glavni urednik

glavni urednik

Predsjednik Štrajkačkog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK-a dr. Admir Suljić potvrdio je da je do sada otkaze potpisalo 550 ljekara i stomatologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u TK-u. On je ponovio da 1.030 ljekara, članova ovog sindikata, samo traže da im se prizna reprezentativnost i da o svojoj sudbini odlučuju sami. Zbog ove situacije u Skupštini TK-a za sutra je zakazana hitna sjednica.

– Ukoliko ne budu imali razumijevanja, onda mi nemamo drugog izbora. Bit će katastrofa u Tuzlanskom kantonu. Očekujem od Skupštine TK-a da bude na nivou zadatka, da izvrši svoju funkciju i da Vladi omogući da s nama potpiše kolektivni ugovor i prizna nas za socijalnog partnera, kaže Suljić za Oslobođenje.

Ukoliko Skupština TK-a donese pozitivnu odluku, štrajk ljekara u TK-u se prekida, a u suprotnom, svi otkazi bit će predati na protokol u petak u podne. Iz SDP-a BiH su poručili da nema dileme da se “nalazimo u vanrednoj situaciji koja zahtijeva puni politički angažman svih institucija kantona kako bi se osigurala zdravstvena zaštita građana”.

”Čestitam akademiku, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, na počasnom doktoratu! To je lijepo priznanje za njegov ukupni akademski rad, angažman kao profesora i političara te jedan signal Sveučilišta u Zagrebu ne samo njemu, nego i Hrvatima u BiH.”

Tako glasi čestitka premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u povodu dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću objavljena na službenom Twitteru vlade RH. Uz tu tekstualnu poruku objavljena je i fotografija na kojoj slijeva nadesno s osmijesima na licima stoje rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras, Čović, Plenković i vitez Željko Reiner, piše hrvatski portal Index.hr, a u tekstu dalje navode:

Kada se pogledaj taj cijeli propagandni paket, čini se da je premijer koji se ne da lako impresionirati ipak bio impresioniran počasnim doktorom Čovićem. Kako i zašto, zna vjerovatno samo on, jer je objektivnijim promatračima sa strane to teško dokučiti. Naročito je smiješan dio Plenkovićeve izjave onaj o ”ukupnom akademskom radu” Dragana Čovića, jer u tom segmentu svojeg djelovanja nije ostavio neki veliki trag. Naročito je pak zabrinjavajuće što se Čovićev počasni doktorat interpretira kao poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima. Budi kao Čović pa ćeš biti nagrađen počasnim doktoratom i najvećim počastima u Zagrebu, tako zapravo glasi ta poruka.

Dakle, ko je taj Dragan Čović, taj vrh egzistencije i najzaslužniji muž bosanskohercegovačkih Hrvata po mišljenju Borasa i Plenkovića?

Član Saveza komunista, potpisivao se ćirilicom

Dragan Čović rođen je 1956. godine u Mostaru, gdje je završio i Mašinski fakultet. Naravno, bio je član Saveza komunista, a naročito je zabavan detalj da se prije devedesetih godina prošlog stoljeća znao potpisivati ćirilicom. Kao i mnogi drugi HDZ-ovci u Hrvatskoj i BiH, nekad tokom 1990. godine se probudio – poput žohara iz Kafkinog Preobražaja – kao veliki Hrvat i katolik, te od žestokog komunista postao žestoki nacionalist.

U HDZ-u BiH je na početku bio pripadnik drugog ili trećeg ešalona stranke, a mnogi su bili podozrivi i prema njegovom komunističkom stažu. No Čović je uvijek bio snalažljiv čovjek te se nakon što je počeo rat u BiH izvrsno uklopio u strukture Herceg-Bosne, u međuvremenu u Haagu presuđene kao udruženi zločinački pothvat.

Naručivao zarobljenike za ropski rad iz logora HVO-a

Čović je tokom rata vodio važnu mostarsku kompaniju Soko, a iz te faze njegove karijere ostao je zapamćen dokument tj. ”Zamolnica” u kojoj Čović traži da mu se na prinudni rad pošalje ”deset zarobljenika” iz logora HVO-a u kojima su držani Bošnjaci. Čoviću je odobren zahtjev, a on nikada nije demantirao da je potpisao tu zloglasnu zamolnicu nego je tek rekao da ”niko ko je tokom rata boravio u Sokolu ne može reći da je bio zlostavljan”.

Oni koji su za Soko pod Čovićevim vodstvom radili kao robovi se ipak ne slažu te je više medija objavilo njihova svjedočenja u kojima opisuju da su im pijani vojnici HVO-a prijetili ubistvom. Istina, ropski rad u kompaniji Soko bio je bolja opcija od svakodnevnih premlaćivanja, mučenja i ubijanja u logoru HVO-a Heliodrom, no teško da se zbog toga Čovića treba slaviti.

Iza sebe u Vladi Federacije BiH ostavio niz afera

Nakon rata je krenuo njegov nezaustavljiv uspon u hijerarhiji HDZ-a BiH, a s vremenom je postao i predsjednik stranke. Doduše, HDZ BiH je vodio tako da je na jednim stranačkim izborima frakcija predvođena Božom Ljubićem – koji je sada HDZ-ov zastupnik u hrvatskom saboru iz ”dijaspore”, odnosno BiH – optužila da je izbore pokrao. Ruku na srce, to je uobičajena HDZ-ovska praksa, s obzirom na to da je i Ivo Sanader izbornom krađom na stranačkom saboru pobijedio Ivića Pašalića, o čemu je između ostaloga svjedočio organizator te akcije Branimir Glavaš.

U svakom slučaju, Čović je stavio HDZ BiH pod svoju kontrolu 2005. godine i od tada drma ovom strankom. Nakon rata je zauzimao i niz istaknutih političkih dužnosti u institucijama Federacije BiH i na državnom nivou: ministar finansija, potpredsjednik vlade, član predsjedništva. Iz toga se vuku razni repovi i afere, a bio je i optužen za niz kriminalnih djela.

Zbog izgradnje vile skrenuo tok rijeke Radobolje

Čović je poznat i po tome da je zbog izgradnje velelijepe vile u predgrađu Mostara, koja podsjeća na hacijendu nekog šefa južnoameričkog narko-kartela, dao skrenuti tok rijeke Radobolje. Porodica Čović je nakon rata postala vlasnik raznih luksuznih nekretnina, uz službeno objašnjenje da sve to mogu zahvaliti bogatom puncu, ocu Čovićeve supruge Bernardice. Bivši ambiciozni komunist proteklih se godina rado pojavljuje i u prvim redovima ustaškog derneka na Bleiburgu.

Ovo sve je zapravo tek mala skica za portret počasnog doktora Čovića, a vrijedi napomenuti i kako je rektor Boras, tip koji je doktorirao u 48. godini, nedavno u Mostaru dobio počasni doktorat. Čović je pak jučer održao suhoparni govor o tome kako je on najveći europejac u BiH, a HDZ BiH motor približavanja susjedne države Evropskoj uniji, što je sigurno bilo milozvučno za brata po europejstvu Plenkovića.

Boras i Čović kao da su izašli iz scene orgija u filmu Oči širom zatvorene

Groteska dodjele počasnog doktorata Čoviću na Sveučilištu u Zagrebu imala je i svoj vizualni element: snimke i fotografije tog sramotnog događaja pokazuju Čovića i Borasa u smiješnim i pretencioznim kostimima u kojima izgledaju kao da su statisti upravo izašli iz posljednjeg Kubrickova filma Oči širom zatvorene, odnosno famozne scene kostimiranih orgija.

Poruka koja je dodjelom počasnog doktorata Čoviću poslana bosanskohercegovačkim Hrvatima je, dakle, da se političko konvertitstvo, finansijske muljaže, naručivanje zarobljenika na ropski rad kao ćevapa (kako je neko s gorkom duhovitošću napisao na društvenim mrežama), unutarstranačke spletke, vođenje politike koje je bosanskohercegovačke Hrvate odvela u nestanak i sve ostalo što je obilježilo Čovićev životni put itekako isplati, da je to način da u Hrvatskoj i BiH postaneš ugledni građanin, počasni doktor i veliki europejac.

Nije to iznenađujuća poruka, ali je i dalje odvratna”, piše Index.hr

Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH jučer su više nego uvjerljivo izglasali izmjene pojedinih članova Krivičnog zakona FBiH. Čak 61 zastupnik je to podržao. A glasalo se o izmjenama odredbi koje regulišu uzimanje mita te zloupotrebu službenog položaja radi ostvarivanja koristi.Izmjene zakona je predložila zastupnica PDA Elzina Pirić, a podržali su je zastupnici iz SDA, SDP-a HDZ-a i SBB-a. Zakon je izmijenjen pod izgovorom da ga je potrebno uskladiti sa normama u evropskim zemljama.
Karajbić nije siguran ni je li bio na sjednici ni kako je glasao

Kontaktirali smo šefa Kluba SDP-a Elvira Karajbića, koji nam je kazao da su neki zastupnici te stranke bili van sale kada se glasalo te da on ne zna kako su svi SDP-ovci postupili. Potom smo pitali njega, kao šefa Kluba kako je on glasao, na što je odgovorio:”Glasovi SDP-a nisu bili odlučujući, već glasovi vladajuće većine uz podršku pojedinih iz opozicije, poput DF-a. Mi smo jučer imali stranačke obaveze zboh zakona o izbornim jedinicama, pa nismo sve vrijeme bili u sali. Radili smo na Izbornom zakonu pa se ne mogu sjetiti. Većina Kluba SDP-a nije bila prisutna. Glasali smo o četiri ili pet zakona, nešto je vraćeno u nacrt, a mislim da sam ja možda i bio prisutan”, kazao nam je Karajbić.On poručuje da je Zakonodavno-pravna komisija izmjene ovog zakona ocijenila pozitivno.
DF: Ostali smo usamljeni, mi nismo glasali za izmjene zakona

S druge strane iz DF-a poručuju da su oni jedini bili protiv ovih izmjena. “Kao šef Kluba DF-a sam ponosan jer mi nismo podržali ove izmjene zakona. Žao mi je što smo ostali usamljeni. Cijenili smo da one imaju politički kontekst. Sramotno je s obzirom na implikacije da se ovakav zakon usvoji. Sada se želi spriječiti završetak određenih sudskih procesa koji tretiraju trgovinu utjecaja. Ovo je katastrofalan potez. Ovim se želi minimizirati pravna kvalifikacija trgovine utjecajem”, kazao nam je Dženan Đonlagić.

Suština koja se mijenja

Trgovina utjecajem se u BiH najčešće dešava kod famoznog zapošljavanja u javnim ustanovama i preduzećima. “Jasna je intencija na koji član zakona se željelo intervenirati. Ovdje imamo lične interese, je rse tačno ciljalo na 382. član Krivičnog zakona koji tretira trgovinu utjecaja. Mi smo tražili da se sve izmjene Krivičnog zakona jučer skinu s dnevnog reda jer je bilo četiri ili pet tačaka koje su se odnosile na izmjene tog zakona. To je neuobičajno, pa smo tražili da se to vrati Vladi FBiH da se analizira, ali nismo dobili podršku. Razočaran sam duboko načinom glasanja SDP-a”, naglašava Đonlagić.

Radi se o članu 382 Krivičnog zakona FBiH, koji glasi: “Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina”.Izvjesno je da će se taj član promijeniti i to na slijedeći način: “Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da iskorištavanjem svog službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi službena radnja koja bi se morala obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina”, predložila je Pirić, a većina jedva dočekala da podrži.

Jasno je da je po još uvijek važećem zakonu krivična odgovornost za sve one koji čak i posreduju koristeći svoj položaj i utjecaj da službena osoba izvrši ili ne izvrši službenu radnju. To bi se po novom zakonu trebalo promijeniti te bi odgovornost glasila ukoliko osoba zahtijeva ili primi mito iskorištavanjem svog pložaja. Razlika je evidentna. Funkcioneri će moći posredovati za određene radnje i to neće biti krivično djelo.

Fudbaleri Željezničara u prvom kolu kvalifikacija za UEFA-inu Evropa ligu igrat će protiv estonske Narve Trans.

Ranije danas voljom žrijeba odlučeno je da Sarajevo snage odmjeri sa armenskim Banantsom, dok će se treći bh. predstavnik u Evropa ligi Široki Brijeg u prvom kolu sastati sa slovenskim Domžalama.

Prve utakmice prvog kola kvalifikacija UEFA-ine Evropa lige igrat će se 12. jula. Revanši su sedam dana kasnije.

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, proveo je reviziju učinka na temu “Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH”. Cilj revizije bio je ispitati postupak zapošljavanja u javnim preduzećima i uzroke nedovoljne transparentnosti prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima u većinskom vlasništvu FBiH.

Provedena revizija je pokazala da je u periodu 2014.-2016. godine, u devet javnih preduzeća iz uzorka, ukupno zaposleno 2282 nova radnika, od toga je 73%, odnosno 1674 radnika primljeno bez konkursa/oglasa. Rezultati revizije ukazuju da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike, te da se menadžment javnih preduzeća FBiH, prilikom zapošljavanja, najčešće odlučivao za nedovoljno transparentne načine zapošljavanja.

Najčešće korišteni i internim aktima propisani načini zapošljavanja, bili su zapošljavanje kandidata na osnovu zaprimljenih individualnih prijava za posao, odnosno neposrednim izborom „poznatog kandidata“. Zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH, rijetko se provodilo putem konkursa/oglasa, a revizija je konstatovala da ni ovaj način zapošljavanja nije zadovoljavao kriterije transparentnosti.

Naime, objavljeni konkursi nisu sadržavali sve relevantne informacije potrebne tražiocu posla. Takođe, konkursna procedura nije bila zadovoljavajuća u pogledu kriterija, ocjenjivanja, rangiranja najuspješnijih kandidata, izbora kandidata i dokumentovanja konkursne procedure. Revizija je identifikovala više uzroka, koji su vezani za netransparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, a posebno akcentira na neuređeni regulatorni okvir i neadekvatan nadzor, zbog kojega zapošljavanje u javnim preduzećima ostaje „zatvoreno“ za širu javnost.

Mladi odlaze zbog nezadovoljstva

Izostala je i društvena odgovornost imenovanih osoba, koje u skladu sa datim javnim ovlaštenjima, imaju obavezu transparentnosti u obavljanju svih svojih dužnosti, pa tako i prilikom zapošljavanja. Provedeno istraživanje pokazalo je, da zbog netransparentnog zapošljavanja i nedovoljnog posredovanja u zapošljavanju, nisu pružene iste šanse svim licima koja traže posao. Nezaposlene osobe, koje godinama traže zaposlenje, ostaju dugoročno nezaposlene i gube povjerenje u rad javnog sektora i regularnost zapošljavanja u javnom sektoru FBiH. Zbog nezadovoljstva tržištem rada, mladi visokoobrazovani kadrovi, sve više napuštaju državu, što utiče na ekonomski potencijal BiH/FBiH.

Na osnovu provedene revizije, Ured za reviziju je zaključio da transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima može i treba biti značajno unaprijeđena. Provedena revizija je pokazala da javna preduzeća i nadležne institucije FBiH nisu poduzele odgovarajuće aktivnosti, kako bi se postupak zapošljavanja u javnim preduzećima provodio na transparentan način. Informacije o zapošljavanju u javnim preduzećima, u većini slučajeva, nisu bile javno objavljene i dostupne svim nezaposlenim i zainteresovanim licima, tako da isti nisu imali jednake šanse za zapošljavanje. Uzimajući u obzir utvrđeno stanje u oblasti zapošljavanja, revizija cijeni potrebnim da se što hitnije pristupi rješavanju pitanja zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH.

Određene preporuke, usmjerene su izvršnoj i zakonodavnoj vlasti FBiH, s obzirom na njihove nadležnosti u pripremanju, predlaganju i donošenju zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zapošljavanja. Preporuke su date i Federalnom zavodu za zapošljavanje i službama za zapošljavanje, s ciljem osiguranja proaktivnog posredovanja u zapošljavanju.

Revizijom je ispitan postupak zapošljavanja na uzorku od devet (9) javnih preduzeća i to: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, JP BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik – Bila, Zavisno društvo Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf.

Provedena revizija je pokazala da interni akti javnih preduzeća nisu jasno definisali kako će se osigurati transparentnost u postupku zapošljavanja. Nije propisano na koji način će se provoditi provjera znanja, ocjenjivanje i odabir kandidata, u cilju pravednog rangiranja kandidata i izbora najuspješnijeg kandidata. Pravilnici, takođe, ne nalažu adekvatno dokumentovanje postupka zapošljavanja, kako bi se omogućilo vršenje nadzora i provjera da su izabrani kandidati bili i najuspješniji.

Prema dostavljenim podacima koji su prikazani u tabeli, evidentno je da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike. Menadžment se prilikom zapošljavanja, odlučivao za manje transparentne načine zapošljavanja predviđene internim aktima. Naime, iako su internim aktima predvidjeli mogućnost zapošljavanja putem javnog oglašavanja, revizija se uvjerila da je u praksi to bio jedan od najrjeđih načina zapošljavanja. Značajno je istaknuti i činjenicu da podatke o broju zaposlenih u javnim preduzećima, putem konkursa, ili na neki drugi način, ne posjeduju.

Zapošljavanje “poznatog kandidata”

Prema podacima dobivenim iz javnih preduzeća, zapošljavanje kandidata na osnovu pristiglih prijava80 , zastupljeno je u gotovo svim javnim preduzećima iz uzorka. Naime, radi se o zapošljavanju koje nije vršeno na osnovu javnog konkursa/oglasa, nego isključivo na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem u javna preduzeća (protokol, e-mail, internet-stranice). Od devet preduzeća iz uzorka, samo jedno preduzeće nije vršilo zapošljavanje putem pristiglih prijava.

Revizijom je utvrđeno da su javna preduzeća vršila zapošljavanje i neposrednim putem, odnosno zapošljavanjem „poznatog kandidata“. Od devet preduzeća iz uzorka, tri preduzeća su svojim internim aktima propisala i veliki broj zapošljavanja realizovala na ovaj način. Uvidom u dostavljene podatke, samo u ova tri javna preduzeća, u trogodišnjem periodu, neposrednim putem, zaposleno je cca. 870 radnika. U većini ostalih preduzeća iz uzorka, prilikom zapošljavanja pripravnika i stipendista, praktikovalo se zapošljavanje „poznatih kandidata“, odnosno nije se raspisivao javni konkurs/oglas za prijem u radni odnos.

Analizom predmeta/dosjea primljenih radnika neposrednim putem (izborom odgovarajućeg/poznatog kandidata), utvrđeno je da su javna preduzeća, pri ovakvom načinu zapošljavanja, u prijedlogu za zapošljavanje, već navodila ime i prezime osobe koju namjeravaju zaposliti.

Uz ime i prezime kandidata, nije bilo pojašnjenja, niti jasnih argumenata zašto se predlaže baš taj kandidat za zapošljavanje. Jedino što je navedeno u prijedlogu za zapošljavanje su podaci o tome, na koje radno mjesto se kandidat zapošljava, te da li ispunjava uslove stručne spreme.

Mirsad Kukić, Asim Sarajlić i Amir Zukić optuženi su da su koristeći svoj položaj uticali na rukovodstvo Elektroprivrede BiH da, mimo procedure, prime u radni odnos više osoba. Prema prijedlogu Elzine Pirić njihove radnje sada ne bi imale obilježje krivičnog djela, jer nije dokazano da su za svoj angažman primili mito.Glasovima SDA, SDP-a, HDZ-a, PDA i SBB-a Predstavnički dom Federacije BiH je, faktički, ukinuo odredbe Krivičnog zakona FBiH na osnovu kojih su podignute optužnice protiv Asima Sarajlića, Mirsada Kukića i Amira Zukića.

Kukićeva prva saradnica, inače federalna zastupnica Elzina Pirić predložila je izmjene Krivičnog zakona BiH, odnosno izmjene člana 382. Upravo po tom članu, Tužilaštvo Kantona Sarajevo optužilo je, u predmetu BOSNA, potpredsjednika SDA Asima Sarajlića, bivšeg generalnog sekretara SDA Amira Zukića, te bivšeg SDA-ovca, a danas predsjednika PDA Mirsada Kukića za krivično djelo – trgovina uticajem. Interesantno je da su ovaj zakon podržali skoro svi federalni zastupnici, među kojima su i zastupnici SDP-a za čiju se naklonost, na sastanku sa Enverom Bijedićem, izborio upravo Mirsad Kukić, piše Zurnal.info.

Kukić, Zukić i Sarajlić optuženi su na osnovu stava dva pomenutog 382. člana Krivičnog zakona FBiH.

„Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina “, piše u još uvijek važećem stavu 2 člana 382 Krivičnog zakona.

Kako ovaj Zakon nije išao u prilog većini političara u Federaciji BiH danas je postignut konsenzus. Elzina Pirić je predložila, a 61 federalni zastupnik je podržao da se u potpunosti promijeni član 382. Izdvajamo novi stav 2 pomenutog člana zakona.

„Tko zahtijeva ili primi mito, ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili drugoga da iskorištavanjem svog službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena radnja koja se ne bi smjela obaviti, ili da se ne obavi službena radnja koja bi se morala obaviti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina“, piše u prijedlogu Kukićeve zastupnice Pirić.

Suština je, dakle, u tome da, prema još uvijek važećem Krivičnom zakonu FBiH, nije bilo predviđeno da je za počinjenje krivičnog djela trgovina uticajem bilo nužno primanje mita. Ili, pojednostavljeno, ukoliko je neki zvaničnik uticao da neko drugi učini radnju koju ne bi smio učiniti, počinio bi krivično djelo trgovina uticajem. Sada, međutim, zvaničnik može uticati na drugu osobu da prekrši zakon, a krivično djelo bi počinio samo ukoliko bi za to primio mito.

Mirsad Kukić, Asim Sarajlić i Amir Zukić optuženi su da su koristeći svoj položaj uticali na rukovodstvo Elektroprivrede BiH da, mimo procedure, prime u radni odnos više osoba. Prema prijedlogu Elzine Pirić njihove radnje sada ne bi imale obilježje krivičnog djela, jer nije dokazano da su za svoj angažman primili mito.

„Ukoliko ove izmjene Krivičnog zakona stupe na snagu, to znači da će Kukić, Sarajlić i Zukić sasvim sigurno biti oslobođeni. Jer svaki optuženik, ukoliko je tokom postupka bilo izmjena krivičnog zakona ima pravo da bira da mu se sudi po za njega povoljnijem zakonu“, kazao je za Žurnal sagovornik iz pravosuđa.

Bitno je, na kraju, navesti da svi zakoni koji su danas bili na dnevnom redu Parlamenta FBiH vraćeni u formu nacrta. Samo izmjene Krivičnog zakona usvojene su u formi prijedloga. I to bez protivljenja opozicije.

Vlada TK dala je prethodnu saglasnost na prijedlog Odluke Upravnog odbora Univerziteta u Tuzli o iznosu participacije i školarine u troškovima sva tri ciklusa studija na fakultetima/Akademiji Univerziteta u Tuzli u akademskoj 2018/19. godini. Shodno ovoj odluci iznosi participacije i školarina ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodnu godinu.Redovni studenti prvog i integriranog prvog i drugog ciklusa studija koji se finansiraju iz Budžeta TK i koji nemaju status zaposlenog lica, u akademskoj 2018/19. godini plaćaju participaciju u troškovima studija u visini od 100,00 KM po semestru.

Redovni studenti prvog i integriranog prvog i drugog ciklusa studija koji se sami finansiraju u akademskoj 2018/19, godini, a prvi puta upisuju prvu studijsku godinu plaćat će školarinu od 900,00 KM po semestru na Akademiji dramskih umjetnosti i Medicinskom fakultetu, 750,00 KM po semestru na Fakultetu elektrotehnike (Elektrotehnika i računarstvo), Farmaceutskom, Mašinskom, Prirodno-matematičkom, Rudarsko-geološko-građevinskom i Tehnološkom fakultetu, te 600,00 KM po semestru na Edukacijsko-rehabilitacijskom, Ekonomskom, Fakultetu za tjelesni odgoj i sport, Fakultetu elektrotehnike (Tehnički odgoj i informatika), Filozofskom i Pravnom fakultetu.

Vanredni studenti prvog ciklusa studija, koji se sami finansiraju, a prvi put upisuju studijsku godinu, plaćaju školarinu u akademskoj 2018/19. godini u iznosu od 750.00 KM po semestru na Ekonomskom fakultetu (Poslovna ekonomija) i Fakultetu za tjelesni odgoj i sport (Edukacija trenera u sportu).

Redovni i vanredni studenti prvog i integriranog prvog i drugog ciklusa studija koji se sami finansiraju, a koji su ranije stekli status studenta, u akademskoj 2018/19. godini školarinu plaćaju u visini utvrđenoj za akademsku godinu u kojoj su stekli status studenta prve godine.

Istovremeno, studenti drugog ciklusa studija, za studijske programe u trajanju od jedne akademske godine plaćat će školarinu u visini od 2.400,00 KM, a studenti studijskih programa u trajanju od dvije akademske godine, školarinu u iznosu od 2.400,00 KM po studijskoj godini.

Studenti trećeg ciklusa studija upisani u akademskoj 2018/19. godini, plaćat će školarinu u iznosu od 9.000,00 KM na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport, 10.000,00 KM na Filozofskom fakultetu, 12.000,00 KM na Edukacijsko-rehabilitacijskom, Ekonomskom, Medicinskom, Pravnom i Tehnološkom fakultetu, te 14.000,00 KM na Fakultetu elektrotehnike i Mašinskom fakultetu.

U duhu proaktivne socijalne politike redovni studenti prvog i integriranog prvog i drugog ciklusa studija koji se finansiraju iz Budžeta TK i redovni studenti koji se sami finansiraju, a koji pripadaju kategorijama boračke populacije plaćat će 50% iznosa participacije, odnosno 50% iznosa školarine utvrđenih ovom Odlukom, u skladu sa Zakonom i pod uslovom da su ova prava ostvarili na području Tuzlanskog kantona. Redovni studenti prvog i integriranog prvog i drugog ciklusa studija koji se finansiraju iz Budieta TK i redovni studenti koji se sami finansiraju, a pripadaju socijalnim kategorijama prema članu 100. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom, u akademskoj 2018/19. godini plaćat će također 50% iznosa participacije.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv suspendovanog tužioca ovog tužilaštva Bože Mihajlovića, potvrđeno je Srni u ovoj pravosudnoj instituciji.

Srni je rečeno da se Mihajlović tereti za nesavjestan rad u službi, a optužnica je upućena Sudu BiH na potvrđivanje.

Mihajlović je bio pod istragom Tužilaštva BiH u aferi "nestali novac".

Iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona očekuju da će nakon potpisivanja otkaza, procedura prikupljanja dokumentacije i predaja na protokole zdravstvenih ustanova biti brzo završena. Posljednji je ovo korak, navode, putem kojeg se žele izboriti za reprezentativnost ovog Sindikata i bolji i cjenjeniji položaj u društvu.

Više od hiljadu potpisanih obrazaca individualnih otkaza ljekara, odnosno članova Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona bit će predato na protokole zdravstvenih ustanova, onog momenta kad procedura potpisivanja u potpunosti bude okončana. Neće biti dozvoljene pojedinačne predaje i dodatni pritisak i zaplašivanje ljekarskog osoblja, što je već viđeno u nekim zdravstvenim ustanovama, navode u ovom Sindikatu.

„U Univerzitetskom kliničkom centru i Domu zdravlja Tuzla imamo strašne pritiske na naše članove, ne mogu vam objasniti. Ljudi se kolebaju toliko da više ne znaju jesu li doktori ili nisu doktori. Atmosfera je usijana toliko, kao pred rat '92 godine“, kaže dr. Admir Suljić, predsjednik Štrajkačkog odbora SSDMiS TK.

Kako Suljić dalje navodi, doktori žele da ih Vlada Tuzlanskog kantona prihvati kao socijalnog partnera i prizna reprezentativnost ovog Sindikata, nakon čega bi pregovori u vezi potpisivanja kolektivnog ugovora bili nastavljeni. Premijer TK navodi s druge strane da bi rješenje o reprezentativnosti trebalo biti doneseno uskoro. Presude koje su usporile ovaj proces nije želio komentarisati.

„Ja sa pregovaračkim timom Vlade stojim na raspolaganju, uvažavam doktore medicine i stomatologe i sasvim je jasno da su oni bitan dio zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona i činjenica da smo do sada sjedili sedam puta sa njima pokazuje da smo mi imali dobru namjeru“, kaže Jakub Suljkanović, premijer TK-a.

Saopćenjem za javnost danas se oglasio i Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH iz kojeg naglašavaju da otkazima ljekara u Tuzlanskom kantonu počinje civilizacijski sumrak, ocijenivši da se time urušava zdravstveni sistem TK te da 480.000 stanovnika TK ostaje bez zdravstvene zaštite na koju imaju pravo oduvijek.

Tužilac Tužilaštva BiH Ivan Matešić pozirao je zagrljen sa bivšim predsjednikom HDZ-a i premijerom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom na prvoj utakmici Hrvatske na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Hrvatska je u subotu u ruskom Kalinjingradu igrala s Nigerijom, a fotografiju bivšeg hrvatskog premijera Sanadera i njegovih fanova, među kojima je i Matešić, objavio je PR stručnjak Vedran Strukar na Facebook profilu, prenosi novinska agencija Patria.

Bivši savjetnik

Prema podacima sa zvanične web stranice Tužilaštva BiH, Matešić je rođen 1975. u Prozoru, u općini Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u 2000. godine. Na poziciju tužioca Tužilaštva BiH izabran je krajem 2013. godine.

Ranije je, od 2007. godine, obavljao dužnost savjetnika federalnog ministra pravosuđa, a krajem 2008. godine bio je postavljen na mjesto pomoćnika federalnog ministra pravosuđa za područje uprave. Prošle je godine bio i kandidat za glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, ali je na tu poziciju izabrana tužiteljica Gordana Tadić. Mediji su i ranije Matešića dovodili u vezu sa HDZ-om Bosne i Hercegovine i čelnicima te stranke.

Bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader osuđivan je, nepravomoćno, za višemilionski kriminal u više afera. Sanadera hrvatsko tužilaštvo tereti u aferama poput 'Fimi Media', 'Hypo', 'Ina – Mol', 'Planinska', 'HEP'… Upravo je prisustvo tužioca iz BiH Ivana Matešić sa osumnjičenim Sanaderom izazvalo reakcije na društvenim mrežama, a među njima i reakciju poznatog hrvatskog novinara Drage Pilsela.

Fimi Medija je jedna od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj – slučaj u kojemu USKOK za izvlačenje više od 70 miliona kuna iz državnih institucija i kompanija preko marketinške agencije Fimi media tereti upravo Ivu Sanadera.

U jesen 2015. Vrhovni sud je ukinuo nepravomoćnu presudu u slučaju Fimi media u kojoj je zbog korupcije osuđen ne samo Sanader, nego i HDZ i cijeli slučaj vratio na početak. Nekoliko mjeseci ranije Ustavni sud je na početak vratio i slučaj u kojem je Sanader osuđen zbog ratnog profiterstva u 'predmetu Hypo' i primanja mita za Inu od mađarskog Mola.

Nova suđenja

Očekujući nova suđenja za Fimi Mediju, Hypo i Ina - Mol, Sanader se u međuvremenu pojavio na sudu i u slučaju Planinska zbog optužbi za uzimanje 17 miliona kuna provizije za kupoprodaju zgrade bivšeg HDZ-ovog saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića u Planinskoj ulici 2009.

Tužilac Tužilaštva BiH Ivan Matešić je 2013. godine u jednom od intervjua ustvrdio: "Sudovi i tužiteljstva u potpunosti su nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti kako u pogledu izbora sudaca i tužitelja tako i u vezi sa financiranjem sudova."

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH