Izdvojeno

Izdvojeno (3396)

Federalni zastupnik Dennis Gratz danas je Vladi Federacije BiH uputio Prijedlog zakona o izboru, prestanku mandata, ograničenju kandidature, opozivu i zamjeni gradonačelnika gradova i načelnika općina u Federaciji BiH.

Gratz u saopćenju za javnost navodi da novi propis otvara vrata drugačijem načinu izbora, kao i ograničenjima mogućnosti reizbora. Poručio je da očekuje da njegov prijedlog pokrene širu debatu, kako bi promjene sistema izbora bile spremne za lokalne izbore 2020. godine.

- Ovaj prijedlog predviđa ograničenje kandidature na način da se osoba koja je već dva mandata uzastopno izabrana za gradonačelnika ili načelnika ne može kandidovati za treći mandat. To će otvoriti prostor demokratizaciji jedinica lokalne samouprave u kojima su trenutno takve okolnosti da gradonačelnici i načelnici imaju takve resurse gdje teško dolazi do smjene vlasti - kazao je Gratz.

Također, dodao je da ovaj prijedlog predviđa direktni izbor svih gradonačelnika i načelnika, izuzev onih za koje Ustav Federacije BiH propisuje drugačije, ali istovremeno ističe potrebu da se i slučajevi Mostara i Sarajeva rješavaju u tom pravcu.

- Na liniji je i ranijeg prijedloga platforme 'Naš Mostar', pa istim želim ponuditi okvir za dvokružni sistem izbora, kojim bi se ohrabrila šira izborna debata o važnim lokalnim pitanjima. Drugi krug izbora za gradonačelnike/ce i načelnike/ce bi sigurno vratio pažnju na pitanje - šta možemo i moramo uraditi za lokalnu zajednicu - dodaje Gratz.

Prijedlog bi zamijenio trenutni zakonski okvir koji uređuje izbor načelnika, konačno bi se u potpunosti regulisao status i izbor gradonačelnika, a isti briše raniju obavezu o strukturi naknada visokih dužnosnika u općinama i gradovima, koja ih po trenutno važećim normama stavlja u izjednačen položaj s premijerom i drugim funkcionerima na federalnom nivou – navodi se u saopćenju.

Jedna od najčešćih glavobolja koju građanima stvara odlazak u trgovačke centre je mogućnost da će se cijena proizvoda na polici razlikovati od cijene koju treba platiti na kasi, ili da se ispod proizvoda na neurednoj polici nalazi nekoliko različitih cijena koje se mogu “dešifrovati” jedino uspoređivanjem bar koda proizvoda i bar koda na markici s cijenom.

Pojedini građani će na kasi svakako platiti cijenu kakva god da je, neki će vratiti proizvod ukoliko se cijena razlikuje u odnosu na onu na polici, a rijetki će otići korak dalje te zatražiti razgovor sa poslovođom ili se obratiti inspekciji. Upravo je ova posljednja opcija ona koju bi građani trebali izabrati imajući u vidu učestalost pojave razlike u cijenama i neurednih polica koje ne samo da zbunjuju potrošače, a što je zakonski zabranjeno i kažnjivo, već trgovcima omogućavaju nepoštenu zaradu, piše Faktor.ba.

Slovo zakona

Zakon je po tom pitanju jasan. Tako se u članu 11. Zakona o zaštiti potrošača u BiH navode sljedeće odredbe: 1.) Trgovac je obavezan na vidnom mjestu istaknuti prodajnu cijenu proizvoda i usluga u službenoj valuti Bosne i Hercegovine 2.) Prodajna cijena proizvoda i usluga je konačna cijena u koju su uključeni svi porezi, doprinosi i takse i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa 6.) Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere treba da budu jasno, vidljivo, čitko i jednoznačno napisani na proizvodu, odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i na proizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajne cijene iz stava (2) ovog člana, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slučaju rasprodaje 10.) Trgovac je dužan pridržavati se prodajne cijene proizvoda i usluga.

Pored toga, u članu 7. navedenog zakona se navodi da je trgovac obavezan da “prodaje proizvod, odnosno pruža uslugu potrošaču na način koji nije u suprotnosti s dobrim poslovnim običajima”.

Kazne trgovcu za nepoštivanje navedenih odredbi se u FBiH kreću u iznosu od 1.500 KM do 3.500 KM, dok su u RS-u kazne oštrije i kreću se u omjeru od 2.000 KM do 10.000 KM .

Stavovi udruženja potrošača

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja “Klub potrošača Srednje Bosne” u razgovoru za Faktor je naveo da je razlika u cijenama na polici i na kasi, kao i neuredno postavljene cijene koje potrošači ne mogu “odgonetnuti”, jedan od najčešćih problema s kojim se potrošači susreću u velikim trgovačkim lancima.

– Često se desi iz ovog ili onog razloga da postoji razlika u cijenama. Jedan od razloga je i taj da nije iskoordinirana promjena cijena u centrali sa poslovnicama. Centrala promijeni cijene, pošalju obavijest poslovnicama a onda radnici ne stignu da to promijene. Pa tako potrošači koji primijete tu razliku u cijeni žale se direktno centrali i u toj varijanti su ugroženi obični prodavači u trgovinama koji “nastradaju” – kazao je Arnautović.

Ističe međutim i da pojedini trgovci svjesno manipuliraju cijenama jer po “pojedinim trgovačkim centrima često vidite određene akcije gdje se stavlja da je roba po akcijskoj cijeni iako je ustvari ista kao ona kada nije na akciji”.

– Tu se radi o manipuliranju cijenama i potrošači su i u tom slučaju oštećeni. Inspekcije ne rade dobro svoj posao. Često se desi da potrošač prijavi takve neregularnosti u trgovini a onda inspektori nevoljno i rijetko izlaze na teren. Kada i izađu, kazne nisu primjerene ili se trgovci izvuku. U našem iskustvu i po prijavama koje smo podnijeli, nijedan trgovački lanac nije kažnjen i oni se pravdaju time da je došlo do promjene cijena, a da radnici u poslovnicama nisu stigli promijeniti. Dva su načina kako potrošači mogu reagirati u ovakvim situacijama. Većina trgovačkih lanaca ima poslovođu i šefa kojemu se možemo obratiti i on je nadležan da regulira isplatu razlike u cijeni ako je na polici jeftinije nego koliko je plaćeno. Međutim, ukoliko kupac kupi taj proizvod i tek kasnije sazna, nastaju problemi jer u velikom broju slučajeva u trgovini mu neće priznati jer račun je račun. U toj varijanti tržišnoj inspekciji mogu prijaviti slučaj pismenim putem i naravno da sačuvaju račun kao dokaz te po mogućnosti uslikaju cijenu koja je bila na policama. Do inspekcije je koliko brzo će reagirati i kako će reagirati – zaključuje Arnautović.

Plaćati cijenu sa polica

Murisa Marić, predsjednica Udruženja potrošača Don Prijedor, kazala nam je da su navedeni problemi jedni od najraširenijih na tržištu širom BiH.

– Ova priča se dešava u velikim trgovačkim centrima. Koliko god se nama omogućilo da napravimo svoj izbor i da pogledamo sve te cijene, ipak vi od nekih milion artikala ne možete zapamtiti sve cijene i uspoređivati na kasi. S druge strane, potrošači kupuju robu po cijeni koju su našli na proizvodu. Ne može trgovac očekivati da vi platite po cijeni koju oni imaju na kasi već potrošač plaća po cijeni koju je pronašao na rafi ili samom proizvodu – kazala je Marić.

Navodi da je prisutno i neujednačeno postupanje “u dijelu da u RS-u potrošači mogu problem prijaviti tako da napišu prijavu u knjigu reklamacija dok će u FBiH se dopisivati sa inspekcijom i upitno je hoće li trgovci uvažiti reklamaciju. U RS-u je rok od osam dana za postupanje u ovakvim situacijama. U svakom slučaju, potrošač plaća po cijeni koju je pronašao na polici i to treba zapamtiti”.

– Kazne se mogu odnositi na onoga ko je na kasi, do šefa poslovnice pa i do objekta i čitave firme. Kazne su visoke, pogotovo ako se danas desi više takvih situacija, trgovac neće dobiti objedinjenu kaznu već za svaki proizvod posebno. Ovo je nešto na što trgovci trebaju obratiti pažnju, a potrošači trebaju čuvati svoj novac. Potrošači trebaju sačuvati račun i uslikati cijenu sa polica da imaju to za postupanje – zaključuje Marić.

Kupci u FBiH se sa svojim pravima mogu upoznati čitanjem Zakona o zaštiti potrošača u BiH koji je na ovom linku, a za građane koji žive u entitetu RS nadležan je kako državni tako i entitetski zakon.

Trgovce koji se služe protivzakonitim “trikovima” zbog nepoštene zarade možete prijaviti kantonalnim inspekcijama, a u RS-u se ovi slučajevi mogu prijaviti Inspektoratu RS-a, piše Faktor.ba.

Koliko puta smo se, u moru briga i obaveza, zapitali čiji su likovi na bosanskohercegovačkim novčanicama? Ili, koliko je barem žena među njima? Odgovor je jednostavan – nijedna. Na njima su tek likovi poznatih i uspješnih muškaraca, ali za žene na papirantom bh. novcu – barem za sada – nema mjesta. Da li je izvjesna promjena?

Misao Voltera da “kada je u pitanju novac, onda je svako iste vjere”,mogla bi se u kontekstu ove priče izreći i ovako: kada je u pitanju bh. novac, onda su na novčanicama samo muškarci. I doista je tako. Premda bi se reći moglo da mnoge građanke i građani ove zemlje nemaju čest kontakt sa krupnim novcem, malo ih je razmišljalo o diskriminaciji i po ovome ključu.

Iz Sarajevskog otvorenog centra ipak inicijativa – Centralnoj banci Bosne i Hercegovine predložili su da Adela Ber Vukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Bohoreta budu stavljene na dio novčanice koji se odnosi na motiv lika.

“Ova inicijativa najprije ima simbolički značaj da se rad i život važnih žena iz istorije Bosne i Hercegovine predoči javnosti. Mi smo birali ovaj mainstream način kako bi rad tih žena postao vidljiv”, smatra Jasmina Čaušević, Sarajevski otvoreni centar.

Tako bi se, smatraju, barem dijelom ustupilo zasluženo mjesto bh. ženama u javnom prostoru te da bi se rodna neravnopravnost i nejednaka zastupljenost umanjila.

“Postoji tradicija sakrivanja ženskog rada iza svih tih muških zanimanja. Mi žene oslovljavamo muškim zanimanjima i imenima, dajemo im muške titule, na taj način se njihov rad skriva. Ovo s novčanicama je prikaz tog stanja u globalu koje se tiče ljudskih prava žena”, stav je Maide Zagorac, Sarajevski otvoreni centar.

Na naš upit odgovorili su i iz Centralne banke. Upoznati su, kažu, sa inicijativom i svjesni su uloge žena u bh. historiji.

U ovom trenutku, sa pozicije aktivnosti i poslovanja CBBiH, ali i nadležnosti u pogledu dizajna novčanica, teško je govoriti o mogućem redizajniranju postojećih novčanica, ali će CBBiH imati u vidu inicijativu o uvrštavanju žena na neke buduće novčanice.

Napravili smo i kratki ulični test. Upitali smo prolaznike da li znaju za lik žene na nekoj od bh. novčanica?

Da li znate za neku ženu na bh. novčanici?

– “Ne znam.”

– Nema niti jedne,

Da li podržavate pokrenutu inicijativu?

– “Može. Podržavam”

– “Žene na bh. novčanicama? Ja mislim da ih nema uopšte. Sigurno da podržavam inicijativu, nećemo da budemo zapostavljene.”

Kakav će ishod ove inicjative biti, tek će se saznati. No, pitanje neravnopravnosti žena u svim segmentima bosanskohercegovačkog društva, pokazala se i u ovom slučaju kao znakovit primjer, mišljenja su mnogi, stigmatizacije i bacanja pod noge naslijeđa koje su Bosni i Hercegovini ostavile baš žene.

Hrvatska je, uz Estoniju i Sloveniju, u 2016. godini bilježila najveći udio nezaposlenih mladih koji su zbog posla bili spremni preseliti u drugu zemlju Europske unije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.U Hrvatskoj je 2016. godine 26 posto nezaposlenih mladih bilo spremno preseliti u drugu zemlju Europske unije, čime je zajedno s Estonijom zauzela vodeće mjesto među zemljama EU-a, navode u Eurostatu. Napominju pritom da je riječ o zemljama “čiji je uzorak bio dovoljno velik za izvlačenje zaključaka”.

Slijedi Slovenija s 25 posto nezaposlenih građana u dobi od 20 do 34 godine spremnih preseliti u druge zemlje Unije kako bi se zaposlili.Najmanji je udio nezaposlenih mladih prema raspoloživim podacima Eurostata iskazao takvu spremnost u Velikoj Britaniji i Irskoj, pet posto, te u Nizozemskoj, šest posto, i Italiji, sedam posto.

U prosjeku je u EU na selidbu u drugu zemlju EU-a u 2016. spremnost iskazalo 12 posto mladih.Švedska pak predvodi skupinu zemalja EU-a s najvećim udjelom mladih koji su 2016. godine bili spremni zbog posla preseliti izvan EU-a, od 34 posto. Slijede Španjolska i Finska s 28 posto, te Francuska s 27 posto.

U Hrvatskoj je tu spremnost iskazalo 11 posto mladih, manje nego na razini EU-a gdje je njihov udio iznosio 17 posto.Najizrazitiju nesklonost selidbi zbog posla, bilo unutar matične zemlje, bilo u druge zemlje EU-a bilo izvan Unije, pokazali su 2016. godine mladi nezaposleni na Malti, gdje se njih 73 posto ne bi selilo kako bi pronašli zaposlenje.

Slijedi Nizozemska sa 69 posto mladih nespremnih na selidbu i Cipar s njih 68 posto.U Hrvatskoj 44 posto mladih 2016. godine nije bilo spremno promijeniti mjesto boravka kako bi pronašli posao, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Kada je svojevremeno poslao onaj nezaboravni "ilustrovani voz" na Kosovo, onaj koji je svojim živopisnim dizajnom trebalo da dokaže da je "Kosovo srce Srbije", Vučićev glavni čovek za Kosovo Marko Đurić s tog je voza sišao još na beogradskom Topčideru. Što je, doduše, pomalo podsećalo na onu situaciju iz Letećeg cirkusa Montija Pajtona kad alpinistička ekspedicija na "oba" vrha afričkog Kilimandžara zapne na autoputu u londonskom predgrađu, ali je barem bilo bezbedno.

Ovaj put, Đurić je u društvu Nikole Selakovića, Vučićevog čoveka za rešavanje bilo koje krizne situacije koju su prethodno sami proizveli ili potpomogli, ipak osvanuo na Kosovu, što i ne bi bilo čudno da ih na graničnim (pardon, "administrativnim") prelazima nije čekala kosovska policija u punoj opremi, s nalogom da ih ne pusti na Kosovo. Nije ih dočekala.

Ipak, dva mangupa su se nekako preko ko zna kojih tajnih basamaka i ćepenaka probila do Severne Mitrovice, ali izgleda da kosovske vlasti u tom mađioničarskom prolaženju kroz zidove nisu videle baš ništa šarmantno, niti su im Đurić i Selaković zaličili na Prleta i Tihog.

Znamo šta je usledilo: spektakularna policijska akcija u kojoj je Đurić priveden, saslušan i poslat nazad u Srbiju (Selaković se valjda vratio o svom trošku). Da li je to moglo biti izvedeno "nežnije"? Moglo je. A da li su dva beogradska zvaničnika mogla da rade nešto drugo nego da izigravaju gerilce i mangupe? Mogli su.

Ali, s druge strane, "moralo" je baš ovako: Đurićevo hapšenje bilo je demonstracija kosovske državnosti i suvereniteta (i to „na celoj teritoriji“), a njegovo pojavljivanje na Kosovu na ovaj način i u ovom kontekstu trebalo je da demonstrira da Kosovo nikako nije država, i da Đurić po njemu može da štrapacira kada i kako hoće. Jer je on, sećate se, "u srcu Srbije", a tamo gde je srce, tamo Đuriću sija sunce.

Koja od ovih demonstracija je uspela? Obe: prva u domenu stvarnosti, druga u domenu politički upotrebljive iluzije.

Tu na scenu stupa Aleksandar Vučić, Vučićev čovek za sva pitanja, trenutno u fazi predsednika Republike.

Ko je slušao Vučićevu reakciju na najnoviji kosovski zaplet, mogao je pomisliti da se najednom povampirio onaj Vučić kojeg smo znali kao visokog funkcionera Srpske radikalne stranke: isti je to bio vokabular, isti pasivno-agresivni stil, ista spremnost da se krene golih prsiju u frontalni napad na stvarnost, u predanom voluntarističkom uverenju da će stvarnost morati da popusti.

Ali, nije li Vučić prestao da bude radikal baš zato što je shvatio da stvarnost nema nameru da popusti i da nema šanse da se to stanje u dogledno vreme izmeni? Da, ali lakše je čoveku da izađe iz radikala nego radikalu da izađe iz čoveka. Razume se, nije sve to tek stvar temperamenta: u ovome je i mnogo plana, "lukavog" ili ne, pokazaće se.

Sve silnice koje participiraju u "kosovskom procesu" vuku ka njegovom razrešenju u razumno bliskoj budućnosti, i Vučić to odlično zna. Na kraju krajeva, ne može se preuzeti i obnašati vlast u današnjoj Srbiji a da se to odlično ne zna. Ali, iz nekog razloga, kao da je ustuknuo kada je postalo jasno da stvari ne mogu da se otežu i razvlače u nedogled, i da bez zatvaranja kosovskog pitanja na način koji neće ostaviti nikakve bitne nedoumice Srbija neće moći nikuda. Zato mu sada očajnički treba da "dobije nešto": da li je to famozna Zajednica srpskih opština, i da li bi to uopšte moglo da bude dovoljno? To je neizvesno. Ali, za sada nema ni toliko. To povećava ulog, pojačava nervozu.

Šta će uslediti? Najave ne zvuče dobro, nego vuku na pojačavanje nimalo naivne konfrontacije. Uostalom, ovo što je juče emitovao Vučić sa svih raspoloživih govornica, od vlastitih usta pa do lojalnih mu medijskih perionica mozga, delovalo je kao ne mnogo bolje od pripreme za objavu rata. Ni mladi Vučić kao vođa navijača i politički huligan u nastajanju, nije u vreme pred hrvatski i bosanski rat o "ustašama i balijama" govorio brutalnije nego što sada Vučić državnik i "veberovac" govori o kosovskim vlastima.

Nije malo onih koji veruju da je sve ovo neka vrsta koreografisanog sukoba, manje ili više iskoordinisano proizvedene drame u kojoj svaka strana vidi neku psihološku i propagandnu korist za sebe pred odlučujuće događaje. Možda. Ali i s tim treba biti oprezan: ponekad u opasne situacije učitavamo višak racionalnosti samo zato što se ne usuđujemo ni da pomislimo da bi stvari mogle da budu baš ono na šta liče. Kad shvatimo da "iza" nije bilo ničega, da je sve samo puka anarhija u kojoj je negativna spirala preuzela punu kontrolu nad svakim planom, već je prekasno.

Vreme je, dakle, za "hladne glave", koje i sam Vučić priziva. Za početak, možda bi svog kosovskog ljubimca Đurića mogao da nagovori da ubuduće ne prolazi kroz zidove, kad već nije Dejvid Koperfild.

Postupajući po naredbama općinskih sudova, policijski službenici Uprave policije MUP-a TK-a ( SKP MUP TK, OKP PS Živinice, PS Srebrenik i Jedinice policije za specijalnu podršku) izvršili su u utorak pretrese na ukupno 11 lokacija na području općina Živinica, Srebrenika, Lukavca, Gračanice i Tuzle.

Prilikom pretresa pronađeno je i oduzeto: automatska puška cal 7,62 mm, pištolj cal 8mm, gasni pištolj, 99 kom. municije, 25 manjih pakovanja pvc folije u kojima se nalazila materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu, 4 pakovanja sa sadržajem materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „Canabis“, jedno pakovanje u foliji u kojoj se nalazile tablete koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu „Extazy“, „Joint“, digitalna vaga, dva televizora, autokasetofon, laptop i dr.

O navedenim aktivnostima upoznat je kantonalni tužilac, dok će nakon dokumentovanja navedenog događaja, nadležnom Kantonalnom tužiulaštvu TK-a biti dostavljeni Izvještaji o učinjenom krivičnom djelu protiv M.S. rođen 1986. godine iz Živinica, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga“ iz čl. 238 stav 1. KZ FBiH i „Teška krađa“ iz čl. 287 KZ FBH, E.Š. rođen 1988. godine iz Lukavca, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga“ iz čl. 239. KZ FBiH, H.R. rođen 1995. godine iz Tuzle, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija“ iz čl. 371 KZ FBiH i S.K. rođen 1979. godine iz Srebrenika, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo propisano Zakonom o oružju i municiji TK-a, saopšteno je iz MUP-a TK.

Neoprezne izjave nadležnih izazivaju strah kod građana i stvaraju dobru podlogu za medijski rat. U izbornoj godini umjesto o reformama, politčari sve više govore o oružju... piše N1..

Gotovo nezamijećeno prošla je izjava federalnog premijera Fadila Novalića, koji je predstavljajući uspjehe svoje Vlade na nedavnom skupu Stranke demokratske akcije posebno naglasio jačanje namjenske industrije i ne samo u kontekstu izvoza:

“Vi ste svjedoci da namjenska industrija ne služi samo izvozu, ona povećava sigurnost naše države u momentu kada se i Srbija i Hrvatska naoružava. Mi smo u ovom mandatu gotovo završili prozvodnju samohodnih haubica 155 mm, proizvodnju puške, imamo nove RPG-ove. Naše granate danas umjesto 20 kilometara, lete 42 kilometra, idemo na 50 kilometara. Gradimo fabriku baruta. Mislim da će do kraja godine iz naših fabrika izaći borbeni transporteri. Dramatično smo ojačali namjensku industriju, kažem ne samo zbog izvoza'', poručio je Novalić

Za vojno-političkog analitičara Đuru Kozara radi se o nepromišljenoj izjavi koja može potaknuti još opasnije komentare i rekacije i koja nije jedina u izbornoj godini.

“Mnogo je zapaljivih izjava i meni se čini da mnogi političari ne vode računa o tome, šta govore i kako će to kod ljudi izazvati nedoumice i sumnje. Ali vjerujem da će i to proći kada izbori budu završeni'', kazao je on.

Secesija, federalizacija, unitarzicija, oživljavanje Herceg-Bosne, odvajanje Republike Srpske, ovome javnost sluša godina. Političari ponavljaju uz prijetnje, ne vodeći računa o odgovornosti javne riječi, slažu se građani.

“Ma oni su svjesni toga, narod prepadaju da se brinu o tome pred izbore, ne o pravim problemima. Ili nisu preživjeli rat, ili ne misle o narodu, neće slati oni svoju djecu u rat, Stvarno se zapitam dokle će ovo trajati i gdje će nas dovesti'', komentiraju građani.

Neoprezne izjave stvaraju dobru podlogu za medijski rat i neutemeljene priče, poput primjerice one o tajnoj obuci 9000 Bošnjaka koja nije dobila potvrdu niti jedne sigurnosne agencije. No s druge strane, gotovo ignorantski, nadležne vlasti se ponašaju prema naoružavanju specijalne policije RS koju su potvrdili najviši dužnosnici tog entiteta. Na navodne paravojne formacije, državni ministar sigurnosti bezuspješno upozorava.

"To je za mene paravojna formacija (Srbska čast), i vrlo je opasno što se oni pojavljuju, a to što tvrde da su humanitarna organizacija za mene je smiješno. Nikada nismo vidjeli da se neka humanitarna organizacija pojavljuje u najelitnijim uniformama, sa oružjem za likvidaciju", tvrdi ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Reagirali su i u odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta, dok predstavnici NATO poručuje da će vlasti morati detaljno odgovoriti na pitanja o količini oružja koje posjeduju policijske agencije.

"Moramo napraviti razliku između motociklističkih klubova i paramilitarnih organizacija. Situacija se dodatno pogoršala i treba nam dodatna istraga po ovim pitanjima. To za nas ostaje otvoreno pitanje. Kada je u pitanju nabavka oružja za MUP RS-a ono je nabavljeno legalnim putem, ali se postavlja pitanje nesrazmjera sa EU standardima jer sada u RS-u svaki policajac ima dugo oružje, dok u EU jedno dugo oružje ide na 17 policajaca”, izjavio je potpukovnik i vojni pomoćnik savezničkih snaga NATO-a za Europu

U svemu navedenom posebno zanimljiv je odnos i prema NATO-u kojim se građani BIH nerijetko zastrašuju. Ovaj put dovedena je pitanje zajedničko djelovanje OS BiH i američke nacionalne garde države Maryland 2019.godine, a što tek treba biti biti dogovoreno.

Reagirala je i ambasadorica SAD u BiH Maureen Cormack demantirajući da će se koristiti borbena municija i osiromašeni uranij kako su prenijeli pojedini političari.

“U kreiranju ovog sigurnog i stabilnog okruženja veliku štetu nanose lažne izjave od pojedinaca da se radi o NATO vježama i uključenosti NATO snaga u sve ovo. Ali opet s druge strane mislim da bi to bio lijep događaj, iskorak za građane zemlje imajući u vidu aspiracije BiH u smislu NATO-a i prvenstveno želje da se akcioni plan za članstvo, tzv. MAP aktivira što prije”, kazala je ona.

Đuro Kozar zaključuje da ovo ipak jeste svojevrsna poruka - da su međunarodne snage u blizini i da ishitreni potezi i incidenti nisu dobrodošli.

Zajednica srpskih opština na Kosovu će imati svog predsjednika, njegovog zamjenika, Savjet, kao i Skupštinu, a činiće je predstavnici 10 opština.

To je za "Tanjug" rekao poslanik Srpske liste Igor Simić, koji je precizirao da je riječ o sljedećim opštinama: Leposavić, Zvečan, Severna Kosovska Mitrovica, Zubin potok, Parteš, Ranilug, Novo brdo, Gračanica, Štrpce i Klokot.

Dodao je da ZSO u skladu sa sporazumima iz 2013. i 2015. godine sačinjava tih 10 opština sa srpskom većinom na KiM, u kojima živi između 110.000 i 120.000 stanovnika.

ZSO je inače bila obaveza Prištine prema Briselskom sporazumu, potpisanom 2013. godine, a čijih se prvih šest, od ukupno 15, tačaka odnosi upravo na formiranje te zajednice.

Zajednica srpskih opština imaće svoju upravljačku strukturu koju će činiti predsjednik, njegov zamjenik, savjet, kao i Skupština ZSO, koju će činiti legalni i legitimno izabrani predstavnici postojećih Skupština u tih 10 opština.

"Korist od ZSO imaće ne samo Srbi, već i Albanci, jer će imati jedan glas koji će govoriti u ime Srba na KiM, a o problemima Srba staraće se sami Srbi", rekao je Simić.

On je uvjeren da će tako i međunarodna zajednica imati relevantne sagovornike kada su u pitanju problemi srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

Simić odbija prigovore da je formiranje ZSO jednostran potez.

"To je, naprotiv, potez, koji je iznuđen i apsolutno u skladu sa Briselskim sporazumom, ali sa zakašnjenjem od pet godina, jer prištinske institucije nisu želele da ispune ono na šta su se obavezale i pred Beogradom, ali i pred predstavnicima Evropske Unije", naglasio je Simić.

On dodaje da je namjera "da oživimo Briselski sporazum na način na koji je i potpisan, što znači da se Sporazum iz 2013. godine o opštim principima uspostavljanja ZSO, sa izvršnim ovlašćenjima, oživi kroz proces koji nam predstoji 20. aprila".

Prema njegovim riječima, ZSO bi trebalo da bude "krovna institucija" srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije, koja će na najbolji način odgovoriti na potrebe građana koji tamo žive.

"Ne samo Srba, već i svih ostalih zajednica koje u tim opštinama žive", podvukao je Simić.

ZSO, precizirao je Simić, u skladu sa ovlašćenjima iz Briselskog sporazuma, staraće se o zdravstvu, prosvjeti, urbanom i ruralnom planiranju kao i ekonomskom razvoju tih opština.

"Ona nije uperena ni protiv koga, niti će na bilo koji način ugroziti bilo koju zajednicu na KiM, ali će pomoći srpskoj zajednici da bolje upravlja svojim životima" poručio je Simić.

Kako je rekao, u svim tim opštinama Srpska lista, u skladu sa demokratskom voljom građana iskazanom na lokalnim kosovskim izborima, ima većinu u lokalnim skupštinama.

Predstavnici Srpske liste najavili su da će 20. aprila , na pet godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, formirati ZSO.

Oni su o tome prethodno obavijestili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, na sastanku koji su imali sa njim u Beogradu.

Prvih šest tačaka Briselskog sporazuma tiču se upravo ZSO:

1. Formiraće se Udruženje/Zajednica većinski srpskih opština na Kosovu. (Kosovska Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok, Leposavić, Gračanica, Štrpce, Novo Brdo, Ranilug, Pasjane, Parteš i Klokot).

2. Zajednica će imati osnivački statut. Može biti ukinuta samo odlukom opština koje su u njenom sastavu. Garancije za Zajednicu su važeći zakon i Ustavni zakon.

3. ZSO će imati predsjednika, potpredsjednika, skupštinu i veće.

4. Opštine članice, u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i kosovskim zakonima biće ovlašćene da sarađuju vršeći svoje nadležnosti kolektivno preko zajednice. Zajednica će imati puni nadzor u oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.

5. ZSO će imati i dodatne nadležnosti, koje će na nju prenijete centralne vlasti u Prištini.

6. Zajednica će imati predstavničku ulogu pri centralnoj vlasti, kao i mjesto u lokalnim, savjetodavnim tijelima u tu svrhu. Kako bi se navedeno sprovelo, predviđa se funkcija monitoringa.

Fudbalska reprezentacija BiH u francuskom Le Havreu odmjerila je snage sa učesnicom Svjetskog prvenstva u Rusiji, reprezentacijom Senegala - a susret je završen rezultatom 0:0.

Izabranici Roberta Prosinečkog bili su ravnopravan protivnik afričkoj reprezentaciji, a tokom susreta imali su mnogo ozbiljnije prilike za postizanje gola u odnosu na oponenta.

Vrijedi napomenuti da niti jedna reprezentacija nije nastupila u najjačem sastavu.

U prvom poluvremenu, uprkos terenskoj dominaciji Senegala na stadionu Oceane, tim BiH imao je zrelije prilike za postizanje gola. Edin Džeko je zaprijetio prvi, da bi najzrelije prilike BiH stvorila preko Edina Višće.

Fudbaler Istanbul BB-a dva puta je imao mat poziciju u odnosu na golmana Senegala Dialloa, ali lopta nije završila između stativa.

U nastavku meča, tim Roberta Prosinečkog je bio ponovo opasniji. a Bosni i Hercegovini je poništen pogodak, nakon što je sudijski tim na čelu sa Švicarcem Klossnerom procijenio da je Kolašinac bio u nedozvoljenoj poziciji u toku napada.

Upravo je fudbaler Arsenala na izmaku 60. minute iz izgledne pozicije šutirao tačno u golmana Senegala.

S druge Strane, Senegal je djelovao kao da će svoju šansu za gol na ovom meču tražiti iz kontranapada, a igru su bazirali na dugim loptama - koje je defanzivni tim BiH uspješno 'čistio' ispred gola Ibrahima Šehića.

Kako se susret bližio kraju, tako su selektori obje reprezentacije dosta mijenjali igrače - pa je i pao tempo igre. Višća je imao još jednu izglednu priliku petnaestak minuta do kraja, ali nije uspio nadmudriti golmana Senegala.

Nakon 90. minuta igre u Le Havreu, susret je okončan 0:0 - gdje je BiH ipak ostavila nešto bolji utisak nego večerašnji protivnici.

Kadetska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se na Evropsko prvenstvo koje će u maju biti održano u Engleskoj.

U susretu trećeg kola turnira elitne runde kvalifikacija u Austriji mladi bh. nogometaši su golom Mehića u 67. minuti pobijedili Dansku s 1:0 i izborili prvo mjesto u grupi. U prilog reprezentaciji BiH išao je i rezultat drugog meča trećeg kola u grupi 6 u kojem su Austrija i Francuska odigrali bez golova.

BiH se tako na prvom mjestu izjednačila sa Danskom koja također ima šest bodova, ali lošiji međusbni skor, dok je Francuska treća sa četiri boda.

Na EP su se direktno plasirali pobjednici grupa te sedam od osam drugoplasiranih reprezentacija. Žrijeb grupa EP-a bit će obavljen 5. aprila.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH