Izdvojeno

Izdvojeno (3860)

Osobe čiji su inicijali K.B. (28), M.P. (43) i K.B. (41) uhapšena su zbog sumnje da su danas u mjestu Bogaz, opština Han Pijesak, iz vatrenog oružja ubile osobu čiji su inicijali V.D. iz Bratunca, saopšteno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Sumnja se da su ova lica počinila krivično djelo ubistvo oko 17.00 časova.

Uhapšeni će nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, biti predata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, navodi se u saopštenju.

Prema nezvaničnim informacijama, ubijen je tridesettrogodišnji Davor Vitić.

U susretu prvog kola Premijer lige BiH ekipa Željezničara je slavila na gostovanju protiv GOŠK-a u Gabeli.

Bez većih šansi završeno je prvo poluvrijeme, te je bitno izdvojiti pokušaje Kulovića i Arežine.

Zajmović je otvorio drugi dio susreta šansom, a nakon toga i Vranješ, te ponovo Arežina. Promjene rezultata nije bilo.

Jedini gol na utakmici postigao je u 75. minuti Asim Zec na asistenciju Čurjurića.

Domaći tim nije uspio poravnati rezultat, te su gosti minimalnim rezultatom osvojili tri boda.

Mladost i Zvijezda bez pogodaka

Ekipa Zvijezde 09 upisala je svoj prvi nastup u Premijer ligi BiH, a snage je odmjerila sa ekipom Mladosti.

U prvom dijelu meča fudbaleri Mladosti su zaprijetili pokušajima Guzine i Mujagića.

Kakanjci su pokazali više u prvom poluvremenu, međutim promjene rezultata nije bilo.

U drugom dijelu meča ekipa Mladosti je nastavila napadati, ali je Zvijezda 09 ipak uspjela osvojiti bod.

Krupa slavila protiv Čelika 3:1

Ekipa Krupe je u svom prvom meču nove sezone savladala zenički Čelik rezultatom 3:1.

Pogodak je postignut već u petoj minuti susreta, a strijelac je Makitan.

U 16. minuti zabilježena je još jedna šansa domaćih nakon što je Koljić šutirao glavom, ali je prečka spasila gol gostiju. U 20. minuti Koljić pogađa za vodstvo 2:0.

Zeničani su nakon tri minute uspjeli smanjiti prednost Krupe, a u strijelce se upisao Dedić.

Grahovac je do kraja prvog poluvremena imao priliku za poravnanje rezultata.

U 69. minuti susreta Šišić je propustio šansu. Ekipa Krupe u 71. minuti postiže pogodak, te ujedno i konačan rezultat meča, strijelac ponovo Koljić.

Zrinjski pobijedio Slobodu golom Filipovića

U okviru 1. kola Premijer lige BiH, večeras je na Tušnju, pred oko 1.500 gledatelja, Sloboda poražena u susretu sa Zrinjskim rezultatom 0:1 (0:1).

Jedini gol postignut je u 31. minuti, a strijelac pomalo čudnog gola bio je Miloš Filipović.

Napadač Mostaraca s desne strane je u visokom luku loptu poslao na suprotnu stranu terena. Teško je reći da li je želio nabaciti nekome od suigrača ili iznenaditi vratara domaćih, ali se dogodilo ovo drugo.

Lopta je pogodila desnu vratnicu, odbila se prema domaćem vrataru Goranu Vuklišu, pogodila ga u potkoljenicu i odbila se ka mreži. Iako je Vukliš pokušao da je izbaci vani, ona je prešla crtu toliko da je sudac Adis Mulahasanović ispravno pokazao na centar – 0:1.

Na taj način Zrinjski je bez ijedne šanse došao u vodstvo, a pokazat će se da je ovaj čudni pogodak odlučio pobjednika susreta.

Ruku na srce, utakmica je bila nezanimljiva i bez većih uzbuđenja pred vratima jedne ili druge momčadi. Zrinjski je imao veći posjed lopte, ali to nije kapitalizirao prilikama za još koji gol.

S druge strane, Sloboda je napadala jalovo, a činjenica da su domaći igrači prvi šut u okvir gola uputili u 60. minuti, dovoljno govori koliko je opasna bila postava domaćeg trenera Milenka Bošnjakovića.

Zrinjski je ovom pobjedom krenuo u odbranu naslova trostrukog prvaka BiH, dok igra Tuzlaka upućuje na zaključak da će teško ostvariti ambicije vezane za borbu ka gornjem dijelu prvenstvene tablice.

Na inicijativu Vlade Federacije BiH, Elektroprivreda BiH će iz akumulirane dobiti isplatiti 63 miliona KM za izgradnju autoceste Žepče-Tuzla, dok će BH Telecom iz dobiti za prošlu godinu isplatiti oko 36 miliona KM, a taj novac usmjerit će se za izgradnju tunela Hranjen kod Goražda.

Donedavno su iz Elektriprivrede BiH, na čijem je čelu Bajazit Jašarević, tvrdili da zbog relativno loših poslovnih rezultata neće isplatiti dividendu za proteklu godinu, no u međuvremenu su pomijenili stav pod izravnim pristiskom vlade FBiH.Skupština JP Elektroprivreda BiH Sarajevo, održana 19. jula, donijela je odluku o isplati dividende iz akumulirane (zadržane) dobiti preduzeća u iznosu od 69,7 mil KM, odnosno 2,212686 KM po dionici, piše Slobodna Bosna.

Dividenda će se podijeliti iz dijela akumulirane dobiti, prema revidiranim finansijskim izvještajima, iz perioda 2008.-2016. godina, saglasno prošlogodišnjem zaključku Vlade FBiH o finansiranju infrastrukturnih projekata iz akumulirane dobiti javnih preduzeća.

Vladi kao 90-odstotnom vlasniku pripašće 63 miliona KM, a taj novac će se usmjeriti za finansiranje projekta autoceste Žepče-Tuzla.Prema pouzdanim informacijama “Slobodne Bosne”, Vlada Federecije nije prihvatila raniji prijedlog raspodjele dobiti i isplate dividende BH Telecoma za 2017. godinu, zahtijevajući da za isplatu bude izdvojeno 38 miliona KM, a ne 32, koliko je predložila Uprava ove kompanije u većinskom vlasništvu države.

Naime, na posljednjoj sjednici Skupštine dioničara BH Telecoma, koja je održana 25. juna, nije usvojena odluka o raspodjeli dobiti i isplati dividende za proteklu godinu, upravo zbog protivljenja predstavnika većinskog vlasnika kapitala – Vlade Federacije BiH. Uprava društva predložila je da od ukupne dobiti od 70,3 miliona KM za isplatu dividende bude izdvojeno 32 miliona KM, no opunomoćenik Vlade FBiH tražio je da se dio predviđen za isplatu dividende poveća na 38 miliona KM, te je glasao protiv predložene odluke.

Prema informacijama “Slobodne Bosne”, istovjetan stav zastupat će i na narednoj sjednici Skupštine dioničara.Kako doznajemo, aktuelna Uprava BH Telecoma u međuvremenu je pristala povećati dividendu sa 32 na 36 miliona KM, i ostaje da se vidi hoće li Vlada pristati na ovaj kopromisni prijedlog.Sredstva iz dividende BH Telecoma, u skladu s ranijom odlukom Vlade Federacije BiH, usmjerit će se za izgradnju tunela Hranjen na brzoj cesti Sarajevo-Goražde, piše Slobodna Bosna.

Pojačana frekvencija vozila tokom dana očekuje se ka lokalnim izletištima, kao i na graničnim prijelazima, posebno na jugu i sjeveru naše zemlje.

Zbog izvođenja neophodnih radova na vijaduktu Bojnik, na dionici autoputa A-1 Sarajevo sjever-Lepenica, vozila saobraćaju jednom trakom. Na istoj dionici A-1, zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman kao i na mjestu radova (Ban Brdo), preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje. Na dionici A-1 Lepenica-Tarčin, zbog radova na potpornom zidu saobraća se preticajnom trakom, uz ograničenje brzine od 60 km/h.

Zbog izvođenja neophodnih radova na dionici magistralnog puta M-16.1 Klašnice-Prnjavor (u mjestu Hrvaćani), na ukrštanju magistralnog puta sa autoputem u zoni vijadukta Crkvište, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini.

Zbog izvođenja neophodnih radova na magistralnom putu M-18 Olovo-Kladanj (Karaula), na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

I na ostalim dionicama na kojima se izvode sanacioni radovi, saobraća se sporije uz obavezno poštivanje privremeno postavljene signalizacije.

Pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH na graničnim prijelazima Bosanski Brod i Bosanska Gradiška. Duga su zadržavanja na izlazu iz naše zemlje na graničnom prijelazima: Prisika, Doljani i Ivanica. Na ostalim graničnim prijelazima pojačana je frekvencija vozila, zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.

Nova skupštinska većina i Kantonalna vlada, a stara praksa. Stranačko zapošljavanje u javnim institucijama i preduzećima koje kontroliše aktualna vlast je nastavljeno, optužuje opozicija. Međutim, vlast ne smatra da je povećano zapošljavanje u kantonalnim institucijama i preduzećima sporno te poziva nadležne istražne organe da ispitaju eventualne neregularnosti.

Opozicija optužuje aktualnu vlast da je nastavila staru praksu stranačko-rodbinskog zapošljavanja u kantonalnim instutucijama i javnim preduzećima. Sve to dovode u vezu s predstojećim izborima i navodnom kupovinom glasova.

"U principu se ništa nije promijenilo. To smo govorili kod smjene bivše Vlade. I dalje se nastavlja ista politika, samo je to prije bila SDA, a sada to radi PDA. Pored smanjenja broja građana u TK-u, zdravstvene institucije imaju ove godine veći broj zaposlenih nego prethodne", kaže predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a Dževad Hadžić.

"Kupovina glasova i podrške, i ono što je najžalosnije u svemu su zapošljavanja koja nemaju konkursnu proceduru, koja se dogovaraju na određenim interesnim skupinama", ističe predsjednik Kluba SDA u Skupštini TK-a Mihat Čaušević.

"Vladajuće političke strukture u TK-u, a što danas dobija najekstremniji oblik, zapravo žele da drže građane u tom talačkom odnosu kako bi mogli to stanje zloupotrebljavati u čisto izborne svrhe", ocjenjuje predsjednik Demokratske fronte TK-a Zlatan Begić.

Kantonalni premijer Jakub Suljkanović (PDA) relativizira problem i smatra da je povećano zapošljavanje u javnim institucijama i preduzećima bilo neophodno.

"Svjesno smo i tada kazali da je, kad je u pitanju budžet za 2018. godinu, potreba povećanja uposlenih za 42 osobe. Kada su u pitanju javne ustanove koje nisu u ingerenciji koje su na teret kantonalnog budžeta, ne mogu to komentariati jer nisam uključen u te procese", kaže Suljkanović.

I dok premijer poziva nadležne institucije da ispitaju eventualne neregularnosti, opozicija je skeptična u rad istražnih organa koji bi mogli ispitati sumnjiva stranačko-rodbinska zapošljavanja.

"Ukoliko neko ima neke dokaze da se ti procesi odvijaju nezakonito, onda je to dužan prijaviti nadležnim službama da ispitaju te stvari", kaže Suljkanović.

"Pravosuđe je rak rana ovoga društva i tu leži ključ svih naših problema. Da je pravosuđe iole nezavinsno, da je iole funkcionisalo kako treba da funkcioniše, mi danas ne bismo bili u situaciji u kojoj se nalazimo", smatra Begić.

Na potezu je pravosuđe i nadležne inspekcije, koji su do sada za slična zapošljavanja bez konkursa i sumnjive stranačko-rodbinske kriterije tokom konkursnih procedura zaključili da je sve bilo po zakonu.

Stručni štab muške seniorske reprezentacije Bosne i Hercegovine na čelu sa selektorom Duškom Vujoševićem, saopćio je danas spisak od 24 igrača za 4. ciklus kvalifikacionih utakmica za svjetsko prvenstvo 2019. godine.

Na spisku selektora su: Nemanja Gordić, Amar Gegić, Adi Zahiragić, Darko Talić, Marko Rikalo, Džanan Musa, Edin Atić, Almir Hasandić, Ibrahim Durmo, Aleksandar Lazić, Nedžad Muratović, Nedim Buza, Adin Vrabac, Milan Milošević, Miralem Halilović, Emir Sulejmanović, Amar Alibegović, Ajdin Penava, Andrija Stipanović, Elmedin Kikanović, Markus Lončar, Jusuf Nurkić, Robert Rikić i Obrad Tomić.

Selektor Vujošević izrazio je nadu da će u ovom ciklusu imati na raspolaganju kompletan igrački kadar.

"Ja sam došao u BiH i pored velikih otpora na koje taj moj čin naišao van BiH. Uzimajudi u obzir težak poraz protiv Francuske, doživio sam rezultatsku i ljudsku satisfakciju ali imam utisak da smo mi iz stručnog štaba sve usamljeniji. Apelujem na sve ljude koji su na bilo koji način uključeni u funkcionisanje Košarkaškog saveza BiH a i one koji nisu, da se aktivno i timski uključe u pokušaju da se obezbijedi da u predstojedim akcijama imamo na raspolaganju kompletan igrački sastav i najbolje moguće uslove za pripreme", rekao je Vujošević, a prenosi KSBiH.

Ugledni britanski sedmičnjak The Economist nedavno je objavio specijalni izvještaj svoje istraživačke jedinice posvećen Zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu se kaže kako region Zapadnog Balkana ima veliki spektar problema.

Region se opisuje kao geopolitički veoma riskantan te se navode brojni sigurnosni rizici koji uključuju bilateralne probleme, stalne protivnike još iz ratova 1990-ih do prijetnje islamskim fundamentalizmom. Uz ovo se navode i dodatne tenzije koje dolaze iz borbe za geopolitičku prevlast koju vode Evropska unija s jedne i trio Rusija-Turska-Kina s druge strane.

Jedno od važnijih poglavlja o kojem govori ovaj izvještaj je i stanje demokratije u regionu. Istraživanja na koja se poziva The Economist, dijelom rađena i u njihovoj vlastitoj režiji, a koja kažu kako stanovnici regiona od pada komunizma nisu imali veliko povjerenje u političke institucije. Posebno se ističe nezadovoljstvo tranzicijom koja je krenula 1989. godine.

"Prema Economistovom indeksu demokratije za 2017., Srbija je rangirana kao 66 od 167 zemalja i jedina je opisana kao 'slaba demokratija' u regionu. Sve ostale zemlje su ocijenjene kao 'hibridni režimi' sa Albanijom na 77., Crnom Gorom na 83. i Makedonijom na 88. mjestu. Bosna i Hercegovina je najniže rangirana zemlja regiona i nalazi se na 101. mjestu", piše u ovom izvještaju.

Crnu Goru i Makedoniju (donedavno) opisuje kao jednopartijske zemlje u periodu dužem od jedne decenije kojima se vladalo uz pomoć izbornih manipulacija i neformalnih mreža klijentelizma i podrške. Bosna i Hercegovina se opisuje kao zemlja u kojoj lideri vladaju od 1992. i u okviru etničkih i političkih područja. U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić konsolidovao ličnu moć kroz kontrolu konstantne izborne kampanje te medijsku kontrolu, ističe se u ovom izvještaju.

Ekonomska situacija u regionu tri decenije nakon početka tranzicije opisuje se u tri faze koje su se odvijale u periodu 1989-2000, 2000-2008, te post 2008. Tako prema istraživanjima Economista, BDP po glavi stanovnika – po kupovnoj moći u pozitivnom smjeru od 1989. do 2017. bilježi samo Albanija čiji je indeks 1989. bio 15,5, dok je prošle godine iznosio 23,4. Bosna i Hercegovina je naprimjer 1989. godine imala mnogo viši indeks od 30,1 u odnosu na prošlu godinu sa 23,5, najveći pad je iskusila Crna Gora koja je 1989. imala indeks od 51,0, dok je prošle godine imala indeks od 32,0.

"Ekonomijama Zapadnog Balkana se predviđa rast na godišnjoj razini od oko 3,2% u prosjeku u 2018-19. Što je i dalje ispod procenata koje su bilježile prije 2008. godine i neće im dozvoliti da dostignu razvijenu Evropu. Bez obzira, ovo je napredak u odnosu na protekle godine. Ovo će ipak probuditi nade da se može desiti napredak koji će ubrzati hvatanje koraka sa razvijenom Evropom", navodi se u izvještaju.

U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora Zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a saopštava još poraznije podatke za region. Bosna i Hercegovina će u naredne tri decenije, do 2050. godine, prema ovim projekcijama izgubiti oko pola miliona stanovnika. Sa 3,5 miliona stanovnika u 2017, Bosna i Hercegovina bi 2050. trebala pasti na 3,05 miliona stanovnika, što bi značilo da je izgubila 12.8% stanovništva. Albanija bi po projekcijama sa 2,93 miliona pala na 2,66 miliona, Makedonija bi te 2050. godine trebala imati 1,9 miliona stanovnika, dok bi najveća regionalna zemlja Srbija (uključijući Kosovo) u istom periodu trebala izgubiti oko 1.3 miliona stanovnika ili 15.3% te imati oko 7.44 miliona.

Bosna i Hercegovina ne stoji ništa bolje ni kada su u pitanju infrastrukturni elementi. Indikatori infrastrukturnog razvoja koje navodi The Economist za 2016. godinu kada su u pitanju autoputevi na 1.000 m2 iznose 1,3, željeznice za istu teritoriju je 19,9, iz BiH na 1.000 stanovnika avionom je letjelo tek 270 stanovnika, dok smo imali 89 mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dostupnost širokopojasnog interneta se kretala oko 17,5 korisnika na 100 stanovnika. Mnogo bolje rezultate u svim navedenim oblastima od BiH bilježe Kosovo, Makedonija i Srbija. Gotovo identična je situacija kada se govori o uvozu i izvozu i njihovom učešću u BDP-u, tako Bosna i Hercegovina izvozi 1.773 dolara po glavi stanovnika, dok uvozi 2599 dolara po glavi stanovnika. Makedonija i Crna Gora naprimjer izvoze 2.900 dolara odnosno 3.022 dolara po glavni stanovnika, dok uvoze 3.705 dolara odnosno 4.629 dolara po glavi stanovnika. Bosna i Hercegovina je prije tri godine imala potencijal za izvoz od 2.401 dolara, a u stvarnosti je izvozila tek 1.585 dolara što znači da je koristila tek 66% svojih resursa, a u istom periodu Srbija je koristila 90,8% svojih potencijala.

The Economist također zaključuje kako su anti-demokratski trendovi u regionu ojačani odnosnom EU prema regionu u kojem je ojačan odnos sa pojedinim individualnim liderima. To je ojačalo pojedinace na uštrb reprezentativne demokratije, što se u konačnici ogleda u novom stanju koje se zove "stabilokracija".

Predsjednik Kosova Hashim Thaci ponovio je u četvrtak da je jučerašnji dan za Kosovo bio historijski, jer je Evropska komisija odlučila da Kosovo može dobiti viznu liberalizaciju, kao i da je njegov sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio težak i najkraći u posljednjih šest godina, od kada se vodi dijalog u Briselu, javlja Anadolija.

On je na konferenciji za novinare u Prištini izjavio da je teško razgovarati s Vučićem, koji i dalje smatra da je "Kosovo dio Srbije" i da je "Kosovo srce Srbije".

"Pozicije su nam jako daleke. Pozicija predsjednika Vučića je daleko od realnosti. Može se misliti da je pod pritiskom tamošnje javnosti, ali kao lideri imamo obavezu razjasniti našoj javnosti kakva je realnost. Kosovo je nezavisna i suverena država, i to mora biti jasno svakome ko je na vlasti u Srbiji. Pozicija Kosova je jasna da konačni sporazum treba biti između dvije suverene države", kazao je Thaci.

'Multietničko Kosovo je vizija evropske budućnosti'
Naglasio je da se obje zemlje moraju žrtvovati kako bi se postigao sporazum, ali je poručio da je Kosovo u zadnjih 30 godina činilo mnogo kompromisa kako bi stiglo do ovoga što ima danas.

Kazao je da ima kritičkih glasova sa obje strane, ali da je dijalog važan za sve i da želi da narednih dana i sedmica ne bude nikakvih incidenata kako bi se dijalog nastavio i postigao konačni sporazum.

Thaci je, odgovarajući na pitanja novinara, istakao da su prava Srba na Kosovu garantirana u potpunosti Ahtisarijevim [Maarti] dokumentom i da su najafirmativnija za jednu zajednicu u Evropi.

"Multietničko Kosovo je vizija evropske budućnosti. Zašto smo u dijalogu? Zbog evropske budućnosti, jer je poruka evropskih lidera jasna: bez normalizacije odnosa zemalja zapadnog Balkana, bez dobrosusjedskih odnosa, nijedna država ne može da ide ka Evropskoj uniji, a za Kosovo ni ka NATO-u", rekao je Thaci.

Sporazum sa Srbijom do kraja godine
Predsjednik Kosova je izrazio nadu da će konačni sporazum sa Srbijom biti postignut do kraja ove godine.

Također je kazao da odluka Evropske komisije da je Kosovo ispunilo sve kriteriju za ukidanje viza nije poklon, već zasluga institucija i društva Kosova, koji su radili na ispunjenju zadatih kriterija.

Istakao je da do konačne odluke o liberalizaciji viza ostaje još nekoliko mjeseci, kao i da Kosovo time dobija dodatnu odgovornost da se ne smije nikome dozvoliti da ovu odluku zloupotrijebi.

Operisan Šešelj

19 Srp 2018 Written by

Ratni zločinac Vojislav Šešelj operisan je danas na Klinici za maksilo-facijalnu hirurgiju Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na čelu hirurške ekipe koja je izvela hirurški zahvat bio je dr. Milan Romić, a zahvat je izveden zbog patoloških promjena na žlijezdama vrata.

Uzorci su predati na patološko-histološku analizu, a onkološko-hirurški konzilij koji prati zdravstveno stanje Šešelja, po dobijenim analizama razmotriće dalji tok liječenja, sa stanovišta da li su promjene na žlezdama vrata u sklopu osnovne bolesti ili su poseban patološki proces.

Šešelju je krajem 2013. u Haagu, u toku procesa u kojem je osuđen za zločine protiv čovječnosti zbog protjerivanja Hrvata iz Srbije1992., operisan tumor debelog crijeva.

Nezaposlenost je i dalje rak rana bosanskohercegovačkog društva, a prema pojedinim procjenama stopa nezaposlenosti recimo mladih ljudi najviša je na svijetu i prema podacima Međunarodne organizacije rada iznosi 62,7 posto.

Zaposliti se u državnoj službi bio je godinama san mnogih nezaposlenih osoba, jer u privatnom sektoru uglavnom nisu imali dobre uslove rada. O pokretanju vlastitog biznisa mnogi su razmišljali, ali su se samo hrabri i upustili. Sada postoje brojni projekti zapošljavanja, poticaji za pokretanje biznisa, a kakvi će njihovi efekti biti još je rano govoriti.

„Sto hiljada novih radnih mjesta u četiri godine“, bilo je obećanje političara tokom prošle izborne kampanje. Na to obećanje, komentatori na društvenim mrežama su u poznatom bosanskom maniru odgovorili šalom: “Da, 100 hiljada radnih mjesta, ali u Njemačkoj“.

I baš u tom periodu za poslom u inostranstvo otišli su mladi, obrazovani kadrovi, pa čak i čitave porodice. Odlazak je postao gorući problem u BiH. Na pitanje kako zaustaviti odlazak iz BiH, jedno od rješenja je dati mladima posao ili mogućnost da pokrenu vlastiti biznis.

Biti poduzentnik u BiH je teško. Pogotovo na početku, jer nedostaje podrška države, pa se neki i ne usuđuju upustiti u poduzetništvo, poput mlade Travničanke Irene Petrušić, koja je imala ideju šta uraditi.

„Možda neka slastičarna ili trgovina sa rukotvorinama ili nešto tako, ali to je što kažu mašta. Na maštu nema poreza“, kaže mlada Travničanka.

Mnogi odustaju zbog odnosa države prema mladim poduzetnicima.

„Ja sam imao sreću samo što mi je moj otac ostavio već razrađen biznis. To su milion nekih nameta, pa de pusti me da radim, da zaradim, pa ćemo platiti. Ne možeš mi odmah uzeti kad nemam. Ali nažalost tako je“, priča Adnan Čičak, vlasnik zlatare iz Travnika.

Nedodatak finansija prvi je i osnovni razlog zašto mladi ne pokreću vlastiti biznis, već dugogodišnje čekanje na državnu službu zamjenju odlaskom u inostranstvo.

„Ima ideja, sve se ima super, ali iz razloga tog što fale ta početna sredstva se ne može ništa poduzeti. Znači tako je svima, a ja samo kažem lako je onima koje ima neko podržati, koji imaju tatu i mamu iza leđa s parama“, mišljenje je mladog zlatara iz Travnika.

U BiH mladi pokreću biznis iz nužde, a ne kako bi realizovali svoje ideje. Finansije su glavni razlog zašto se mladi ne usuđuju krenuti u poduzetničke vode. Institut za razvoj mladih Kult zajedno je sa Ambasadom Švedske u BiH, te nekoliko oština u BiH odlučila finansirati i pomoći pokretanju vlastitog biznisa za mlade od 18 do 30 godina iz devet bh. opština. Izdvojili su 200.000 eura za stvaranje oko 100 biznisa. Ideja je da se u prvih godinu dana mladi isprate i pomognu kako bi opstali na tržištu.

„Imamo i vladine programe i mjere, pa čak i nevladine projekte i aktivnosti gdje se mladim ljudima jako često dodjeljuju grantovi za pokretanje vlastitog biznisa, ali ono štoje vrlo često izostaje posebno u vladinim projektima jeste stručna podrška, mentorstvo. Dakle, nije dovoljno samo dodjeliti taj novac mladim ljudima koji oni iskoriste za neke svoje prve plate, za doprinose i neki početni kapital i registraciju biznisa, ali je važno mladim ljudima pomoći i naučiti ih kako da napišu biznis plan, kako da razvijaju svoju ideju, kako da osmisle marketing“, objašnjava za Radio Slobodna Evropa Ajka Rovčanin, ekonomski stručnjak iz Instituta za razvoj mladih Kult.

Još jedan vladin projekat je pokrenut, ali ne samo za mlade, već za sve one koji teško dobijaju priliku da nađu posao. Federalni zavod za zapošljavanje u saradnji sa Svjetskom bankom u iduće četiri godine planira zaposliti 23.000 osoba. Ukupna vrijednost projekta je 55 miliona eura.

Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Vesko Drljača kaže kako će se posebna pažnja usmjeriti na zapošljavanje žena.

„Sve statistike i analize ukazuju na činjenicu da je broj zaposlenih žena bitno manji nego što je zaposleno muškaraca i u tom smislu želimo na jedan pozitivan način preferirati kroz aktivne mjere zapošljavanje žena“, kaže ministar Vesko Drljača.

Nakon ovakvih programa, a prema reuzultatima internih analiza Federalnog zavoda za zapošljavanje, veliki broj osoba dobije trajno zaposljenje.

„Okvirno ostane u radnom odnosu između 60 i 70 posto, što je jako dobar postotak. To je mnogo bolji postotak nego u mnogim razvijenijim zemljama, ali postoji logično objašnjenje, a ono je sljedeće: iznos koji mi poslodavcu dajemo nije iznos da može iskoristiti na način da će nešto dobiti, već mu mi pomažemo da zaposli osobu“, objašnjava direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Prema procjenama Svjetske banke u izvještaju o lakoći poslovanja ‘Doing bussiness’ u Bosni i Hercegovini je teško poslovati. Potrebno je 67 dana i ispunjavanje 12 pocedura kako bi se samo firma registrovala. Ali šta nakon toga.

Za Luku Vučinu, jednog od osnivača IT kompanije iz Mostara, koji je iz start up-a prerasla u firmu, u BiH nije lako poslovati, ali se može uspjeti. Godinu dana su na tržištu, i upravo će svoje proizvode plasirati na inostrano tržište.

„Mogu reći da država nije ni u jednom segmentu pomogla, niti smo očekivali iskreno, znamo kakva je situacija. Možemo i dan i noć pričati kako je katastrofalna situacija, ali ne želimo se na to obazirati. Idemo dalje. Svjesno smo krenuli u tim uvjetima i sada smo stabilni“, kaže ovaj dvadestjednogodišnji mladić iz Mostara.

Pozitivnih primjera naravno ima i treba ohrabrivati nezaposlene da krenu u poduzetničke vode, da ne čekaju na biroima za zapošljavanje svoju priliku. Ali prije svega toga država treba stvoriti dobar poslovni ambijent, kako bi se zaista napravilo 100 hiljada radnih mjesta i to u Bosni i Hercegovini.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH