 26,5% je pretilo. U pogledu zagađenosti, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je u BiH u 2012. (zadnji podatak) bilo 223 prijevremeno umrlih na 100.000 stanovnika zbog zagađenosti zraka u zatvorenim i otvorenim prostorijama, čime smo svrstani na pretposljednje mjesto – objašnjeno je u izvješću. Rast ukupnog broja umrlih prouzročen je i porastom broja umrlih uslijed kardiovaskularnih oboljenja (1783 više umrlih u 2015. u odnosu na prethodnu godinu), malignih neoplazmi i endokrinih i metaboličkih oboljenja s poremećajima u prehrani, piše Večernji list BiH.

U izvješću se također navodi kako BiH karakterizira povećavanje troškova u sektoru zdravstva, što se jednim dijelom može objasniti i starenjem stanovništva, a i činjenicom kako liječenje postaje “skuplje” uvođenjem novih tehnologija i većeg spektra laboratorijskih nalaza. – U 2015. godini u BiH se ukupno izdvajalo 9,4 posto BDP-a na zdravstvo, od čega 71% čine javni izdaci, a 29% privatni izdaci. U Hrvatskoj samo 18,1% ukupne potrošnje čine privatni izdaci, dok su u BiH 28,8% ukupnih izdataka privatni. Promatrajući strukturu ukupne potrošnje po namjenama (2015. godina), oko 50% potrošnje odlazi na usluge liječenja, a 27% na lijekove i druga medicinska sredstva. Udio privatne potrošnje je najizraženiji kod medicinskih sredstava za izvanbolničke pacijente (oko 60% predstavlja privatnu potrošnju u odnosu na 40% javne) i rehabilitacijskog liječenja (oko 35% privatna potrošnja u odnosu na 65% javne). U sljedećem razdoblju jedan od izazova BiH treba biti i smanjenje privatnih izdataka – poruka je izvješća.

Nogometna reprezentacija nazadovala je za jednu poziciju na najnovijoj FIFA-inoj rang listi.

BiH se sada nalazi na 38. mjestu, a ispred se nalaze selekcija Srbije, Australije, Ukrajine i Irana.

Reprezentacija Hrvatske je napredovala za dva mjesta i sada je na 15. poziciji, a naredni protivnik izabranicima Roberta Prosinečkog - SAD se nalazi na 25. mjestu te Meksiko na 17.

Poredak: 1. Njemačka, 2. Brazil, 3. Portugal, 4. Argentina, 5. Belgija, 6. Španija, 7. Poljska, 8. Švicarska, 9. Francuska, 10. Čile.

Nakon što im je dodijeljen građevinski posao stoljeća, Kinezi osim izgradnje Pelješkog mosta najavljuju još niz investicija u Hrvatskoj. Posla će biti i za hrvatske gospodarstvenike, a polako raste i interes za učenjem kineskog jezika.

Pelješki most ulaznica je za sve kineske investitore, kojih će, uvjeravaju njihovi regionalni partneri, biti sve više.

"Možemo slobodno najaviti da će luka Zadar biti jedna od bitnijih kineskih investicija u sljedećem periodu, mislim da već do polovine ove godine. Postoji interes kineskih investitora za prugu Knin-Zadar. Ako ne pravi spasitelj, da će Kina biti jedan od najvažnijih investitora već u bliskoj budućnosti", ističe Siniša Malus, iz Kineske Jugoistočno Europske Poslovne Asocijacije.

Gradnja Pelješkog mosta za sobom će povući i hrvatske podizvođače. U Konfucijevu institutu već su pripremili posebne radionice za sve hrvatske tvrtke, koje će usko surađivati s Kinezima na izgradnji mosta.

Na privlačenju Kineza aktivno radi i HGK. Krajem prošle godine otvorili su predstavništvo u Šangaju, što je već rezultiralo probojem nekih hrvatskih tvrtki na tamošnje tržište.

"Naša međunarodna razmjena sa Kinom je još uvijek ispod milijarde dolara, što je ustvari za suradnju s drugim najvećim gospodarstvom na svijetu doista još uvijek nedovoljno", kaže Želimir Kramarić iz Hrvatske gospodarske komore, piše Dnevnik.hr.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske uputilo je dopis na dva javna univerziteta iz ovog bh. entiteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu u kojem ih upozorava da razni evropski projekti u oblasti visokog obrazovanja i međunarodne saradnje predstavlju opasnost za Republiku Srpsku i njene nadležnosti.

Zatraženo je da Univerziteti spriječe, kako kažu, samoinicijativno učešće pojedinaca te da o svim inicijativama su dužni obavijestiti ovo Ministarstvo.

Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dalo je jasna uputstva javnim Univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu kako se predstavnici ovih visoko školskih ustanova koji učestvuju u projektima Savjeta Evrope, Evropske komisije, Erasmus + projekata kao i drugih projekata u oblasti evropskih integracija i međunarodne saradnje trebaju ponašati. Ministarstvo je uočilo da u dokumentima kojima rezultiraju ovi projekti postoji negiranje entitetske nadležnosti RS u oblasti visokog obrazovanja.

„S tim u vezi Ministarstvo prosvjete i kulture, u cilju obezbijeđenja jedinstvenog djelovanja i nastupa predstavnika akademske zajednice RS, te zaštite njene ustavne pozicije i nadležnosti, napominje da ste obavezni:

Spriječiti samoinicijativno učešće pojedinaca i predstavljanje univerziteta na konferencijama i naučno stručnim skupovima regionalnog karaktera.

O svim inicijativama za uspostavljanje zajedničkih radnih tijela na nivou BiH, izmjenu i dopunu postojećih zakonskih riješenja te izradu strateških dokumenata na nivou BiH a koje nastaju u okviru gore navedenih projekata, obavijestite Ministarstvo pisanim putem“, kaže se u dopisu Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Od pojedinih profesora sa banjalučkog univerziteta dobili smo potvrdu da su im proslijeđena uputstva ministarstva, ali ih nisu željeli komentarisati.

U Kancelariji Erasmus + programa u BiH dobili smo odgovor da nisu upoznati sa odlukama entitetskog ministarstva prosvjete.

Tri decenije ERASMUS programa: Znanje spaja ljude
Podsjećamo o kakvom projektu je riječ i na izjavu šefa ove kancelarije u BiH Suada Muhibića datu u Banjaluci u novembru prošle godine.

„Erasmus + program je najvažniji program Evropske Unije u oblasti visokog obrazovanja obuke omladine i sporta. Najveći dio budžeta Erasmus + programa, koji iznosi preko 14 milijardi evra od 2014-2020 godine, odnosi se na obrazovanje, a najviše na visoko obrazovanje. BiH je vrlo aktivno uključena u ovaj program, vrlo aktivno, i mi smo po broju učešća u projektima na drugom mjestu u regionu odmah iza Srbije. U protekla tri poziva institucije naše zemlje učestovale su u 22 projekta izgradnje kapaciteta. Pored toga imamo preko tri stotine projekata međunarodne kreditne mobilnosti koje daju mogućnost studentima iz BiH i osoblju sa naših univerziteta da odu u Evropu i druge zemlje širom svijeta i da provedu do godinu dana u svrhu studiranja ili treninga. A planirano je preko 4.000 mobilnosti da se uradi kroz ovaj projekat“, objasnio je Muhibić.

O najnovijim potezima ministarstva prosvjete RS-a ništa nisu znali u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Pomoćnik ministra za obrazovanje ministarstva civilnih poslova BiH Adnan Husić kaže:

"Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine do ovog trenutka nije zaprimilo dopis sličnog sadržaja od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, te iz navedenog razloga ne mogu komentarisati navode koje ste naveli.

Ovim putem želim naglasiti da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, sve projekte u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini implementira u saradnji sa 13 obrazovnih vlasti i agencijama u oblasti obrazovanja.

Kad je u pitanju Erasmus+ program, podsjećam da je Sporazum o učešću Bosne i Hercegovine u navedenom programu potpisan 2014. godine nakon pribavljenog pozitivnog mišljenja svih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini, pa i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Prema pravilima o učešću u navedenom Programu, ministarstva nemaju vodeću, nego eventualno partnersku ulogu, te visokoškolske institucije mogu same – sukladno svojoj akademskoj autonomiji – po pozivu Evropske komisije aplicirati i učestvovati u implementaciji Erasmus+ projekata", kazao je Husić.

Istakao je i da što se tiče IPA projekata u Bosni i Hercegovini, koji se finansiraju sredstvima EU, u samom njihovom planiranju, pripremi i implementaciji učestvuju sva nadležna ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

„Dakle, njihova realizacija podrazumijeva pisanu saglasnost nadležnih ministara obrazovanja, pa tako i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Rezultati do kojih se dolazi kroz navedene projekte odobravaju se konsenzusom svih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini.

Iz perspektive Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine naglašavamo da je korist od projekata Evropske unije i drugih međunarodnih projekata nezamjenjljiva jer se oni s jedne strane finansiraju donatorskim sredstvima (za šta BiH često nema dovoljno vlastitih sredstava), a s druge direktno pomažu integraciju u tzv. Evropsko područje obrazovanja, istraživanja i nauke.

Upravo je interes Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, ali vjerujem i svih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini i visokoškolskih ustanova da u punom kapacitetu i što većem obimu iskoriste sve mogućnosti koje se pružaju kroz programe i projekte.

Internacionalizacija, kao jedan od reformskih prioriteta u visokom obrazovanju, mobilnost nastavnika i studenata, sticanje novih znanja, vještina i kompetencija ne bi bila moguća bez projekata i programa Evropske unije i drugih međunarodnih projekata", objasnio je pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Adnan Husić.

Da li bi najnovije odluke ministarstva prosvete RS mogle uticati na smanjenje ulaganja Evropskih institucija u BiH tek će se vidjeti.

Pripadnici Federalne uprave policije jutros su na Jahorini uhapsili Damira Mehića Bibija iz Tuzle, osumnjičenog za ubistvo Emira Džinića, bliskog prijatelja Mirse Švicarca, koji je ubijen u pucnjavi koja se 22. juna 2013. godine dogodila u centru Tuzle, potvrđeno je za Faktor iz Tužilaštva TK.

Osim Mehića, na području Semizovca uhapšene su još dvije osobe, koje su također obuhvaćene istragom u ovom slučaju.Osumnjičeni su uhapšeni po operativnoj potrazi i trenutno su na obradi u FUP-u. Mehiću je pritvor već ranije određen na osnovu raspisane potrage, a tereti se za ubistvo i pokušaj ubistva, potvrdio nam je Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK.

Vatreni okršaj dogodio se 22. juna 2013. godine i spada u red najvećih poslijeratnih kriminalnih obračuna u gradu soli. Tada je u centru grada, u bašti jednog kafića, došlo do pucnjave u kojoj su učestvovale grupe okupljene oko Damira Mehića Bibija s jedne strane i Merseda Hadžića, zvanog Mirso Švicarac, s druge strane.

U razmjeni vatre ubijen je Emir Džinić, blizak prijatelj Mirse Švicarca, dok su teško ranjeni njegovi rođaci Amir i Nail Hodžić nastanjeni u Teočaku. S druge strane, ranjen je i Denis Rahmanović, uposlenik zaštitarske agencije Flek.Predmet je još u fazi istrage i protiv Mehića nije još podignuta optužnica s obzirom na to da se sve vrijeme nakon događaja nalazio u bjekstvu i nije bio ispitan u svojstvu osumnjičenog, a na zahtjev Tužilaštva TK Kantonalni sud u Tuzli za njim je raspisao međunarodnu potjernicu, piše Faktor.ba.

Damir Džumhur slavio je i u drugom kolu Australian Opena, nakon što je savladao Australca Johna Milmana sa 3:1 (7:5; 3:6; 6:4 i 6:1) u setovima.

Džumhur je za 48 minuta u prvom setu ostvario prednost, a slavio je sa 7:5, da bi dobru igru nastavio i u drugom dijelu igre - međutim, nakon početnih 2:0 za Džumhura, Milman je uspio preokrenuti i slaviti sa 6:3.

U uzbudljivom trećem setu, najbolji bh. teniser je slavio sa 6:4, i tako sebi trasirao put da izbori šesnaestnu finala i odmjeravanje snaga sa boljim iz duela Nadal - Mayer.

Džumhur, koji je u ovom momentu 28. najbolji teniser svijeta - u trećem setu je ostvario uvjerljivu pobjedu sa 6:1 i prošao dalje na ovom prestižnom ATP turniru.

Za ukupan trijumf u drugom kolu Australian Opena, Džumhuru je trebalo nešto više od dva sata i 40 minuta.

Ovo je inače bilo drugo odmjeravanje snaga između Milmana i Džumhura, a bh. teniser je slavio i drugi put. Džumhur je Australca savladao 27. septembra 2017. godine na ATP turniru u Shenzenu, kina, sa 2:0 u setovima (6:4 i 7:5).

Četvorici pripadnika Srbske časti od danas je zabranjen ulazak u BiH, saznaje Žurnal.

Sigurnosne agencije proglasile su ih opasnošću po nacionalnu sigurnost, a odluka o o stavljanju na tzv „crnu listu“ bit će dostavljena Graničnoj policiji BiH koja bi ubuduće trebala brinuti da čelnici Srbske časti ne pređu državnu granicu, piše Žurnal.

Zabrana ulaska u BiH se, prema informacijama Žurnala, odnosi na predsjednika Srbske časti Bojana Stojkovića, potpredsjednika Srbske časti za Srbiju Dušana Belesina, šefa za „bezbijednost i protokol ljudstva“ Srbske časti Mirka Đurđevića, te „glavnog čovjeka za menadžment“ Srbske časti Sašu Arsića. Svi navedeni bili su prisutni u sali Narodne skupštine Republike Srpske kada su Veterani RS-a predsjednik Srbske časti Bojan Stojković proglašen počasnim predsjednikom Udruženja „Powers“ Republike Srpske.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić govorio je danas u Sarajevu o "Srbskoj časti".

"Jutros sam čuo da je određen broj osoba iz FBiH pozvao SDA da formira iste ovakve organizacije koji će se suprostaviti i braniti narod. Isto nelegalne, paravojne, da ih naoružaju, pa da i oni imaju svoje 'humanitarce', 1991. i uvod u onako kako je bilo. Kada dođe do sukoba, njih nema, oni su u sasvim drugoj misiji krađe i pljačke. Što ovi nabildani nisu bili u ratu?", kazao je Mektić.

"Čim je rat stao 1995. prostitucija, droga i to 'humanitarna' organizacija koja je učestovala u defileu povodom dana RS. Sa takvim osobma i kriminalcima ne želim da pravim RS i gradim RS. Želim da sa običnim čovjekom gradim RS. Znate ko je ovaj? I on je humanitarac. Kad je Bilbija rekao ima Bošnjake koji su davali doprinose, ovo vam je iz Sanskog Mosta, taj Bošnjak koji je vrlo blizak s njim, izvjesni Ćulum, osuđivan. Nema za šta ga ne vezuju", kazao je Mektić.

"Onda ćete vidjeti i našeg humanitarca, vrlo blizak Srbskoj časti. Da ne ispadnem da pričam, jesu li to humanitarci? Ovo je srbska nečast. Želim da raskrinkam ovdje ko su lopovi. Šta ima kriminal u ovoj priči? Pokušaj da se to zataška. Korektno je reći učinili smo glupost, osramotili i Dan RS, narod i sve. Šta će ljudi misliti o srpskom narodu sada kada je vijest otišla u svijet, ko smo i šta smo mi? S ovim srpski narod nema ništa. Šta znači ova fantomka? Ovo automatsko oružje sa znakom Srbske časti? Je li ovo ima ikakve veze sa humanitarnim radom? Je li treba još nekakvih dokaza, šta treba da iznosim operativne podatke? To ćemo dostaviti nadležnom Tužilaštvu", naveo je Mektić i novinarima pokazivao fotografije koje možete pogledati u galeriji.

"Pet godina osuđen zbog droge pravosnažnom presudom i 30 mjeseci zatvora. Da li ja izmišljam? Mene će tužiti zbog ovoga, neka me tuže. Ne želim da budem dio ove priče. Želim regularne državne institucije i vladavinu prava. Ne bojte se, ako im budemo pustili, prvo će zakucati na moja vrata, ali će doći i vama. Ko je siguran od ovih 'humanitaraca'? Da ne bude da Mektić priča i izmišlja, evo kakav odnos imaju prema Aleksandru Vučiću u Srbiji. Evo ih u Gospodskoj ulici u Banjaluci, šamaraju ljude ulicom, trebate bježati u haustore. Ovaj pognute glave je Igor Dodik, sin Milorada Dodika. Ponovo kažem, 1991. godina, sjećate se ubistava ovdje po Sarajevu i kako je poslije kretalo. Njima treba sukob, a njih poslije nema. Oni sad drže puške, uzimaju gedore, šarafcigere, demontiraju i nose. To je njihovo i nose", kazao je Mektić.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH