glavni urednik

glavni urednik

Želimo održati jaku Evropsku uniju i napraviti detaljnu analizu zašto je AfD dobio tako veliki broj glasova, izjavila je Angela Merkel, njemačka kancelarka u prvom obraćanju nakon izbora.

"Ostvarili smo strateški cilj, bez nas nije moguće formirati vladu, a mi smo ponovo dobili odgovornost da to učinimo", rekla je Merkel i kampanju ocijenila teškom. Ona je obećala da će „dobrom politikom“ pokušati pridobiti glasače koji su dali svoj glas radikalno-desničarskoj stranci AfD.

"Naravno, želimo održati i snagu EU i Evrope. Boriti se protiv ilegalne imigracije i uzroka imigracije i naravno učiniti sve da održimo unutrašnju sigurnost", rekla je Merkel.

Ona je već za sutra najavila razgovore sa potencijalnim partnerima o formiranju nove vlade, za svoj četvrti mandat na kancelarskoj poziciji.

Nešto prije nje, javnosti se obratio Martin Schulz, čelnik SPD-a, koji je iznio zadovoljstvo rezultatom svoje stranke, ali rekao da će oni ostati u opoziciji nakon četverogodišnje koalicije sa CDU.

Uprkos značajnom padu broja glasova kršćanski demokrati Angele Merkel ostaju najjača partija u Bundestagu sa 32,7 posto glasova, ali su na treće mjesto izbili radikalni desničari AfD koji su prema najnovijim izlaznim anketama osvojili 13,4 posto glasova

Ispred njih su socijaldemokrati SPD sa 20,2 posto, što je najlošiji poslijeratni rezultat ove stranke. Izborni prag su prošli Ljevičarska stranka, Zeleni i FDP.

Prema prvim procjenama koje je na osnovu ovih rezultata objavio DW, stranka Angele Merkel imat će 217 mandata, SDP 134, AfD 89, FDP 70, Zeleni 62, a Ljevičari 59.

Damir Džumhur osvojio je ATP turnir u St. Petersburgu nakon što je u finalu pobijedio italijanskog tenisera Fabija Fogninija rezultatom 2:1.

Današnji datum ostat će upisan zlatnim slovima u bh. tenisu i Damirovoj karijeri s obzirom da se radi o prvom ATP naslovu za najboljeg bh. tenisera.

Sjajni Džumhur je poslije odličnih partija u St. Petersburgu plasmanom u četvrtfinale ovog turnira obezbijedio plasman među 50 najboljih tenisera na svijetu, a današnjom pobjedom u finalu potvrdio je fantastičnu formu i veliki napredak u svojoj karijeri.

Nakon ove pobjede Damir Džumhur bi trebao zasjesti na 40. mjesto ATP liste i tako upisati novi historijski rezultat za bh. tenis.

Na današnjem meču Italijan je prvi set riješio u svoju korist rezultatom 6:3, ali to nije previše poremetilo bh. tenisera koji dobija drugi set rezultatom 6:4. U posljednjem i odlučujućem trećem setu Damir je bio bolji rezultatom 6:2.

Džumhur je pobjedom protiv Fognijija pored novih bodova osvojio i 178.000 dolara koliko iznosi nagrada za prvo mjesto turnira u Rusiji.

Na putu do naslova najbolji bh. teniser je savladao Paola Lorenzija, Marcosa Baghdatisa, Liama Broadyja i Janna-Lenarda Struffa.

Inače, ovo je bio treći međusobni duel Fogninija i Džumhura, a u dva prethodna slavio je Italijan.

Tuzlanski kanton bit će domaćin NATO-ove EADRCC terenske vježbe otklanjanja posljedica katastrofa, pod nazivom "Bosna i Hercegovina 2017" koja će biti upriličena od 25. do 29. septembra. U njoj učestvuje oko 1.300 osoba.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić kazao je u razgovoru za Fenu da postoji globalni interes BiH za ovu vježbu koja će biti održana u ovom kapacitetu, a bit će to prilika da se bh. resursi i kapaciteti civilne zaštite i sektora za spašavanje uvježbaju novim vještinama.

"Ovo je mogućnost da se upoznamo o novim načinima borbe protiv katastrofa, ali načinima otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa te da se uvježbaju tehnička dostignuća u tim oblastima i da se steknu nove vještine i znanja u procesu katastrofa", istaknuo je Mektić.

Naglasio je da u slučaju prirodnih katastrofa, ukoliko se intervenira brzo i blagovremeno, veća je mogućnost spašavanja ljudi i materijalnih dobara, zato je uvježbavanje pravovremene reakcija od iznimne važnosti.

Podsjetio je i na razoran zemljotres u Meksiku, naglašavajući da je veliki broj djece pod ruševinama i do njih se teško dolazi, zato je važno da sve takve izazove budu spremni svi kapaciteti te osigurati da postoji dovoljan broj obučenih ljudi.

Naveo je i da BiH ima decentralizirani sistem civilne zaštite zbog čega je od značaja naučiti organizirano odgovoriti na katastrofu i njene posljedice u zemlji, ali i stvarati mogućnosti za zajedničko djelovanje sa zemljama okruženja.

Ova vježba zahtjevna je sa stanovišta organizacije, ističe Mektić, te će ona doprinijeti imidžu BiH u globalnom smislu.

Ministar sigurnosti BiH je mišljenja da se ipak i u organizaciju ove vježbe umiješala politika, iako se u ovom slučaju to ne bi trebalo događati jer se tiče spašavanja ljudi i imovine.

"Oni koji imaju rezervu prema toj vježbi propustit će veliku šansu da dođu do novih saznanja koja im mogu pomoći u zaštiti građana, a ipak su politiku stavili u prvi plan", stava je Mektić.

S obzirom na činjenicu da će u vježbi učestvovati i predstavnici iz Srbije, koja će naredne godine biti domaćin ovoj vježbi, te Hrvatske, Mektić je to posebno pohvalio naglašavajući da u slučaju katastrofa prvo u pomoć mogu priteći upravo susjedne zemlje.

Izuzetno značajnim je ocijenio stvaranje sistema međusobne koordinacije, najavljujući da će to bi regulirano i određenim sporazumima.

Kako je zaključio, ova vježba je u interesu građana i organizira se u okviru Partnerstva za mir s NATO-om.

U vježbi će učestvovati oko 1.300 osoba od kojih će njih oko 500 biti učesnici iz 30-ak zemalja. Bit će tu 35 timova. Grupa subjekata koji će učestvovati u vježbi vrlo je raznolika, počevši od timova za potragu i spašavanje koji donose različite sposobnosti, kapacitete i iskustva.

U vježbi učestvuju timovi posmatrača iz Japana i Iraka, timovi iz Azejberdžana, Armenije, Pakistana te timovi iz Ujedinjenih nacija i Evropske unije.

Prvi će reći da je po zakonu, a drugi da nije nadležan. Ali šta god kazali Nedžad Branković i Elmedin Konaković, 40 hiljada maraka javnog novca bespovratno je uplaćeno na račun privatne firme Saraj inženjering.

Početkom sedmice, u službenim je glasilima objavljeno da je Vlada Kantona Sarajevo odobrila pola miliona maraka poticaja. Na spisku spornih dobitinika – jedna firma posebno se ističe. Saraj inženjering. U sudskom registru je navedeno da je vlasnik ove firme Nedžad Branković, bivši premijer FBiH.

„Vlada Kantona Sarajevo, na 94. sjednici održanoj 30.08.2017. godine, donijela je Odluku o dodjeli poticajnih sredstava za razvoj subjekata male privrede u 2017. godine“, piše u dokumentu koji je potpisao premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković.

JEDNA, ALI VELIKODUŠNA ODLUKA

U prvom dijelu odluke naveden je spisak firmi koje su dobile poticaj na osnovu projekta „subvencioniranje kamata po preuzetim kreditima“. Pod rednim brojem 8 navedeno je ime firme Saraj inženjering koja je dobila 28.271 marku bespovratnih sredstava. Dalje, stavom tri regulisan je „poticaj u primjeni tehničkih normi i standarda kvalitete“, a dobitnik dodatnih 12.245 bespovratnih maraka je Saraj inženjering. I tako je jednom odlukom, premijer poklonio bivšem premijeru 40 hiljada maraka. Tuđeg novca.

Da stranačke kolege nisu zaboravile Nedžada Brankovića dokazuje i baza tendera koje je dobila ta firma. U avgustu ove godine Saraj inženjering potpisao je ugovor sa JP Ceste FBiH kojim se obavezao izraditi elaborata eksproprijacije za izgradnju trećih traka i obilaznice za dionice koje će se graditi. Vrijednost ugovora 174 hiljade maraka. Sa JP Autoceste FBiH Branković je potpisao i ugovor za izradu idejnog projekta i studijske dokumentacije brze ceste Travnik (petlja Nević Polje) - Jajce (petlja Bravnice privremeni spoj na M-5). Vrijednost posla 1,7 miliona maraka.

ZA OCA I SINA

Posebnu pažnju Nedžad Branković je dobio od Edina Ramića, stranačkog kolege i federalnog ministra za izbjegla i raseljena lica. Ramićeva odluka i Brankovićeve ideje prilikom izrade „Idejnog i Glavnog projekta za izgradnju dva višestambena objekta u općini Goražde koštat će poreske obveznike 33 hiljade maraka. Istog dana, 25. maja 2017. godine, Ramić i Branković potpisali su sličan ugovor vrijedan 21 hiljadu maraka. Prema dostupnoj dokumentaciji, ideje Nedžada Brankovića bit će iskorištene za „projekat zatvaranje kolektivnih izbjegličkih centara“. Dvadeset dvije godine nakon rata.

Ali nije samo Saraj inženjering dobijao novac iz budžeta. Firma PIN.B counsalting Sarajevo čiji je direktor sin Adnan Branković, sin Nedžada Brankovića, od Ministarstva okoliša i turizma FBiH dobila je 2012. godine 20 hiljada maraka na ime projekta „Razvoj vjerskog turizma na području Ajvatovice“. Ostalo je još samo da se ukaže Ajvaz – dedo i da zamoli Boga da se ispod BiH zemlja otvori.

Centralna izborna komisija BiH, nakon Informacije o izvršenom pregledu, kontroli i reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2015. godinu, najavila je pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti i eventualno sankcionisasnje političkih stranaka za kršenje zakona.

Da li se radi o velikim strankama državne vlasti i opozicije, ili onim koje popunjavaju opštinske sale, nebitno, malverzacije su uočljive u većini revizorskih izvještaja. Za izmjene Zakona o finansiranju stranaka itekako ima mjesta, ali pitanje je kome je to u interesu.

Novi izvještaj, novi dokaz da oni koji ih donose, mnoge zakone i sami izbjegavaju. Zakon o finansiranju političkih stranaka, u ovom slučaju predviđa objavljivanje svake marke koja uđe i izađe iz stranke. No, kada zavirimo u izvještaj koji je javan, vidimo brojne transakcijske malverzacije.

“Stranka nije u poslovnim knjigama evidentirala nenovčane donacije po osnovu besplatnog korištenja poslovnih prostora.”Ova rečenica je neizbježna za većinu revizorskih izvještaja stranaka u vlasti, ali i opozicije.

Stranka demokratske akcije (SDA) koja ima i najviše prijavljenih prihoda u 2015. godini, prednjači u ovoj vrsti poslovne saradnje sa opštinama. Osim javnih institucija, preuzimanjem vlasti stranke ekspresno okupiraju i javna preduzeća. To je, kažu u Koaliciji pod lupom, alarm da se Zakon o finansiranju političkih stranaka hitno mijenja. Teško, jer ovakav sistem mnogim odgovara.

“Ta javna preduzeća u BiH imaju velike novce, ta borba ukazuje da način finansiranja političkih stranaka uopšte nije transparentan. Dolazimo do onog ključnog pitanja, da li političke stranke, odnosno njihovi predstavnici u zakonodavnim tijelima žele da se išta mijenja, jer sigurno da im ovakav način finansiranja odgovara”, izjavio je Vehid Šehić, Koalicija Pod Lupom.

A odgovara i privatnim preduzećima, koja su u vrhu finansijera političkih partija. U nepotpunoj dokumentaciji koju dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji obično ih nema, ili vrlo malo ima.Utvrđeno je da je SNSD primio prilog pravnog lica koje je sklopilo ugovore o javnim nabavkama radova sa organima izvršne vlasti na svim nivoima BiH čeja je vrijednost veća od 10.000 KM.

Lako je utvrditi o kojim se firmama radi, kada u postizbornom periodu pogledamo postupke javnih nabavki, kažu u udruženju građana Tender. Suma novca koja se potroši u javnim nabavkama, u izbornim godinama je izrazito veća.

“Takve firme uglavnom imaju direktan interes da neka politička opcija pobijedi, oni finansiraju kampanju, a onda to ima ogroman uticaj baš iz razloga što su finansirali tu političku opciju. Kada god se neki tender raspisuje, redovno se tehničke specifikacije pripremaju na način da se pogoduje tim firmama da lakše dođu do posla, odnosno da im se nadoknadi to ulaganje u izbornu kampanju. To je svakako nezakonito i to je prikrivanje samog načina finansiranja političkih partija”, izjavio je Igor Vukajlović, Udruženje građana “Tender”.

Spisak nepravilnosti sve većeg broja stranaka koje participiraju u izbornom procesu je ogroman. Sankcije za stranke koje zakonsku obavezu dostavljanja izvještaja ne ispunjavaju su izvjesne. Za ostale, CIK BiH će se baviti već na nekoj od narednih sjednica.

U subotu su odigrane četiri utakmice devet kola Premijer lige BiH.

Rezultati devetog kola nogometne Premijer lige Bosne i Hercegovine:

- subota:

Čelik - Gošk 2:0
Radnik - Sarajevo 1:4
Zrinjski - Mladost 2:0
Sloboda - Željezničar 1:0

- nedjelja:

Krupa - Borac (15.30)
Široki Brijeg - Vitez (16.00)

Tabela:

1. ZRINJSKI 9 8 0 1 19:7 24
2. ŽELJEZNIČAR 9 6 1 2 14:6 19
3. SARAJEVO 9 4 2 3 15:7 14
4. MLADOST 9 4 2 3 11:11 14
5. ŠIROKI BRIJEG 8 4 1 3 12:6 13
6. BORAC 8 4 1 3 7:6 13
7. KRUPA 8 3 3 2 7:7 12
8. RADNIK 9 3 1 5 7:15 10
9. SLOBODA 9 2 3 4 5:9 9
10. GOŠK 9 3 0 6 6:13 9
11. ČELIK 9 2 1 6 9:18 7
12. VITEZ 8 1 1 6 5:12 4

Kontinuirani stres, ekonomska i socijalna nesigurnost neki su od faktora koji dovode do porasta broja oboljelih od depresije u Bosni i Hercegovini. Najčešći argumenti koji se navode jesu ono što se kolokvijalno kaže „brz život“, i zaista brz industrijsko-tehnički razvoj korjenito mijenja i uvjete i nažin života, a što dovodi do narušavanja ustaljenih obrazaca življenja, promjene životnih ciljeve, vrijednosti i prakse, izjavio je specijalist neuropsihijatar dr. Elvir Bećirović.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti, a antidepresivi su već sada među traženijim lijekovima u BiH, gdje je samo protekle godine prodato više od milion pakovanja.

- Podaci farmaceutskih kompanija i praćenje lijekova pokazuje da je prodaja a samim tim i korištenje antidepresiva u porastu. I to je u skladu s rezultatima u drugim državama modernoga svijeta. Također, kako sam ranije naveo, i incidenca, to jest učestalost depresije širom svijeta, pa tako i kod nas, je u porastu. Predviđanje Svjetske zdravstvene organizacije kaže da će depresija do 2020. godine postati druga najčešća bolest na planeti – kaže Bećirović.

Naglašava da su to zastrašujuća predviđanja, dodajući da osim toga treba imati u vidu nešto što mnogi ne znaju.

- Antidepresivi se ne koriste samo za tretman depresije nego i u tretmanu niza drugih poremećaja, od fobija i opsesivno-kompulzivnih poremećaja pa do posttraumatskog stresnog poremećaja i niza drugih stanja. Kako je i broj ovih stanja u porastu posljedično raste i potrošnja antidepresiva – ističe.

Kako kaže psihologinja, voditeljica Centra za mentalno zdravlje Iskra Vučina, depresija po klasifikaciji spada u poremećaje afekta ili raspoloženja, kod kojih je glavni simptom promjena raspoloženja, a sekundarna obilježja su poremećaji nagona i kognicije.

- Simptomi poremećaja raspoloženja dijele se na emocionalne, motivacijske, ponašajne, tjelesne i kognitivne. Depresija osim sniženog raspoloženja uključuje oskudnu emocionalnu reakciju, gubitak volje, inicijative, energije i interesa, osjećaj krivice te smetnje nagona. Ona je najčešći psihijatrijski poremećaj, ne samo u klasifikaciji poremećaja raspoloženja nego poremećaja općenito – rekla je Vučina.

Općeprihvaćeni stav je da kombinacija antidepresiva i psihoterapije daje najbolje rezultate.

- Antidepresivi, pogotovu moderni, jako su efikasni i vrlo sigurni. Moderna psihijatrija i psihofarmakologija je učinila značajan prodor u otkrićima terapije za razna psihijatrijska stanja. U periodu takozvane „dekade mozga“ 1990. do 2000. godine poboljšano je razumijevanje različitih psihijatrijskih stanja i način njihovoga tretmana. Otkriveni su novi, znatno sigurniji i lijekovi s manje neželjenih efekata – kaže Bećirović.

Dalje pojašnjava da antidepresivi omogućavaju da depresivna osoba izađe iz stanja manjka energije, bezvoljnosti, pasivnosti i adekvatno se uključi u psihoterapijski rad.

- Ako upotrijebimo paradigmu somatskih bolesti, da bolje razumijemo, možemo usporediti depresiju s, naprimjer, prijelomom noge. Tako neki često porede antidepresiv sa štakom. I moramo imati u vidu da je ta „štaka“ neophodna za oporavak. Nakon toga slijedi fizikalna terapija. I u depresiji, slično, lijek je važan. Psihoterapija ide uz njega. Osim što pomaže oporavak psihoterapija omogućava da nešto iz te depresivne epizode „naučimo“, da promijenimo neke stavove, sagledamo neke stvari na drugačiji način. Znači, kombinacija antidepresiva i psihoterapije daje najbolje rezultate – dodaje Bećirović.

Po riječima Vučine, kada pričamo o etiologiji depresije, teorije i uzroci nastanka depresije su mnogobrojini.

Kaže, etiologija depresije se objašnjava naslijeđem (genetska uslovljenost), neurotransmitorskim (noradrenalin, serotonin, dopamin) promjenama, fiksacijom na oralnu fazu razvoja, konceptom naučene bespomoćnosti, teorijom beznađa, jakim stresnim događajem (gubitak, traumatski događaj...) i sl.

Jedan, po mnogima, od većih problem jeste da je u Bosni i Hercegovini sve više onih koji samoinicijativno, odnosno "na svoju ruku" počinju s korištenjem lijekova iz gupe benzodiazepina, nerazmišljajući o posljedicama koje može izazvati upotreba ovih lijekova iz grupe benzodiazepina, posebno ako se koriste duži period.

- Samoinicijativno uzimanje lijekova je loša pojava. Naročito kada su u pitanju psihijatrijski lijekovi. Benzodiazepini su namijenjeni za kratkotrajnu uptrebu. Međutim ljudi ih „vole“. Oni brzo djeluju. Otklone tegobu, nakratko. Potom se ista tegoba ponovno javlja i prinuđeni su ponovno uzimati lijek. Nakon izvjesnog vremena početna doza nije dovoljna nego je moraju povećavati. I tako se razvija ovisnost o ovim lijekovima – ističe Bećirović.

I Vučina se slaže da ljudi u BiH samoinicijativno uzimaju lijekove te sami sebi i određuju dozu tog lijeka, ovisno kako se osjećaju i koji psihofarmaci su im dostupni, najviše sedativi, anksiolitici i antidepresivi.

- Važno je naglasiti da je ovo jako opasno jer su jedino liječnici obučeni i adekvatni za propisivanje terapije osobi koja pati od depresije ili nekog drugog mentalnog poremećaja. Na ovaj način se vrlo lako razvija ovisnost o sedativima/anksioliticima, a liječenje ovisnosti je često teško i dugotrajno te osoba pored primarnog problema (depresija) zapravo pati paralelno i od ovisnosti o lijekovima. Još jedna zamka je i da se s vremenom osoba navikne na izvjesnu dozu sedativa nakon čega je neophodno povećanje doze da bi se došlo do istog (željenog) efekta – ističe Vučina.

Naglašava da bilo kakva vrsta lijekova se ne smije uzimati samostalno bez propisivanja lijeka od ljekara i praćenja i prilagođavanja doze u skladu s jačinom simptoma i izraženosti tegoba.

Da vas pitam ljudski: da li je u redu da se presuđeni i osuđeni ratni zločinci bave politikom? Onako baš, baš ljudski? I to u državi u kojoj su počinili ratne zločine? Složno ćete reći: "Ne!" E, pa vidite, parlamentarcima u bh. institucijama to ne da ne smeta, nego uskraćivanje dužne pažnje zlotvorima shvataju kao diskriminaciju. Kao ugrožavanje ljudskih prava.

A, evo i šta je na stvari. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije usvojila izmjene Izbornog i Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu kandidovanja osuđenim ratnim zločincima. I što je najžalosnije, ovakva izopačena odluka bila je posve očekivana u ovom i ovakvom političkom habitusu.

Za one koji ne znaju, treba podsjetiti da su predložene izmjene Zakona o zabrani kandidovanja osuđenih ratnih zločinaca u skladu sa praksom u evropskim zemljama, gdje se kandidovanje na izborima onemogućuje takvim personama. To je toliko normalna stvar i opšte mjesto da je ne treba ni pojašnjavati. Ali, šta bi se desilo da je Bosna i Hercegovina usvojila izmjene zakona? Moglo se desiti da postanemo normalna država, u kojoj će ratni zločinci, koji su odslužili svoje kazne, moći biti slobodne osobe, ali se neće moći baviti politikom. A kako bi i mogli? Zamislite samo, da parafraziram književnika Faruka Šehića, ubiješ 100 ljudi, odležiš, kandidiraš se, prođeš i primaš 5.000 konvertibilnih maraka (2.500 eura) mjesečno. Ako to nije dokaz da se zločin u figurativnom i bukvalnom smislu isplati, ne znam šta je.

I utoliko više je bijedna i jadna izjava Aleksandre Pandurević i Momčila Novakovića, koji su ispred srpskih predstavnika oglasili i rekli da neće podržati izmjene zakona. Treba podsjetiti da se narečeni Novaković, još prije desetak dana, u svojoj izjavi stameno založio za nastavak političkog plesa presuđenih ratnih zločinaca. "Ukoliko se ovo nađe pred zastupnicima Zastupničkog doma Paralementarne skupštine Bosne i Hercegovine, neće biti dovoljno većine da se podrže, odnosno predstavnici dvaju naroda praktično to neće podržati - Hrvati i Srbi", pojasnio je on.

Uspješna mantra 'heroj, a ne zločinac'
Zar baš Srbi, u čije su ime počinjeni genocid i najmonstruozniji zločini - od Prijedora, preko Foče, Višegrada, do Srebrenice - ne bi trebali biti najrigidniji po ovom pitanju? Zar baš predstavnici Srba u zajedničkim organima ne bi trebali pokrenuti prvi akciju kojom se ne samo zabranjuje negiranje genocida, nego i zabranjuje participiranje u političkom životu njihovih nekadašnjih pulena, koji su osuđeni u Haagu i koji su odrobijali svoje u evropskim zatvorima?

Bilo bi tako da nije jedna te ista političko-nacionalna matrica na djelu, od 1995. godine naovamo. Svi ti silni zločinci, svi ti silni Erdemovići, Krstići, Mrđe, Šljivančanini, Lukići, pa naviše do Krajišnika, Plavšićeve, Karadžića, Mladića i, napose, Miloševića, trebali su biti stavljeni na stub srama od, prije svega, srpskog naroda. Eh, šta je sve trebalo biti, ali nije. Realnost veli da se stvorio predominantan narativ "heroj, a ne zločinac", koji nikad nije sankcionisan i koji je podignut na nivo epopejičnog kanona, kome se u srpskom korpusu ne smije bilo šta prigovoriti. "Heroj, a ne zločinac" mantra je kojom se zaboravlja i, na koncu, oprašta sve. I organizovana ubistva, i političke likivdacije neistomišljenika, i ratna pljačka, i, na koncu, masovni zločini i genocid.

A sve to okupano u kupki zaborava. Zato ne čudi institucionalno prekrajanje povijesti, ne čude sva ta silna odlikovanja, kojima je prvi čovjek bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik okitio presuđene ratne zločince. I pred kraj ( jer kraja još nema), što se ne bi Momčilo Krajišnik, pola biznismen - pola ratni zločinac, velim, što se taj i takav Krajišnik ne bi opet upustio u plivanje političkim vodama, koje su od predratnog kriminalčića stvorile "istaknutog građanina i utemeljitelja Republike Srpske", šta god to značilo? Ako su ga dočekale Dodikove TV kamere, helikopteri i direktan prenos, sve sa studentima u organizacionom odboru za doček, što se Momo ne bi aktivirao ponovo?

Neki, skloniji zdravom razumu, reći će: pa jeste odrobijao, može da posjeduje ličnu i vozačku, ali ne da se bavi radnjom preko koje je počinio zločin - politikom. Jer, to bi isto bilo kao kada bi pedofilu koji je odrobijao neko ponudio radno mjesto vaspitača u vrtiću. Ili doktoru Mengeleu rad na kakvoj klinici. Ili... ma znate već kako to ide sa analogijama u normalnom svijetu. U normalnom da, ali kod nas - jok!

Namjesto da se u mišiju rupu zavuče, Krajišnik još uvijek mjerka arenu za političku utrku 2018. godine na opštim izborima. Mjerka, pa, kao mlada, "tvrdi pazar". A sve to uz debelu podršku mladih srpskih političara i izostanak zakona koji bi Krajišnika i njemu slične zauvijek udaljio od politike. Jer, van pameti je da Krajišnik, ili bilo koji čovjek, kome je politička i ideološka baza bila odskočna daska za ratne zločine izađe na političku pozornicu ponovo. Van pameti, ponavljam!

Podrška 'kolegama' iz druge etnije
A opet, sa druge strane, pogledajmo samo malo niže nivoe vlasti i kako to tamo "gura". Evo vam, za primjer, samo opština Šamac. U Šamcu je Blagoje Simić, čovjek koji je presuđen u Hagu i koji je robijao 12 od 17 godina, direktor Doma zdravlja. Pri tome je još odbornik u lokalnoj skupštini opštine. Ali, nije to dovoljno. Ono što je još luđe je činjenica da su stranke okupljene oko Bošnjaka i Hrvata odobrile njegovo imenovanje za direktora Doma zdravlja. Treba li spominjati Simu Zarića, nekadašnjeg zamjenika načelnika opštine Šamac?

I zato je "normalno" da lokalni nacionalisti podržavaju svoje "kolege" iz druge etnije. I onda je sve dozvoljeno, i sve po zakonu. Onda će "slučaj Krajišnik" biti zapravo muhur na pravilo po kojem ratni zločinci koji su odslužili kazne (p)ostaju zvijezde i selebritiji, a ne ljudi koji su moralno posrnuli i treba da na slobodi sagledaju sav svoj pad. Tu je "brat Hrvat" Dario Kordić, etablirana ikona dijela katoličkog sveštenstva i političke desnice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ne treba smetnuti niti "bošnjačke heroje" Envera Hadžihasanovića, ratnog komandanta Trećeg korpusa, i penzionisanog pukovnika Amira Kuburu, koji su rado viđeni gosti na bošnjačkim nacionalističkim domijencima. O Fikretu Abdiću, načelniku Velike Kladuše, ne treba trošiti riječi...

No, niko od njih nije se tako eksplicitno počeo miješati u svoj "ratni posao" kao Krajišnik. I zato treba istrajati i pokazati presuđenim licima na ćošak anonimnosti, gdje im je i mjesto. Jer, ako to nismo u stanju, nismo bolji od njih, sigurno. A naši izabrani predstavnici pokazali su ne da nisu u stanju donijeti takvu jednu odluku, nego je neizglasavanje iste potpuno "očekivana" stvar.

"Most bi trebao biti elegantan - bijeli stubovi u plavom Jadranu i bijele sajle koje bi trebale nositi cestu iznad zaliva", piše austrijski list Standard. "Pelješki most trebao bi povezati ovo dalmatinsko poluostrvo sa kopnom. Zapravo ne povezati već premostiti zemlju Bosnu i Hercegovinu. Mali dio obale dugačak 14 km na tom mjestu prekida teritoriju Hrvatske ali i Evropske unije. Tu se nalazi mjesto Neum, jedini izlaz BiH na more. Ko sa sjevera ide u pravcu Dubrovnika zna da ovdje dva puta mora pokazati pasoš.

BiH je protiv gradnje mosta prije nego što se riješi pitanje morske granice sa Hrvatskom. S obzirom da su sada ponovo pokrenuti radovi, Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio deklaraciju, kojom se traži ne samo od Hrvatske već i od EU hitna obustava gradnje i početak razgovora o konačnom rješavanju spornih pitanja u vezi sa morskom granicom. EU, koja je uključena u cijeli projekat tako što je odobrila sredstva za gradnju u iznosu od 375 miliona eura što je 85 posto ukupne sume, bi trebala posredovati u rješavanju spora", piše bečki dnevnik. Stoga Zagreb još od 2007. ovdje želi sagraditi most. No projekat je stavljen na led, ne samo zato što je nedostajao novac već i što više dijeli susjede nego što ih spaja.

Čiji je Čović predstavnik - BiH ili Hrvatske?

Standard napominje da je "bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović žestoko je kritikovao što je Evropska komiisja Hrvatskoj odobrila sredstva za gradnju mosta, bez prethodnih konsultacija sa BiH". "Ukoliko u roku od 60 dana ne bude zadovoljavajućeg rješenja, BiH će pokrenuti diplomatske i pravne korake protiv Hrvatske. BiH ne bi bila BiH kada se jedna strana ne bi suprotstavila nekoj odluci. Dragan Čović, koji je je član Predsjedništva ispred hrvatskog naroda, u potpunosti podržava gradnju mosta. On se ponaša tako kao da je politički predstavnik susjedne države Hrvatske a ne Bosne i Hercegovine. Za to je zauzvrat dobio podršku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović po pitanju promjene izbornog zakona, koji bi bio od koristi Čoviću i njegovoj HDZ.

Ono što je u svemu problematično je što se Čović i Grabar Kitarović iz etničko-nacionalnih razloga zalažu i podržavaju jedno drugo. No, "etničke alijanse" u pogledu državnih granica oduvijek su bile kontraproduktivne za BiH. U Sarajevu su zabrinuti da veliki brodovi ne bi mogli uplovljavati u luku Neum, jer je most prenizak. No, Neum je opet premalen da bi se tamo mogla graditi velika luka. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da će most biti izgrađen, uprkos svim kritikama iz BiH ali da će Hrvatska ipak voditi dijalog sa BiH. Dogovor o spornim graničnim pitanjima postignut je doduše 1999, ali nikada nije ratifikovan. BiH prijeti da će potpuno odustati od dogovora", zaključuje Standard.

Mijo Krešić je blizak rod (sin od strica) Gordane Tadić, s kojim svoje djevojačko prezime dijeli i Ružica Jukić, sigurno se može pohvaliti dobrim kontaktima i uticajem u pravosuđu, mnogo većim nego u bezbjednosnim krugovima.

Nakon što je tekst hrvatskog ”Nacionala” o navodnom praćenju hrvatskih biznismena od strane Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA), podigao prašinu o obje države, večeras su se u Tuzli tajno sastali hrvatski konzul Ivan Bandić i zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić.Krešić i hrvatski konzul u Tuzli susreli su se u restoranu ”Zlatnik”, piše Slobodna Bosna.

Drugi bezbjednjak BiH Mijo Krešić je zatražio odgovornost rukovodstva OBA-e, ukoliko je OBA djelovala nezakonito, te zatražio istragu o tome da li je bilo prisluškivanja hrvatskih zvaničnika u BiH i Hrvatskoj.

Podsjetimo, hrvatski Nacional tvrdi da je OBA obavještajno pokrivala hrvatske biznismene uključene u poslove oko Aluminijuma, Elektroprivrede Herceg Bosne, Šuma Herceg Bosne, HT Mostara, Agrokora itd.Iz OBA-e se nisu oglašavali na ovu temu, dok je ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić rekao da ne zna da li je bilo praćenja i prisluškivanja o kojem piše Nacional, ali da svaka država ima pravo da štiti svoje ekonomske interese i da OBA ima legitimno pravo da štiti te interese i prikuplja informacije.

Izgleda da tako ne misle u HDZ-u, pa je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović zatražio informaciju OBA-e o navodima iz Nacionala, dok se visoki funkcioner HDZ-a Mijo Krešić pobrinuo za medijsku ”zaštitu hrvatskih interesa”.O čemu su večeras razgovarali Krešić i Ivan Bandić, koji je inače bratanac zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, možemo samo pretpostavljati. No, ne treba zaboraviti, da je Ivan Bandić davno upoznao obavještajni svijet, radeći u jugoslovenskoj DB.

Još zanimljivije je da su se dvojica ljudi koji bi trebalo da imaju visoku bezbjednosnu kulturu susreli u restoranu koji je u vlasništvu kontroverznog Sedineta Karića koji je u aferi ”Pandora” optužen zajedno sa Kemalom Čauševićem i Anesom Sadikovićem. Nakon što je sa Tužilaštvom BiH sklopio sporazum o priznanju krivice, Karić je osuđen na godinu dana zatvora.

Prema informacijama do kojih je došao portal ”Istinito”, afera iz ”Nacionala” je u potpunosti iskonstruisana s ciljem odmazde protiv vrha OBA koji je odbio da zažmuri na neke afere u koje su umiješani visoki funkcioneri. Hrvatski nacionalni interes, prema našim izvorima, sveo se na zaštitu nezakonitosti i bijeg od odgovornosti.

Sve postaje još zanimljivije ako se prisjetimo da je portal ”Žurnal” objavio da je prvi hrvatski bezbjednjak u BiH Mijo Krešić umiješan i u aferu ”Falsfikat” u kojoj je SIPA bila optužena da je prisluškivala razgovore v.d. glavnog tužioca Gordane Tadić i članice VSTV Ružice Jukić. Epilog afere je da je novinaru Josipu Šimiću određen pritvor, dok su njegovi pomagači Boris Kordić i Josip Kvesić pobjegli iz zemlje.

Mijo Krešić je blizak rod (sin od strica) Gordane Tadić, s kojim svoje djevojačko prezime dijeli i Ružica Jukić, sigurno se može pohvaliti dobrim kontaktima i uticajem u pravosuđu, mnogo većim nego u bezbjednosnim krugovima.Biće da u tom familijarnom grmu i leži zec.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH