glavni urednik

glavni urednik

Nogometaši Liverpoola ostvarili su uvjerljivu pobjedu od 5:2 nad Romom, u prvom meču polufinala Lige prvake igranog na stadionu Anfield. Junak meča bio je zvanično najbolji igrač Premier lige, po izboru nogometnih profesionalaca, Mohamed Salah sa dva gola i isto toliko asistencija. Džeko i Perotti ostavili su Romu "u igri".

Liverpool je u meč ušao u jakom ritmu, prilike su se za domaćina redale kao na traci, a Roma je samo na trenutke izgledala kao tim koji je izbacio Barcelonu.

Igrao se 5. minut kada je Liverpoolov napadač Roberto Firmino pucao lijevo pored gola. Na drugoj strani opasan je bio Aleksandar Kolarov, kojem je golman odbranio šut sa ruba šesnaesterca skrenuvši ga u prečku.

Nakon ove šanse Rominog igrača Liverpool je krenuo još ozbiljnije. Sadio Mane je u nekoliko minuta ima dvije odlične šanse za pogodak, ali ga je koštao manjak koncentracije i sebičnost. I onda 36. minut. Mohamed Salah je primio loptu u kaznenom prostoru i namjestio je na svoju ubitačnu lijevicu sa kojom zabija sjajan gol. Alisson je bio nemoćan da zaustavi šut bivšeg igrača "Vučice".

Samo dvije minute kasnije Dejan Lovren propušta da zabije za 2:0. Njego šut sa otprilike 11 metara odbio se od prečku u aut.

Liverpool je nastavio da opsjeda gol gostiju. Potpuna panika među defanzivcima Rome zavladala je kako se bližio kraj prvog dijela. I kada su svi očekivali da sudija svira kraj, ponovo se ukazao Salah. U 45. minutu protrčao je između dva igrača italijanskog kluba i efektno lobovao brazilskog golmana. Salah je kao i kod prvog gola odbio da proslavi pogodak iz poštovanja prema bivšem klubu i saigračima.

Trener Rome Eusebio Di Francesco je odmah na početku drugog poluvremena u igru poslao mladog češkog napadača Patrika Schicka, ali mu to nije nešto pomoglo. Liverpool je poput zvijeri kada osjeti krv krenuo još žešće i samo je bilo pitanje sa kojom gol razlikom će Englezi završiti meč.

Popularni Mo Salah je u nastavku preuzeo ulog asistenta. Prvo je dodao u 56. minutu za gol Manea, da bi isto uradio i za drugog partnera u napada, Firmina, koji je u 61. minutu matirao Alissona. Isti igrač u 69. minutu zabija svoj drugi gol, ukupno peti za "Redse".

Trener domaćih Jurgen Klopp je u 75. minutu povukao potez i iz igre izvukao Salaha kako bi ga, vjerovatno, sačuvao eventualne povrede. To će se pokazati možda ključnim potezom ove polufinale serije jer je nakon toga uslijedio period Rome.

U 81. minutu bh. reprezentativac Edin Džeko svojim sedmim golom u Ligi prvaka vratio je nadu gostima iz Italije. Samo pet minuta kasnije ponovo šok na Anfiledu. Penal za Romu je svirao glavni sudija meča Felix Brych. Diego Perotti je bio precizan i postavio konačnih 5:2.

Uzvratni meč između ova dva tima igra se u srijedu, 2. maja u Rimu.

Na bosanskohercegovačkim putevima u 2017. godini dogodilo se ukupno 37.628 saobraćajnih nezgoda od kojih je 7.135 saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim osobama, te 30.493 saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom.U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 298 osoba, dok je 10.229 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede, navode iz iz Bosanskohercegovačkog auto – moto kluba (BIHAMK).

Tokom 2017. registrirano je 1.915 nezgoda manje u odnosu na 2016. godinu, što izraženo u postotcima prikazuje smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 4,84 posto. Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim osobama je takođe smanjen i to za 581 saobraćajnu nezgodu ili 7,53 posto.

Na području BiH dnevno tokom 2017. događalo se u prosjeku oko 103 saobraćajne nezgode, od toga oko 20 saobraćajnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim osobama.U protekloj godini, u saobraćajnim nezgodama u BiH život je izgubilo 298 osoba, 1.608 osoba je teže povrijeđeno, dok je 8.621 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

Smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda u BiH u protekloj godini dovelo je do značajnog smanjenja broja teže povrijeđenih za 191 osobe, odnosno za 10,6 posto, kao i broja lakše povrijeđenih za 768 osoba, odnosno za 8,19 posto, dok se broj poginulih u saobraćajnim nezgodama na bosanskohercegovačkim cestama smanjio za 23 osobe, odnosno za 7,17 posto.

Prosječna smrtnost u saobraćajnim nezgodama u BiH iznosi nešto manje od osam poginulih na 1.000 saobraćajnih nezgoda.
Tokom 2017. u saobraćajnim nezgodama u FBiH poginule su 172 osobe, što je za 13 osoba manje, odnosno za 7,0 posto u odnosu na 2016. godinu i predstavlja 57,7 posto od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u BiH.

U Distriktu Brčko tokom protekle godine poginulo je 11 osoba, dok se broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u Republici Srpskoj smanjio na 115 poginulih, što u odnosu na 2016. predstavlja smanjenje za 15 poginulih osoba, odnosno 11,54 posto, i predstavlja 38,6 posto od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u BiH.

Veliki broj saobraćajnih nezgoda na bh. putevima, između ostalog, rezultat je nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture većeg broja učesnika u saobraćaju.Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na putevima su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nezgoda (oko 32,7 posto), slijede nezgode koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, zatim saobraćajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na putu itd.

Među pogreškama vozača u gradskim uslovima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – odstojanju između vozila.Najveći broj saobraćajnih nezgoda zabilježen je na ulicama u naselju (42,1 posto), a zatim na magistralnim putevima (22,4 posto), onda slijede lokalni (9,0 posto), pa regionalni putevi (7,1 posto).

Posmatrajući i upoređujući podatke u proteklih 15 godina (2003. – 2016. godina) o broju saobraćajnih nezgoda i njihovim posljedicama, može se zaključiti da je trend izrazito negativnog rasta broja saobraćajnih nezgoda i nastradalih osoba, koji je u 2008. godini zaustavljen i tokom naredne četiri godine prerastao u trend smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, zatim nastavljen tokom naredne četiri godine, a tokom protekle godine je ponovno zaustavljen.

Do takvog zaključka dolazi se prateći kretanje broja saobraćajnih nezgoda u posljednje četiri godine kada se bilježi rast ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 841 odnosno za 2,41 posto saobraćajnih nezgoda u 2013. godini, za 500 saobraćajnih nezgoda ili 1,40 posto u 2014., za 2.434 saobraćajne nezgode odnosno 6,72 posto u 2015., za 884 nezgode u 2016., odnosno za 2,29 posto, dok je u 2017. godini došlo do značajnog smanjenja za 1.334 saobraćajne nezgode, odnosno za 4,19 posto.

Sa smanjenjem broja saobraćajnih nezgoda došlo je i do smanjenja posljedica saobraćajnih nezgoda, pa je broj poginulih osoba tokom 2017. manji za 23 osobe odnosno za 7,17 posto osoba u odnosu na 2016. godinu, dok je broj teže povrijeđenih smanjen za 191 osobe, odnosno za 1.068 posto, kao i broja lakše povrijeđenih za 768 osoba, odnosno za 8,19 posto. Iz BIHAMK-a navode da iako je tokom protekle godine smanjen broj saobraćajnih nezgoda, kao i broj poginulih i povrijeđenih u nezgodama, ipak se može zaključiti da je stanje drumskog saobraćaja u BiH i dalje nezadovoljavajuće.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine i Granična policija BiH, zajedno sa USKOK-om i MUP-om Republike Hrvatske proveli su opsežnu akciju usmjerenu na više od dvadeset osoba, osumnjičenih za organizirano krijumčarenje ilegalnih emigranata preko BiH i Hrvatske prema zemljama EU.

''U okviru koordiniranih međunarodnih operacija, kodih naziva „Taurus“ i „Oks“, koje su realizirali Tužiteljstvo BiH i Granična policija BiH, zajedno sa partnerskim agencijama USKOK-om i MUP-om Hrvatske, rano jutros su provedene aktivnosti na lišenjima slobode i pretresima više od 20 osumnjičenih osoba, na području BiH i Hrvatske'', saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Kako navode iz ove institucije, radi se o osobama koje su pod istragom i osumnjičene da su od početka 2018. godine, djelujući kao organizirana skupina, sudjelovali u nezakonitim aktivnostima, prijevoza, skrivanja i krijumčarenja ilegalnih emigranata preko područja BiH i Hrvatske prema zemljama EU.

''Istragom je utvrđeno da je počinjeno krijumčarenje velikog broja ilegalnih emigranta, njih najmanje između 100-200, za čije su krijumčarenje osumnjičeni počinitelji uzimali velike novčane iznose, koji su dosezali i do više od 10 000 KM, te ne taj način ostvarili veliku nezakonitu imovinsku korist.

Većina emigranata krijumčarena je sa područja Republike Turske, odakle su organizatori ovih nezakonitih aktivnosti, kao i sa područja Kosova, a u provođenju i realizaciji akcije, potporu je dala i Međunarodna organizacija za migracije IOM, a u jednom segmentu ostvarena je suradnja sa strukturama EUROPOL-a.

Radi se o složenoj međunarodnoj operaciji, u okviru koje je ostvarena izravna komunikacija i suradnja između Tužiteljstva BiH i Granične policije BiH, sa partnerskim institucijama u Hrvatskoj, USKOK-om i MUP-om RH, a aktivnosti su dogovorene u stalnoj komunikaciji i koordinirane istodobno u obje države.

Nakon pretresa i lišenja slobode, osumnjičeni koji su lišeni slobode u BiH će biti predati postupajućem tužitelju Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, koji će ispitati osumnjičene i nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjera pritvora ili mjera zabrane, sukladno zakonu'', saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Vučić je istakao da ako Aerodrom ne pripadne državi, onda ne može da se očekuje i traži pomoć države za njega.
Na pitanje da li će na njegov odlazak uticati najavljeni protesti uz parolu "Iš iz Niš", Vučić je rekao da "iš" i nije baš pristojno.

Inače, ispred zgrade niške Skupštine građani organizuju proteste kako bi se izborili da odbornici grada ne poklone Aerodrom “Konstantin Veliki” Republici na upravljanje.

"Naravno da ću da idem u Niš, ali neću moći da se zadržim koliko sam planirao, moram da sačekam predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska u Beogradu", rekao je Vučić.

Vučić je istakao i da za građane Niša ovo nije borba za Niš.
"Kako da se borite sa onima koji su uništili Niš i zatvorili sve fabrike. Ja idem u Niš da razgovaram sa onima koji su isterani iz fabrika i koji traže da im isplatim ono što oni nisu", rekao je on.

On je objasnio da će razgovarati sa građanima koji traže pare koje su prije 12 godina zaradili, a oni su im ukrali.

"I sada će ti koji su ukrali pare da kažu iš", upitao je Vučić, dodajući: "Ime mi je Aleksandar, ne odazivam se na to "iš"".

Vučić je rekao da će u Niš doći sa ponosom kako bi otvorio jednu od fabrika, koju oni nisu ni sanjali da mogu da dovedu u Niš.

U prva tri mjeseca 2018. godine na području FBiH ukradena su 134 automobila, što je poredeći isti period 2017. godine manje za 6 automobila. Od 134 vozila, rasvijetljeno je samo 12 krađa.

Najveći broj krađa registrovan je u Kantonu Sarajevo (86) i Tuzlanskom kantonu (19). U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ukradeno je 14 vozila, u Zeničko-dobojskom šest, a u Srednjobosanskom kantonu pet. U Posavskom i Kantonu 10 nije bilo zabilježenih krađa.

U mjesecu februaru na podruĉju Kantona Sarajevo izvršeno je 29 krađa, dok je pet pronađeno i vraćeno vlasnicima. Od pet vozila, vlasnik je pronašao sam jedno vozilo.

Najveći broj ukradenih automobila prema statistici koju je objavila Federalna uprava policije je proizvođača VW, slijedi Škoda, Renault, BMW…

Ispred Okružnog tužilaštva Banja Luka danas je nekoliko stotina građana zatražilo da se saopće rezultati istrage u vezi s smrću 21-godišnjeg Davida Dragičevića.

U jednom momentu se građanima na kratko pridružio i predsjednik RS-a Milorad Dodik, a Davor Dragičević, otac Davida Dragičevića, je to ocijenio kao podršku njihovom nezadovoljstvu dosadašnjim radom tužilaštva.

"I predsjednik RS-a se slaže sa mnom da je tužilaštvo najveće zlo RS. Predsjednik je samim svojim prisustvom rekao svoje mišljenje o tužilaštvu", rekao je Davor Dragičević.

Ponovio je tvrdnju "da je njegov sin ubijen, te zatražio da se ubice i saučesnici privedu pravdi". Kaže da ne zna motiv zbog kojeg je, kako smatra, ubijen njegov sin.

Okupljeni građani, članovi grupe na društevnoj mreži koja traži "Pravdu za Davida" su nosili transparent na kojem je bila ispisana kritika tužiocu koji vodi slučaj Davida Dragičevića, te uzvikivali "Zašto šutite", "Koga štitite"...

Već iduće godine stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) mogla bi biti uvećana za dva posto. Takve najave stižu već dulje od dvije godine, ali ih je ovih dana javno potvrdila potpredsjednica Vlade RS-a Srebrenka Golić. Kako prenosi Glas Srpske, Golić je, između ostaloga, kazala kako se do kraja godine očekuje donošenje zakona o poreznom rasterećenju kako bi bio primjenjivan od početka iduće godine, piše Večernji list BiH.

Ozbiljnija reforma na tom planu može se očekivati iduće godine samo ako dođe do povećanja PDV-a. Svi su se u Reformskoj agendi obvezali za blago povećanje PDV-a i ako bi to bilo za dva posto, to bi omogućilo smanjenje stope poreza i doprinosa na razinu prije svjetske ekonomske krize, kada je iznosila 52 posto na neto iznos. Sve to trebalo bi pratiti značajnije povećanje plaća.

Mogućnost o povećanju stope PDV-a spominjala se još za vrijeme usvajanja Reformske agende ako se ostale mjere fiskalne konsolidacije ne pokažu dovoljnima, ali očito je već sada kako su nedovoljne, pogotovo u RS-u, čija se Vlada suočava s ogromnim proračunskim rashodima. Nije u boljoj poziciji ni FBiH. Prije nekoliko mjeseci spominjalo se kako će sredstva od veće stope PDV-a ići prema financiraju zdravstvenog sektora koji se nalazi pred kolapsom, kao i većina bolnica. Prihode od povećane stope PDV-a Vlada bi usmjerila na punjenje proračunskih rupa, prije svega onih koje su nastale u mirovinskom osiguranju i zdravstvenom sektoru, koji je doveden u nezavidnu poziciju i koji se bori s golemim dugovanjima. Kako se o inicijativi povećanja stope PDV-a ozbiljno razmišlja, vidljivo je iz teksta koji je napisan u Reformskoj agendi i u kojem se, između ostalog, spominje kako će se povećanje javnih prihoda postići povećanjem prihoda od poreza, proširivanjem porezne baze, smanjenjem “sive ekonomije”, smanjenjem poreznih oslobađanja i unapređenjem rada poreznih uprava. Ako se ove mjere pokažu nedovoljnim do kraja 2015., dodatne mjere, uključujući i povećanje PDV-a, će se razmatrati, u dogovoru s MMF-om, na osnovi detaljnih procjena na sastanku na visokoj razini.

Analize Vlade FBiH i međunarodnih financijskih institucija pokazale su kako “siva ekonomija” u BiH godišnje iznosi oko tri milijarde dolara ili gotovo petinu ukupnog BDP-a zemlje, a više od 40% ekonomskih aktivnosti u državi odvija se u “sivoj zoni”, s tim da samo u FBiH “na crno” radi 120.000 ljudi. Donošenjem akcijskog plana za borbu protiv “sive ekonomije” bit će, kako su priopćili iz Vlade FBiH, identificirane prioritetne kratkoročne aktivnosti koje je nužno provesti u cilju smanjenja “sive ekonomije” u FBiH, posebice u sektorima građevinarstva, turizma i ugostiteljstva te trgovine. Kao poticaj ekonomskom oporavku moguće rješenje je da se doprinosi i porezi na plaće smanje za trećinu (u FBiH čine 73,9% na neto plaću) i tako učine rad jeftinijim, što će poslodavce potaknuti na otvaranje novih radnih mjesta. Vlada RS-a je još 2016. godine planirala Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje poslati svoj prijedlog za povećanje stope PDV-a na neke robe s postojećih 17 na 20 ili 22 posto, a da se na temeljne životne namirnice, opremu za novorođenčad PDV smanji na 10 ili 11 posto, piše Večernji list BiH.

Sutkinja Westminsterskog suda u Londonu Emma Arbuthnot iza 15 sati presudit će hoće li osnivač Agrokora Ivica Todorić žalbeni postupak o odluci na izručenje Hrvatskoj čekati u pritvoru ili će ponovo biti pušten uz mjere opreza.

Arbuthnot je nešto ranije objavila da nema zapreka da Ivica Todorić bude izručen Hrvatskoj.

Todorić ima sedam dana za žalbu na tu odluku. Todorićeva obrana već je najavila da će u slučaju da bude donesena odluka o izručenju, tražiti dopuštenje za podnošenje žalbe.

Todorić je uhićen lani 7. studenog temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska, a istog dana je pušten na slobodu uz jamčevinu od sto tisuća funti i mjere opreza.

Sudac je pustio Todorića nakon što je platio jamčevinu, te mu je oduzeta putovnica, mora nositi sigurnosnu narukvicu i javljati se policiji triput tjedno. Todorić i još 14 ljudi pod istragom su u Hrvatskoj zbog dužničke krize u Agrokoru, kompaniji koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava 60.000 ljudi i nad kojom je nadzor preuzela hrvatska država.

Na ročištu održanom 10. travnja, saslušana su dva svjedoka Todorićeve obrane, ekonomski stručnjak koji se bavio tranzicijskim zemljama William John Bartlett i odvjetnica Jadranka Sloković.

Todorićeva obrana je kroz njihova svjedočenja nastojala dokazati postojanje političkih motiva za njegov progon, zatim da u Agrokoru nije bilo financijskih nepravilnosti te da državno odvjetništvo još nema dovoljno čvrstih dokaza za potvrđivanje optužnice pa bi slijedom toga Todorić, u slučaju izručenja, mogao u zatvoru čekati na presudu do tri i pol godine i da ne bi mogao platiti jamčevinu za obranu sa slobode jer mu je sva imovina zamrznuta.

Odvjetnica Clare Montgomery, koja je zastupala Hrvatsku, nastojala je dokazati da za kolaps Agrokora nije odgovorna politika nego njegov vlasnik Ivica Todorić.

Ona je u svom izlaganju isticala da DORH ima sasvim dovoljno dokaza za kazneni postupak. Ona je rekla da za ovaj slučaj uopće nije važno koliko bi Todorić trebao čekati na suđenje nakon izručenja jer postoje čvrsti dokazi, dokumenti i svjedoci koji govore o njegovoj krivnji.

Žalbeni pretres u predmetu protiv Radovana Karadžića počinje danas pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Žalbeni pretres moći ćete pratiti uživo na N1 nakon Novog dana na N1 televiziji i na ovom linku.

Žalbeni pretres će početi uvodnom riječi sudije Theodora Merona, predsjedavajućeg sudije u tom predmetu, nakon čega će Karadžić i Tužilaštvo iznijeti svoje usmene argumente o žalbi.

Iz MMKS-a podsjećaju da je Pretresno vijeće III Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u svojoj presudi izrečenoj 24. marta 2016. osudilo je Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene od srpskih snaga u toku oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995. Izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 40 godina.

Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Istovremeno, oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim opštinama u BiH tokom 1992.

Vijeće je zaključilo da je Karadžić te zločine počinio putem učešća u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP).

Sveobuhvatni UZP, koji je postojao od oktobra 1991. do novembra 1995., uključivao je zajednički plan da se, činjenjem zločina u opštinama širom BiH, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. i trajalo je ukupno 499 sudskih dana, tokom kojih je prihvaćeno nekih 11.500 dokaznih predmeta.

Pretresno vijeće je saslušalo ukupno 586 svjedoka, od kojih su 337 bili svjedoci tužilaštva, 248 svjedoci odbrane, a jedan svjedok svjedočio je na poziv Pretresnog vijeća.

U skladu sa članom 2 Prelaznih odredaba Mehanizma, obje strane u postupku su, 22. jula 2016., pred Mehanizmom podnijele najavu žalbe na prvostepenu presudu MKSJ-a. Svoje žalbene podneske strane u postupku dostavile su 5. decembra 2016., a 6. aprila 2017. okončano je iznošenje usmenih argumenata o žalbi.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija osnovao je 22. decembra 2010. Mehanizam radi sprovođenja više osnovnih funkcija Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i MKSJ poslije okončanja njihovih mandata, uključujući okončanje ograničenog broja predmeta koji su naslijeđeni iz rada ova dva suda, saopćeno je iz MMKS-a.

Općinski sud u Tuzli odredio je jednomjesečni pritvor Vesni Švancer, potpredsjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije.

Švancer je uhapšena u petak, a u subotu je predana u nadležnost Tužiteljstva Tuzlanskog kantona. Sumnjiči se da je zloupotrijebila položaj i sebi pribavila nezakonitu imovinsku korist. Prema nezvaničnim informacijama FTV, Švancer je dijelila grantove Parlamenta Federacije, a potom su oni kojima je Švancer dijelila grantove njoj vraćali polovinu novčanih sredstava te je time oštetila više osoba u Sarajevu, Zenici i Tuzli. Podsjećamo, ranije je prvostepeno osuđena zbog prevare.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH