glavni urednik

glavni urednik

Kampanja za opće izbore u Bosni i Hercegovini počela je prije nekoliko dana. Mnogo prije toga počeli su sa radom, ako su ikad i prestajali, mnogobrojni stranački botovi.

Iako je bot skraćeni naziv za robota (radi se o kompjuterski generiranim komentarima, tagovima i slično koji se nevjerovatnom brzinom šire internetom i osim opsežnom analizom teško je uočljivo da se radi u kompjuterski generiranom sadržaju koji manipulira javnim mnijenjem), taj posao u BiH, ali i u regionu obavlja čitava vojska stranačkih poslušnika.

Svojim aktivnim djelovanjem i konstantnim stvaranjem novih profila relativno mala grupa političkih botova ostavlja dojam da izuzetno veliki broj građana, kroz društvene mreže izražava svoje slaganje to jeste neslaganje sa određenom političkom opcijom, što može dovesti i do promjene mišljenja građana koji sebe doživljavaju manjinom ili im se određena situacija može činiti dosta drugačijom nego je istinsko mišljenje javnosti u realnom svijetu.

Angažirani su na društvenim mrežama, YouTubeu, internet portalima. Stranačke vođe su već odavno shvatile moć i uticaj koje imaju online mediji.

Zavaravanje javnog mnijenja

“Botovanje se, kao fenomen javlja u savremenim društvima. Zastupljeno je, uglavnom na društvenim mrežama, gdje anonimni predstavnici određene politike ili ideologije zavaravaju javno mnijenje. Uglavnom se ovaj oblik lažne propagande javlja sa razvojem i širenjem društvenih mreža. To je zloupotreba i nedemokratska tekovina. Ovaj fenomen koriste sve stranke i rasprostranjen je u cilju promovisanja političkih ideja i stranačkih ličnosti. Stranke uveliko koriste ovaj vid propagande, dobro je organizovan i važan instrument u kampanjama. Zadatak je da promovišu, unište ili ismiju određenu ideju, ličnost sa utiskom da je to stav običnog građanina”, kaže sociologinja Smiljana Vovna.

Bosanskohercegovačko društvo nije ostalo imuno na ovaj oblik političke propagande, jer se na jeftin način dolazi u “kuće” birača.

“Botovi su masa ljudi koji svojim komentarima na društvenim mrežama, često sa lažnih profila, zavaravaju javno mnijenje. Naređeno im je da svojim komentarima stvore utisak da je cijeli svijet opredjeljen i da podržava njihovo mišljenje. Ono je u stvari ciljano, a ne lično”, smatra Vovna.

Djelovanje iz interesa

Botovski komentari se mogu lako prepoznati, smatraju naši sagovornici, jer su uglavnom slični i pojavljuju se na više mjesta identično. Kritičko mišljenje javnosti treba da bude način borbe protiv njih. Treba naučiti javnost kako da na njih reaguje.

“Kada kažete ‘politički botovi’, znajte da ih velike stranke i partije od milošte nazivaju aktivistima. Oni dobijaju instrukcije, najčešće usmene, jer pismene budu svako malo otkrivene. Ukoliko i budu ‘opremljeni’ elektronskim putem, riječ je o (polu)pripremljenim rečenicama/instrukcijama koje glume neki argument. Njih treba preraditi i kao kakav poluproizvod ugurati u raspravu kako bi krenula željenim tokom. Uglavnom koriste ad hominem argumente, pa se uopće ne raspravlja o programu i ciljevima. Na taj način skreće se pažnja na efemerne stvari i svaka kritika konkretnih zakona ili poteza se nastoji obesmisliti”, kaže Emir Džambegović, profesor komunikoloških znanosti.

Krijući se iza lažnih profila te ostavljajući komentare na društvenim mrežama botovi promovišu određenu političku opciju, odnosno omalavažavaju i diskredituju drugu, a opet na račun svoje. Naravno, rijetko kad botovi djeluju iz ljubavi, već svoj angažman redovno naplaćuju.

“Takvi će biti plaćeni ili novcem ili sitnim uslugama političkih feuda, tih socijalnih kapitalista koji raspolažu kapitalom društvenog uticaja, te mogu čarobno zaposliti ‘na budžet’, našteliti operaciju u bolnici preko reda, magično pretvoriti prolazak autom kroz crveno u prolazak kroz zeleno, sve zavisi kako je ko uspio isposlovati poziciju”, tvrdi Džambegović.

Zaštititi društvo od djelovanja stranačkih botova

Kako se izbori približavaju pojačat će se i aktivnost političkih botova. Pitanje koje se nameće jeste kako društvo sačuvati od njihovog štetnog uticaja. Jedna od posljedica njihovog djelovanja jeste i raspirivanje mržnje u društvu.

“U politici uvijek postoji doza populizma, ali se politika ne može zasnivati samo na lažima. U pitanju je sistemska manipulacija i obmanjivanje javnosti. Komentari koje predstavljaju mogu često da budu i generator mržnje. Posljedice mogu da se odraze na jednu grupu ili na pojedinca, ali i na društvo u cjelini”, kategorična je sociologinja Vovna.

Svaki birač treba imati razvijenu svijest da može prepoznati i razlikovati stvarne vrijednosti od propagande.

“Svako od nas mora i može da zna šta želi od politike i ideologije za koju će se opredijeliti na izborima. Ne treba dozvoliti da nas zavaraju stavovi određenih ljudi koje, u suštini i ne poznajemo, pa ne možemo ni vrednovati i ocjenjivati njihove izjave. Svaki tekst ili komentar na društvenim mrežama mora proći našu moralnu i ideološku provjeru u nama samima da bi ga prihvatili ili ne kao istinito. Na djelu je amoralna pojava koja je toliko intenzivna da treba što prije da je se riješimo”, ističe Vovna.

Botovi djeluju i imaju uticaja onoliko koliko im svaki pojedinac odnosno društvo dopusti. Ako smo sami dio te armije, ističu naši sagovornici, koja je u funkciji politike, ako prihvatimo da od nje imamo samo ličnu korist, a ne opće dobro onda svjesno ili nesvjesno, javno ili tajno postajemo i pristajemo da budemo samo alatka u rukama politike i ništa više.

Iako su početkom godine najavili skoro raspisivanje tendera za uništavanje ranije zaplijenjenih vozila, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH još nema objedinjene spiskove automobila koji treba da budu uništeni.Inače, pojedina vozila koja čekaju na uništavanje zaplijenjena su još 2006. godine, a Savjet ministara BiH i Uprava za indirektno oporezivanje nisu ih se sve ove godine uspjeli riješiti i redovno su plaćali zakup prostora na kojem se ona čuvaju.

“Uništenje motornih vozila oduzetih pravosnažnom sudskom odlukom trenutno je u fazi objedinjavanja konačnih spiskova iz svih regionalnih ureda UIO. Konačan broj pravosnažno oduzetih auta predviđenih za uništenje iznosi 2.703”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.Upravo je UIO godinama od Savjeta ministara BiH tražila dozvolu da uđu u posao uništavanja vozila, međutim Savjet ministara to je opstruisao uvijek tražeći dodatne informacije, a u jednom trenutku ni u Upravnom odboru UIO nije bilo saglasnosti kako riješiti to pitanje.

“Rok za uništenje vozila nije preciziran, ali se preduzimaju mjere za što hitnije rješavanje ovog problema. UIO će raspisati tendersku proceduru u skladu sa zakonskim propisima, gdje će vozila biti izložena prodaji u staro željezo, od čega se očekuje i dodatan prihod”, rekli su nam u UIO, dodajući da nemaju procjenu o vrijednosti tih vozila, jer bi to mogla procijeniti samo neka stručna osoba iz te oblasti, a UIO nema novac da angažuje nekoga takvog.

Podsjećanja radi, problem vozila koja su oduzeta, a koja se nalaze po skladištima širom BiH, UIO je djelimično naslijedila još od carinskih uprava entiteta, između ostalih tu su i ona koja je MUP Republike Srpske oduzeo u akciji “Falsifikat” još 2014. godine. Tada je oduzeto nekoliko stotina auta, koja i danas propadaju po skladištima koje Uprava za indirektno oporezivanje iznajmljuje, a zakup tih prostora plaća gotovo 90.000 godišnje.

Kako su pojasnili u UIO, osnovni razlog za njihovo uništavanje je taj što ne ispunjavaju uslove za prodaju i što su bila starija od sedam godina, tako da nisu mogla biti uvezena u BiH, kako je bilo predviđeno u to vrijeme. Nakon toga na snagu su stupili zakonski propisi po kojima je bilo obavezno da vozila moraju proći homologaciju, što ona naravno nisu ispunjavala.”Vozila su iz razdoblja od 2000. godine pa do danas, s tim da su neka ušla u BiH prije više godina, ali je prekršaj otkriven tek naknadno”, rekli su nam u UIO.

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata nastupila je grobna tišina nakon što je predsjednik SDS-a Vukota Govedarica javno upitao: - Da li jedna ustaška unuka može da vodi srpski narod i da priča o srpstvu i časti!?

To se odnosi na Željku Cvijanović, čiji djed po majci je, kako navode, bio ustaški satnik Pejo Marić a njegov sin Ivo, Željkin ujak, borac HVO.

"Zar ona, čiji je djed Pejo Marić bio ustaški satnik koji je satirao i palio srpska sela oko Dervente, a ujak borac Hrvatskog vijeća odbrane, da pominje otadžbinski rat?!

Zar ona koja ove činjenice nije našla za shodno da demantuje, hoće da bude predsjednik Republike Srpske?!", konstatovao je Govedarica i tako u lice bacio rukavicu suparničkom taboru, gdje je zavladao muk po tom pitanju.

Umjesto demantija ili priznanja uslijedila su nemušta saopštenja u kojima se svjesno prikrivaju te činjenice i plasiraju informacije da je premijerka i kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović kćerka straješine VRS, što niko i ne spori, a o ustaškom porijeklu ni riječi.

U odbranu Cvijanovićeve, kao u Titovo vrijeme, prvi su pritekli pripadnici organizacije bivših starješina VRS, ističući ulogu njenog oce ne pominjući njenu porodičnu vezu sa ustaškim satnikom Pejom Marićem i borcem HVO Ivom Marićem.

Ovaj posljednji, Ivo Marić dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata Herceg Bosne, bio je u aprilu ove godine na obilježavanju 26-te godišnjice osnivanja 102, odžačke brigade HVO-a.

Kako je prenio portal Odžak.ba, Ivo Marić je tada rekao da je cilj brigade bio zaštiti stanovništvo od "velikosrpske agresije".

Navodi da je tokom rata kroz tu brigadu HVO prošlo tri hiljade i dvjesto boraca...

Nakon ovog predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je predao jasenovačku građu Hrvatskoj, kao i zbog njegovih bliskih odnosa sa HDZ-om BiH srpskom narodu treba da kaže kuda plovi ovaj brod zvani Republika Srpska, piše BNTV.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pretpjela je drugi poraz u drugom krugu kvalifikacija za svjetsko prvenstvo.

Izabranici selektora Jasmina Repeše večeras su u Skenderiji, pred oko 3.500 gledalaca poraženi od Češke sa 80:85.

Ovim porazom reprezentacija Bosne i Hercegovine praktično je ostala bez šansi da izbori plasman na SP, dok su Česi upisali sedmu pobjedu i gotovo su sigurni učesnici prvenstva u Kini.

Veći dio susreta Česi su diktirali tempo i imali rezultatsku prednost do devet poena. U finišu poluvremena BiH predvođena kapitenom Kikanovićem, serijom poena dolazi do izjednačenja 35:35.

U posljednoj minuti Česi su trojom Bohacika ponovo poveli, a potom je Atić pogodio za konačnih 37:38 nakon 20 minuta igre.

Početak drugog poluvremena pripao je bh. košarkašima koji prvi put dolaze do vodstva 42:38. Uzvratili su Česi sa pet uzastopnih poena, ali je tada proradio ponovo Kikanović koji vraća prednost na stranu BiH.

Do kraja treće četvrtine igralo se izjednačeno, a u finišu Milošević i Atić pogađaju za vodstvo BiH 60:57. Ipak sa zvukom sirene Česi trojkom dolaze do izjednačenja.

Česi i u posljednjoj četvrtini ponovo preuzimaju igru i dolaze do prednosti od 64:70. Ipak, finiš je donio pravu dramu, s obzirom na to da su košarka BiH serijom poena u 39. minuti došli na samo poen zaostatka. Imali su priliku i za vodstvo, ali je Nurkiću dosuđen prekršaj u napadu, peti-isključujući.

Česi su u nastavku postigli četiri poena i došli do prednosti 79:74. Atić je trojkom 55 sekundi pije kraja vratio nadu bh. timu, ali je Satoranski u naredna dva napada bio precizan i vratio šest poena prednosti, nedostižnih za reprezentaciju BiH.

Najefikasniji u reprezentaciji BiH bili su Nurkić sa 19, Kikanović sa 16, Musa s 15 poena i Atić sa 13 poena, a kod Češke Satoransky sa 23 i Schilb sa 22 poena.

Tek što je na filmskom festivalu u Veneciji predstavio svojoj novi film, dokumentarac "Posljednji heroj" posvećen najsiromašnijem predsjedniku na svijetu Joseu Mujici, bivšem predsjedniku Urugvaja, režiser Emir Kusturica je najavio svoj novi filmski, također dokumetarni, projekat.

Riječ je o filmu čiji je radni naslov "Ni heroj, ni zločinac" posvećenom, kako je slavni režiser rekao, "duhom najsiromašnijem predsjedniku na svijetu, Miloradu Dodiku, lideru Republike Srpske".

"Kao što sam rekao novinarima u Veneciji, heroji moga djetinjstva bili su Pancho Villa i Fidel Castro, no pošto su oni mrtvi i nisam mogao snimiti filmove o njima, napravio sam film o Mujici, čovjeku koji liči na njih. Slično je i sa herojima mojih srednjih godina, Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću. O njima ne mogu snimiti filmove, ali mogu o onome koji je sve njihove vrline okupio u sebi - Miloradu Dodiku, naravno", objasnio je Kusturica stvaralačke motive za svoj naredni film.

Na konferenciji za medije održanoj u lijepom, starom gradu Andrićgradu, Kusturica je rekao kako ga je oduvijek privlačilo i inspirisalo i nadahnjivalo odsustvo bilo kakvog duha kod predsjednika RS.

"Kao Srbin i Kartiezijanac, mogu reći da je siromaštvo duha kod Dodika apsolutno, to je svojevrstan anti-duh, kojeg nema ni u tragovima, nepoznat kod osoba koje se nalaze na takvim odgovornim mjestima. Pratio sam njegove javne nastupe, svojevrsne festivale siromaštva duha i praznike deficita elementarne kulture. Njegovo moćno, gromoglasno "Ne može nam niko ništa", koje dolazi iz najnižih slojeva duha i uma, je neodoljivo i neponovljivo", podsjetio je režiser i otkrio šta je prelomilo da se upusti u još jedan filmski izazov.

"Gledao sam nedavno predsjednika Dodika kako se obračunao sa nekim opozicionim fićfirićem. Takvo pljuvanje, vrijeđanje, udarci pesnicom sa leđa, sočne narodne psovke, lomljenje mobilnog telefona, rudimentarni divljački, pobjedonosni smijeh nakon svega, to se ne viđa kod običnih predsjednika, takvo siromaštvo duha se ne rađa, ono se gradi i dorađuje. Meni je odmah proletjelo kroz glavu: TO JE MOJ ČOVJEK!".

Snimanje filma o Miloradu Dodiku - duhom najsiromašnijem predsjedniku na svijetu, kako je rečeno, odvijat će se narednih nekoliko godina na vašarima, slavama, šatorskim svadbama, koridama u svim zemljama u kojem Dodiku, "ni heroju, ni zločincu" nije zabranjen ulazak, odnosno, kako je kazao Kusturica, "još uvijek nije taraba".

U Bijeljini je uhapšeno devetnaest osoba, koje su protekle noći učestvovale u tuči sa smrtnim posledicama od kojih je A.P. iz Bijeljine preminuo, a B.K zadobio tjelesne povrede.

Iz Policijske uprave Bijeljina su potvrdili da je u toku kriminalistička obrada uhapšenih i rad na dokumentovanju krivičnih djela ubistvo i učestvovanja u tuči.

Također, preduzimaju i istražne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja činjenica i okolnosti koji su doveli do tog događaja.

Aktivnosti policije su preduzimaju pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

Na području Zenice, izvršeni su pretresi i lišenja slobode tri osumnjičene osobe i pronađena je i oduzeta veća količina različitih narkotika namijenjenih ilegalnom narko-tržištu.

Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za organizovani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, policijski djelatnici Državne agencije za istrage i zaštitu-SIPA, na području Zenice izvršili su opsežnu akciju koja je rezultirala pronalaskom i zaplijenom oko 20 kilograma različitih opojnih droga.

U akciji su lišene slobode tri osumnjičene osobe, a postupajući tužitelj je u sjedištu SIPA koordinirao aktivnosti na terenu. Aktivnosti su realizovane u saradnji sa Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH.

U akciji je pronađena i zaplijenjena veća količina različitih opojnih droga i to 15 kilograma opojne droge cannabis-marihuana i 3,9 kilograma opojne droge amfetamin (speed). Također, 0,316 kg opojne droge amfetamin (ecstasy) i 0,4 kilograma opojne droge heroin.

Navedene količine opojne droge na ilegalnom narko-tržištu dostižu cijenu od više desetina hiljada KM. Akcija predstavlja odlučan udarac agencija za provođenje zakona strukturama narko-kriminala na području ZDK-a i BiH.

Osobe lišene slobode bit će predate postupajućem tužitelju koji će nakon ispitivanja donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu.

Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) do sada je prijavljeno više od 150 slučajeva nezakonitih prijava za glasanje iz inostranstva, međutim po riječima stručnjaka, u BiH je hiljade takvih slučajeva i neophodno je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvo BiH hitno sprovedu istragu i javnosti saopšte ko su ljudi i u ime kojih političkih partija su krali idenitete građana BiH.

U CIK-u kažu da će kompletnu informaciju o postupku registracije birača izvan BiH sa pratećom dokumentacijom dostaviti Tužilaštvu BiH te da im osim birača informacije o zloupotrebama i registraciji u inostranstvu stižu iz policijskih stanica i opštinskih i gradskih izbornih komisija gdje takođe građani prijavljuju da ih je neko mimo zakona prijavio da glasaju iz Hrvatske, Austrije, Srbije...

"Većina tih informacija se odnosi na opštine Velika Kladuša, Modriča i Orašje", rekli su "Nezavisnim" u CIK-u, gdje podsjećaju da su spriječili upis 9.136 birača za glasanje iz inostranstva zbog nepotpune dokumentacije, ali i u slučajevima gdje je više od sedam osoba prijavljeno na jednu adresu.

Kako su pojedini građani završavali na spiskovima za glasanje iz inostranstva, ispričala nam je jedna Banjalučanka, čije ime je poznato redakciji. Ona kaže da je prije nekoliko godina na molbu jedne prijateljice popunjavala anketu u kojoj je navela i svoje lične podatke te da je u ponedjeljak na stranicama CIK-a provjerila da li je upisana u birački spisak i gdje treba da glasa, međutim kao adresa navedeno je da je to u Beogradu.

"Nas šest-sedam prijatelja tada je popunilo tu anketu i skoro svi smo registrovani u Beogradu da glasamo. Pored nas i naše porodice, članovi naših porodica su popunjavali tu anketu kako bi izašli u susret koleginici i ti ljudi su završili na spisku za glasanje iz inostranstva", ispričala je ova Banjalučanka.

Jedan od načina na koji se prikupljaju lični podaci građana, a kasnije zloupotrebljavaju je i kroz nagradne igre, a javnost je imala priliku u prethodnom vremenu da vidi da je bilo nekoliko slučajeva navodnih nagradnih igara u kojima se traži skeniranje ličnih dokumenata, jedinstveni matični broj itd.

"Radi se o klasičnoj krađi identiteta i to je krivično djelo. Uvijek je toga bilo i na prošlim izborima i na onim prije njih, ali nikada ovako masovno. Ako je otkriveno do sada 150, to znači da je hiljade takvih slučajeva. CIK pod hitno treba da objavi spisak birača koji glasaju iz inostranstva pa da građani mogu da vide", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Iz nezvaničnih izvora saznajemo da je vrlo jednostavno ući u trag onima koji su krali identitet i mimo njihove volje prijavljivali građane za glasanje iz inostranstva te da je potrebna samo dobra volja da se to uradi. Prije svega neophodna je međudržavna saradnja policijskih i pravosudnih institucija kako bi oni koji su to radili bili privedeni pravdi i odgovorali za ono što su učinili.*

Ako nastavi ovim tempom, BiH će biti potrebno 60 godina da dosegne prosjek primanja zemalja članica EU, piše ugledni američki “Bloomberg” u reportaži o BiH.Citirajući Emanuela Salinasa, šefa Kancelarije Svjetske banke u BiH, koji upozorava da će zemlju napustiti većina stanovništva zato što ne vide nikakvu perspektivu za sebe i svoje porodice, “Bloomberg” ističe da postoji opasnost da se zemlja vrati u stanje nestabilnosti, posebno zbog geopolitičkih prilika, pišu Nezavisne novine.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da se slaže s procjenom da BiH treba više decenija da stigne nivo prihoda, ali ne misli da loša ekonomska situacija može izazvati tenzije.On, naime, kaže da je 2008. godine radio simulaciju po kojoj je pretpostavio potpunu stagnaciju rasta bruto domaćeg proizvoda EU i solidnih četiri odsto rasta za BiH.

“Prema takvom scenariju, mi bismo se negdje 2070. izjednačili s prosjekom EU, a u proteklih deset godina situacija se nije poboljšala, nego, naprotiv, pogoršala. BiH sada ima rast između 2,4 i tri odsto, a imajte u vidu da je to rast sa niske osnove. Naših tri odsto se, na primjer, nikako ne može porediti s njemačkim rastom od tri odsto jer je njihova osnova neuporedivo šira”, kaže on.

Kako navodi ova medijska kuća, balkanski nacionalisti ohrabreni su revizionističkom spoljnom politikom Donalda Trampa, američkog predsjednika, sve jačom ulogom Turske i Rusije na Balkanu, kao i talasom populističkog nacionalizma u Evropi. “Bloomberg” upozorava da oni priželjkuju prekrajanje granica u regionu koji je nedavno pretrpio velika ratna razaranja.

Oni upozoravaju da ove tendencije, kao i bliskost srpskih političkih lidera s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, i bošnjačkih s Redžepom Tajipom Erdoanom, možda ne mogu dovesti do novog rata, ali mogu do ozbiljne nestabilnosti, koja bi mogla imati posljedice po Evropu. Osim rastućeg secesionizma i nacionalizma u BiH, kao opasan problem navode i ideje o promjeni granica i razgovorima koje tim povodom vode predstavnici Beograda i Prištine.

“Čak i ideja da se mijenjaju granice mogla bi izazvati domino efekat u BiH, koja je podijeljena po etničkim linijama u dva entiteta od kojih u jednom dominiraju Srbi, a u drugom muslimani i Hrvati”, piše “Bloomberg”.Fadil Novalić, premijer FBiH, je “Bloombergu” izjavio da bi prijetnja ratom bila veća ako bi Milorad Dodik, predsjednik RS, nastavio insistirati na promjeni granica u BiH.“Svaki sporazum između Kosova i Srbije će na ovaj ili onaj način dotaći BiH, koja je zadnjih hiljadu godina bila raskrsnica svjetskih sukoba”, navedeno je.

“Bloomberg” tvrdi da je jedan od razloga takvom stanju u BiH to što je ostavljena u praznom prostoru između obećanja članstva u EU i integracija u NATO.Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, kako piše “Bloomberg”, je tražio da međunarodna zajednica podvuče crvenu liniju kao upozorenje da ne dođe do odvajanja RS. On, kako ističe “Bloomberg”, ne vjeruje da će do toga doći, ali da sami razgovori o secesiji stvaraju nestabilnu atmosferu.

Incko je upozorio da je EU spremila mjere sankcija ukoliko bi se Dodik usudio da krene u secesiju. Podsjećanja radi, mjere su usvojene 2011. godine i daju pravo aktiviranja u slučaju da dođe do ozbiljnog ugrožavanja Dejtonskog sporazuma.Incko, takođe, ističe da je Srebrenica nakon rata pripala RS i da međunarodna zajednica mora biti pažljiva da to ne bude novi povod za rat, s obzirom na ono što se tamo desilo, pišu Nezavisne novine.

Opštinski sud u Sarajevu naredio je ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću da zbog klevete mora isplatiti vršiocu dužnosti glavnog tužioca BiH Gordani Tadić tri hiljade KM sa uračunatim kamatama, rečeno je u ovom sudu.

- Opštinski sud u Sarajevu donio je presudu kojom je izrečeno da se djelimično usvaja tužbeni zahtjev i nalaže tuženom da tužiocu isplati tri hiljade KM sa kamatama po kamatnoj stopi u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate, počevši od 11. avgusta 2017. kao dana podnošenja tužbe, pa do isplate, navela je portparol ovog suda Amra Hodžić.

Mektić je dužan Tadićevoj da nadoknadi i troškove parničnog postupka od 1.109 KM.

Naložena je i javna izreka ove presude na Radio-televiziji BiH u emisiji "Dnevnik 2", nakon što ona bude pravosnažna.

Tužba je podnesena 11. avgusta prošle godine zbog niza neistina koje je 17. jula 2017. na konferenciji za novinare Mektić iznio na njen račun.

Glavni tužilac je nakon Mektićevih neistina prošle godine od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV9 BiH i Vijeća ministara BiH tražila da preduzmu sve mjere i radnje s ciljem njene zaštite kao nosioca pravosudne funkcije i vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Iz Tužilaštva BiH prošle godine je takođe rečeno da su svi Mektićevi navodi neosnovani i apsolutno neistiniti i usmjereni na njenu ličnu i profesionalnu diskreditaciju.

Opštinski sud u Sarajevu naložio je Mektiću u aprilu ove godine da isplati potpredsjednici VSTV-a Ružici Jukić 3.500 KM na ime nematerijalne štete zbog klevete nanesene u emisiji "Pošteno" FTV-a, kao i troškove postupka u iznosu od oko 1.200 KM.

Jukićeva je tužila Mektića zbog uvreda koje je iznio poput onih da je "frizerka", da je "nacionalista" i da "mrzi Srbe", da je davala sugestije sudiji Lejli Fazlagić i da joj je Tadićeva rođaka.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH