glavni urednik

glavni urednik

"Srbija je danas, sto godina od Velikog rata, u slobodnom padu. Te, 1918. godine, Srbija je bila ugledna država saveznica, s procentualno najvećim žrtvama, s izuzetnim pobedama na početku i na kraju rata, s gotovo neverovatnim povlačenjem preko Albanije", rekla je za Danas istoričarka i profesorka Filozofskog fakulteta Dubravka Stojanović za Danas, povodom obeležavanja stogodišnjice primirja u Prvom svetskom ratu.

Ona je navela da je uz to, Srbija bila država koja je krenula s velikim programom integracije južnoslovenskog prostora, koja je imala viziju ujedinjenja i relativno modernog državnog ustrojstva.

"Imala je i evropski obrazovanu elitu koja je mogla da na diplomatskom nivou izbori bitke koje nisu bile ništa lakše. Tokom 20. veka Srbija je od svega toga odustala – elita joj se stvara negativnom selekcijom. Ratovima devedesetih godina sasvim je uništila svoje pozicije i odlučila se za etničku državu koja još uvek pokušava da makar malo proširi granice. To se zove istorijski debakl", rekla je Dubravka Stojanović.

Ona je rekla i da je normalno da se stariji događaji slabije pamte, zbog čega se danas istorijska uloga Srbije u Velikom ratu manje pamti od uloge koju je imala u poslednjim ratovima na teritorijama bivše Jugoslavije.

"...ako na to još neko sebi dozvoli ovo što je Srbija učinila, ne treba se čuditi zašto tako loše stoji u međunarodnoj zajednici. Ne znam da li se mi pravimo da ništa ne znamo ili stvarno ne znamo, i ne znam koje je od ta dva gore. Odnosno, da li stvarno ne znamo koju je ulogu Srbija imala u ratovima devedesetih i u zločinima učinjenim u ime srpskog naroda od Hrvatske do Kosova ili se samo pravimo ludi? Ma koji da je odgovor na ovo ključno pitanje, to samo znači da ne razumemo svet oko sebe i da ne razumemo našu današnju poziciju. A ta pozicija sasvim je suprotna onoj koju je Srbija, kao jedan od ključnih saveznika, imala 1918. godine", rekla je ona.

Otvoreno pismo Slobodana Vaskovića Amiru Zukiću prenosimo u cijelosti:

"G. Zukiću, stvar Vaše uređivačke politike je koga ćete zvati u program i način na koji ćete isti uređivati. Čak i u situaciji kada pozivate Lažove, Prevarante, Pervertite, Prodavce Žive i Mrtve djece, kao što je Duško Tomić.

Za Vašu informaciju, Vaš gost Duško Tomić je prvo prodavao Živu Djecu, a sada se specijailizovao za prodaju Mrtve, Ubijene Djece, kao što su Ivona Bajo, Nikola Đurović, David Dragičević…

Nema nikakve potrebe da ovo što Vam pišem uzimate zdravo za gotovo - pozovite roditelje Ubijene djece i pitajte ih za mišljenje o Spodobi koju ste ugostili.

Dalje, Spodoba koju ste ugostili, iznijela je niz laži o odnosu tzv. Advokatskog tima sa mnom - Niko od njih nikada nije sa mnom razgovarao, sem Zore Dobričanin Nikodinović. I to u Beogradu, početkom septembra.

I to je sve. Ne bih prepričavao privatni razgovor sa njom!

Niko od tih osoba nikada sa mnom nije razgovarala o bilo čemu, posebno ne o tome gdje bih ja to trebalo da dam izjavu. To je notorna laž.

Istina je da me Nakaza, koju ste ugostili, nedavno pokušala nazvati, nakon nekoliko kritičkih tekstova o tzv. Advokatskom timu, ali se, principijelno, Nakazama ne javljam.

Istina je da su pojedini članovi tzv. Advokatskog tima zahtijevali, preko posrednika, mojih prijatelja, da ih prestanem kritikovati, što sam odbio. Ko su oni da ne bi bili kritikovani?!

Kritika njihovog destruktivnog, plaćeničkog rada, čiji je cilj zaštita Naručilaca Ubistva i Ubica Davida Dragičevića, tek slijedi. Uvjerićete se u to vrlo vrlo brzo. Posebno Vaš gost.

Osim laži i neistina koje je Nakaza Tomić iznijela na moj račun u programu kuće koju vodite, posebno je apostrofirao to što “Vasković vodi svoju istragu"! A što je ne bih vodio, g. Zukiću? Postoji li ijedan jedini razlog za to da je ne vodim?

Naravno da ne postoji, jer i Vaša kuća sada vodi istragu zašto se raspao tzv. Advokatski tim. I samom tom činjenicom Vi ste Vašeg dragog gosta najbolje i najefikasnije demantovali.

Pretpostavljam da razumijete šta sam htio reći.

I pitanje za Vas: Nije li Vam, u najmanju ruku čudno, da moje pisanje smeta Draganu Lukaču, Miodragu Bajiću, Želimiru Lepiru, Daliboru Vreći, Nakazi Tomiću, Antu Nobilu...?! Kakva koincidencija!!!

Sada za Vas još nekoliko informacija: Nakaza koju ste ugostili je čovjek koji radi direktno za Dragana Lukača, ministra policije. I po njegovom nalogu je prišao Davoru Dragičeviću.

Nema potrebe da vjerujete meni na riječ. Istražite to sami. Radite nešto!

Dalje, Spodoba je, osim gorenavedenih, prodao i svog klijenta Dejana Spasojevića, kojem je Lukač prijetio da će mu “zabiti kramp u Glavu”, a i prebio ga je veoma žestoko!

Kako je Nakaza Tomić prodao svog klijenta Spasojevića?

Tako što je dozvolio da Osnovni sud u Banjaluci Lukaču i Spasojeviću počne suđenje po jednom zakonu, a završi ga po drugom. Što je, u praksi, neprihvatljivo. Ali, desilo se.

I znate li ko je to i javnosti i meni saopštio: Upravo Nakaza koju ste ugostili.

Da Vas podsjetim, pred Osnovnim sudom u Banjaluci počelo je, 20.12.2016., suđenje ministru unutrašnjih poslova RS Draganu Lukaču, zbog nanošenja tjelesnih povreda Dejanu Spasojeviću, avgusta 2013. godine.

Istovremeno, sudilo se i Spasojeviću zbog prijetnji upućenih Mirjani Lukač, supruzi Dragana Lukača.

Suđenje je objedinjeno pa se Lukač pojavio kao optuženi, njegova supruga kao oštećena, a Spasojević i kao optuženi i oštećeni.

Glavna rasprava je tri puta odgađana na prijedlog ministra Lukača, od aprila do 30.09.2017.;

Očito je da su Lukač i njegov tim iskoristili novi Zakon, koji je stupio na snagu 17.08.2017., na osnovu čega je Osnovni sud odbacio optužnice zbog apsolutne zastare. Po novom zakonu, apsolutna zastara nastupa nakon četiri godine.

Prihvatanjem tih odgađanja, Sud je inicirao "Solomonsko" rješenje i izbjegao da se očituje po optužnici.

Znate li ko je dozvolio, bez ikakvog protesta, urgencije... ili bilo kog drugog pravnog akta da se to dogodi: Pa Vaš gost - Nakaza i Ljigavac Tomić, koji je na taj način prodao svog klijenta Dejana Spasojevića.

Nema nikakve potrebe da mi vjerujete na riječ - pozovite porodicu Spasojević, a provjerite i kada su i zašto promijenjeni zakoni. Radite nešto korisno i konkretno!

Takođe, ne bi bilo loše da istražite, ako vam to Nakaza Tomić ne bi zamjerila, da li je pomenuti Zakon promijenjen u Narodnoj skupštini isključivo kako bi Lukač bio oslobođen?!

Još par obavještenja g. Zukiću za Vas - Nastaviću da istražujem Ubistvo Davida Dragičevića; Nastaviću da objavljujem tekstove o Ubistvu Ivone Bajo, Nastaviću da radim svoj posao, u koji, nažalost, spada i razgrtanje Smeća koje ste ugostili…

Vi nastavite svoj. Sa srećom!

U nastavku ovog pisma G. Zukiću, podsjećanje na tekstove “Kramp u Glavu”, koje sam ja istražio. I dokumentovao.

Šta mislite da nisam to učinio, da li bi bilo Djece ubijene Krampom? I to zabijenim u Glavu?!

Krampom, a ne Čvokom g. Zukiću?!!!"

Koalicija okupljena oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njenog lidera Milorada Dodika ostvarila je na izborima komotnu većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).

I pored toga, Dodik je odlučio da u formiranje vlasti uključi i one koji su napustili opozicioni Savez za pobjedu ili zagovaraju pregovore oko ulaska u vlast sa SNSD-om.

Sa osvojenim mandatima te mandatima preletača Dodik bi mogao imati apsolutnu vlast u Republici Srpskoj (RS), sa dvije trećine glasova podrške u entitetskom parlamentu.

Zbog čega je Dodiku, kao novoizabranom članu Predsjedništva BiH, potrebna dvotrećinska većina u NSRS?

Dvotrećinska kontrola u NSRS i deset jedinstvenih glasova Srba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, očigledan je put, prema mišljenju analitičara, ka ostvarivanju jače političke moći Milorada Dodika.

"Ponuda koju daje ostalim, opozicionim liderima dojučerašnjim, da mu se pridruže je, prema mom mišljenju, jedna demonstracija sile, koja nema više toliko veze sa unutrašnjim pitanjima unutar RS-a, on je to završio. Nego, on ide na nivo Bosne i Hercegovine gdje će imati mnogo češće prilike da se susreće i sa međunarodnim organizacijama, odnosno predstavnicima drugih država i mislim da mu je jako bitno u tim pregovorima, dogovorima i razgovorima, da daje svima do znanja da je on apsolutni vlasnik političkog života u RS-u", ocjenjuje Trifunović.Okupljanjem velike podrške Dodik želi da podigne sebi cijenu ne samo u BiH, već i u regionalnim i međunarodnim odnosima, ističe urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović.

Tu više nije dovoljno da li je 50 plus jedan odsto, ukazuje Trifunović.

"Sad to ide na 60, 70, možda i više procenata političkog života u RS-u, što, na neki način, može da mu digne cijenu i u regionalnim odnosima i odnosima prema Aleksandru Vučiću, gdje su ti odnosi se i svakako harmoničnim se predstavljali konstanto uz jedan nivo obazrivosti i sa jedne i sa druge strane", naglašava Trifunović.

Dodik je, u postizbornim izjavama, kao novoizabrani član Predsjedništva BiH, izjavljivao i kako neće dozvoliti preglasavanje od druge dvojice članova, Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

"Generalni sekretar ostvaruje kontakte s ovlaštenim entitetskim organom, kako bi članovi Predsjedništva prisustvovali sjednici sazvanoj s namjerom razmatranja proglašenja. Tokom sjednice, član Predsjedništva predočava entitetskom organu svoje argumente za ili protiv upućenog proglašenja. Ako dvotrećinska većina uključenih u entitetski organ potvrdi upućeno proglašenje u 240-satnom roku od upućivanja, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu", navodi se u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.Da bi spriječio preglasavanje potrebna mu je, prema Poslovniku o radu BiH Predsjedništva, dvotrećinska većina u entitetskoj NSRS. Preglasani član može, kako piše u članu 42, odluku donijeti preglasavanjem proglasiti destruktivnom po vitalni nacionalni interes.

Sa dvotrećinskom većinom Dodik ima mogućnost provesti i reformu Ustava RS-a, naglašava novinarka "Oslobođenja", Gordana Katana.

"Pojedine ustavne promjene bi se i mogle desiti, da se konačno Banjaluka definiše kao glavni grad, da se ukine smrtna kazna koja još uvijek postoji u Ustavu, ali isto tako nevjerujem da je ono što je zapravo intencija bila, a to jeste ukidanje Vijeća naroda RS-a, kao oblika zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, mislim da to neće poći za rukom, naprosto jer to bi značilo i u Ustavu samom ukinuti konstitutivnost priznatu, što ne vjerujem da će se desiti. Znači, mogu se neke kozmetičke promjene Ustava desiti, ali ne i one suštinske, što je bio cilj", navodi Katana.

No, prije svega slaba opozicija i dvotrećinska većina omogućiće dodatnu autokratizaciju vlasti u RS-u, što će imati dodatne posljedice i po cjelokupnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ističe profesor komunikologije Enes Osmančević.

"Stim što ćemo sada vidjeti jednu radikaliziranu verziju, ja bih rekao čak neku vrstu 'horor' verzije te vrste vladavine, tako da će se to prenijeti i u institucije Bosne i Hercegovine. Odnosno, bilo koja vrsta ideje, bilo koja vrsta političke akcije, neće prolaziti bilo koju vrstu filtera u RS-u, već će o svemu, više manje kao i do sada, ali, evo kažem, malo radikalnije, odlučivati Dodik, kao jedan, ja bih rekao, neprikosnoveni autokrata u RS-u", navodi Osmančević.

Dodiku apsolutnu vlast omogućava upravo rasipanje opozicije i prelazak pod skute vladajućih partija u RS-u. No ništa nije toliko iznenadilo kao promjena političkog kursa, jednog od najžešćih kritičara Dodika i vlasti, lidera Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Dragana Čavića.

Čavić je obznanio da Savez za pobjedu više ne postoji te da je otpočeo razgovore upravo sa Dodikom.

"I to što sam ja bio kritičar svih ovih godina, najbolje pokazuje broj glasova na toj kritici koje smo mi dobili. Hajte vi me recite - da li je naš odnos prema biračima i naša politika bila ispravna, ako iz izbora do izbora imamo manji izborni rezultat. Po čemu, molim vas, mi treba da budemo 'Don Kihoti' političke scene u RS-u?!", stav je Čavića.

Put od mržnje do ljubavi, pojedinih opozicionara sa vladajućom koalicijom popločan je isključivo ličnim interesima, koji su opet dobro došli Dodiku, zaključuje Gordana Katana.

"On (Dodik) je nezajažljiv, očito, kada je u pitanju vlast sa jedne strane, a, sa druge strane, vjerovatno benefiti sitni, koje je obećao za 10, 15 ili 20 ljudi koji će dodatno sada podržati u Narodnoj skupštini ovu koaliciju, njima je potpuno svejedno. Dragan Čavić govori da je djelovanje u opoziciji dovodilo do lošeg rejtinga stranke od izbora do izbora. On nijednog momenta, pri tome, ne vidi svoju odgovornost u tome i sada pokušava da se utopi, odnosno profitira ulaskom u ovu veliku koaliciju vladajućih partija, istovremeno na najbrutalniji način varajući sve one građane koji su za njega glasali ili njegovu partiju", ocjenjuje Katana.

Sličnog je stava i Enes Osmančević.

"Time se pokazuje da su ti lideri, opozicionalni, većina, bili zapravo neiskreni, da oni nisu dorasli trenutku i da su oni bili patuljasti lideri. Sa druge strane, vidi se da Dodik nastavlja svoj eksperiment sa jednom vrstom totalitarne vladavine u RS-u i da mu za sada odlično ide, uz pomoć i širokih narodnih masa, njegove osobne partije, a i ovih koji su do juče izigravali njegove protivnike", riječi su Osmančevića.

Konstitutivna sjednica NSRS najavljena je za 19. novembar. Milorad Dodik već je rekao kako ima 56 glasova u entitetskom parlamentu, a moguće da će biti i koji glas više jer je i Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala želju da bude dio entitetske vlade.

Upravni odbor KS BiH imenovao je Vedrana Bosnića za selektora muške seniorske reprezentacije.

Vedran Bosnić će debitovati na klupi muške seniorske reprezentacije 30. novembra u Bugarskoj, saopćeno je iz Košarkaškog saveza BiH.

Bosnić je prethodnih godina bio selektor Švedske, a s te pozicije je smijenjen u septembru ove godine, iako je imao dobre rezultate sa selekcijom te zemlje.

Četiri puta je bio prvak Švedske s ekipom Sordatelje Kingsa, gdje je postao poznat po radu na afirmaciji mladih igrača.

Trenutno je trener švicarskog tima Lions iz Ženeve.

Obradive površine koje će biti zasijane u jesenjoj sjetvi na području Unsko-sanskog kantona biće manje za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.

Prema njima, ukupno će biti zasijano 8.800 hektara, što je tek osam procenata u odnosu na ukupne obradive površine zemljišta na području ovog kantona.
Prema riječima ministra poljoprivrede USK Almira Mašinovića, u posljednje četiri godine neprestano se smanjuju zasijane površine, što on objašnjava nizom problema s kojima se suočavaju ovdašnji poljoprivredni proizvođači.

"Poljoprivrednici sve teže pronalaze tržište za svoje proizvode, a sa druge strane otkupljivači nude vrlo niske cijene. Zatim, poticaji za poljoprivrednu proizvodnju konstantno kasne i sve su to okolnosti koje imaju negativan odraz na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju", kaže Mašinović.

Dodaje kako se poljoprivrednici suočavaju i s neprestanim povećanjem cijena repromaterijala i goriva i da se najčešće odlučuju na smanjenje obima proizvodnje, pa čak i na gašenje djelatnosti.

"Poljoprivredna proizvodnja na području USK u sve većoj mjeri osjeća i posljedice odlaska stanovništva sa ovih prostora, a migracijama su posebno pogođena ruralna područja", kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK.

Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana, jer sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.

Inače, očekuje se da jesenja sjetva na području USK bude okončana do sredine novembra, a od kultura koje će biti zasijane na ovim prostorima, 90 posto otpada na žitarice.

PIŠE: Zlatan Čekić, Nezavisne

Pred Vijećem Odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, danas će u Sudu BiH početi suđenje automafijašima obuhvaćenim optužnicom u predmetu “Volan”, a koji se potvrđenom optužnicom terete za višemilionske krađe vozila, uglavnom sa područja Kantona Sarajevo

Sud Bosne i Hercegovine 27. juna 2018. godine potvrdio je optužnicu protiv 27 osoba članova automafije koji su uhapšeni u dvogodišnjoj akciji “Volan”, ali suđenje nije počelo.

Optužnica je potvrđena protiv Danila Cicovića (41), Vladimira Krsmanovića Krša (40), Marka Trifkovića Žižana (40), Srećka Trifkovića (33), Srećka Mandića (35), Slavena Dakića Žuće (30), Tomislava Petrovića Tome (30), Njegoslava Milinkovića Ljutana (35), Bojana Košarca (27), Enisa Mandala, Miroslava Pajića (30), Srete Pajića, Davora Ninkovića (38), Joze Markića, Puniše Purkovića, Dalibora Vaskovića (38), Miroslava Škobe, Mirsada Brkića (54), Zorana Mirjanića (37), Bojana Staševića (36), Milorada Mirkovića (31), Zorana Čobovića (39), Nikole Radića (30), Branislava Gordića (52), Miroslava Ćepe (54), Gorana Nižića (40) i Ferde Vukoje (44).

Posljednje ročište koje je bilo zakazano 15. oktobra je otkazano zbog bolesti jednog od optuženih.

Srećko Trifković i Slaven Dakić nalaze se u pritvoru, nakon hapšenja u policijskim akcijama koje se provode nakon ubistva dvojice policajaca u sarajevskom naselju. Obojica se terete za tešku krađu, dok se Dakiću na teret stavlja i krivično djelo spriječavanje dokazivanja.

Milinković i Košarac su optuženi i za krivično djelo napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti. Oni su zajedno sa Savom Petričevićem u avgustu 2016. godine na Ilidži pokušali otuđiti automobil, a u razmjeni vatre s policijom Petričević je ranjen te je preminuo nekoliko dana kasnije na KCUS-u.

Predmet u odnosu na Bojana Košarca i Marka Trifkovića je razdvojen. Košarac je pobjegao iz BiH i nedostupan je bh. pravosuđu.

Akcija Volan provodila se skoro dvije godine, a u nekoliko policijskih akcija uhapšeni su članovi više kriminalnih grupa koje su se bavile krađom automobila. Tokom istrage zadokumentovana je krađa 200 skupocjenih automobila višemilionske vrijednosti.

Automafijaši obuhvaćeni najobinmijom optužnicom do sada, terere se za krađu automobila u periodu od 2011. do 2017. godine i to na području Sarajevskog, Hercegovačko-neretvanskog, Tuzlanskog kantona.

Na Državnom sudu u slučaju Cicović i drugi nisu održane uvodne riječi niti je pročitana optužnica. S druge strane, ni svi optuženi nisu pod mjerama zabrane. Neki su bili u pritvoru, pa pušteni na slobodu, neki su u kućnom pritvoru, dok neki nemaju nikakve mjere zabrane.

Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 340 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više stotina dokaznih materijala.

Počeo je i službeni zakonski rok od 30 dana za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora, stranke su uveliko počele međusobne konsultacije u vezi s eventualnim formiranjem vlasti. Pitanje je hoćemo li i ovaj put mjesecima čekati na formiranje vlasti?

Dosadašnji rekord u čekanju na formiranje vlasti drži 2010. godina, kada je nakon općih izbora strankama za dogovor trebalo čak 15 mjeseci. Razlozi gotovi isti kao oni koje imamo danas. I tada je bilo pitanje ko je legitimni predstavnik Hrvata. Podsjećamo, i tada je člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić. I tada se velika rasprava vodila upravo o popuni Doma naroda Federalnog parlamenta. Nije pomogao ni OHR-ov pokušaj medijacije.

Zbog nepomirljivih stavova HDZ ostao kratkih rukava, bez ulaska u vlast, a Federacija na rubu finansijskog kolapsa, pa je privremeno finansiranje nametnuo visoki predstavnik. Uslijedilo je formiranje vlasti u koje se umiješala Centralna izborna komisija BiH.

- CIK je smatrao da je Dom naroda Parlamenta Federacije bio formiran na nezakonit način i tada je ponovo došlo do miješanja visokog predstavnika, koji je suspendovao odluku CIK-a i tako omogućio formiranje vlasti - podsjeća politički analitičar Srećko Latal.

Hoće li se sadašnja situacija lakše prevazići nego te 2010. godine? Mnogi se plaše ponavljanja scenarija. Političke stranke uveliko najavljuju da će se sve formirati na vrijeme. Ali stranaka je mnogo, a ambicija još i više. Pokazalo je to iskustvo nakon izbora 2014, kada je nakon pet mjeseci formirana vlast, ali se tri mjeseca kasnije raspala izlaskom DF-ovih ministara. Pa je u pomoć pritetekao SBB, te se konačna vlast formirala tek u oktobru mjesecu 2015. godine.

- Ono što smo tada dobili jeste opet nefunkcionalna vlast u Federaciji - navodi Latal.

S koalicijom i vlašću koja se više puta raspadala nego što se držala zajedno došlo se do ovogošnjih izbora. Curi vrijeme za formiranje vlasti, a vrlo je izvjesno da se rok neće ispoštovati.

- U Federaciji je to veliko pitanje, imajući u vidu ozbiljno narušene i političke i lične odnose između svih političkih stranaka. Ali alternativa formiranju vlasti je početak kolapsa, prvo finansijski pa onda institucionalni - zaključuje Latal.

Hoće li do kolapsa doći i hoće li opet odluka CIK-a dovesti do poteza OHR- a još je neizvjesno, ali ne i isključeno.

U petak navečer Anto Nobilo za Federalnu televiziju ustvrdio je da su političari manipulirali Davorom kako bi u javnosti konstruirali krivi dojam te je odbacio bilo kakvu povezanost vlasti Republike Srpske s ubistvom i zataškavanjem tog slučaja. Tvrdi da David nije bio masakriran, silovan i ubijen od strane policije i da ministar unutrašnjih poslova to nije zapovijedio.

Davidov otac je pak na to jučer rekao da se sada pokazalo pravo Nobilovo lice.

- Nobilo nije bilo advokat Davida Dragičevića, on je bio advokat Republike Srpske i sad se to jasno vidi. Izmanipuliran je od strane Dodika i to ćemo dokazati uskoro, kada objavimo vjerodostojne dokaze koji sve to dokazuju - rekao je Davor u telefonskom razgovoru za Jutarnji list.

Na pitanje na koje političare je Anto Nobilo mislio kad je govorio o “manipuliranju i usmjeravanju”, Dragičević je rekao da to treba njega pitati.

Kaže i da ga Nobilo nije obavijestio o svojim postupcima, nego je o njegovom odlasku saznao tek u petak.

- Bio sam fer kad sam to saznao, zahvalio sam mu i stisnuo mu ruku. Ali on nije bio fer, nije ispoštovao sa svoje strane dogovor i nije me obavijestio ni o čemu. Nisam ga imao namjere prozivati, ali je žalosno da je jedan advokat na kraju svoje karijere tako reagirao. Opstruirao je istragu - tvrdi Dragičević i kaže da je nekadašnji pravnički tim ostao samo na jednom advokatu.

- Advokat Ifet Feraget, koji je sad jedini ostao u pravničkom timu, ukazao mi je na sve propuste u slučaju istrage. Situacija je čista, mi idemo dalje jer imamo sve dokaze. Nastavljamo s protestom i istragom. Ići ću do samog kraja - kaže Davor Dragičević.

Cijeli slučaj o izlasku iz advokatskog tima komentirao je i Anto Nobilo.

- Ne bih više govorio o slučaju Davida Dragičevića jer sam otkazao punomoć i nije korektno da o tome govorim - rekao je jučer Anto Nobilo.

Međutim, u nastavku je decidirano demantirao tvrdnju Davora Dragičevića, prema kojoj svoju odluku nije predočio ocu ubijenog Davida.

- To jednostavno nije istina. Davoru Dragičeviću jučer sam poslao pismenu ostavku u kojoj sam objasnio zašto izlazim iz ovog slučaja. Osim toga, imali smo i sastanak na kojem smo predočili saznanja do kojih smo došli, a koja pokazuju da policija nije ubila Davida Dragičevića - potvrdio je jučer Nobilo za Jutarnji list.

Inače, krajem septembra, Nobilo je nakon sastanka s glavnim tužiove tužilaštva RS-a Želimirom Lepirom izjavio da se krug u vezi sa slučajem ubistva Davida Dragičevića sužava i da “tužilaštvo nastavlja rad na ovom predmetu”.

Tako sada Ifet Feraget ostaje jedini advokat porodice ubijenog banjalučkog mladića Davida Dragičevića. Da su se razišli u stavovima s Davorom Dragičevićem, ocem stradalog mladića, i da raniji četveročlani pravni tim više ne postoji, potvrdio je i Duško Tomić, koji je s Nobilom napustio sastanak koji su imali s Davorom Dragičevićem.

Prethodno su advokati razgovarali s nadležnima u banjalučkom okružnom javnom tužilaštvu, koje vodi predmet istrage stradanja Davida Dragičevića. Tomić je za portal mondo.ba kratko rekao da odlazi zbog razlike u mišljenjima, a slično je rekla i Zora Dubočanin Nikodinović.

- Ja sam rekla da neću raditi jer je Dalibor Vrećo uključen u to, a nije radio sve što treba. Nije se baš proslavio. Ne želim raditi tamo gdje ne mogu dati sve od sebe - rekla je advokatica za mondo.ba.

Tačan broj političkih stranaka u BiH nije poznat, jer ne postoji njihov jedinstveni registar, dok je, prema evidencijama Centralne izborne komisije /CIK/ BiH, prošle godine aktivno bilo 148 stranaka.

Političku stranku u BiH moguće je registrovati u 10 sudova u Federaciji BiH, šest u Republici Srpskoj i u Sudu Brčko distrikta.
Entitetskim i zakonom Brčko distrikta o političkim organizacijama propisano je da politička organizacija prestaje sa radom ako ne obavlja djelatnosti utvrđene statutom u periodu dužem od jedne godine, dok okolnosti za njen prestanak rada utvrđuje sud i nakon toga se briše iz registra.

Za političke stranke koje ne dostavljaju finansijske izvještaje propisane Zakonom o finansiranju političkih stranaka i ne prijavljuju se za učešće na izborima za organe vlasti, tj. ne obavljaju djelatnost, CIK BiH smatra da su ispunjeni uslovi za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Zbog toga je CIK od 2009. godine do oktobra 2018. godine nadležnim sudovima u BiH uputio prijedloge za brisanje 172 političke stranke zbog sumnje da ne obavljaju svoju djelatnost i da duži period ne izvršavaju svoje obaveze.

Najviše zahtjeva za brisanje upućeno je 2009. godine – 136, 2011. godine upućena su četiri zahtjeva, godinu kasnije pet, 2015. godine 13, 2017. devet i ove godine CIK je zatražio brisanje pet političkih stranaka.

Prema službenim evidencijama CIK-a, nadležni sudovi su od 2009. godine do oktobra 2018. godine, a na zahtjev CIK-a, iz registra izbrisali ukupno 162 političke stranke.

Među političkim strankama koje su izbrisane iz sudskih registara do ove godine nalaze se i Muslimanska bošnjačka organizacija, Stranka ujedinjenih Muslimana Republike BiH, Politička organizacija Braća Romi, Božija partija-Islamske knjige razumijevanja pravde, istine i slobode Muhamedove objave /BP IKRA PISMO/, Hrvatska čista stranka prava, Narodna demokratska stranka "Gajret" te Stranka omladinske snage – SOS.

Izbrisani su i Borački savez Republike Srpske, Jedinstvena socijalistička partija Jugoslavije – Jajce, Jugoslovenska demokratska stranka – Banjaluka, Nezavisni pravaši, kao i Studentska stranka BiH.

U 2018. godini iz sudskih registara izbrisani su Novi demokratski pokret, PO E-stranka građana Tuzla, Nova demokratija, Stranka regije Livno, Bošnjačka seljačka stranka BiH, Narodna demokratska stranka, Narodna stranka te Demokratska partija - Dragan Čavić.

Kvalitet vazduha je decenijski problem u brojnim gradovima u Bosni, dok je Hercegovina obdarena suncem i njeni stanovnici se ne guše u česticama prašine, čađi i drugih po zdravlje opasnih materija i teških metala. Tradicionalno, najlošiji kvalitet zraka je u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Lukavcu, a sada se pojavljuju Prijedor, Goražde i druga mjesta.

Iako se ovih dana bilježe temperature iznad prosjeka za ovo doba godine, i sunce obasjava mnoge gradove u BiH, ipak kvalitet zraka nije na zavidnom nivou.

"Zagađenje koje mi imamo ovih dana bi bilo gdje drugo u zapadnoj Evropi bilo oglašeno kao stanje uzbune. Zagađenje koje mi trenutno imamo reda nekakvih kad ove gole cifre kad uzmemo stotinu i nešto mikrograma ovih lebdećih čestica PM10, u Parizu, Milanu i nizu drugih gradova zapadne Evrope granica uzbune je 80. Granica uzbune u Sarajevu koje koje jedino ima te granice u Tuzli, Lukavcu, Zenici uopšte ne postoje je 400 mikrograma, znači po procjenama naših vlasti naša pluća su pet puta otpornija nego pluća građana Pariza", kaže Anes Podić iz udruženja Eko-akcija.

Prema podacima stanica za mjerenje kvalitete zraka u Sarajevu je u 12 sati indeks kvalitete zraka iznosio 151, a u posljednjih sedam dana kvalitet zraka je bio nezdrav za sve kategorije stanovništva. Među deset najzagađenih gradova u Evropi je Tuzla, grad koji slovi za jedan od gradova sa najvišom koncentracijom toksičnih čestica u zraku. Nezdrav zrak nije zaobišao ni Zenicu i Lukavac.

To što je vani sunčano ne znači da zrak nije zagađen, upozoravaju stručnjaci. U toku zimske sezone često dolazi do prekoračenja dozvoljene koncentracije zagađujućih materija. Industrijska postrojenja, individualna ložišta, saobraćaj, fosilna goriva najveći su uzročnici zagađenja.

Da nije sve tako crno dokaz je Jajce. Mjerna stanica pokazuje da je u posljednjih sedam dana kvalitet zraka u ovom gradu zadovoljavajući.U Banjaluci se kvalitet zraka ponovo počeo mjeriti u julu ove godine, nakon nešto više od godinu dana zbog problema sa izborom izvođača za mjerenje kvalitete zraka.

"Institut za građevinarstvo mjeri kvalitet vazduha na tri lokacije u gradu, Paprikovac, centar i Borik. Ono što je važno za građane jeste da je na sve tri mjerne stanice da je prva kvaliteta vazduha. Svih 12 polutanata koji se mjere, svih 12 zagađivača niti jedan ne prelazi granične vrijednosti", kaže Milenko Šajić, portparol Gradske uprave Banja Luka.

Koji su najveći zagađivači u BiH precizna istraživanja nemamo. Sezona grijanja još nije u punom jeku, a samim tim ni vrhunac zagađenja kažu stručnjaci Zagađeni zrak u direktnoj je vezi sa bolestima opasnim po život.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH