glavni urednik

glavni urednik

Političari u BiH svako malo se potrude ukazati koliko je krhak mir koji im je prije 22 godine donio Daytonski sporazum. Zveckanje oružja vrlo je korišten termin u odnosima na relaciji Banja Luka - Sarajevo, no predsjednik srpskog entiteta Milorad Dodik ovaj put ga je primijenio gotovo pa doslovno. Sredinom ožujka iz kragujevačke tvornice Zastava oružja isporučit će mu 2500 automatskih pušaka naručenih u studenom prošle godine.

Za ministra unutarnjih poslova FBiH Aljošu Čamparu to je zabrinjavajuća vijest, za Milorada Dodika to je osiguranje sigurnosti, javnog reda i mira te obrane Republike Srpske. Nisu, dakako, ovime oduševljeni zapadnjački diplomati. Austrijanac Valentin Inzko, predstavnik međunarodne zajednice u BiH, izjavio je kako policija u njegovoj zemlji ima na raspolaganju 400 pušaka na području cijele države te da to oružje nije potrebno normalnoj policiji. Milorad Dodik ima svoje argumente, a čini se i da ne misli stati samo na puškama.

- Policija Republike Srpske ne samo da će nabaviti 2500 pušaka, nego i sve što bude bilo potrebno za specijalnu policiju i što je u standardu regionalnih policija u borbi protiv terorizma i onoga što suvremene policije imaju. To nije ništa drugo, osim modernizacija policije i jačanje njene uloge. To je jedna sasvim legitimna i legalna akcija i mi tu nemamo što kriti, jer 20 godina nismo imali pravo na opremanje policije, a sada je došlo vrijeme da to napravimo. Ako to nekome smeta, neka pročita Ustav i zakon i vidjet će da je sve usklađeno - poručio je Dodik, pa podsjetio kako BiH nije nadležna za policiju Republike Srpske, jer nema ustavno pravo na tako nešto.

Nova brigada

U Banju Luku stiže 1500 strojnica M05E1 te 1000 komada automata M92 ukupne vrijednosti 930.000 dolara. Radi se o automatskim puškama kalibra 7.62 mm, proizvedenih na bazi ruskog Kalašnjikova (AK-47) s preklopnim kundakom. Iz Ministarstva unutarnjih poslova naglašavaju kako su za tu nabavu ishodili sve potrebne suglasnosti iz državnih ministarstava vanjskih poslova, obrane i vanjske trgovine te dobili pozitivno mišljenje Obavještajno-sigurnosne agencije BiH. Dodikov ministar policije Dragan Lukač podsjeća da je parlament Republike Srpske donio novi zakon o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, pa zato formiraju teško naoružanu brigadu koja će imati između 2500 i 3000 pripadnika.

- Svi naši policajci, u skladu sa zakonom, kao svi policajci u Europi i svijetu, imaju pravo na kratko i dugo naoružanje. Problem MUP-a je bio što se proteklih godina nije radilo na tome, što su naši pripadnici koristili jedan broj pušaka koje su ostale iz proteklog rata, što je neadekvatno oružje za policijsku namjenu - kazao je Lukač, podsjećajući na napad Nerdina Ibrića na policijsku postaju Zvornik prije tri godine, kada su dva policajca ranjena, a jedan je poginuo, braneći se pištoljima starim 30 godina, a jedan je komad oružja tom prilikom zatajio.

Sigurnost građana

Srpske specijalce bi, nagađa se u javnosti susjedne države, trebali obučavati ruski instruktori odnosno savjetnici, i to temeljem Protokola o suradnji Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i Državnog ministarstva unutrašnjih poslova Rusije, kojim je predviđeno da specijalne jedinice MUP-a obučavaju ruski specijalci.
Sam Lukač potpisao ga je 2015. godine u Moskvi, a on je, izvijestili su tada iz MUPRS-a, “izraz prepoznate potrebe potpisnica za čvršćom suradnjom i ostvarivanja direktnog kontakta u oblasti suzbijanja i borbe protiv transnacionalnog kriminala i najtežih kaznenih djela, a sve u cilju efikasnijeg ostvarivanja prava i sloboda građana Republike Srpske i Ruske Federacije”. No, čudno je stoga što je mogućnost takve suradnje odbacio sam Lukač, kazavši kako njihove specijalce neće obučavati Rusi, već - Amerikanci, jer je MUP i do sada provodio obuku svojih pripadnika s američkim specijalnim jedinicama i europskom policijom.

Takve izjave čudne su oporbenom SDS-u koji se pita zašto Dodik izbjegava suradnju s “prijateljskom ruskom policijom koja je jedna od najbolje obučenih u svijetu”, smatrajući da Dodika u ovom projektu vode osobni, a ne javni interesi. Istovremeno Dodikov potpredsjednik Ramiz Salkić, koji se bira neovisno, pripadnik je bošnjačkog entiteta i njegov veliki kritičar, tvrdi da je naoružavanje policije Dodikov politički projekt koji nema veze s jačanjem sigurnosti građana, ali ima s uspostavom oružanih formacija koje trebaju štititi Dodikovu vlast.

Dok najmoćniji čovjek Republike Srpske uporno demantira sve što mu se ne sviđa i postrojava one koji ga živciraju svojim izjavama (svojem zamjeniku Salkiću najavio je smanjenje plaće od 20 posto zbog iznesenih stavova o nabavi pušaka), istovremeno uređuje centar za obuku svojih specijalaca.

Golemo zemljište

Golemi kompleks nastaje na temeljima nekadašnje vojarne JNA Zalužani, koja se na čak 55 hektara prostire na području istoimenog banjalučkog naselja i susjedne općine Laktaši, inače rodnog mjesta Milorada Dodika. Vojarna je proglašena neperspektivnom za oružane snage BiH, te je predana u vlasništvo lokalnoj upravi, koja ju je pak dala MUP-u. U kompleksu koji se nije godinama održavao ipak je korištena staza za auto utrke, sportski aerodrom i padobranski centar. Za uređenje i prenamjenu kompleksa Republika Srpska ulaže više od tri milijuna kreditnih eura. Renoviraju deset od pedesetak objekata, uređuju dvorišni dio te grade tri nova objekta: portirnu, skladište za oružje i objekt u kojem će držati pse. U novoobnovljene zgrade uselit će specijalnu jedinicu, jedinicu za podršku, kao i novoformirani Centar za obuku. Kompleks bi trebao biti otvoren 4. travnja kada Republika Srpska slavi Dan policije, a da su radovi poodmakli, na mjestu događaja uvjerili su se reporteri Magazina.

Ulaz u vojarnu nalazi se stotinjak metara od glavne prometnice koja spaja Laktaše s Banjom Lukom. Na prijavnici na ulazu dežura policija, a pristupna rampa stalno je dignuta jer je velik broj vozila koji tim dijelom prometuju. Okružili smo vojarnu koliko je to bilo moguće lokalnim putovima. Vidljivo je da većina zgrada neće biti obnovljena, one su u ruševnom stanju, a zelene površine su obrasle u korov, čak i visoko raslinje. Zapazili smo i nekoliko karaula ostalih iza JNA na kojima je iscrtana jugoslavenska zastava. U središnjem dijelu vidimo četiri zgrade na kojima su obnovljena pročelja u bijelo-plave boje te postavljena PVC stolarija. Što će se iza žice i ograde koja je također ostala kao nasljeđe JNA događati, zasad se može samo pretpostavljati. To neće moći vidjeti ni prvi susjedi iz naselja naslonjenog na vojarnu jer će im pogled zaklanjati drveće.

U javnosti susjedne države već neko vrijeme se govori o snažnoj ruskoj želji da ima svoju bazu na zapadnom Balkanu, a Republika Srpska za takvo nešto im je geostrateški najzapadnija varijanta. Bosanski mediji navode kako su to među ostalim bile teme na šest sastanaka Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koliko su ih dvojica političara održala u posljednje četiri godine. Navode ruski interes za gradnju tri baze: u Mahovljanima kraj Banje Luke, na Sokolcu i u Trebinju. Radi se o bivšim vojarnama iz kojih bi Putin bez problema na puškometu svojih raketnih sustava imao cijelu Europu. Ulaz u ove projekte bila bi gradnja tzv. humanitarnih centara u tim napuštenim vojnim kompleksima. NATO strahuje da svaki takav humanitarni centar lako može prerasti u vojnu bazu.

“Srbska čast”

Znakovito je da je u Banjoj Luci počela s djelovanjem niška podružnica udruženja “Srbske časti”. Ćelavi i nabildani muškarci svoju organizaciju predstavljaju humanitarnom, a svoje namjere miroljubivima i apolitičnim. Teško je osobe koje izvana djeluju kao dobro istrenirani specijalci povezati s humanitarnim akcijama pomaganja svojim sugrađanima.

Defile u Banjaluci

Osim toga, mnogi od njih imaju iza sebe kriminalnu prošlost. SDS je zbog njih prozvao Dodika i njegovog ministra Lukača, optužujući ih da osobe s policijskim dosjeima pozivaju na prijeme u Narodnu skupštinu. Fotografije na kojima s njima pozira Milorad Dodik, smatra oporba, dokaz su da stvara privatnu vojsku kojim plaši narod pred jesenske izbore. No, u federalnom Ministarstvu sigurnosti smatraju, navode mediji, da se tu ne radi samo o Dodikovoj propagandi, već da predsjednik RS-a formira paravojne jedinice u Republici Srpskoj.

Znakovito je da su tijekom neustavnog Dana Republike Srpske pripadnici “Srbske časti” 9. siječnja sudjelovali u defileu na ulicama Banja Luke. Pridružili su im se i kolege iz Niša, jer su na banjolučkim ulicama viđene srbijanske registracijske oznake na automobilima na kojima su bili grbovi “Srbske časti”.

Orden časti

Pripadnike ove udruge uspoređuju s Noćnim vukovima, bajkerskom skupinom koja je to samo formalno, u stvarnosti se radi o paravojski koju financira predsjednik Vladimir Putin. Klub je osnovan 1989. godine i broji 5000 članova. Ističu da se bore za pravu slobodu i protiv američke demokracije. Svaki član pristaje na žrtvovanje privatnog života i spreman je položiti svoj život u ime kluba i bratstva. Dobar dio članstva čine umirovljeni obavještajci, policajci i vojni specijalci.

Njihovi članovi se nalaze na američkoj crnoj listi zbog svoje intervencije na Krimu. Vođi Noćnih vukova Aleksandru Zaldastanovu zvanom Kirurg, zabranjen je ulazak u SAD i EU. Prati ga glas da je po svojoj moći treći čovjek Rusije.

Usprkos svemu, Milorad Dodik je ruske ultranacionaliste prošli mjesec odlikovao Ordenom časti za naročito isticanje u afirmaciji ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda i jačanju prijateljskih odnosa između Rusije i Republike Srpske. On je s njima u vezi godinama, te je iz te veze uslijedio poziv za sudjelovanje u defileu Banjom Lukom 9. siječnja na kojem su Noćni vukovi primili priznanje.

Oni su Dodika pozvali na svoj bajkerski susret “Ruski san” u kolovozu u Sevastopolju, te najavili dolazak u Banju Luku na jesen, neposredno prije predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj.

- Ne mogu zamisliti Noćne vukove bez Republike Srpske i Srbije i jednostavno ne mogu zamisliti da u ovim zemljama, neraskidivo povezanim s Rusijom, naše ideje ne budu shvaćene - rekao je Zaldastanov u intervjuu za Glas Srpske.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK) zaprimili su prijavu da je na diskoteku QM u Banovićima bačena eksplozivna naprava, potvrđeno je za Klix.ba

Kako su nam kazali iz MUP-a TK, prijava je upućena oko 21 sat, a na mjesto događaja već je upućena ekipa koja provjerava navode.

Prema nezvaničnim informacijama, na disktoteku je bačena bomba, a ima i povrijeđenih osoba, ali o ovome nisu mogli govoriti u kantonalnom MUP-u.

Inače, diskoteka QM je u vlasništvu Mirsada Kukića, bivšeg predsjednika Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije TK koji je smijenjen prije nekoliko dana s ove pozicije.

Američka kompanija Coca-Cola iskazala je gubitak u četvrtom kvartalu 2017. zbog rasta iznosa poreske obaveze na 3,6 milijardi dolara, što je posljedica nedavno usvojenih izmena poreskog zakona u SAD.

Kompanija sa sjedištem u Atlanti je prijavila gubitak od 2,75 milijardi dolara, ili 65 centi po akciji, prenosi agencija AP.

Prihodi kompanije su takođe pali, pošto najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića i napitaka prodaje svoj biznis u delu flaširanja. Prihodi su opali za 20 odsto na 7,51 milijardu dolara, ali su ipak nadmašili projekcije "vukova" sa Volstrita koji su predviđali da će iznositi 7,36 milijardi dolara.

Industrijski analitičari su već ranije prognozirali pad oba ova pokazatelja zbog sprovođenja aktuelnih promena u poslovanja kompanije, ali su uprkos tome akcije Coca-Cole jutros ojačale na berzi za 28 centi na 45,06 dolara.

Na današnjoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona izglasana je smjena kantonalne vlade i premijera Bege Gutića, javlja reporterka N1.

Sa 20 glasova za, tri protiv i 11 suzdržani, srušena je večeras Vlada TK. Podršku smjeni dao je i SBB, iako je koalicioni partner SDA, te se još ne zna kako će se to odraziti na više nivoe ove koalicije. Do smjene je došlo zbog sukoba dvije struje unutar stranke. Jedna na čelu sa Begom Gutićem, druga na čelu sa Mirsadom Kukićem, nedavno smijenjenim predsjednikom KO SDA Tuzla.

"Nažalost, na sceni je jedna privatna opcija zastupnika predvođena Mirsadom Kukićem, kojoj se priključio i naš koalicioni partner. Mi zvanično koaliciju imamo sa SBB i nekim strankama još", dodaje Amir Fazlić, povjerenik KO SDA Tuzla.

Gutić i oni koji su ga podržali smatraju da će smjenom ove postave vlade, doći do destabilizacije kantona. Suprotna struja u SDA, ne misli tako.

"Naravno da je predsjednik Povjereništva Amir Fazlić zbunjen. Ovo nije kontra udar Mirsada Kukića. Ovo je bojaznost Amira Fazlića koji je obećao Bakiru Izetbegoviću da ima skupštinsku većinu, da ima većinu u Vladi i da će zadržati isti broj glasova kao na prošlim izborima", smatra Senad Alić, predsjedvajući Skupštine TK.

U maratonskoj sjednici skupštine poslanici su se redali za govornicom i optuživali jedni druge za neuspjehe njihovih stranaka. Smjenu su podržali veći dio poslanika SDA, SBB-a i NS Radom za boljitak.

"Odgovorno tvrdim da nije dogovaran nikakav prelazak niti jednog zastupnika u naše redove", poručuje Fuad Hadžimehmedović, poslanik SBB u Skupštini TK.

"Mi bi da smo mogli i da smo imali dovoljno ruku ovu vladu smjenili puno prije, ali želim prije svega upozoriti predsjednika i ovih 13 ovdje, da ovo što danas rade ja haos i rušenje digniteta Skupštine", ocjenjuje Dževad Hadžić, poslanik SDP u Skupštini TK.

Na vanrednoj pres konferenciji SDA novo povjereništvo najavilo je da će iz članstva isključiti poslanike koji su digli ruku za smjenu vlade te da će u svim opštinama uvesti povjereništvo. Kako kažu, da pročiste stranku.

Predsjednik Skupštine Tuzlanskog kantona Senad Alić je, na zahtjev 12 poslanika, za danas sazvao hitnu sjednicu ovog tijela, a tema je smjena Vlade TK-a sa Begom Gutićem na čelu​. Odluka je ovo donesena nakon što je Predsjedništvo SDA uvelo povjereništvo u Kantonalni odbor stranke Tuzlanskog kantona i time praktično smijenilo dosadašnjeg predsjednika Mirsada Kukića, počinjući dugo najavljivanu bitku protiv odmetnutog vlastitog produkta.

Uzaludan poziv

Iako je Mirsad Kukić kratko za Oslobođenje kazao da se “ne bavi time”, odgovarajući na pitanje da li sprema smjenu Vlade TK-a, sve više je informacija koje ukazuju upravo na to da su odmetnuti esdeaovci pod pokroviteljstvom Kukića skupili većinu u Skupštini TK-a. Iako hitna sjednica nema zvaničnog dnevnog reda, nekoliko poslanika nam je potvrdilo da se upravo radi o zahtjevu za smjenu premijera i Vlade, a isto govori i Amir Fazlić, novoimenovani povjerenik i dugogodišnji predsjednik KO SDA. - Imamo informacije da Kukić priprema smjenu Vlade, to je sad gotovo izvjesno, ali to je način na koji on obavlja stvari, kaže Fazlić.

Fazlić je jučer učinio i prvi korak ka ujedinjenju razrušene kantonalne organizacije i pozvao sve članove stranke da rad usmjere ka boljitku građana, stranke i Kantona. No, sudeći po jučerašnjim aktivnostima esdeaovaca, ovo saopštenje je tek pucanj uprazno. U toku dana Fazlić je pozvao i predsjednika Skupštine TK-a, ministre i poslanike da poštuju odluke Predsjedništva SDA.

- Za sva važna pitanja klubovi poslanika SDA su dužni zatražiti stav nadležnih organa i nepoštivanje toga podliježe odgovornosti, stoga vas pozivam da s ciljem zaštite interesa SDA otkažete zakazanu sjednicu, navodi Fazlić u saopštenju.

Prema vrlo škrtim informacijama koje dolaze iz redova SDA, Kukić trenutno raspolaže sa više od 12 glasova, a vrlo je izvjesno da će smjenu podržati i sve stranke iz pozicije, čime će se, zapravo, oglušiti o zvaničnu politiku koja dolazi iz stranačke centrale. Na ovaj način, osim članova SDA, i druge stranke u vlasti će okrenuti leđa zvaničnoj politici SDA, pa i zvaničnom organu koji se ogleda u povjereniku SDA, koji trenutno i čini okosnicu kantonalne organizacije. Umjesto toga, ponudit će podršku odmetnutoj grupi koja je vođena ličnim interesima i čija je stranačka opredijeljenost u ovom trenutku u najmanju ruku sumnjiva. Kantonalni odbor SDA, koji su činili i mnogi koji sada stoje iza pokretanja smjene Vlade, prije samo nekoliko mjeseci pružio je bezrezervnu podršku Gutiću, pa su njihovi interesi u ovom trenutku vrlo upitni.

Neka se kreće

Nezvanično saznajemo da Stranka za BiH nije za smjenu, ali da će sačekati mig iz Sarajeva. Smjenu Vlade će podržati SBB (pet poslanika), dok će Boljitak i BPS (jedan i dva poslanika) stav donijeti na samoj sjednici ili uoči nje.

- Mi ćemo pratiti šta traži SDA, to je stav SBB-a. Vidjet ćemo kako se kreće većina. Ukoliko bude izvjesno da premijer Gutić nema podršku većine u Skupštini, onda ćemo se i mi s tim saglasiti, kaže Fuad Hadžimehmedović, predsjednik Kluba SBB-a.

Za smjenu Vlade potrebno je 18 glasova.

Američka televizija CBS News tematizirala je utjecaj Rusije na Balkan, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, što je izazvalo zabrinutost u mnogim zemljama.

Ističe se kako BiH ostaje duboko podijeljena zemlja uprkos decenijama starom mirnovnom sporazumu koji je okončao brutalni rat na Balkanu.

Gostujući u emisiji Anna-Marie Green, analitičar Alex Kliment je kazao kako je utjecaj Rusije na ovu regiju alarmantan sa geopolitičke perspektive.

"Ovo je uznemirujući primjer kako tenzije među lokalnim narodima, kada postanu preplavljeni geopolitičkom napetošću, mogu biti potencijalno opasan problem. Srpska oblast postaje sve više nacionalistička tokom posljednjih godina, te govori o potencijalnom glasanju za nezavisnost. Jedan od razloga je taj da vlasti u BiH vode pregovore o ulasku EU i priključivanju NATO-u", kazao je Kliment.

Prema njegovim riječima, bosanski Srbi se ne žele priključiti NATO-u zbog bombardovanja Srbije 1999. godine.

"Iz srpske nacionalističke perspektive, ovo je crvena linija, a Rusi se slažu s njima. Rusija također ne želi da se neka druga zemlja iz bivšeg istočnog bloka pridruži NATO-u", nastavlja Kliment.

Istakao je kako se očekuje da bosanski Srbi sljedeći mjesec dobiju 2.500 pušaka, te da postoji strah da će Rusi obučavati oficire, povećavajući na taj način rizik od sukoba. Međutim, Kliment je ipak naglasio kako je veći problem taj što će Rusija iskoristiti podijeljenost naroda kako bi destabilizirala BiH s ciljem da se ne priključi NATO-u.

"To je vrlo opasna situacija, strašni jugoslavenski rat nikad nije bio završen, više je bio zamrznut, a takve stvari ga brzo mogu 'odlediti'. Mislim da je to zabrinjavajuće, pogotovo kada više oružja ulazi u regiju", kazao je Kliment.

Američki kongres je također izrazio zabrinutost zbog umiješanosti Rusije u ovu regiju.

"Smatram da je veći problem što nije jasno da li će NATO ili SAD zaista biti u mogućnosti posvetiti više pažnje ovome, jer postoje veći problemi. Ovo je bio dio svijeta u kojem je izbio rat jer niko nije obraćao pažnju", zaključuje analitičar.

Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska želi odmah u startu razjasniti dvije stvari: da je predsjednik legitimne države, a ne etnički očiščene teritorije u državi s međunarodno priznatim granicama i da je u 58. godini života još u stanju igrati košarku na profesionalnom nivou, piše New York Times, prenosi Fena.

Što se tiče košarke, možda ima parvo. Redovno je igra i iako se nikada nije profesionalno bavio košarkom van granice bivše Jugoslavije, koja je bila velesila u tom sportu, pokazao je da zna baratati loptom u St. Petersburgu prošlog ljeta kada se pridružio timu veterana, skupa sa NBA zvijezdom Andreiom Kirilenkom, protiv moskovskih košarkaških veterana.

Potkopavanje državnih institucija

Međutim, kada se radi o njegovoj poziciji kao predsjednika države, tu je u krivu. Unatoč svojoj odlučnosti da se otcijepi od drugog dijela Bosne i Hercegovine, entiteta Federacija BiH, sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, Dodik je još uvijek samo predsjednik autonomne regije, koja je površinom nešto manja od Belgije. Ta regija, odnosno entitet se zove Republika Srpska – ime koje je krvlju natopljenoj zemlji dodijelio prethodnik gospodina Dodika, Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac koji trenutno služi kaznu zatvora od 40 godina zbog genocida nad Bošnjacima (bosanskim muslimanima).

Tokom dva svoja mandata na poziciji predsjednika Republike Srpske - i još dva mandata kao premijer entiteta, Dodik je uznemirio mnoge i okrenuo ih protiv sebe. Unatoč upozorenjima međunarodne zajednice i prekršivši presudu Ustavnog suda BiH, 2016. godine održao je referendum o tome hoće li se 9. januar slaviti kao nacionalni praznik, a to je dan kada je 1992. godine Karadžić proglasio državu na teritoriji Bosne i Hercegovine koja je samo srpska, započevši time svoj genocidni pohod i rat, navodi se u New York Timesu.

Nakon što je referendum održan sa rezultatom upravo onakvim kakav je Dodik i priželjkivao, sa skoro stopostotnom podrškom tom datumu i proslavi praznika, Sjedinjene Države nametnule su sankcije Dodiku zbog potkopavanja poretka uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Kako Dodik i dalje nastavlja da potkopava državne institucije u Sarajevu, zapadni diplomati strahuju da je referendum služio samo kao uvod u drugi referendum, onaj o neovisnosti entiteta RS.

Također, Dodik nije imao lijepih riječi za izdvojiti o američkoj ambasadorici u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack, za koju je rekao da "provodi takvu politiku kao da je Hillary Clinton trenutno predsjednik Sjedinjenih Država".

Ambasadorica Cormack se poprilično distancirala od njega, a on kaže da mu to upravo i odgovara.

- Da budem iskren, sada mi je život lakši kada mi ne dolazi i ne naređuje šta da radim - kazao je Dodik.

Nekada ranije hvalili su ga u Washingtonu i Bruxellesu kao umjerenog političara, koji se želi distancirati od militantnog srpskog nacionalizma koji je 90-ih i doveo do krvavog rata na Balkanu, ali gospodin Dodik se zatim preoblikovao u razuzdanog nacionalistu, koji je preuzeo retoriku prošlih i sadašnjih pokrovitelja u Beogradu, među njima i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Njegova vlast se ogleda u rasponu jednog autokrate do toga da postaje diktaror,rekao je Vukota Govedarica, jedan od rijetkih političkih suparnika gospodina Dodika.

Govedarica je još dodao da je Dodikova strategija vladanja i svrha stvaranje neprijatelja, stranih i domaćih, i da je "dovela Republiku Srpsku do ruba bankrota i političkog sloma".

Bez da bi to otvoreno priznao, Dodik ima potrebu da se svidi drugima, i kao i većina Srba, gajio je nade da će Trumpova administracija stati na njegovu stranu.

Dodik brani svoj stav cijepanja Bosne i Hercegovine, navodeći "opasnosti za Srbe" koje datiraju još iz osmanskih vremena, pa sve do prijetnji islamskog ekstremizma na koji se poziva danas, a za kojeg kaže da "još uvijek vreba iz sjene borbe protiv terorizma."

Pouzdano iznosi svoje revizionističke teorije o istoriji Balkana, miješajući anegdote o užasima iz prošlosti sa dešavanjima iz sadašnjosti. Kaže kako su Srbi bili žrtve islamskog ekstremizma mnogo prije Al Qaede i islamske države, rekavši kako su "Srbima bile odsjecane glave tokom proteklog rata, tu nedaleko, u neposrednoj blizini".

Sve su to zapravo skandalozne izjave, ako uzmemo u obzir masovna ubijanja Bošnjaka (bosanskih muslimana) od strane srpskih paravojnih snaga tokom rata, gdje su muškarci, žena i djeca odvođeni i naguravani poput stoke u koncentracione logore poput onog na Manjači pored Banja Luke.

Danas, kada je očigledno da više nije omiljen kod američkih zvaničnika, Dodik se okrenuo prema istoku, i sada vidi ruskog predsjednika Vladimira Putina kao jednog od svojih najbližih saveznika.

Ugovoreni brak

On uzroke problema koje Bosna i Hercegovina ima vidi u lošem provođenju Dejtonkog sporazuma, u kojem se, kako on kaže, favoriziraju Bošnjaci na uštrb Srba i Hrvata.

- To je ugovoreni brak i on nije uspio - kaže Dodik.

- Bosna i Hercegovina je ugovorena država i mi želimo napustiti taj ugovor mirnim putem, ako je to moguće - dodao je.

Ali upravo ove sedmice, Dodik je za entitetske policijske snage nabavio 2.500 automatskih pušaka.

- Nemamo šta kriti - rekao je, upitan o kupovini oružja. Oružje je namijenjeno "podizanju nivoa spremnosti policije prema standardima regionalnih policijskih snaga obučenih za borbu protiv terorizma".

- Nemoguće je reći koliko je daleko g Dodik spreman ići kako bi postigao svoj cilj razbijanja Bosne i Hercegovine. Je li on nacionalista u srcu? Ne znam - rekao je Loïc Trégourès, stručnjak za Balkan koji je analizirao politički uspon Milorada Dodika i koji predaje na katoličkom institutu u Parizu.

- On je vrsta političara koji će učiniti sve da ostane na vlasti - dodao je Trégourès, prenosi NY Times.

Izgubila se osnova za život ovdje u RS, postali smo ljuštura. Ovdje se mora početi gledati šta hoće narod. Narod hoće posao i hoće da živi. Može li iko saslušati narod? Dodik je jednom rekao da je bolje ovdje nego u Švajcarskoj. Trebamo li mi ubjeđivati narod da mu je dobro, izjavio je Dragan Mektić, član SDS-a i ministar sigurnosti BiH.

Mektić je kazao da RTRS ima takvu propagandu da je sve dozvoljeno, a da se njemu izvlači iz konteksta i govori se šta sam ja mislio.

"Koji je patriotizam bio da predate Jasenovačku građu Hrvatima? Ko je donio tu odluku? Donio je Dodik kao predsjednik Vlade, kaže zbog hitnosti. Neki dan sam bio u dijaloškoj emisija sa gospodinom Lukačem i on objašnjava kako se ta građa nalazila u nekom podrumu koji je prokisavao. Kaže moralo se to skloniti. I dali Hrvatima? Pa što nisi u kuću unio da ne kisne? Jel' to samo jedan podrum ima u RS da se skloni? Imate jedan režimski mehanizam RTRS-a koji sve to spinuje", rekao je Mektić.

Gdje su značke za koje je govorio Nikola Špirić, pitao je član SDS-a i ministar sigurnosti BiH.

"To su gluposti, nebuloze. Kome smo ih vratili, gdje su? Nemamo para da isplatimo tehničkom osoblju, a on govori o parama i Sorošu. Oružje? Čemu toliko oružje? Za koga? Za borbu protiv terorizma? Hoćemo li to sa 5.000 pušaka ići na jednog teroristu? Neka odu i vide kakvo oružje nose specijalci. Mi nećemo kupovati puške narodu kada dođemo na vlast. Oni kupuju puške, a kompjutera nigdje u školi. Njemu puške trebaju kako bi on čitao lekcije nama Srbima, kako da se ponašamo. Radar turski? To je katastrofa. Turci će pomoću tih radara imati sve podatke o našim građanima, njihovom kretanju i svemu. To su sad postale jednostavne stvari. Iranci su od 1995. godine navalili na BiH da nametnu svoj način Islama i vladaju BiH. Sjećate se da smo izgonili iz BiH iranske obavještajce jer nisu htjeli nikako da nas popuste na miru. Bošnjaci iz Sarajeva su glasali za sankcije Iranu", dodao je Mektić.

Zbog najave novih zaduženja, Mektić je kazao da će djeca u RS postati najamnici.

Komentarišući svoju izjavu u Večernjem listu koja je izazvala burne reakcije, Mektić je kazao:

"Evo vam moj mobilni telefon, nosite ga i vještačite gdje hoćete, pa ćete vidjeti. Kada smo pričali on (novinar) je rekao da je genocid stavio, ali ne u kontekstu Dodika. Ja sam mu rekao "ne genocid", nisam rekao genocid. Pustite tonski zapis, nećete nigdje čuti genocid. Rekao sam mu (novinaru op.a.) da stavi da je bio veliki zločin", poručio je Mektić.

Najavili ste obračun sa ovom vlasti?

"Obručunat ćemo se institucionalno kada dođemo na vlast. Sa svima koji imaju veze sa profiterstvom i sa pljačkom. Treba nam povjerenje građana da se obračunamo sa onima koji su opljačkali državnu imovinu."

Govoreći o ilegalnim migrantima u BiH, Mektić je kazao da kada brojke prevaziđu naše smještajne kapacitete biće problem.

Pošte Slovenije raspisale su oglas za zapošljavanje 20 osoba iz Bosne i Hercegovine na poziciji pismonoše.

U oglasu se navodi da Pošte Slovenije traže 20 osoba na 12 mjeseci uz bruto plaću u iznosu od 955,89 eura.

Pošte su raspisale oglas posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH na osnovu Sporazuma o zapošljavanju koji je naša država sklopila sa Slovenijom.

Od kandidata se traži vozačka dozvola B kategorije, psihofizička sposobnost, sposobnost rada s klijentima, komunikacijske sposobnosti, potvrda o nekažnjavanju i svjedočanstvo o znanju slovenačkog jezika na razni A2.

Bosna i Hercegovina ima najveći negativni prirast stanovništva u svim zemljama regiona, a imigracija je druga najveća, odmah nakon Makedonije, pokazuju podaci iz izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda za BiH.

Naime, prema tim podacima, od 2000. godine populacija u BiH smanjena je za pet odsto, a od 1990. do danas BiH je napustilo više od 20 odsto stanovništva. Sve to, kako upozoravaju, ima negativni efekat na bh. ekonomiju, a realna stopa nezaposlenosti najveća je u regionu.

"Niska stopa rađanja i visoka stopa imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Evrope pogoršavaju demografske pritiske i ozbiljno utiču na ekonomski potencijal i troškove pružanja usluga", navode u izvještaju.

Sve se to, kako ističu, odražava i na bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, koji je, takođe, najniži u regionu. Naime, kako pokazuju podaci MMF-a, koje su dobili uz pomoć Evropske agencije za statistiku EUROSTAT, bh. BDP iznosi 30 odsto evropskog prosjeka, srbijanski 36 odsto, makedonski 39 odsto, crnogorski 41 odsto, hrvatski 60 odsto, a slovenački oko 82 odsto. Gledajući na cijeli zapadni Balkan, od BiH jedino je lošija Albanija, čiji BDP po glavi stanovnika iznosi 22 odsto evropskog prosjeka.

Za oporavak bh. ekonomije, osim sumorne demografske slike, posebno je otežavajuća niska produktivnost, koja iznosi samo 25 odsto produktivnosti u zemljama EU.

U odnosu na period prije finansijske krize 2008. godine, produktivnost je manja skoro tri puta, a radna snaga u protekle tri godine negativno utiče na ukupan rast, za razliku od perioda prije finansijske krize, kada je rad u ukupnom rastu učestvovao sa gotovo tridesetak odsto.

Jedina "dobra vijest" je činjenica da male plate pomažu konkurentnosti bh. ekonomije u odnosu na region.

"Plate u BiH ne ukazuju na probleme konkurentnosti. Plate u BiH su u apsolutnim iznosima male i tek su nešto više od očekivanih s obzirom na produktivnost", navode oni.

I ne samo to - u izvještaju navode da će program MMF-a, koji zahtijeva smanjenje plata u javnom sektoru, dovesti i do određenog smanjenja plata i u privatnom sektoru.

Stevo Pašalić, ekspert za demografiju, upozorava da je BiH od 2007. godine ušla u prirodnu depopulaciju, odnosno ima veći broj umrlih nego rođenih, a ta depopulacija je, kako ističe, od 2009. do danas konstantna.

U odnosu na podatke koje je predstavio MMF, Pašalić smatra da je prirodna depopulacija nešto izraženija u Srbiji, dok su podaci o imigraciji uglavnom u skladu s njegovim podacima.

"Tačno je da su Makedonija i BiH istorijski imigracione zemlje i tačno je da su u zadnjih desetak godina intenzivirane. Ali od 2000. globalno su migracije znatno izraženije. BiH je u ratu trajno napustilo 527.000, a u poslijeratnom periodu već milion ljudi", ističe on.

Što se tiče mjera, kako ističe, depopulacijski alarm u BiH bi trebalo da bude stalno upaljen, bez obzira na to koja stranka je na vlasti, i da je hitno potrebno donijeti i materijalne i nematerijalne mjere.

On je naveo da BiH nije u ekonomskim mogućnostima da da 10.000 dolara za drugo ili treće rođeno dijete, kao što to danas radi Rusija ili neke druge zemlje, ali da postoji čitav niz mjera koje se mogu preduzeti.

Primjera radi, ističe da će na Univerzitetu Istočno Sarajevo od marta započeti program populacione edukacije za studente.

"To će biti primjer za sve druge obrazovne ustanove - da se mladi adolescenti uključe u populacionu edukaciju kako bi se pomoglo stvaranje svijesti o neophodnosti povećanog rađanja za opstanak društva", kaže on.

Regionalni BDP po glavi stanovnika u odnosu na evropski prosjek
22 odsto Albanija
30 odsto BiH
36 odsto Srbija
39 odsto Makedonija
41 odsto Crna Gora
60 odsto Hrvatska
82 odsto Slovenija

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH