Izdvojeno

Izdvojeno (4072)

Direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu Arif Nanić potvrio je za N1 kako broj važećih ličnih karata koje su izdate u Bosni i Hercegovini osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.

Broj birača u BiH upisanih u izvode iz centralnog biračkog spiska za opće izbore zaključeno sa 23. 08. je 3.352.993 birača. Broj građana BiH koji su u posjedu lične karte je 3.101.473. Ako izuzmemo osobe koje su mlađe od 18 godina, a koje takođe imaju pravo na ličnu kartu, na biračakim spiskovima nalazi se preko 350.000 birača koji nemaju ličnu kartu.

"Mi smo sada imali komunikaciju sa CIK-om i konstatovali smo veliku razliku izdatih važećih dokumenata i biračkog spiska. Vjerovatno ćemo u suradnji sa CIK-om narednih dana pokušati otkriti kako se to moglo dogoditi. I ja sama zainnteresiran, iako ima više faktora koji utiču na ovo, no ovo je ipak previsok broj", kazao je Nanić za N1.

"Sama činjenica da vi možete glasati sa pasošom, a ne ličnom kartom, odnosno pristupiti glasanju ako imate prebivalište kaže kako ukupan broj ne mora biti identičan, dodaje. Sama lična karta ne znači da vi imate ili nemate pravo, kaže Nanić, no priznaje kako se ipak radi o ogromnim razlikama zbog čega je danas održan hitni sastanak prdstavnika IDDDEA i CIK-a, a moguće da će se u sve uključiti i istražnii organi.

Slažem se da je ovaj period izborne kampanje, ali ovo moramo riješiti, kaže Nanić i dodaje kako se ovo možda i ranije događalo no niko od novinara do sada nije postavio pitanje.

No, ono što je sigurno, mi stojimo iza svojih podataka, oni su javni i mogu se dobiti svakog mjeseca u biltenu kojeg štampamo, kazao je direktor IDEEA.

Za sada su bez komentara u CIK-u.

U naselju Stupine u Tuzli muškarac je izvršio samoubistvo skokom za zgrade.

Informacija je za N1 potvrđena iz MUP-a TK, a račeno nam je da se radi o muškarcu inicijala Dž.Č. starosti između 67 i 70 godina.

Slučaj se desio oko 10:30 minuta u naselju Stupine, blok B6.

Uviđaj obavljaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, a na mjestu događaja su i pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla.

Više informacija bit će poznato nakon uviđaja.

Jutros je na Dobrinji, općina Novi Grad, došlo do teškog kriminalnog akta, u kojem je zapaljen automobil Volvo XC 60 potpredsjednice SBB-a i kandidata ove stranke za Parlament BiH Adise Arapović.

Prema pojedinim informacijama, auto je zapaljen oko 04.20 sati, a vatrogascima je bilo potrebno skoro sat da zaustave požar, u kojem je automobil praktično potpuno uništen.

S obzirom na to da ovaj automobil koristi bračni par Arapović, a Adis Arapović je istovremeno i šef Izbornog štaba SBB-a, u ovoj stranci smatraju da se radi o aktu teškog političkog zastrašivanja.

Nakon stavljanja eksploziva pod automobil predsjednika A-SDA, premlaćivanja novinara Latića i više drugih teških incidenata, SBB poziva međunarodne institucije da se uključe i pomognu da se izbori održe bez atmosfere straha, teških fizičkih ataka, terorističkih poruka koje dolaze od jednog centra koji nije teško otkriti ako pravna država profesionalno radi svoj posao.

Vatrogasne ekipe gase požar na objektu kompanije Mureks u Špionici kod Srebrenika i nastoje da pronađu radnika obezbjeđenja koji je, pretpostavlja se, u vrijeme izbijanja vatre bio u zgradi, rekao je portparol MUP-a Tuzlanskog kantona Izudin Šarić.

Mjesto oko objekta obezbjeđuje policija, a požar je stavljen pod kontrolu.

Uzrok požara, koji je prijavljen sinoć u 20.40 časova, još nije poznat.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je njen protivkandidat na izborima Vukota Govedarica "poprilična kukavica" jer angažuje ljude "koji okolo 'prljaju', a sam ne može nikome ništa reći u lice".

"Za razliku od njega, ja svakome kažem u lice šta imam - kada uđem u Narodnu skupštinu, kada se obraćam građanima, kada gostujem u televizijskoj emisiji i kada se obraćam novinarima. Gadi mi se njihov način vođenja kampanje", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci komentarišući navode medijskog tima Vukote Govedarice o njenom navodnom ustaškom porijeklu.

Ona je naglasila da je njihov način kampanje brutalan, zbog čega će i brutalno izgubiti na izborima 7. oktobra.
"Demantujem priče u kojima mene i moje pretke povezuju sa svim i svačim, njihove gluposti i gadosti, priče koje uporno podmeću. Lažu i podmeću jer ne može Vukota Govedarica sa mnom ukrstiti politički program, on ne može reći ni šta je radio ni šta će raditi za Srpsku, a Željka Cvijanović to može reći", poručila je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je sve na liniji lične diskreditacije.

"Mislila sam da ne obraćam pažnju na to, ali moraćemo obraćati pažnju jer je ovo izašlo iz okvira svega normalnog", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da joj se "gadi način na koji njen protivkandidat Vukota Govedarica vodi kampanju".

"Njihove tvrdnje su samo način da me diskredituju, zbog čega sam osjetila obavezu da se obratim javnosti demantijem. Njihove priče o ustaštvu, o tome kako sam rušila bošnjačku kuću, pa gradila svoju, pa i tome kako mi je i svekrva muslimanka, su za gađenje", poručila je Cvijanovićeva i dodala da je, ipak, najgora priča koju su širili mjesecima ona u kojoj su dovodili njene sinove u vezu sa stradanjem Banjalučanina Davida Dragičevića.

Kampanja za opće izbore u Bosni i Hercegovini počela je prije nekoliko dana. Mnogo prije toga počeli su sa radom, ako su ikad i prestajali, mnogobrojni stranački botovi.

Iako je bot skraćeni naziv za robota (radi se o kompjuterski generiranim komentarima, tagovima i slično koji se nevjerovatnom brzinom šire internetom i osim opsežnom analizom teško je uočljivo da se radi u kompjuterski generiranom sadržaju koji manipulira javnim mnijenjem), taj posao u BiH, ali i u regionu obavlja čitava vojska stranačkih poslušnika.

Svojim aktivnim djelovanjem i konstantnim stvaranjem novih profila relativno mala grupa političkih botova ostavlja dojam da izuzetno veliki broj građana, kroz društvene mreže izražava svoje slaganje to jeste neslaganje sa određenom političkom opcijom, što može dovesti i do promjene mišljenja građana koji sebe doživljavaju manjinom ili im se određena situacija može činiti dosta drugačijom nego je istinsko mišljenje javnosti u realnom svijetu.

Angažirani su na društvenim mrežama, YouTubeu, internet portalima. Stranačke vođe su već odavno shvatile moć i uticaj koje imaju online mediji.

Zavaravanje javnog mnijenja

“Botovanje se, kao fenomen javlja u savremenim društvima. Zastupljeno je, uglavnom na društvenim mrežama, gdje anonimni predstavnici određene politike ili ideologije zavaravaju javno mnijenje. Uglavnom se ovaj oblik lažne propagande javlja sa razvojem i širenjem društvenih mreža. To je zloupotreba i nedemokratska tekovina. Ovaj fenomen koriste sve stranke i rasprostranjen je u cilju promovisanja političkih ideja i stranačkih ličnosti. Stranke uveliko koriste ovaj vid propagande, dobro je organizovan i važan instrument u kampanjama. Zadatak je da promovišu, unište ili ismiju određenu ideju, ličnost sa utiskom da je to stav običnog građanina”, kaže sociologinja Smiljana Vovna.

Bosanskohercegovačko društvo nije ostalo imuno na ovaj oblik političke propagande, jer se na jeftin način dolazi u “kuće” birača.

“Botovi su masa ljudi koji svojim komentarima na društvenim mrežama, često sa lažnih profila, zavaravaju javno mnijenje. Naređeno im je da svojim komentarima stvore utisak da je cijeli svijet opredjeljen i da podržava njihovo mišljenje. Ono je u stvari ciljano, a ne lično”, smatra Vovna.

Djelovanje iz interesa

Botovski komentari se mogu lako prepoznati, smatraju naši sagovornici, jer su uglavnom slični i pojavljuju se na više mjesta identično. Kritičko mišljenje javnosti treba da bude način borbe protiv njih. Treba naučiti javnost kako da na njih reaguje.

“Kada kažete ‘politički botovi’, znajte da ih velike stranke i partije od milošte nazivaju aktivistima. Oni dobijaju instrukcije, najčešće usmene, jer pismene budu svako malo otkrivene. Ukoliko i budu ‘opremljeni’ elektronskim putem, riječ je o (polu)pripremljenim rečenicama/instrukcijama koje glume neki argument. Njih treba preraditi i kao kakav poluproizvod ugurati u raspravu kako bi krenula željenim tokom. Uglavnom koriste ad hominem argumente, pa se uopće ne raspravlja o programu i ciljevima. Na taj način skreće se pažnja na efemerne stvari i svaka kritika konkretnih zakona ili poteza se nastoji obesmisliti”, kaže Emir Džambegović, profesor komunikoloških znanosti.

Krijući se iza lažnih profila te ostavljajući komentare na društvenim mrežama botovi promovišu određenu političku opciju, odnosno omalavažavaju i diskredituju drugu, a opet na račun svoje. Naravno, rijetko kad botovi djeluju iz ljubavi, već svoj angažman redovno naplaćuju.

“Takvi će biti plaćeni ili novcem ili sitnim uslugama političkih feuda, tih socijalnih kapitalista koji raspolažu kapitalom društvenog uticaja, te mogu čarobno zaposliti ‘na budžet’, našteliti operaciju u bolnici preko reda, magično pretvoriti prolazak autom kroz crveno u prolazak kroz zeleno, sve zavisi kako je ko uspio isposlovati poziciju”, tvrdi Džambegović.

Zaštititi društvo od djelovanja stranačkih botova

Kako se izbori približavaju pojačat će se i aktivnost političkih botova. Pitanje koje se nameće jeste kako društvo sačuvati od njihovog štetnog uticaja. Jedna od posljedica njihovog djelovanja jeste i raspirivanje mržnje u društvu.

“U politici uvijek postoji doza populizma, ali se politika ne može zasnivati samo na lažima. U pitanju je sistemska manipulacija i obmanjivanje javnosti. Komentari koje predstavljaju mogu često da budu i generator mržnje. Posljedice mogu da se odraze na jednu grupu ili na pojedinca, ali i na društvo u cjelini”, kategorična je sociologinja Vovna.

Svaki birač treba imati razvijenu svijest da može prepoznati i razlikovati stvarne vrijednosti od propagande.

“Svako od nas mora i može da zna šta želi od politike i ideologije za koju će se opredijeliti na izborima. Ne treba dozvoliti da nas zavaraju stavovi određenih ljudi koje, u suštini i ne poznajemo, pa ne možemo ni vrednovati i ocjenjivati njihove izjave. Svaki tekst ili komentar na društvenim mrežama mora proći našu moralnu i ideološku provjeru u nama samima da bi ga prihvatili ili ne kao istinito. Na djelu je amoralna pojava koja je toliko intenzivna da treba što prije da je se riješimo”, ističe Vovna.

Botovi djeluju i imaju uticaja onoliko koliko im svaki pojedinac odnosno društvo dopusti. Ako smo sami dio te armije, ističu naši sagovornici, koja je u funkciji politike, ako prihvatimo da od nje imamo samo ličnu korist, a ne opće dobro onda svjesno ili nesvjesno, javno ili tajno postajemo i pristajemo da budemo samo alatka u rukama politike i ništa više.

Iako su početkom godine najavili skoro raspisivanje tendera za uništavanje ranije zaplijenjenih vozila, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH još nema objedinjene spiskove automobila koji treba da budu uništeni.Inače, pojedina vozila koja čekaju na uništavanje zaplijenjena su još 2006. godine, a Savjet ministara BiH i Uprava za indirektno oporezivanje nisu ih se sve ove godine uspjeli riješiti i redovno su plaćali zakup prostora na kojem se ona čuvaju.

“Uništenje motornih vozila oduzetih pravosnažnom sudskom odlukom trenutno je u fazi objedinjavanja konačnih spiskova iz svih regionalnih ureda UIO. Konačan broj pravosnažno oduzetih auta predviđenih za uništenje iznosi 2.703”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.Upravo je UIO godinama od Savjeta ministara BiH tražila dozvolu da uđu u posao uništavanja vozila, međutim Savjet ministara to je opstruisao uvijek tražeći dodatne informacije, a u jednom trenutku ni u Upravnom odboru UIO nije bilo saglasnosti kako riješiti to pitanje.

“Rok za uništenje vozila nije preciziran, ali se preduzimaju mjere za što hitnije rješavanje ovog problema. UIO će raspisati tendersku proceduru u skladu sa zakonskim propisima, gdje će vozila biti izložena prodaji u staro željezo, od čega se očekuje i dodatan prihod”, rekli su nam u UIO, dodajući da nemaju procjenu o vrijednosti tih vozila, jer bi to mogla procijeniti samo neka stručna osoba iz te oblasti, a UIO nema novac da angažuje nekoga takvog.

Podsjećanja radi, problem vozila koja su oduzeta, a koja se nalaze po skladištima širom BiH, UIO je djelimično naslijedila još od carinskih uprava entiteta, između ostalih tu su i ona koja je MUP Republike Srpske oduzeo u akciji “Falsifikat” još 2014. godine. Tada je oduzeto nekoliko stotina auta, koja i danas propadaju po skladištima koje Uprava za indirektno oporezivanje iznajmljuje, a zakup tih prostora plaća gotovo 90.000 godišnje.

Kako su pojasnili u UIO, osnovni razlog za njihovo uništavanje je taj što ne ispunjavaju uslove za prodaju i što su bila starija od sedam godina, tako da nisu mogla biti uvezena u BiH, kako je bilo predviđeno u to vrijeme. Nakon toga na snagu su stupili zakonski propisi po kojima je bilo obavezno da vozila moraju proći homologaciju, što ona naravno nisu ispunjavala.”Vozila su iz razdoblja od 2000. godine pa do danas, s tim da su neka ušla u BiH prije više godina, ali je prekršaj otkriven tek naknadno”, rekli su nam u UIO.

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata nastupila je grobna tišina nakon što je predsjednik SDS-a Vukota Govedarica javno upitao: - Da li jedna ustaška unuka može da vodi srpski narod i da priča o srpstvu i časti!?

To se odnosi na Željku Cvijanović, čiji djed po majci je, kako navode, bio ustaški satnik Pejo Marić a njegov sin Ivo, Željkin ujak, borac HVO.

"Zar ona, čiji je djed Pejo Marić bio ustaški satnik koji je satirao i palio srpska sela oko Dervente, a ujak borac Hrvatskog vijeća odbrane, da pominje otadžbinski rat?!

Zar ona koja ove činjenice nije našla za shodno da demantuje, hoće da bude predsjednik Republike Srpske?!", konstatovao je Govedarica i tako u lice bacio rukavicu suparničkom taboru, gdje je zavladao muk po tom pitanju.

Umjesto demantija ili priznanja uslijedila su nemušta saopštenja u kojima se svjesno prikrivaju te činjenice i plasiraju informacije da je premijerka i kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Željka Cvijanović kćerka straješine VRS, što niko i ne spori, a o ustaškom porijeklu ni riječi.

U odbranu Cvijanovićeve, kao u Titovo vrijeme, prvi su pritekli pripadnici organizacije bivših starješina VRS, ističući ulogu njenog oce ne pominjući njenu porodičnu vezu sa ustaškim satnikom Pejom Marićem i borcem HVO Ivom Marićem.

Ovaj posljednji, Ivo Marić dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata Herceg Bosne, bio je u aprilu ove godine na obilježavanju 26-te godišnjice osnivanja 102, odžačke brigade HVO-a.

Kako je prenio portal Odžak.ba, Ivo Marić je tada rekao da je cilj brigade bio zaštiti stanovništvo od "velikosrpske agresije".

Navodi da je tokom rata kroz tu brigadu HVO prošlo tri hiljade i dvjesto boraca...

Nakon ovog predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je predao jasenovačku građu Hrvatskoj, kao i zbog njegovih bliskih odnosa sa HDZ-om BiH srpskom narodu treba da kaže kuda plovi ovaj brod zvani Republika Srpska, piše BNTV.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pretpjela je drugi poraz u drugom krugu kvalifikacija za svjetsko prvenstvo.

Izabranici selektora Jasmina Repeše večeras su u Skenderiji, pred oko 3.500 gledalaca poraženi od Češke sa 80:85.

Ovim porazom reprezentacija Bosne i Hercegovine praktično je ostala bez šansi da izbori plasman na SP, dok su Česi upisali sedmu pobjedu i gotovo su sigurni učesnici prvenstva u Kini.

Veći dio susreta Česi su diktirali tempo i imali rezultatsku prednost do devet poena. U finišu poluvremena BiH predvođena kapitenom Kikanovićem, serijom poena dolazi do izjednačenja 35:35.

U posljednoj minuti Česi su trojom Bohacika ponovo poveli, a potom je Atić pogodio za konačnih 37:38 nakon 20 minuta igre.

Početak drugog poluvremena pripao je bh. košarkašima koji prvi put dolaze do vodstva 42:38. Uzvratili su Česi sa pet uzastopnih poena, ali je tada proradio ponovo Kikanović koji vraća prednost na stranu BiH.

Do kraja treće četvrtine igralo se izjednačeno, a u finišu Milošević i Atić pogađaju za vodstvo BiH 60:57. Ipak sa zvukom sirene Česi trojkom dolaze do izjednačenja.

Česi i u posljednjoj četvrtini ponovo preuzimaju igru i dolaze do prednosti od 64:70. Ipak, finiš je donio pravu dramu, s obzirom na to da su košarka BiH serijom poena u 39. minuti došli na samo poen zaostatka. Imali su priliku i za vodstvo, ali je Nurkiću dosuđen prekršaj u napadu, peti-isključujući.

Česi su u nastavku postigli četiri poena i došli do prednosti 79:74. Atić je trojkom 55 sekundi pije kraja vratio nadu bh. timu, ali je Satoranski u naredna dva napada bio precizan i vratio šest poena prednosti, nedostižnih za reprezentaciju BiH.

Najefikasniji u reprezentaciji BiH bili su Nurkić sa 19, Kikanović sa 16, Musa s 15 poena i Atić sa 13 poena, a kod Češke Satoransky sa 23 i Schilb sa 22 poena.

Tek što je na filmskom festivalu u Veneciji predstavio svojoj novi film, dokumentarac "Posljednji heroj" posvećen najsiromašnijem predsjedniku na svijetu Joseu Mujici, bivšem predsjedniku Urugvaja, režiser Emir Kusturica je najavio svoj novi filmski, također dokumetarni, projekat.

Riječ je o filmu čiji je radni naslov "Ni heroj, ni zločinac" posvećenom, kako je slavni režiser rekao, "duhom najsiromašnijem predsjedniku na svijetu, Miloradu Dodiku, lideru Republike Srpske".

"Kao što sam rekao novinarima u Veneciji, heroji moga djetinjstva bili su Pancho Villa i Fidel Castro, no pošto su oni mrtvi i nisam mogao snimiti filmove o njima, napravio sam film o Mujici, čovjeku koji liči na njih. Slično je i sa herojima mojih srednjih godina, Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću. O njima ne mogu snimiti filmove, ali mogu o onome koji je sve njihove vrline okupio u sebi - Miloradu Dodiku, naravno", objasnio je Kusturica stvaralačke motive za svoj naredni film.

Na konferenciji za medije održanoj u lijepom, starom gradu Andrićgradu, Kusturica je rekao kako ga je oduvijek privlačilo i inspirisalo i nadahnjivalo odsustvo bilo kakvog duha kod predsjednika RS.

"Kao Srbin i Kartiezijanac, mogu reći da je siromaštvo duha kod Dodika apsolutno, to je svojevrstan anti-duh, kojeg nema ni u tragovima, nepoznat kod osoba koje se nalaze na takvim odgovornim mjestima. Pratio sam njegove javne nastupe, svojevrsne festivale siromaštva duha i praznike deficita elementarne kulture. Njegovo moćno, gromoglasno "Ne može nam niko ništa", koje dolazi iz najnižih slojeva duha i uma, je neodoljivo i neponovljivo", podsjetio je režiser i otkrio šta je prelomilo da se upusti u još jedan filmski izazov.

"Gledao sam nedavno predsjednika Dodika kako se obračunao sa nekim opozicionim fićfirićem. Takvo pljuvanje, vrijeđanje, udarci pesnicom sa leđa, sočne narodne psovke, lomljenje mobilnog telefona, rudimentarni divljački, pobjedonosni smijeh nakon svega, to se ne viđa kod običnih predsjednika, takvo siromaštvo duha se ne rađa, ono se gradi i dorađuje. Meni je odmah proletjelo kroz glavu: TO JE MOJ ČOVJEK!".

Snimanje filma o Miloradu Dodiku - duhom najsiromašnijem predsjedniku na svijetu, kako je rečeno, odvijat će se narednih nekoliko godina na vašarima, slavama, šatorskim svadbama, koridama u svim zemljama u kojem Dodiku, "ni heroju, ni zločincu" nije zabranjen ulazak, odnosno, kako je kazao Kusturica, "još uvijek nije taraba".

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH