Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Dragan Perić, pomoćni trener u stručnom štabu reprezentacije BiH kazao je da će tokom dana odlučiti hoće li Rade Krunić, koji je povrijeđen, ostati sa reprezentacijom ili će napustiti pripreme.

"Prije početka priprema otpali Danijel Milićević, Daniel Pavlović i Avdija Vršajević. Problema ima još Krunić i danas ćemo odlučiti hoće li ostati s nama ili će napustiti reprezentaciju. Još nam se nisu priključili Miralem Pjanić, Edin Višća, Haris Medunjanin i Rijad Bajić, koji igraju klupske utakmice. Oni bi trebali doći večeras i u toku sutrašnjeg dana. Sa velikom pažnjom smo analizirali Grke i uradili analize, koje ćemo prezentirati igračima u Zenici. Nema nikakvih nejasnoća, pripremamo se kao i za svaku dosadašnju utakmicu sa maksimalnom ozbiljnošću i respektom prema protivnikom, ali i velikom vjerom u sebe“, naglasio je Perić.

Tokom devetodnevnih priprema, koje su počele 1. juna, do sudara sa Grcima, planirano je da reprezentativci BiH obave deset treninga. Sve treninge u bh. prijestolnici Baždarevićevi izabranici obaviće u Trening kampu FK Sarajevo u Butmiru.

Od 4. juna će se pripremati u Trening centru N/FS BiH u Zenici, a posljednji trening uoči jako važne utakmice na putu ka Rusiji kapiten Edin Džeko, Pjanić, Asmir Begović i društvo imat će u četvrtak, 8. juna, na stadionu Bilino polje u Zenici od 19.10 sati.

Loši putni pravci u našoj zemlji ugrožavaju živote i razdvajaju ekonomske centre u BiH. Dok vlasti unapređenje infrastrukture i izgradnju autoputeva vide kroz kreditna sredstva, koja su, kako pojedini stručnjaci tvrde, nemoguća bez akciza na naftu i naftne derivate, protivnici povećanja akciza to vide samo kao sredstvo za krpljenje budžetskih rupa.

Vožnja po pojedinim bh. magistralnim i regionalnim cestama opasna je po život. Tome svjedoči i cesta Bihać - Bosanska Krupa, gdje se vozi na vlastitu odgovornost. Unapređenje postojeće mreže puteva i izgradnja autocesta stoji, a vlasti upiru prstom da krediti koji su u fazi dogovaranja ne mogu biti operativni bez povećanja akciza na naftu i naftne derivate.

Na posljednjoj sjednici Uprave za indirektno oporezivanje nije se razmatralo povećanje akciza bez dodatnih analiza. Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, najavljuje da će uz korekcije zakona koje će biti upućene u parlamentarnu proceduru biti omogućen dovoljan broj ruku za usvajanje povećanja akciza.

"U svakom slučaju trebamo zaštiti građane od teze koju neki provlače - da je to samo poskupljenje goriva. Treba pripremiti i neke zaštitne mjere, pogotovo za poljoprivrednike", kaže Amir Fazlić, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Vlada Federacije je poduzela aktivnosti na uvođenju plavog dizela za poljoprivrednike, a upravo struka napominje da povećanje akciza nije samo puko poskupljenje goriva već motor za pokretanje ekonomskih tokova u našoj zemlji.

"Činjenica je da sa svakim danom gubimo i kao država i kao građani. Čak i oni koji ne razumiju i koji su protiv akciza osjetit će značajne efekte", smatra Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo.

Iz opozicionog SDP u čijem je mandatu izgrađen najveći broj kilometara autoputa, svojevremeno dok su bili na vlasti upućivali su prijedlog za povećanje akciza. Međutim, sada su protiv.

"Ne tražimo mi da se ne povećaju akcize. Želimo jasne projekte i ciljeve, a ne činjenicu da će se novac koji će se prikupiti povećanjem cijena goriva trošiti za budžetske praznine", poručuje Mirsad Mešić, poslanik SDP u PD PSBiH.

Strani zvaničnici poduzeli su diplomatsku ofanzivnu aktivnost za povećanje akciza. Tako su se sastali Lars-Gunnar Wigemark i Bakir Izetbegović, ali i Fahrudin Radončić i Eduard Ferguson, ambasador Velike Britanije u našoj zemlji. Dok Radončićev SBB u skladu s novonastalim političkim prilikama u kojima SBB odmjerava snage, najavljuje preispitivanje podrške povećanju akciza, Ferguson još jednom naglašava važnost usvajanja reformskih zakona, u koji spada i ovaj zakon. S time su saglasni i drugi međunarodni zvaničnici.

"Set zakona o akcizama je apsolutno ključan da bi bila osigurana ulaganja u infrastrukturu, a infrastrukturna ulaganja su važan dio reformske agende", istakao je Christian Danielsson, direktor direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju.

Pojedini analitičari ipak smatraju da ovo nije reformski zakon. "Put BiH ka EU uniji nema nikakve veze s podizanjem akciza i kreditnim parama kojima EIB i EBRD hoće da daju da bi na njima zaradili", smatra ekonomski analitičar Damir Miljević.

Unapređenje i izgradnja novih ceste poput Stolac-Neum čeka neke nove akcize i kredite, ali i veću odgovornost naših političara.

U skoro svim muftijstvima u BiH i u dijaspori do sada se 58 od ukupno 87 sabornika Sabora Islamske zajednice (IZ) u BiH pismeno izjasnilo da želi smjenu Hasana Čengića s mjesta predsjednika Sabora IZBiH, potvrđeno je nezvanično „Avazu“ iz više izvora.

Istovremeno, sabornici traže smjenu i Jusufa Zahiragića, predsjednika Ustavne komisije Sabora i bliskog Čengićevog saradnika i prijatelja.

Otežavaju rad

Svojim potpisom na dokument pod nazivom Izjava sabornika, koji je u posjedu „Dnevnog avaza“, eksplicitno je navedeno da potpisnici „daju punu podršku za sazivanje i održavanje vanredne sjednice Sabora IZBiH, s ciljem smjenjivanja, odnosno razrješenja dužnosti predsjednika Sabora i Ustavne komisije tog tijela“.

- Smatramo da način rada predsjednika Sabora i predsjednika Ustavne komisije bitno otežavaju rad članovima Sabora, do te mjere da nije moguće optimalno pratiti, razmatrati i određivati se o materijalima koji dolaze ili trebaju da dođu pred Sabor - navedeno je u obrazloženju inicijative za Čengićevu smjenu.

Takav pristup, navodi se u obrazloženju, otežava rad Rijaseta i reisu-l-uleme, a njegove posljedice osjećaju skoro sve organizacione jedinice u Islamskoj zajednici.

- Iznimno važni dokumenti koje je Sabor trebao donijeti mnogo ranije se ne razmatraju i ne usvajaju na Saboru iako su optimalno pripremljeni od predlagača, prvenstveno zbog načina rada predsjednika Sabora i predsjednika Ustavne komisije. Sve navedeno šteti ugledu IZ i onemogućava njeno optimalno funkcioniranje - zaključuju sabornici u Izjavi.

Dovoljna 44 glasa
Inicijativa za Čengićevu smjenu trebala bi zbog mjeseca posta, ramazana, biti upućena u proceduru krajem juna. Prema Ustavu IZBiH i Poslovniku o radu, Čengićeva obaveza je da u roku od deset dana nakon prijema zahtjeva sazove vanrednu sjednicu, tako da se zasjedanje očekuje u julu. Sabor donosi odluke većinom glasova, što znači da su 44 glasa dovoljna za njegovu smjenu.

Čengić neće moći glasati o svojoj sudbini na poziciji predsjednika, jer Poslovnik o radu propisuje da predsjednik i članovi Sabora ne mogu glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično

Nogometaš Željezničara Miroslav Stevanović izabran je za najboljeg igrača u protekloj sezoni BH Telecom Premijer lige Bosne i Hercegovine, u izboru Nogometnog saveza BiH.

Priznanje je Stevanoviću večeras, na prigodnoj svečanosti u hotelu Terme u Sarajevu, uručio potpredsjednik Nogometnog saveza BiH Milorad Sofranić.

„Zahvalio bih saigračima i stručnom štabu Željezničara, ovo je nagrada za moje roditelje koji su uvijek bili uz mene“, izjavio je Stevanović.

Njegov timski kolega Ivan Lendrić je najbolji strijelac elitnog nogometnog bh. takmičenja sa 19 pogodaka, a za najboljeg golmana proglašen je Kenan Pirić, član prvaka BiH Zrinjskog iz Mostara.

Lendriću je nagradu uručio kapiten reprezentacije BiH Edin Džeko, a Piriću golman reprezentacije Asmir Begović.

Najbolji trener nedavno završene sezone Premijer lige BiH je šef struke FK Sarajevo Mehmed Janjoš.

Najbolja golmanica u prošloj sezoni ženske Premijer lige BiH je članica SFK 2000 Sarajevo Almina Hodžić, dok je najbolja igračica Nikolina Milović, članica ŽFK Radnik Bumerang iz Bijeljine.

U konkurenciji najboljih pojedninaca Premijer futsal lige BiH titulu najboljeg odnio je Mario Aladžić, član Mostar Staklorada.

Fudbalski klub Radnik iz Bijeljine dobitnik je nagrade za ''fair play''.

Gosti manifestacije bili su u seniorski reprezentativci BiH koje za sedam dana očekuje kvalifikacijski meč protiv Grčke.

Potpredsjednik Nogometnog saveza BiH Milorad Sofranić poželio je bh. reprezentativcima sreću u duelu s Grcima, te rekao je da se nada da je ova manifestacija podsticaj mladim fudbalerima da jednog dana i oni dobiju ove nagrade.

Treći po redu izbor organizirao je NSBiH s ciljem promocije domaćih takmičenja i igrača, a vršen je na osnovu glasova koje su im dali treneri i kapiteni ekipa bh. elitnog takmičenja.

Govoreći na velikom sajmu knjige u New Yorku, BookExpo2017, kasno sinoć, Hillary Clinton uporedila je Donalda Trumpa sa Slobodanom Miloševićem. Ona je navela da je novi američki predsjednik opasnost za SAD.

- Predsjednik Trump huška komšiju na komšiju, isto kao što je Slobodan Milošević radio provodeći etničko čišćenje u BiH ili zlikovci u Ruandi, koji su za kratko vrijeme pobili 800.000 ljudi - rekla je ona.

Istakla je i da je sadašnja predsjednička administracija u SAD "nenormalna" i da ona brine za budućnost Amerike, jer "Trump može izazvati trajno oštećenje naše administracije".

Nije poštedila ni pristaše Trumpa nazvavši ih "štetočinama".

Posebno se osvrnula na rasističke i ksenofobične napade Trumpovih simpatizera tokom predsjedničke kampanje. U nekoliko navrata došlo je i do ubistava ljudi.

- Oni smatraju da je uredu verbalno i fizički napasti druge ljude i mi smo to vidjeli tokom kampanje, Takvo nešto je izuzetno opasno jer stvara mržnju, bijes i želju za nekom "osvetom" i mi to kao društvo ne smijemo i ne trebamo tolerirati. Kao državna sekretarka, putovala sam po svijetu i predstavljala našu veliku državu. Mogu vam reći da ne treba puno napora da se sistem, u kojem različiti ljudi rade zajedno i poštuju jedni druge, sruši. Vidjeli smo to u Bosni i Hercegovini, gdje se ciljano išlo na zavađanje komšija. Vidjeli smo to i u Ruandi. I u mnogim drugim mjestima širom svijeta. Politički su lideri, zarad ličnih interesa vlastite političke ideologije, pohlepe, vjerskog uvjerenja..., potpaljivali strašne vatre. Mi to ne trebamo dopustiti niti tolerirati u našoj zemlji - rekla je Clinton.

Govorila je i o skandalu kada su ruske službe hakirale njene emailove, te je to opisala kao "bolnije iskustvo od udaraca koje je primala od Trumpa".

Istakla je i da će i dalje ostati politički vrlo aktivna te upozoravati Amerikance i svijet na štetnosti poteza koju vuče "nenormalna Trumpova administracija".

Ona je izjavila i da smatra da je lično Trump povezan s ruskim obavještajnim i političkim krugovima i da je on stajao iza hakiranja i upotrebe njenih emailova.

Clinton je tokom istupa na BookExpo2017 objavila da piše i memoare, koji će biti objavljeni pred kraj godine.

Privrednici u BiH primorani su da zbog sve većeg odliva domaćih kvalifikovanih radnika, poput zidara, tesara, keramičara ili tekstilaca, ovu radnu snagu “uvoze” iz inostranstva. Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja sa nekretninama i to za više od 72 odsto. Stranim državljanima i ove godine biće izdate stotine dozvola za rad u BiH, pišu Nezavisne novine.

Najveći broj, njih 120, biće izdato za sektor trgovine. Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratioci putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca. Direktor Agencije za zapošljavanje “Spektar” Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obim poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti. “Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sistemima. Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalifikujemo postojeći kadar ili “uvozimo” strance”, naglasio je Vukajlović.

Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojio Savjet ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 odsto lani izdato u trgovini, tačnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdato 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola. “To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 odsto”, stoji u izvještaju.

Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto. Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionisati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra. “Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedjelo od stručnjaka stranci su već angažovali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani da radnike tražimo preko granice”, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.

Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci. “Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti. Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar”, objašnjava Škrebić. Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove. “Zaposlio sam našeg čovjeka sa njemačko-austrijskim državljanstvom. Dešava se da se ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci “pokupili” sada vraćaju da ovdje rade”, naglasio je Škrebić za ‘Nezavisne’.

Iz Košarkaškog saveza BiH danas su objavili prvi širi spisak bh. reprezentativaca koji je objavio novi selektor Duško Vujošević.

Vujošević je na spisak uvrstio 24 igrača na koje će računati u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2019. godine.

Iskusni trener odlučio se za provjerene snage, pa tako nema velikih iznenađenja na spisku. Tek je dodao nekoliko novih imena poput Aleksandara Lazića iz Dynamica, Darka Talića iz bh. šampiona Igokee i Nedžada Muratovića iz Slobode. Također, Vujošević je na spisak uvrstio i igrače koji su činili okosnicu zlatne kadetske genracije bh. košarke Džanana Musu i Njegoša Sikiraša. Ono što se na osnovu spiska može zaključiti jeste i to da se selektor još uvijek nije odlučio kojeg će Amerikanca sa bh. pasošem koristiti u pretkvalifikacijama, Alexa Renfroa ili Zacka Wrighta.

Na spisku su: Nemanja Gordić (Budućnost, Crna Gora), Mirza Teletović (Milwaukee Bucks, SAD), Jusuf Nurkić (Portland Trail Blazer, SAD), Elmedin Kikanović (Alba, Njemačka), Andrija Stipanović (Buyukcekmece, Turska), Milan Milošević, Edin Atić (obojica AEK, Grčka), Adin Vrabac, Kenan Karahodžić (obojica Partizan, Srbija), Draško Albijanić, Darko Talić (obojica Igokea), Emir Sulejmanović (Cibona, Hrvatska), Nikola Gajić (Primorska, Slovenija), Miralem Halilović (Šibenik, Hrvatska), Alex Renfore (Barcelona, Španija), Zack Wright (Monaco, Francuska), Džanan Musa, Markus Lončar (obojica Cedevita, Hrvatska), Aleksandar Lazić (Dynamic, Srbija), Amar Gegić (Bayern, Njemačka), Imran Polutak (Zabok, Hrvatska), Njegoš Sikiraš (Fuenlabrada, Španija), Nedžad Muratović i Almir Hasandić (obojica Sloboda).

Okupljanje košarkaške reprezentacije BiH planirano je 2. jula u Sarajevu, a utakmice pretkvalifikacija igraće u periodu od 2. do 19. augusta. Rivali bh. timu biće Slovačka, Švedska i Armenija. U prvi krug kvalifikacija plasiraće se po dvije prvoplasirane selekcije iz sve četiri pretkvalifikacione grupe. Svjetsko prvenstvo u košarci održaće se u Kini od 31. augusta do 15. septembra 2019. godine.

tunel

U proteklih deset godina građani BiH izdvojili su osam milijardi maraka za puteve. Kako je rekao i premijer Novalić: Izdvojeno je mnogo, ali se ne vidi. Žurnal daje moguće načine utroška milijardi…

Reformska legenda Fadil Novalić ponekad zna reći i istinu. Za puteve je izdvojeno mnogo, ali se ne vidi, saopćio je premijer, obraćajući se, prije dva mjeseca, na Sajmu u Mostaru

I, stvarno, da BPS-ov državni zastupnik Zaim Backović nije upitao koliko su građani u proteklih deset godina izdvojili za puteve, što kroz akcize, što kroz trošarine, ne bismo znali da imamo puteve vrijedne osam milijardi maraka. Toliko je, zvanično, izdvojeno. Toliko je, zvanično, i potrošeno. Ali da sad ne bismo ostali u domenu statistike, prelistat ćemo godinama skupljanu dokumentaciju, piše zurnal.info.

GREŠKA OD ČETRNAEST MILIONA

Čim je profunkcionisala „država za čovjeka“, koju su predvodili SDP i SDA, raspisan je tender za gradnju poddionice Vlakovo – Lepenica, na koridoru Vc. Kao najpovoljniji ponuđač, u julu 2012. godine, izabrana je turska kompanija Cengiz. U zvaničnoj ponudi navedeno je da će 10,2 kilometara autoputa koštati 172 miliona eura. No, pet mjeseci kasnije, na potpisivanju ugovora, vrijednost posla je porasla za 14 miliona maraka.

„Došlo je do greške u izračunu“, saopćili su tada čelnici Autocesta FBiH.

Ta greška koštala je „akcizne obveznike“ BiH – 14 miliona maraka. I, naravno, nikom ništa.

GDJE JE NESTAO TUNEL

Kada je BiH postala „najveće gradilište u regiji“, u posjed je uveden i Euroasfalt, dugogodišnji zvanični donator SDA, što se može provjeriti i u izvještajima o reviziji političkih partija objavljenim na službenoj stranici CIK-a. U februaru 2012.godine raspisan je bio tender za gradnju dijela sarajevske zaobilaznice Butila- Vlakovo.

„Tu je bio predviđen tunel cut & cover. To je tunel gdje se skloni brdo i poslije toga se napravi kocka, to se izbetonira i onda naspe zemljom“, objasnio je tada direktor Autocesta Ensad Karić.

No, ono što je bilo predviđeno, nikad nije izgrađeno. Tunel je nestao. Prethodno se samo pojavio u projektu kako bi Euroasfalt preko njega dobio posao. U ponudi te bh. građevinske kompanije navedeno je da će kubik betona za gradnju tog tunela koštati JEDNU konvertibilnu marku. U konačnici, tunel bi trebao koštati 8 hiljada maraka. Svi drugi ponuđači toj su stavki pristupili ozbiljno i zbog toga je njihova cijena bila mnogo skuplja. Euroasfalt je dobio posao i projekat je odmah izmijenjen. Tunel nikad nije ni izgrađen, piše zurnal.info.

DODIKOVIH 3,5 MILIONA

Ali idemo dalje. Lokalnim putevima do Romanije. Siniša Dodik, član, simpatizer i finansijer SNSD-a uspio je dobiti odštetu za nedobijanje posla na tenderu na koji se nije ni prijavio. Kada su Putevi RS raspisali tender za gradnju puta u Sarajevsko-romanijskoj regiji, kompanija Elektrounion nije se ni prijavila za posao. Logično, nije ga ni dobila. Međutim, vlasnik Elektrouniona Siniša Dodik odlučio se za brži način zarade. Dao je 40 hiljada maraka mita Draganu Vukajloviću, službeniku Ureda za razmatranje žalbi, a ovaj je presudio da je Elektrounion trebao dobiti posao vijedan 35 milona maraka. Kako ga nije dobio, Putevi RS su obavezani da Dodiku isplate štetu u iznosu od 3,5 miliona maraka.

Vukajlović je u SIPA-i priznao da je primio mito, Dodik je dobio 3,5 miliona maraka i dao se u bjekstvo, državna tužiteljica nije dozvolila raspisivanje potjernice za Dodikom, Putevi RS-a su oštećeni za 3,5 miliona maraka, a građani i dalje plaćaju akcize.

VIKENDICE NA JEZERU

A kako je u Cestama RS, tako je i u Cestama FBiH. Prvo je milion i po maraka namijenjih gradnji petlje Šićki Brod prebačeno za gradnju lokalnih puteva na Blidinjem jezeru, gdje svoje vikendice imaju visoki čimbenici HDZ-a. O ovoj nezakonitoj investiciji pisali su i federalni revizori. Kao i obično – uzalud.

MILIONSKA ODŠTETA

Nadalje, krajem prošle godine Sud BiH je presudio da se kompaniji Jata Srebrenik sa računa Cesta Federacije mora uplatiti 1,2 miliona maraka odštete, jer je tender za gradnju dijela tuzlanske zaobilaznice bio namješten. Naime, iako je Ured za razmatranje žalbi naložio obustavu postupka javne nabavke, bivši SDP-ov ministar Enver Bijedić naložio je da se, uprkos jasnim zakonskim odredbama, potpiše ugovor sa izvođačem koji je dostavio lošiju ponudu od Jate. Posao je završen i isplaćen, a Ceste Federacije su oštećene za milion i dvjesto hiljada maraka. I ponovo nikom ništa.

KAJIN ASFALT

A da je u cestogradnji bilo i međuentitetske saradnje, dokazuje i slučaj MG Mind Mrkonjić Grad. Ovoj građevinskoj kompaniji, koja je u vlasništvu Madena Milanovića Kaje, SNSD-ovog tajkuna sa crne liste Svjetske banke, nezakonito je isplaćeno 127 hiljada maraka sa računa Cesta FBiH.

Nadzorni inženjeri su, naime, 2012. godine konstatovali da je MG Mind ugradio lošiji asfalt na dionici Gornje Bravsko –Velagići. Izrekli su mu sankciju u iznosu od 127 hiljada maraka, ali je tadašnje rukovodstvo Cesta FBiH, sa Lijanovićevim Filipom Vujevom na čelu, odlučilo isplatiti i taj novac, objavio je zurnal.info.

U Gornjoj Kalesiji danas je klanjana dženaza-namaz i obavljen je ukop devet zvorničkih Bošnjaka, koji su ubijeni 1992. godine. Najmlađa žrtva imala je 19 godina, a najstarija 76, javlja Anadolu Agency (AA).

Danas su ukopani Asim (Avdo) Buljubašić, Ibrahim (Abdulah) Mehinagić, Šaha (Huso) Ajanović, Murto (Muzafir) Hajdarević, Meho (Ešef) Mustafić, Hasiba (Kadrija) Arifović, Hanifa (Salko) Hodžić. Najmlađa žrtva je Jasmin (Hasib) Smajić, koji je u trenutku ubistva imao 19 godina, a najstarija Fatima (Mustafa) Hodžić, ubijena u 76. godini.

Također, postavljeni su bašluci osobama koje su ranije ukopane kao NN osobe, a koje su nedavno identificirane. Radi se o Mehi (Ramo) Ahmetoviću, Hajrudinu (Jusuf) Jahiću i Muharemu (Halid) Kapidžiću.

Dženazu-namaz u Memorijalnom kompleksu i šehidskom mezarju klanjao je reisu-l-ulema Husein Kavazović.

Fatima Hajdarević oprostila se od muža Murte, čiji je skelet pronađen u mjestu Zaseok kod Sapne.

"Odveden je 1992. godine i od tada se gubio svaki trag o njemu. Našli su ga. Hvala Bogu da znam gdje su mu kosti", kazala je Hajdarević.

Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik, rekao je da tijela nisu pronađena u masovnim grobnicama, po kojima je Zvornik poznat, nego u plitkim grobovima ili na površini terena.

"Prvenstveno, pouzdali smo se u Haški tribunal ali, nažalost, nikad niko za Zvornik nije odgovarao, pa čak ni za najveću odvedenu grupu od 65 osoba", podsjetio je Grahić, dodajući da je sada na potezu Tužilaštvo BiH.

Porazna je činjenica, ističu preživjeli, da je beogradsko pravosuđe izreklo više osuđujućih presuda ratnim zločincima za zločine počinjene u Zvorniku i okolini nego institucije Bosne i Hercegovine.

Haris Mustajbašić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, rekao je da se svake godine od aprila do jula organiziraju prigodne aktivnosti u znak sjećanja na ubijene. Centralni događaj obilježavanja je današnja dženaza.

"Aktivnosti su krenule jutros u sedam sati, kada smo stazom smrti za 668 Bošnjaka koji su u jednom danu pobijeni prošli taj njihov put od Klise do Bijelog Potoka, odakle smo simbolično išli do Tehničko-školskog centra u Karakaju, gdje je dobar dio njih ubijen. Nakon toga posjetili smo još uvijek najveću masovnu grobnicu u BiH, Crni vrh", izjavio je efendija Mustajbašić.

Sa područja općine Zvornik od 1992. do 1995. nestalo je ukupno 1.976 osoba, a 1.542 su identificirane.

Federalni hidrometeorološki zavod za danas je izdao narandžasto upozorenje, a očekuje se izraženije grmljavinsko nevrijeme, praćeno jakim udarima vjetra, intenzivnijim padavinama, lokalno i gradom.

Federalni hidrometeorološki zavod za danas je izdao narandžasto upozorenje, a očekuje se izraženije grmljavinsko nevrijeme, praćeno jakim udarima vjetra, intenzivnijim padavinama, lokalno i gradom.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH