glavni urednik

glavni urednik

Evropska unija je prestala da objavljuje Izvještaj o napretku za BiH.

Ustvari, i dalje se svake godine sastavlja ovaj dokument, uz jednu razliku u njegovom nazivu. Umjesto Izvještaj o napretku BiH, kako se nazivao 10 godina, u EU su odlučili da prestanu više da lažu i sebe i sve one koji čitaju ovaj dokument pa su ga preimenovali u samo Izvještaj o BiH.

Jer, kako je za Buku nezvanično potvrđeno od jednog službenika EU, BiH već godinama ne napreduje, već nazaduje, zbog čega više nije bilo ni osnova da se jedan ovakav dokumet naziva Izvještaj o napretku. Kako saznaje Buka, isti slučaj je i sa zemljama u regionu, odnosno Srbijom i Crnom Gorom, koje sve češće slijede BiH u mnogim segmentima.

Ovaj potez EU samo pokazuje koliko su zemlje Zapadnog Balkana, na čelu sa BiH daleko od ulaska u ovu zajednicu.naravno, ovakva odluka EU ne čudi, s obzirom da već godinama u ovim Izvještajima možemo da pročitamo kako u BiH cijeta korupcija, siva ekonomija, kako se urušavaju medijske slobode, kako se ne poštuju ljudska prava…Sve ovo je bio okidač da se predstavici EU pogledaju u oči i napokon jasno kažu da ovdje napretka već odavno nema.

Najmanje 97 automobila je zapaljeno u više švedskih gradova, javlja Anadolija.

Švedska državna televizija SVT javila je kako je u gradu Goteborgu, u četvrtima Frolunda i Hjallbo, zapaljeno najmanje 80 automobila, u četvrti glavnog grada po imenu Skarhalmen sedam, u gradu Uppsala šest, te u Malmou i Helsingborgu po dva automobila.

Čelnik policije u Goteborgu Claes Dahlstrom izjavio je kako je zbog velikog broja zapaljenih automobila angažovano više policijskih i ekipa vatrogasne službe.

Dahlstrom je dodao kako u slučajevima paljenja automobila nije bilo povrijeđenih, te kako su automobile zapalili maskirani mladići. Naglasio je također kako je u vezi sa ovim slučajevima pokrenuta istraga.

Oglasio se i premijer Švedske Stefan Lofven koji je iskazao žaljenje. Obraćajuci se počiniocima, kazao je:

"Zapalili ste svoju budućnost, budućnost svoje porodice i susjeda. Građani moraju reagovati i ne dozvoliti da dođe do ovakvih događaja", rekao je Lofven.

Naglasio je kako je moguće da se radi o organizovanim napadima.

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da se zalaže za podjelu Kosova,našao se na udaru opozicije u Srbiji, piše tabliod Informer, navodeći kako je Janko Veselinović napisao da bi Doduku trebalo zabraniti ulazak u Srbiju.

Dragan Đilas i Boško Obradović preko Janka Veselinovića traže da se Dodiku zabrani ulazak u Srbiju i da se proglasi personom non grata.

Nakon uvredljive i neprijateljske izjave da je pitanje "da li Srbija može da podnese da joj se vrati Kosovo" Miloradu Dodiku bi trebalo zabraniti ulazak u Srbiju i proglasiti ga osobom non grata", napisao je Veselinović na Tviteru.

Podsjetimo, Dodik je rekao da malo ko razmišlja o tome da li bi Srbija mogla da podnese da joj se vrati Kosovo i da Albanci dobiju 30 odsto poslanika, mjesto premijera ili predsjednika države.

- Da biste se legitimisali pred međunarodnom zajednicom morali biste Albancima da date 30 odsto mijesta u parlamentu, mjesto premijera, ili predsjednika Skupštine ili mjesto predsjedika države. Morali biste da uvedete njihov jezik barem u parlament. Ako neko misli da to možemo, hajde to da guramo - rekao je Dodik i dodao da misli da te spremnosti nema.

On je dodao da smatra i da bi četiri opštine sa sjevera trebalo da se reintegrišu u sastav Srbije, da se obezbijedi najviši međunarodni standardi za zaštitu srpskog naroda na Kosovu i crkvene imovine kao i da se za nju traži neka vrsta eksteritorijalnosti.

Dodikov prijedlog je na tragu ideje Aleksandra Vučića, ali veći dio srpske opozicije i crkvenih krugova tu ideju odbaciju i proglašavaju je veleizdajom.

Nema promjena granica na zapadnom Balkanu, to se izgleda mora svaki put ponavljati, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka sa predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denisom Zvizdićem, javlja N1.

Evropska perspektiva

Zvizdić danas boravi u zvaničnoj posjeti Berlinu, a nakon sastanka sa njemačkom kancelarkom obratili su se medijima.

Merkel je istakla da i dalje postoji "evropska perspektiva" za sve države zapadnog Balkana.

"Mi smo vladu i pojedine odgovorne osobe ohrabrili da požure sa odgovorima na Upitnik. Očekujemo da će BiH brzo ativirati MAP. Što se tiče Izbornog zakona, bitan je kompromis svih strana. Još je veći značaj izmjena krivičnog zakona i tu imamo pravnu prazninu. Mora se ojačati borba protiv korupcije, kriminala i terorizma", ocijenila je kancelarka.

Dodala je da bi značajan ekonomski razvoj BiH doveo da smanjenja odlaska mladih i tu Njemačka ima veliku ulogu kako jedan od najznačajnijih partnera BiH.

Merkel je istakla značaj saradnje među zemljama zapadnog Balkana.

"Sve ukupno gledajuć, saradnja na zapadnom Balkanu se poboljšala. Ohrabrujemo da lideri zemalja ove regije što bliže sarađuju. Razgovarali smo i o migrantskoj krizi i uradit ćemo sve da pomognemo BiH u rješavanju ovog problema i zahvaljujemo se na humanom tretiranju migranata", kazala je ona.

Kako stvari stoje, malinarstvu u BiH prijeti propast i mnogi proizvođači gase svoju proizvodnju, a kako sami kažu, stanje u malinarstvu je sve gore iz godine u godinu.

"Malinarstvo u RS i cijeloj BiH je pred gašenjem, ako nije već i ugašeno. Konkretno, u mom udruženju je 50 odsto ljudi uništilo zasade, a stanje nije puno bolje ni u udruženjima u FBiH", rekao je za "Nezavisne" Aleksandar Stanić, predsjednik Udruženja "Malinar" iz Kotor Varoša, i dodao da je otkupna cijena maline 1,3 KM s tim da je, kako kaže, prva klasa maline marku i po.
Prema njegovim riječima, malinari bi bili zadovoljni cijenom od tri KM, pa čak bi i cijena od 2,5 KM bila "pokrivanje" troškova, a sve ispod toga je, ističe, veliki minus.

Muhamed Kevrić, proizvođač malina iz Čelića kod Tuzle, kazao je da je prekinuo brati svoje maline i ostavio da ih, kako kaže, "bere narod".

"Imao sam dva dunuma maline, prošle godine sam dunum počupao, a i taj dunum što mi je ostao ću počupati, jer nemam ništa od tog, nikakvog računa više nemam", rekao je Kevrić za "Nezavisne" te dodao da je otkupna cijena koja je njemu ponuđena marku i 20 feninga za kilogram maline.

Emir Gačević, predsjednik Udruženja malinara Tuzlanskog kantona, kazao je da je otkupna cijena maline katastrofalna i da se ona kreće oko 1,3 KM.

"Smatram da ovakva cijena vodi malinarstvo u propast. Registrovan sam proizvođač jagodičastog voća, ali kakvo je stanje, sada ću sve to odjaviti. Nedavno mi je komšija rekao da će prestati da se bavi malinarstvom, jer nema nikakvog računa", rekao je Gačević.

Naglasio je da bi zadovoljavajuća cijena maline bila 2,5 KM, jer, kako kaže, proizvodnja malinare košta oko dvije KM, tako da bi zarada, pojašnjava, trebalo da bude barem pola marke.

"Sve ispod 2,5 KM je propast i malinari nikakvog računa od tog nemaju", ističe Gačević.

Ivan Stojanović, proizvođač malina iz Bratunca, rekao je da su ove godine i cijena i kvalitet maline loši.

"Neke hladnjače su već izašle sa cijenom od 1,2 KM do 1,5 KM, što je van svake pameti, jer cijena proizvodnje jednog kilograma maline je 1,8 KM. Ovom cijenom nisu pokriveni ni troškovi proizvodnje, a pogotovo ove godine, kada je malina podbacila", naglasio je Stojanović i dodao da se proizvodnja ovog voća iz godine u godinu smanjuje, umjesto da se povećava.

"Proizvodnja maline se dosta smanjuje, ne gasi se baš u potpunosti, nego se znatno smanjuju površine na nivo nekog porodičnog biznisa. Proizvodnja kupina pogotovo se smanjuje i gasi, jer ljudi nemaju nikakvog računa", ističe Stojanović.

Kazao je da je ponuđena cijena kupine 0,50 feninga, a da 0,40 feninga košta samo berba.

"Jedan proizvođač kojeg poznajem je povadio preko 15 dunuma maline, tako da je evidentno da se proizvodnja znatno smanjuje i da je iz godine u godinu sve gore", naglašava Stojanović.

Žarko Mikić, direktor preduzeća "Vitaminka" a.d. Banjaluka, kazao je da mogućnost izvoza maline postoji, ali da je neophodna bolja organizacija.

"Za uzgoj maline treba se odlučiti onog momenta kada riješite problem tržišta. Naši ljudi su lakovjerni i uvijek pomisle da će lakše riješiti onaj dio posla koji je teži, a nažalost, uvijek je teže prodati nego proizvesti. Na vlastitom primjeru smo se uvjerili da naša cijena ode tri puta dok dođe do potrošača", upozorava Mikić.

Austrijski list Der Standard raspisao se o nedostatku radne snage koji sve više pogađa istočne članice Europske unije, navodeći i inače ekonomski dobrostojeću Češku kao jedan od primjera. Spominju, naravno, i Hrvatsku- prenosi Index.

Der Standard navodi da stručnjaci upozoravaju kako je uz iseljavanje jedan od ključnih problema izostanak rasta plaća unatoč gospodarskom rastu u istočnim članicama EU-a, a sve bi za nekoliko desetljeća moglo dovesti do ozbiljnih socioekonomskih problema. Prema projekcijama, ”do 2045. zemlje poput Češke i Slovenije izgubit će 18 posto radne snage, dok se predviđa da će Bugarska i Rumunjska izgubiti i više od trećine”.

I sve to iako je gospodarski rast u istočnoj Europi nakon svjetske financijske krize 2008. u prosjeku veći nego na zapadu kontinenta, dok se u međuvremenu i u većini tih zemalja i značajno smanjila nezaposlenost. “Od Estonije do Hrvatske, od Mađarske do Bugarske gospodarstvo raste brže nego u ostatku Europske unije. Nezaposlenost u svim tim zemljama od 2010. značajno pada. Ali s iznimkom Bugarske, to ne prati i rast plaća”, piše bečki list.

Za problem izostanka rasta je reprezentativna inače ekonomski uspješna Češka, u kojoj plaće stagniraju na nivou od 2010., navodi Der Standard.

Problem su stagnirajuće plaće

S druge strane, u Češkoj je minimalna nezaposlenost od 2,2 posto, ali sve više mladih stručnjaka do 30 godina odlučuje se na iseljavanje u zemlje zapadne Europe u kojima su plaće više.

Sindikalisti navode da je razlog za to sve manji broj kolektivnih ugovora, primjerice u Poljskoj samo 15 posto ljudi radi na radnim mjestima s kolektivnim ugovorom, navodi za Der Standard glavni ekonomist austrijskih sindikata AK Markus Marterbauer.

Ekonomist iz bečkog Instituta za međunarodnu ekonomiju (WIIW) Mario Holzner, pak, ističe da se od krize produktivnost i plaće ne povećavaju paralelno, kao što je prije bio slučaj, nego da su radnici produktivniji, no za to manje plaćeni. Holzner ističe da stagnirajuće plaće dovode do iseljavanja mladih iz cijele istočne Europe.

Oni će se u domovinu vratiti samo ako se povećaju plaće, ali se ni to ne događa spontano, ističe ovaj ekonomist. Još jedna posljedica svega toga je i ubrzano starenje stanovništva kada se pogleda prosjek godina i broj ljudi u pojedinim dobnim skupinama.

Bolja koordinacija poslodavaca i posloprimaca

Ipak, za istočnoeuropske članice EU-a ima i nekih pozitivnih aspekata iseljavanja mladih: mnogi od njih šalju novac nazad u domovinu, a mogu u inozemstvu i zaraditi mirovine čime neće biti opterećenje za domaći mirovinski sustav.Kao rješenje problema bečki ekonomisti navode da je potrebno investirati u obrazovanje te stvoriti kvalificiranu radnu snagu, ali i povećati im plaće da bi ostali u svojoj zemlji. Potrebna je i bolja koordinacija poslodavaca i posloprimaca te održiva socijalna politika.Kao pozitivan primjer navode Škodu u Češkoj, koja je nedavno svojim radnicima povećala plaće za 12 posto.

Da je zapošljavanje u javnim preduzećima zatvoreno za širu javnost, izuzev uskog kruga ljudi, lično, stranački ili interesno povezanih s direktorima tih preduzeća, javna je tajna već duže vrijeme. Međutim, nedavno su to utvrdili i federalni revizori u posebnom izvještaju koji se tiče transparentnosti zapošljavanja u firmama u vlasništvu Federacije.

Revizijom su obuhvaćene dvije elektroprivrede, dva telekoma, dvije pošte, dva rudnika i Autoceste Federacije. Ovih devet javnih preduzeća je od 2014. do 2016. zaposlilo 2.282 radnika, od kojih 73% bez javnog konkursa. Najviše radnika bez konkursa primila je Elektroprivreda BiH, a javne konkurse je redovno praktikovao samo rudnik uglja Gračanica iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Tri preduzeća u trogodišnjem periodu nisu primila nijednog radnika putem javnog konkursa.

- Postojeća regulativa je ostavila prostor da menadžment javnih preduzeća samostalno odluči kako će vršiti zapošljavanje i koliko će biti transparentni u tom procesu. I regulativa i interni akti preduzeća su ostavili tu mogućnost korištenja najnetransparentnijih oblika zapošljavanja u javnim preduzećima - navodi Mia Buljubašić, viši revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH.

1.674 radnika u trogodišnjem periodu posao su dobila tako što su ili poslali svoje prijave preduzeću, iako konkurs nije bio raspisan, ili su nepodredno zaposleni kao poznati kandidati. Neka preduzeća su zapošljavala po pristiglim prijavama, iako nisu imali ni bazu prijava, a neki su revizorima priznali da poznati kandidat, ustvari, znači da je te kandidate neko preporučio.

Iako zapošljavanje bez javnog kokursa u Federaciji nije nezakonito, pravo je pitanje zašto javna preduzeća pribjegavaju ovom najmanje transparentnom načinu zapošljavanja.

Zapošljavanje podobnih, rodbinski, prijateljski ili interesno povezanih osoba, ali i koruptivne prakse vrlo često su u pozadini problema, ali i to bi se uskoro moglo promijeniti, jer je u Federalnom parlamentu usaglašen tekst izmjena Zakona o radu.

- U narednom periodu će postojati obaveza raspisivanja javnog konkursa za cijeli javni sektor i Vlada FBiH treba da usvoji uredbu koja će bliže odrediti postupak zapošljavanja - kaže Slaven Divčić, projekt koordinator CCIBiH.

Zanimljivo je i to da u procesu zapošljavanja u javna preduzeća, čak kad su i raspisani konkursi, ne učestvuje Federalni zavod za zapošljavanje niti kantonalne službe. Primjećuju to i federalni revizori. Samo jedno od devet revidiranih preduzeća se svojim oglasima obraćalo službi za zapošljavanje.

- Zakonska nadležnost javnih službi za zapošljavanje ne podrazumijeva da mi tražimo od poslodavaca, a samim tim i javnih preduzeća da nam dostavljaju bilo kakve potrebu za radnom snagom, niti poslodavci imaju zakonsku obavezu kada oglašavaju slobodna radna mjesta da se obraćaju javnim službama za zapošljavanje - ističe glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje Haris Čuljević.

U velikom broju zemalja poslodavci imaju zakonsku obavezu da oglase za radna mjesta objavljuju putem javnih službi za zapošljavanje. U EU se više od pola zapošljavanja obavi putem javnih službi. U Norveškoj, Latviji i Rumuniji od 80 do 100% zapošljavanja. U BiH su javne službe umjesto posrednika u zapošljavanju postale socijalne ustanove koje nezaposlenima omogućavaju zdravstveno osiguranje.

Opozicija najvjerovatnije neće ići na sutrašnji sastanak kod Milorada Dodika, predsjednika RS, koji je šefove parlamentarnih stranaka pozvao na konsultacije u vezi sa Izvještajem o Srebrenici iz 2004. godine.

Naime, dok u PDP-u decidno ističu da kod Dodika neće, u SDS-u ostavljaju teoretsku mogućnost da bi se mogli pojaviti, ali uz uslov da Vlada RS prvo pokaže da je spremna sama staviti van snage izvještaj.
Suština nesporazuma je u tome što Dodik i vladajuća većina smatraju da bi parlament, kao najviši organ RS, trebalo da na sjednici, koja je zakazana za utorak na njegov zahtjev, stave tačku na priču o okolnostima zločina u Srebrenici tokom jula 1995. godine, kao i na pritisak Udruženja "Majke Srebrenice" da se procesuira dvadesetak hiljada pripadnika Vojske RS.

Opozicija, pak, smatra da je izvještaj usvojila Vlada RS, i da samo Vlada RS ima dužnost da ispravi i promijeni dijelove izvještaja. Oni takođe smatraju da je zakazivanje sjednice Dodikov predizborni manevar, dok predsjednik RS smatra da opozicija ne želi da preuzme odgovornost za izvještaj, jer je u vrijeme njegovog usvajanja bila na vlasti.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da malo ko razmišlja o tome da li bi Srbija mogla, kako se izrazio, da podnese da joj se vrati Kosovo.

"Da biste se legitimisali pred međunarodnom zajednicom morali biste Albancima da date 30 odsto mesta u parlamentu, mesto premijera, ili predsednika Skupštine ili mesto predsednika države", rekao je Dodik za list Blic.

"Morali biste da uvedete njihov jezik barem u parlament. Ako neko misli da to možemo, hajde to da guramo", rekao je Dodik, dodavši da misli da te spremnosti nema.

On je rekao da smatra i da bi četiri opštine sa severa trebalo da se reintegrišu u sastav Srbije, da se obezbedi najviši međunarodni standardi za zaštitu srpskog naroda na Kosovu i crkvene imovine kao i da se za nju traži neka vrsta eksteritorijalnosti.

"Istorija nekad popravi svoje greške, ali sve zavisi od ljudi", rekao je Dodik.

On je naveo da, kada je pitao u Briselu što ne prihvate da se te četiri opštine reintegrišu u Srbiju, da su mu rekli da od njih to niko nije tražio.

U novom gradskom derbiju Sloboda je pobijedila ekipu Tuzla Cityja. Na stadionu Tušanj, pred oko 5.000 gledatelja, nogometaši Tuzla Cityja, kao domaćini, poraženi su rezultatom 0:1 (0:0).Susret je izazvao veliko zanimanje ljubitelja nogometa, ali osim borbenosti i puno trčanja igrača oba tima, nije ponudio mnogo za uživanje.

U prvom poluvremenu nijedna ekipa nije stvorila ozbiljniju priliku za gol. Vrijedi zabilježiti jedino da je u 26. minuti Ajdin Nukić bio u prodoru, ali je njegov šut izblokiran, baš kao i Antonija Vidovića na suprotnoj strani u 42. minuti.

Nešto konkretnija igra Slobode početkom drugog poluvremena donijela je radost njihovim navijačima. U 63. minuti sjajan prodor po desnoj strani izveo je Ivan Baraban. Nije ga mogao zaustaviti Stefan Vukmirović, a plavokosi Slavonac izvrsno je vratio loptu u sredinu gdje je bez oklijevanja šutirao Vidović poslavši loptu pod samu gredu – 0:1.

Trener Starčević izvršio je nekoliko izmjena s ciljem ofanzivnije igre, ali njegovi napadači nisu imali mnogo prilika da savladaju Gorana Vukliša. Sloboda je od 74. minute ostala na terenu s igračem manje, jer je drugi žuti, isključujući karton dobio kapiten Perica Ivetić, koji je još u prvom poluvremenu zaradio udarac u glavu i igrao je s povezom.Međutim, ni s igračem više igrači Slobodana Starčevića nisu uspjeli postići gol za izjednačenje.Slobodi je ovo prva pobjeda u prvenstvu, a Tuzla Cityju drugi poraz.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH