Izdvojeno

Izdvojeno (4237)

Kao što se moglo i pretpostaviti, nakon izbornog poraza, a posebno nakon što je NDP odlučio da uđe u pregovore sa dojučerašnjim političkim neprijateljem, Savez za promjene/pobjedu, nakon više od četiri godine prestao je da postoji i u naredne četiri godine jedina opozicija vlasti Republike Srpske biće PDP i ono što ostane od SDS-a.

Okretanje leđa dojučerašnjim koalicionim partnerima u NDP-u pravdaju time da njihova, kako kažu "nedvosmislena pripadnost savezu" nije donijela poboljšanje njihovog izbornog rezultata, jer su izgubili veliki broj glasova u odnosu na 2014. godinu.
"Svi koji su u poziciji treba da prihvate razgovore i ponude koliko mogu pomoći pobjednicima izbora. U teškim vremenima se prave velike koalicije i time ne prestaje da postoji opozicija. Ona nije slaba. Tu su PDP i SDS kao ozbiljne političke partije, a u ovom momentu NDP još nije donio svoju političku odluku i ulazi tek u razgovore", rekao je za "Nezavisne" Zdravko Krsmanović, potpredsjednik NDP-a.

Predsjedništvo ove stranke u srijedu je donijelo odluku da napušta Savez za promjene i da ulaze u razgovore sa vladajućim strankama, istovremeno ističući da su u proteklih osam godina radili u okviru saveza i prošli dosta političkih i društvenih iskušenja te da je očigledno da građani ne daju dovoljno "validnosti" politici koju su vodili.

"Od danas nismo dio Saveza za promjene, jer to i ne postoji. To je bila predizborna koalicija kojoj smo dali sve što smo mogli, učestvujući u podršci kandidatima koji su, na našu žalost, izgubili izbore. Smatramo besmislenim lamentiranje nad takvom činjenicom", rekao je Dragan Čavić, lider NDP-a, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke.

Da će se Savez za promjene, koji je formiran u aprilu 2014. godine, a koji je kasnije preimenovan u Savez za pobjedu raspasti, moglo se naslutiti samo nekoliko dana nakon izbora, posebno nakon turbulencija u SDS-u i otvorene podrške nekih ljudi iz te stranke vladajućoj partiji. Što se tiče SDS-a, još nije poznato koji njegov dio će djelovati opoziciono u naredne četiri godine, a koji će se prikloniti vladajućima. Ono što je sigurno jeste da će od 15 poslanika, sa koliko su ušli u Narodnu skupštinu RS, zasad ostati bez najmanje tri, mada su očekivanja da će to biti daleko više. Praktično, lider opozicije u naredne četiri godine, kako sada stvari stoje, biće PDP i zasad još nije poznato da li će ova stranka sa onim što ostane od SDS-a ići u neki savez ili će djelovati samostalno.

"Naša saradnja sa NDP-om bila je korektna, a sada smo na dvije različite strane i time se nećemo baviti. Pred nama je sjednica Glavnog odbora i tada ćemo, između ostalog, zauzeti stav i o daljem radu partije i saradnje sa drugim političkim partijama. Ono što mogu reći sasvim sigurno je to da će PDP ostati opozicija", rekao je za "Nezavisne" Perica Bundalo, generalni sekretar PDP-a.

Kako sada stvari stoje, u Narodnoj skupštini Republike Srpske tek malo više od 20 poslanika od ukupno 83 djelovaće opoziciono, mada se može nezvanično čuti da će ih, kako vrijeme bude odmicalo, biti i manje.

"Obrazloženje NDP-a da oni nisu uspjeli u Savezu za promjene nije tačno. Zahvaljujući tom savezu, oni su i ostali parlamentarna politička stranka. Opozicija, kolika-tolika, će se grupisati i mislim da je interes RS pa i vlasti da ima opoziciju. Ovo što se dešava sa opozicijom je rezultat jednog haotičnog stanja koje se dešava u društvu. Bojim se da će krajnja šteta biti po RS, a onda je nebitno ko će biti vlast, a ko opozicija", rekao je Nedeljko Glamočak, potpredsjednik SDS-a, za "Nezavisne".

Kada su u pitanju analitičari, oni smatraju da se u slučaju gubitka izbora raspad saveza mogao i pretpostaviti, ali da je veliko iznenađenje odlazak NDP-a iz tog saveza, s obzirom na to da je ova partija bila među najžešćim kritičarima vlasti.

"Opozicija je bila slaba, krhkija i kada je bila brojnija, a ako je sada politički život sveden na jedu opozicionu stranku i dijelove i parčiće pojedinih stranaka, onda će ona biti još slabija, nevidljivija i neuvjerljivija, što će svakako značiti veliki deficit po demokratsko društvo", zaključuje Tanja Topić, politički analitičar.

PIŠE: Uroš Vukić, Nezavisne

Nakon sastanka šefice evropske diplomatije Federike Mogerini, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem, Vučić je rekao da su teški dani pred Srbijom, u političkom smislu.

On je rekao da će odluka Prištine o dodatnom porezu od 10 odsto na robu iz Srbije ostati na snazi, da se u Evropi nisu mnogo zbog toga uzbudili, a takođe je upozorio da Evropljani namjeravaju da izbace Srbiju sa energetske mreže za sjever Kosova.

"Građanima Srbije želim da kažem da su teški dani u političkom smislu pred našom zemljom. Prethodnih dana dobili smo odluke prištinskih vlasti u kojima su protivpravno CEFTA sporazumu povećali porez za robu iz Srbije. Niko se nije iz Evrope naročito uzbudio, osim saopštenja Mogerini", rekao je on.

Upozorio je i na namjeru Prištine da formira vojsku i jedan garnizon uputi prema sjeveru, što je suprotno Briselskom sporazumu i sporazumu koji imamo sa NATO.

"Ono što se sutra dešava je treća stvar - Evropljani pokušavaju da nas izbace iz energetske mreže za sever Kosova, protivpravno. U nacrtu, predlogu energetskog spora bilo je jasno da mora da se formira ZSO, a onda dve mešovite kompanije na severu koje bi bile prenosnik do albanskog operatera. Pošto nije formirana ZSO, krivicom Prištine, oni to sada nama hoće da otmu, da nam otmu pravo na struju, da izgubimo dalekovode ka Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori", rekao je Vučić.

Žele da nas izbace, protivpravno, ne uvažavajući naše argumente, upozorava Vučić i dodaje da će ta odluka biti u ponedeljak.

Kako je rekao, protiv Srbije su se izjasnili Njemačka, Francuska, Italija, Švajcarska, Belgija, Luksmeburg, Hrvatska, Holandija ...

Za nas su Španija, Slovačka, BiH.

"Borimo se koliko možemo, ali šanse su male", rekao je on.

Vučić je kazao i da će učiniti sve da zaštiti svoj narod.

- Oni koji misle da će dovesti svoju vojsku na sever Kosova – to se neće dogoditi - poručio je Vučić.

Ovo je prvi sastanak Vučića i Tačija poslije dva i po mjeseca od kako je zastao dijalog Beograda i Prištine, a održava se u vrijeme kada su privremene prištinske institucije odlučile da za 10 odsto povećaju porez na robu iz Srbije.

SDP, Demokratska fronta, Naša stranka, Narod i pravda, SBB i Nezavisna bosanskohercegovčka lista danas su u Sarajevu održali prvi sastanak kako bi dogovorili skupštinsku većinu u Kantonu Sarajevo. Nakon sastanka novinarima se obratio šef pregovaračkog tima Naše stranke Edin Forto koji je kazao da

postoji apsolutno opredjeljenje prisutnih stranaka da se ide u smjeru programskog djelovanja.

- Vodit ćemo se osnovnim načelima demokratije radi uspostave vladavine prava koja je ozbiljno narušena u ovom izbornom procesu. Imamo legitimitet da predstavljamo više od 125.000 hiljada građana Kantona Sarajevo. Sve dogovorene principe ćemo realizovati zastupajući isključivo interes građana. Imat ćemo akcenat na mjerama koje će unaprijediti život građana u Kantonu. Cilj koji smo postavili na ovom sastanku jeste da ćemo do kraja ove godine imati budžet koji će skrojiti ova skupštinska većina, istakao je Forto.

Dodao je da je ovo početak pregovora o formiranju skupštinske većine.

- Ono što je blok lijevo orijentiranih stranaka dogovorio bit će ulazna informacija za ove druge stranke koje su tu prisutne. Sada krećemo u proces koji smo mi na lijevoj strani već završili, naveo je.

Predsjednik Naroda i pravde izrazio je zadovoljstvo "da je sastanak bio potpuno drugačiji od onih koji su uobičajeni na političkoj sceni gdje su programske aktivnosti u prvom planu".

- Mi smo danas zadužili radne grupe koje će raditi na usaglašavanju naših dokumenata. Narod i pravda ima svoj dokument koji je također vrlo detaljan i te će radne grupe u narednim danima raditi marljivo i detaljno. Na kontrolnim sastancima ćemo tu dinamiku prilagoditi cilju da se prije nove godine skupštinska većina i nova vlada pozabave rješavanju problema, naglasio je Konaković.

Ponovio je da su ovoj stranci najbitniji zakoni o porijeklu imovine i uredbe o kontroli javnih nabavki.

- Bitno nam je da ljudi koji budu vodili procese budu moralni i da etički kodeks koji ćemo usvojiti bude na prvom mjestu. Nismo se referirali na dimenzije nekih političkih izjava, mnogo nam je bitnije da se dokument koji smo prezentirali u predizbornoj kampanji u što većoj mjeri implementira jer je on garant promjene realnog stanja, dodaje Konaković.

Podvukao je da se o kadrovskim rješenjima nije govorilo i da ga to posebno čini sretnim.

- Kada definišemo šta su to prioriteti, onda ćemo izabrati najkvalitetnije izvršioce i to će biti na zadnjim sastancima u ovim razgovorima, pojašnjava on.

Šef pregovaračkog tima DF-a Milan Dunović ponovio je da neke stranke Fronti nisu prirodni partner.

- Iz tog razloga smo u lijevom bloku usvojili i potpisali određene principe. S tim principima preuzimao političku odgovornost u ulazimo u razgovore sa ostalim političkim akterima koji čine dvije trećine skupštinske većine. Opredjeljeni smo za rad za dobrobit građana, ali to ne mijenja činjenicu da politička orijentacija Demokratske fronte je takva da su nama prirodni partneri SDP i Naša stranka. Ali, ako postignemo dogovor, činit ćemo dio skupštinske većine.

Damir Mašić iz SDP-a kratko je kazao da je već sada evidentno ko će činiti skupštinsku većinu, a ko će u opoziciju.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu jutros su na području Viteza, Zenice i Sarajeva uhapsili osam osoba zbog sumnje da počinili krivično djelo ''Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika“ i „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.

U okviru ove akcije koja se provodi po naredbama Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine, izvršeni su pretresi stambenih i ostalih prostorija, kao i pomoćnih objekata i pokretnih stvari koje su u vlasništvu ili ih koriste osumnjičeni, uz privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

Uhapšene osobe sumnjiče se da su navedena krivična djela počinili tokom ratnih dešavanja na teritoriji opštine Vitez dana 22.12.1993. godine.

Nakon kriminalističke obrade navedena lica će biti predata u dalju nadležnost Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

"Zahvaljujemo se Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, ministarstvima unutrašnjih poslova Srednjebosanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo na pruženoj pomoći u realizaciji ove akcije", stoji u saopćenju SIPA-e.

Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije donijela očekivane rezultate, a novu, o kojoj se ovih dana počelo pregovarati u Sloveniji, ne treba donositi u zatvorenim krugovima, kažu analitičari za Al Jazeeru.

U Brdu kod Kranja prošle sedmice održan je sastanak koji su organizirale ambasade Njemačke i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini s predstavnicima desetak stranaka iz te zemlje s ciljem definiranja nove reformske agende, koja bi trebala biti aktuelna u sljedeće četiri godine. Nastavak je to njemačko-britanske inicijative za provođenje neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, a, kako je navedeno, novi pregovori trebali bi biti održani u sljedećih mjesec dana.

Krajnji rezultat trebao bi biti dokument koji će sadržavati prioritetne tačke nove reformske agende u prvih 100 dana rada vlada u Bosni i Hercegovini. Kao prioriteti su navedeni rasterećenje realnog sektora, poboljšanje poslovne klime, reforma zdravstva i drugi faktori bitni za živote građana i cjelokupnu političku i ekonomsku klimu u zemlji. Sastanku su prisustvovali predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih monetarnih institucija.

Zatvoreni krugovi

Izvršna direktorica think-tanka “Populari” Alida Vračić smatra da je problem s eventualnom novom reformskom agendom za Bosnu i Hercegovinu identičan kao i prije četiri godine jer se strateški važni dokumenti, koji se tiču svih građana te zemlje, ponovo donose i o njima se raspravlja u vrlo zatvorenim krugovima. To, kaže, mora prestati.

Lažni veterani

Bodo Weber, analitičar u Vijeću za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže da je reformska agenda dovela do ograničene discipline u javnoj potrošnji, konsolidiranju javnih budžeta, ali da je sve stalo kad je riječ o strukturnim reformama koje bi se zaista usprotivile sistemu patronaže.

To se, navodi Weber, dogodilo jer Evropska unija nije imala hrabrost zaista upotrijebiti instrument finansijskog uvjetovanja.

“Nova agenda trebala bi sadržavati uspostavljanje vladavine prava i nezavisnog sudstva u domenu privrede. Osim toga, trebala bi obuhvatiti sve strukturne reforme izbjegavane u prethodnoj agendi, od reforme zapošljavanja u javnom sektoru preko restrukturiranja javnih preduzeća do ozbiljnog nadzora nad subvencijama za lažne veterane”, ističe Weber.

“Za očekivati je, naročito nakon iskustva sa zakonima o radu i akcizama, da građani pokažu otpor prema svim rješenjima koja nisu transparentna. U tom kontekstu čak i dobra rješenja i prijedlozi ostaju ili nerealizirani ili nemaju dobar odjek. Drugo, mnogo važnije pitanje je kako se postavljaju prioriteti koje Bosna i Hercegovina mora rješavati te na osnovu kojih podataka odlučujemo šta ćemo raditi prvo, a šta može čekati”, kaže Vračić.

Imajući u vidu nezaustavljiv odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, smatra ona, svaki novi plan mora osmisliti bolji i kvalitetniji ambijent i uvjete za one koji ostaju.

“Servisi (zdravstveni, infrastrukturni, edukacijski) u nepovratno su lošem stanju, što svakoj ozbiljnoj vladi mora biti prvi i najvažniji prioritet. Besmisleno je pričati o boljem ekonomskom okruženju kada najbolji odlaze, doktori i učitelji, mladi i ljudi s porodicama. Dalje, plan svake ozbiljne vlade ili grupe vlada mora biti što hitnije rješavanje enormnog zagađenja u Bosni i Hercegovini. U konačnici, da bi bilo kakva reformska agenda zaživjela, mora biti realistična i odražavati stvarne probleme građana Bosne i Hercegovine”.

Reforma javne uprave

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić kaže da je problem s reformskom agendom to što su sve one mjere koje su išle ka tome da se racionalizira i smanji javna potrošnja, reformira javna uprava i koje imaju veze s tim da se ekonomija u Bosni i Hercegovini oslobodi političke stege uglavnom podbacile.

“Bez obzira na sve naše kritike o tome kako je ona donesena i kako je jako malo urađeno na pripremi agende, činjenica je da jako malo izašlo iz nje. Mi nismo imali objedinjenu strategiju u smislu u kojem se pravcu treba ići kada su u pitanju socio-ekonomske reforme. Ništa nije urađeno po pitanju reforme javne uprave. Naše političke elite su se pokazale iznimno vještim kada je u pitanju izbjegavanje hvatanja u koštac s tim problemom”, ističe Huskić.

Dodaje da će, ako se nova agenda, “ali ovaj put bezuslovno”, ne bude bavila reformom javne uprave i korupcijom, druge mjere donijeti samo djelomično zadovoljenje.

“Ključni razlog za donošenje reformske agende je bio to što politika gospodari cjelokupnim sistemom. Čak se više ne libi da to kaže. To je problem. Da je to sistem koji je održiv i da to može funkcionirati, pa hajde, ne bi se niko ni brinuo zbog toga šta je Bosna i Hercegovina, je li to ekonomski feudalna država ili ne. Problem je što mi imamo generalnu politiku gdje više trošimo nego što generiramo. U tom cijelom procesu oni dodatno opterećuju jedino vitalno u Bosni i Hercegovini, a to je privatni sektor, koji koliko-toliko funkcionira. Stranci su to dobro identificirali. Kazali su: ‘Nemate pare, one vam trebaju, a mi ih imamo.’ Zbog toga su na tim sastancima uvijek Međunarodni monetarni fond i EBRD. Dali su nam reforme koje trebamo provesti da bismo dobili te pare. To je ideja”, ističe Huskić.

Ruski i turski krediti

U međuvremenu, kaže on, dogodilo se još nešto.

“Kada su se počela dešavati prva klizanja kada je u pitanju MMF, počela su se tražiti druga rješenja. [Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda] Milorad Dodik govorio je o dva ruska kredita, a [aktuelni član bh. Predsjedništva] Bakir Izetbegović je govorio da ima zainteresirana banka u Turskoj. Sve više se počeo tražiti novac sa strane od ovih, kako mi kažemo, ‘novih međunarodnih aktera’ na bh. sceni. Ne znam može li po pitanju ovog problema konkretno reformska agenda bilo šta da kaže, ali njen fokus mora biti na rashodima. Nijedna od stranaka na vlasti nije htjela ići u reformu javne uprave, da sebi ne napravi problem na narednim izborima. Problemi će, ako se ovo nastavi, biti demografske prirode. Ti možeš ljudima reći: ‘Evo, Bosna i Hercegovina će za 50–60 godina dostići nivo Evropske unije.’ Na to ljudi jedino mogu reći: ‘Doviđenja i uživajte u tom blatu i tome što ste sami napravili'”, kaže Huskić.

Reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i entitetskih vlada za socijalno-ekonomske i s njima vezane reforme. Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenje poslovne klime i konkurentnosti, reforma socijalnih davanja, restrukturiranje javnih preduzeća, reforma zdravstvenog sektora i vladavina prava samo su dio aktuelne reformske agende.

Dragan Čavić, lider NDP-a, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da započinju razgovore sa SNSD-om te poručio da svako ima pravo da mu se ova odluka ne sviđa.

Naglasio je da je sve vrijeme podržavao politiku Saveza za promjene, ali da to birači nisu prepoznali i da su ostvarili slab izborni rezultat, te da je odlučeno da od danas nisu dio tog saveza, jer on praktično i ne postoji.
"Neću da budem politički Don Kihot i svako ima pravo da mu se ova odluka ne sviđa", rekao je Čavić naglašavajući da je već imao kontakte sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a.

Čavić je naglasio da će u narednom periodu razgovarati i sa ostalim političkim partijama koje će činiti jezgro buduće skupštinske većine te da će u svim tim razgovorima insistirati na principima koji se odnose na vladavinu prava, ekonomiju i socijalna prava.

Na pitanje novinara da li je tačno da će za podršku vladajućima neko iz NDP-a dobiti mjesto direktora u jednom javnom preduzeću iz elektroenergetskog sektora, Čavić je rekao da nije, a negirao je da je imao i ponudu da bira koje će ministarsko mjesto u Vladi RS, izuzimajući MUP RS.

"To tek treba da bude predmet razgovora", rekao je Čavić.

On je rekao da je Predsjedništvo NDP-a jednoglasno donijelo odluku o tome da ne budu dio Saveza za pobjedu te da će tek nakon razgovora organi stranke donijeti konačnu odluku o eventualnom ulasku u vlast.

"Nakon razgovora i sa drugim strankama organi stranke će donijeti konačnu odluku poslije koje će svaki član stranke biti obavezan da se povinuje toj odluci", rekao je Čavić.

Govoreći o ranijim izjavama o tome da izbori nisu bili regularni, Čavić je rekao da su OEBS i Srbija prihvatili izborne rezultate te da je ono što je objavljeno i konačno stanje i pokazuje ko je dobio podršku naroda.

Pored NDP-a, koji u Narodnoj skupštini ima četiri poslanika, vlast će činiti SNSD, DNS, SP, Ujedinjena Srpska i još nekoliko poslanika koji će vrlo vjerovatno napustiti SDS.

Semir Fejzić (SDA), kojeg je Vlada Federacije na inicijativu premijera Fadila Novalića nedavno imenovala za direktora Razvojne banke FBiH, osim što je u očitom sukobu interesa, uopće ne ispunjava uvjete da bude imenovan na tu poziciju.

Prekršen moratorij

Kako saznajemo, Fejzić nema potrebnu školsku spremu da bude direktor banke. On je, naime, diplomirani inžinjer rudarstva i nema završen ekonomski fakultet koji je potreban da bi bio imenovan, a prije toga i predložen za ovo važno rukovodeće mjesto.

Dokaz tome je da je tetić ministra u Vladi Salke Bukvarevića (SDA) nedavno dostavio Upravi banke „svježu“ diplomu Više poslovne škole iz Banje Luke?!

To znači da je nezakonito imenovan na ovu vrlo važnu poziciju, baš kao i u Nadzorni odbor banke, još 2011. Upitno je kako je s diplomom inžinjera rudarstva imenovan i za direktora poslovnice u Tuzli, i to dok je trajao Vladin moratorij na zapošljavanje.

Fejzić je tada dobio i ugovor na neodređeno, iako je svega godinu radio po ugovoru o djelu, što je evidentno iz dokumenata koje je poslao Upravi.

Da je Fejzić tek nedavno završio Višu poslovnu školu u Banjoj Luci, govori i podatak koji je objavljen u „Službenom listu FBiH“ 19. maja prošle godine. Još tada je objavljena lista eksperata za izbor ostalih rukovodećih državnih službenika, na kojoj se našlo i Fejzićevo ime. Ali, na tom je spisku precizirano da je Fejzić diplomirani inžinjer rudarstva.

Direktor BKC-a

Listu je potpisao Refik Begić (SDA), direktor Agencije za državnu službu FBiH, i tu se nigdje ne navodi ni da je diplomirani ekonomista niti da im Višu poslovnu školu. To znači da je do diplome došao prije nešto više od godinu, ali opet nepotrebne da bude čelnik banke. Indikativno je da je Fejzić s diplomom inžinjera rudarstva prije imenovanja u Razvojnu banku obavljao i dužnost direktora Bosanskog kulturnog centra Tuzla.

Šta će reći članovi Nadzornog odbora

Sada je na članovima Nadzornog odbora hoće li prihvatiti saglasnost Vlade za imenovanje Fejzića. No, prije toga potrebno je utvrditi sve činjenice, kao i dokaz je li i kada podnio ostavku na mjestu direktora poslovnice u Tuzli. Naročito je sporno zašto je to Novalić krio od pojedinih ministara i zašto se SDA žuri da Fejzića uhljebi na ovu poziciju. Pogotovo što su iznenada sklonili nepodobnog Salku Selmana.

IZVOR: Dnevni Avaz

Fadil Novalić, premijer Federacije, nezakonito je obrađivao lične podatke penzionera kojima je uoči izbora poslao pisma na kućne adrese, a koja su, ustvari, sadržajem bila dio izborne kampanje za SDA. Premda su svi koji iole poznaju Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH već znali da Novalić nije imao nikakav osnov tražiti, a ni dobiti stotine hiljada ličnih podataka penzionera od Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, sada je to i zvanično potvrđeno.

Čeka se Zavod
Novalić je, naime, odgovorio na zahtjev Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da dostavi objašnjenje o pravnom utemeljenju svog postupka. No, u Agenciji, koja je osim po službenoj dužnosti u ovom slučaju postupak pokrenula i po prigovorima penzionera, ostali su zapanjeni premijerovim odgovorom. Petar Kovačević, direktor Agencije, kazao je za „Avaz“ da je teško naći suvisli komentar na ono što je kao odgovor o veoma ozbiljnom zakonskom postupanju poslao Novalić.

- Mi smo od Novalića tražili da navede pravni osnov za takvu obradu ličnih podataka, a nevjerovatno je da on čak nije u svom dopisu ni spomenuo Zakon o zaštiti ličnih podataka, što pokazuje da i ne poznaje zakon. Dalje, on tvrdi da to što je uradio s ličnim podacima penzionera ne predstavlja obradu ličnih podataka i to je zabrinjavajuće. Obrada jeste bila protivzakonita i mi ćemo s postupkom ići do kraja i donijeti rješenje u ovom slučaju - kaže Kovačević.

Također, Kovačević je kazao i da Agencija još čeka odgovor iz Zavoda PIO FBiH o tome koliki je tačan broj ličnih podataka penzionera koje su ustupili Novaliću.
Lažne tvrdnje

Inače, sve prigovore penzionera na Novalićev postupak Agencija je svrstala u predmet „Amra Zulfikarpašić i ostali“. Riječ je uglednoj profesorici u penziji Amri Zulfikarpašić, koja je i javno izrazila ogorčenje time što joj je Novalić poslao pismo kao očigledan dio izborne kampanje za SDA, a prigovor je podnijela i Agenciji. Tu činjenicu Novalić je pokušao okrenuti u svoju korist, pa je Agenciji napisao da je Zulfikarpašić „svoje podatke lično učinila dostupnim javnosti, o čemu svjedoče njeni intervjui i medijski istupi“.

Zulfikarpašić, međutim, jeste istupala javno, ali tek nakon što je dobila na kućnu adresu pismo od premijera. Ono što je skandalozno jeste da se iz Novalićevog odgovora iščitavaju bahatost, drskost i poruka da on može doći do bilo čijih podataka u FBiH i zloupotrijebiti ih samo zato što je premijer.

Prešutio ko će snositi troškove slanja pisama

Novalić je u odgovoru ocijenio i da mu se svi građani kojima je pisao mogu direktno obratiti. No, premijer nije dostavio svoju kućnu adresu na koju bi mu penzioneri mogli pisati. A nije rekao ni ko će penzionerima snositi troškove slanja pisma, jer njima je svaka marka bitna i svaki trošak preračunavaju u hljeb, mlijeko i lijekove.

Stranka za BiH u posljednjih nekoliko dana napravila je dva kontradiktorna poteza koji poništavaju političku logiku i etiku: U Tuzli je Stranka za BiH pristupila koaliciji lijevih stranaka koju predvodi SDP, a koja je rezolutno protiv SDA. Samo koji dan kasnije u Zenici je S BiH stala uz stranke desne orijentacije SDA i HDZ, koje su protiv ljevice i SDP-a.

Stranka za BiH koju je nakon završetka rata osnovao Dr. Haris Silajdžić nastala je kao izraz nezadovoljstva politikom SDA i trebalo je da predstavlja alternativu, ali i mogućnost političke opcije za stranku centra na području cijele BiH.

Nakon povlačenja iz politike Dr. Harisa Silajdžića, stranku su preuzimali razni politički mešetari, koji su je uz članstvo dominantno političkih karijerista doveli do toga da, u isto vrijeme i na istom prostoru jedne države može koalirati sa dvije suprotstavljene političke opcije. Od kantona do kantona! Da, može se i tako, ako se pogaze svi principi, logika i etika i ostane samo interes političkog lumpenproletarijata koji u političkom mešetarenju traži za sebe sitnog ćara.

Tako je Stranka za BiH postala - Stranka od kantona do kantona! Prilagodljiva svakoj podlozi, kao svojevremeno na reklami za gume!

Dvije uhapšene osobe nakon akcije u Rogatici predate su u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, potvrđeno je za N1.

U zajedničkoj akciji nekoliko bh. policijskih agencija, sinoć su u Rogatici uhapšene tri osobe, od kojih su dvije kriminalistički obrađene u Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), dok je jedna osoba puštena na slobodu.

Kako nezvanično saznajemo, prilikom pretrage na Sokocu uočeno je i crno vozilo Range Rover. Isto vozilo s istim ukradenim tablicama primijećeno je u Sarajevu na dan ubistva dva pripadnika MUP-a KS krajem prošle sedmice i kasno sinoć je prevezeno u krug SIPA-e.

Nezvanično saznajemo i da je jedna o dvije uhapšene osobe već ranije bila hapšena u okviru akcije "Volan".

Akcija Volan je najveća dosadašnja istraga u Bosni i Hercegovini usmjerena protiv autokriminala. U julu prošle godine državno tužilaštvo saopštilo je da je u saradnji sa policijskim agencijama uspjelo 'razbiti' četiri organizovane kriminalne grupe koje se sumnjiče za krađe automobila na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog, te Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona još od 2011. godine.

Gotovo godinu nakon prvih hapšenja u akciji “Volan” podignuta je optužnica protiv 27 osoba koje dolaze iz oba bh. entiteta. Terete se da su naoružani i maskirani krađe izvršavali specijalističkim alatom i priborom, uz upotrebu radio-stanice podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanja policije. Ukradena vozila, više od 200, skrivana su uglavnom na području Sarajeva, Lukavice, Pala, Sokoca, a od vlasnika vozila kasnije je iznuđavan otkup.

Optuženi su se na ročištima pred Sudom BiH u avgustu izjasnili da nisu krivi.

Akcija će biti nastavljena. U akciji su učestvovali SIPA i MUP RS uz asistenciju MUP-a KS.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH