Izdvojeno

Izdvojeno (4426)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini za novembar 2018. iznosila je 899 KM i nominalno je viša za 4,9 posto u odnosu na novembar 2017. godine, te viša za 4,2 posto u odnosu na decembar 2017.

Najniža prosječna neto plata od 556 KM bila je u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, u građevinarstvu je iznosila 606 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila je 625 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH, a prenosi FENA.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u novembru iznosila je 1.434 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.420 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.287 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata u BiH u novembru 2018. iznosila je 1.386 KM i nominalno je viša za 4,1 posto u odnosu na novembar 2017. godine, te viša za 3,5 posto u odnosu na decembar 2017.

Profesor Z.S. (62) iz Tuzle lišen je slobode danas u Mješovitoj srednjoj rudarskoj školi u tom gradu.

On je osumnjičen za uzimanje novca od vanrednih polaznika te škole kako bi im omogućio da steknu zvanje rudarskog ili geološkog tehničara a da ne polažu odgovarajuće ispite. Preciznije, osumnjičen je da je kao profesor i član komisije za obrazovanje odraslih u ovoj školi, tražio i uzeo određene sume novca od deset vanrednih polaznika u periodu od juna 2017. do juna 2018. godine te tražio novac od još četiri polaznika koji su to odbili.

Istraga u ovom predmetu se nastavlja i u cilju utvrđivanja eventualne umiješanosti drugih osoba u ove i druge slične nezakonitosti.

Profesora su lišili slobode pripadnici Federalne uprave policije po nalogu Tušilaštva Tuzlanskog kantona, saopćilo je to tužilaštvo.

Hapšenju je prethodila višemjesečna istraga Tužilaštva i Federalne uprave policije u suradnji s drugim agencijama za provođenje zakona.

Pripadnici Federalne uprave policije će obaviti kriminalističku obradu te će osumnjičenog predati u nadležnost Tužilaštva.

Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage, osumnjičeni će biti ispitan i najvjerovatnije će uslijediti prijedlog za određivanje pritvora.

Lovac koji je prošloga petka u lovu kod Lipovljana teško ranio drugog lovca, a kojemu policija nije objavila identitet, jest bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, potvrđeno je u ponedjeljak u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, a o događaju se očitovao i Biskupijski ordinarijat u Bjelovaru priopćenjem u kojem se navodi da biskup izražava žaljenje zbog svega što se dogodilo, piše Fena.

“Biskup Vjekoslav Huzjak sudjelovao je u petak, 11. siječnja 2019. u lovu u kojem se dogodio nesretan slučaj ranjavanja lovca. Nadležna državna tijela provode zakonom predviđen postupak na kraju kojega ćemo se oglasiti priopćenjem. Biskup izražava svoje duboko žaljenje zbog svega što se dogodilo, a ozlijeđenom lovcu želi brzi oporavak”, stoji u priopćenju.

Biskupa Huzjaka policija je kazneno prijavila zbog sumnje u kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, javlja Hina.

Sisačko-moslavačka Policijska uprava istragom je utvrdila da su obojica sudjelovala u organiziranom i prijavljenom lovu i da su bila na susjednim čekama, udaljenim oko 90 metara. Iz lovačkog karabina 58-godišnjak je pucao u divlju svinju, koju je promašio, a puščano zrno pogodilo je u natkoljenicu 64-godišnjaka. Policija u priopćenju o nesreći nije navela identitet biskupa Huzjaka, nego samo da je riječ o 58-godišnjaku, drugom lovcu. Utvrđeno da nije bio pod utjecajem alkohola te mu je oduzeto oružje koje je imao.

U 2018. godini putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH u Njemačkoj je zaposleno 1.000 bh. državljana. Tačan broj državljana koji su se zaposlili u Njemačkoj niko ne zna, s obzirom da Agencija nema podatke za državljane koji su se zaposlili mimo Agencije za rad i zapošljavanje. Riječ je isključivo o 1.000 njegovatelja.

Kada je riječ o zapošljavanju u Sloveniji do kraja oktobra 2018. godine izdato je 13.198 radnih dozvola. Agencija još uvijek nema podatke za posljednja dva mjeseca prošle godine, potvrdili su iz Agencije za rad i zapošljavanje za Patriju.

Uzimajući u obzir redove pred Ambasadom Slovenije koji su skoro pa svakodnevni procjena je da će broj izdatih dozvola preći 15.000.

U Sloveniju odlaze najviše varioci, vozači, zidari, bravari te ostali radnici u građevinskom sektoru. BiH i Slovenija imaju međudržavni sporazum o zapošljavanju za sva zanimanja. Dok Slovenija uvozi radnu snagu, privrednici i realni sektor u BiH ostaju bez prijeko potrebnih radnika. Uzimajući u obzir niske plaće koje nisu dovoljne za život u BiH, sve je više razloga zbog kojih odlaze radnici. Na to upozoravaju i poslodavci. Oni koji su spremni povećati plaće radnicima, od države traže da ih rasterete nameta zbog kojih su najviše na gubitku radnici. Već sada se BiH suočava sa manjkom radne snage iz stručnih oblasti kao što su metalska i drvna industrija.

Slika nije ništa bolja ni u 2019. godini. S prvim radnim danima redovi su ispred Njemačke i Slovenske ambasade.

Šta će se dogoditi kad sljedeće godine za rad u Njemačkoj ne budu više potrebne radne dozvole i koliko će se BiH tada suočiti sa odlivom radno sposobnog stanovništva.

Procjene su da će za četiri godine, sa ovakvim i većim trendom odlaska stanovništva u BiH živjeti skoro samo penzioneri.

Davor Dragičević želi razjasniti smrt svog sina. Njegova borba za istinu ga je pretvorila u ikonu širokog protestnog pokreta u cijelo BiH, piše Sueddeutsche Zeitung.

"Video porukom je poslao znak života. „Nisam pobjegao, samo sam na sigurnom mjestu", kaže Davor Dragičević. „Neće me ubiti kao Davida. Ne bez borbe."

"Ovo je poruka na koju su brojni čekali. Jer cijela BiH u međuvremenu učestvuje u sudbini Davora Dragičevića. Za jedne je on postao heroj u svojoj borbi da se razjasni smrt njegovog sina. Za druge, za moćnike u Republici Srpskoj, on je time postao prijetnja – i oni mu to pokazuju, primjerice nalogom za hapšenje", piše Sueddeutsche Zeitung ocjenjujući da je iz Dragičevićeve borbe za razjašnjenje smrti njegovog sina nastala „borba Davida protiv Golijata, u ovom slučaju Davidovog oca protiv nacionalističkog vodstva Republike Srpske.

„Dragičević je muškarac začuđujuće energije. Dragičević u svom tom metežu djeluje često uzavrelo, ali uvijek odlučnim. Ispružena ruka je njegov zaštitni znak. Njegov sin David je u međuvremenu postao ikona, njegova slika je doštampana na majicama i stikerima. Iz žalosti i bijesa zbog jedne smrti nastala je pobuna protiv sistema. No to je vlastima u Banja Luci sada zaista postalo previše."

"Koncem decembra je Dragičević na jednu noć zadržan u policiji, nakon puštanja govorio je o batinama. Kamp demonstranata na Trgu Krajine je uklonjen, a nove demonstracije su suzbijene. 30. decembra je protiv Dragičevića izdan nalog za hapšenje. Optužba: Poticanje i ugrožavanje javnog reda i mira. Od tada je on nestao iz javnosti. Prvo su njegovi suborci strahovali da ga je policija ponovo privela. Mediji bliski vladi su s druge strane tvrdili kako se krije u britanskoj ambasadi. To se uklapa u već odavno raširene navode da je on agent Zapada koji želi destabilizirati Republiku Srpsku. U svojoj video poruci Dragičević nije otkrio gdje se nalazi, ali je skicirao sumorni scenario: „Ako se meni nešto dogodi, onda su počnitelji poznati", rekao je on", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena, prenosi Deutsche Welle.

Posljednjih dana, otkako je u medijima osvanula priča o kupovini diploma, u bh. javnosti povela se šira rasprava o tome gdje je ko diplomirao, magistrirao ili doktorirao.

U medijima se paušalno procjenjuju i ocjenjuju diplome političara i funkcionera, a najviše su na meti diplome stečene na privatnim fakultetima.

Bosnu i Hercegovinu odavno prati glas da je u njoj sve moguće, pa tako i to da se kupi diploma srednje škole, fakulteta, ali i najviših akademskih zvanja magistra i doktora.

Saglasnosti na osnivanje i dozvolu za rad

Moguće je i to, nažalost, da o sumnjivim diplomama koje se, prema izjavama nekih političara i generalno prema percepciji javnosti, kupuju ili lako dobivaju u Travniku, Vitezu, Kiseljaku, Tuzli, Brčkom najviše pričaju oni koji bi najmanje trebali.

Funkcioneri Stranke demokratske akcije (SDA), naime, najglasniji su ovih dana u kritiziranju diploma stečenih na nedržavnim univerzitetima i fakultetima. A baš oni bi trebali najviše šutjeti, jer zaboravljaju kako je upravo u njihovim redovima najviše diplomanata, magistranata i doktoranata s diplomama privatnih fakulteta.

Također, veliki broj njihovih istaknutih i visokopozicioniranih članova akademske karijere grade upravo na tim ustanovama.

Tako je federalni ministar unutrašnjih poslova i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Aljoša Čampara (SDA), gostujući na jednoj televiziji prije nekoliko dana, kritizirajući jednog od ministara iz SDP-a u Vladi Kantona Sarajevo koji je diplomirao pravo u Travniku, kazao: „Pogledajte ove afere s diplomama, mi imamo ministre u Vladi koji su završili sumnjive privatne fakultete“.

Uljuljkan u lažno moraliziranje, „zaboravio“ je Čampara činjenicu da su saglasnosti na osnivanje i dozvolu za rad gotovo svih privatnih fakulteta izdale kantonalne vlade koje čine premijeri i ministri iz SDA.

Za sve privatne fakultete u Travniku, Vitezu ili Kiseljaku, naprimjer, saglasnost za osnivanje i sve druge potrebne dokumente dala je Vlada Srednjobosanskog kantona na čelu sa Salkom Selmanom (SDA) i Tahirom Lendom (SDA). Tako su ozakonjene i validnosti diploma koje izdaju te visokoškolske ustanove.

Uz sve to, Čampara je najavio i kako će “inicirati usvajanje zakona o provjeri i validnosti stečenih diploma za sve izabrane i imenovane dužnosnike u Kantonu Sarajevo, kao i direktore i članove upravnih i nadzornih odbora svih javnih preduzeća, ustanova, i direkcija u KS”.

Nije Čampara precizirao, međutim, mislili ovdje i na brojne kolege iz svoje stranke koje su diplomirale na privatnim fakultetima, poput gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake (SDA), koji je diplomu stekao na privatnom fakultetu u Travniku. Također, bivši travnički student i aktuelni profesor na jednom od fakulteta je i Mujo Fišo, donedavni SDA-ov ministar saobraćaja u Kantonu Sarajevo.

Profesor na travničkim fakultetima je i bivši SDA ministar u Sarajevu Hajriz Bećirović, koji je u ime SDA obavljao dužnost direktora Centra „Skenderija“.

Docent na nastavnim predmetima Bračno pravo i Roditeljsko i starateljsko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku je Halid Ganija. On je dugogodišnji policijski službenik i kadar SDA, koji se posljednjih godina bavi akademskim radom.

U ime SDA obavljao je brojne dužnosti u Kantonu Sarajevo, bio član upravljačkih tijela komunalnih preduzeća, a u javnosti je postao poznat kada je kao predsjednik Upravnog odbora Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ za direktoricu 2013. godine imenovao Sebiju Izetbegović.

Profesor na, kako mu to kolega Čampara imputira, „sumnjivom privatnom fakultetu“ u Travniku Ganija trenutno je i vijećnik SDA u Općini Novo Sarajevo.

Gutićeva diploma magistra

Donedavni premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić (SDA), jedan od glavnih SDA-ovaca u tuzlanskoj regiji, dok je bio na funkciji, sve je od sebe dao da privatni Univerzitet „Kallos“ dobije neophodne dokumente i pečat države za rad.

Osim toga, važno je napomenuti da je i Gutić na Čamparinim „sumnjivim privatnim fakultetima“ magistrirao pravo. Nepoznato je da li je diplomu magistra stekao u Azapovićima kod Kiseljaka ili u Malinama kod Živinica, gdje travnički Pravni fakultet ima svoje adrese.

Bajro Imširović, SDA-ovac iz Srebrenika, kandidat te stranke za načelnika ove općine 2012. godine, doktorirao je pravo na privatnom Evropskom univerzitetu u Brčkom.

I tako redom...

Umjesto da država, odnosno vlade i ministarstva, koja u najvećem procentu vode kadrovi SDA, povedu brigu o tome da svi univerziteti i fakulteti, bez obzira na vlasničku strukturu - državnu ili privatnu, imaju što kvalitetnije nastavne programe i da školuju što bolje stručnjake, čampare i slični, licemjerno optužuju druge što su diplomirali na fakultetima kojima je njegova stranka dala saglasnost za rad i na kojima su profesori mahom SDA-ovci.

To ponajviše govori o lažnom moralu i odnosu vlastodržaca prema obrazovanju, glavnom stubu na koji se treba oslanjati budućnost ove države.

Nažalost, u BiH je obrazovanje predmet sprdnje svakojakih hohštaplera!

Cikotić dekan Nacionalne sigurnosne akademije AUBiH

Visokopozicionirani funkcioner SDA, bivši državni ministar i savjetnik donedavnog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Selmo Cikotić imenovan je za dekana Nacionalne sigurnosne akademije Američkog univerziteta u BiH (AUBiH), koji nije državni univerzitet.

Je li Čampara, kada je govorio o „sumnjivim fakultetima“, mislio i na taj na čijem je čelu njegov stranački kolega.

Mekić docent u Vitezu

Mevludin Mekić, bivši SDA-ov predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu i blizak saradnik direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović, također, akademsku karijeru gradi na Čamparinom „sumnjivom privatnom fakultetu“ - Fakultetu zdravstvene njege Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Mekić je tu docent. Na istom fakultetu profesor je i Sejad Mačkić, bivši direktor Agencije za sigurnost hrane BiH i kadar SDA.

PIŠE: Seđad Muhić, Dnevni Avaz

U jeku afere "Diploma" koja potresa BiH i otvara vrlo teška pitanja, tiho se sprema posebno osjetljiv slučaj. Upravo je otvoren konkurs za izbor direktora Federalne uprave policije i na to mjesto, koje pripada Hrvatima, sprema se zasjesti Zoran Galić. Njegova kandidatura zasad nije osporena, a političko zaleđe daje mu garanciju da će na važnu funkciju biti i izabran. A riječ je o čovjeku s dokazano lažnom diplomom, sinonimu za državne službenike koji su do diplome došli na privatnom fakultetu, tvrdi Slobodna Dalmacija.

Zoran Galić bivši je direktor policije Zapadnohercegovačkog kantona i danas direktor Granične policije BiH. Njegova diploma s iskompromitiranog FABUS-a (Fakulteta za uslužne djelatnosti) iz Sremske Kamenice je lažna. Diplome koje su se masovno prodavale u svadbenom salonu restorana "Otok" u Grudama, Kanton nije priznavao, pa ju je Galić nostrificirao u Republici Srpskoj.

Hrvatski narod u BiH tako na funkcijama ima ljude kojima je Srbija dala lažne diplome, a srpski fakulteti u BiH lažnu vjerodostojnost.

Slobdona Dalmacija piše kako je Zoran Galić priznao u jednom radijskom programu da ima lažnu diplomu, a na tom temelju je u hipu magistrirao, a zatim i doktorirao na Fakultetu za poslovne studije u Banjoj Luci.

Diplomu koju je, inače, moglo nostrificirati samo Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije, FABUS je nostrificirao i prije nego ju je Galić dobio. Danas je Zoran Galić ujedno i izvanredni profesor na privatnom fakultetu "Logos" u Mostaru, koji je također u obradi sigurnosnih službi zbog prodaje diploma. Istražitelji su utvrdili da se do diploma na "Logosu" može doći, bez pohađanja nastave, za iznose od 18.000 do 22.000 konvertibilnih maraka.

Godinama se Galića proziva, ali bez ikakvih rezultata. Štoviše, umjesto da ga se sankcionira, on bi ovih dana trebao postati prvi federalni policajac. Tako bi se vlasnik najobjavljivanije svjedodžbe iz te fotelje trebao hvatati u koštac s pošasti prodaje lažnih srednjoškolskih i fakultetskih diploma.

Nova afera u BiH razotkriva i povezanost pravosuđa i obrazovne mafije. Za razliku od novinara, Tužilaštvo BiH, bez ijedne poduzete radnje, u rekordno kratkom roku, odbilo je voditi istragu jer nema "osnovane sumnje" da se u školama iz Širokog Brijega i Srednje Bosne prodaju diplome.

Slobodna Dalmacija dalje navodi kako nije nevažno da je vršiteljica dužnosti glavne državne tužiteljice Gordana Tadić u bliskim rodbinskim vezama s visokopozicioniranim HDZ-ovcem Mijom Krešićem, a najmanje jedan pravni savjetnik zaposlen u Tužilaštvu BiH honorarne poslove obavlja u jednoj od obrazovnih ustanova koje su u vlasništvu Ivana Ševe.

Izvjesni Nermin Halilagić diči se u biografiji da je od 2014. bio profesor Visoke škole "Logos centar" Mostar, a od 2016. docent na Pravnom fakultetu u Vitezu.

U pitanju su obrazovne institucije koje su u vlasništvu Ševe i koje se, u kontekstu prodaje diploma, spominju u Informaciji SIPA-e koja je dostavljena Tužilaštvu BiH. I novinarima.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka gostovao je prije dva dana na Federalnoj televiziji u emisiji "Odgovorite ljudima" u kojoj je tema bila EYOF 2019.

I ovu priliku gradonačelnik Skaka iskoristio je, po ko zna koji put u svom mandatu, da napravi novi gaf dajući društvenim mrežama top temu.

- Pozivam sve volontere koji su zainteresirani da se prijave, a mi ćemo se zaista truditi zajedno sa Olimpijskim komitetom da niko ne bude dio te lijepe priče - rekao je gradonačelnik Sarajeva.

Podsjećamo, u novogodišnjoj noći, kao gradonačelnik bh. prijestonice, Skaka je trebao darovati porodilju i bebu koja prva dođe na svijet u novoj godini.

No, Skaka, u skladu sa svojom odanošću SDA, čekao je samo poziv s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, jer tamo vedri i oblači direktorica Sebija Izetbegoviić. Iako je prva beba u 2019. godini u Sarajevu došla na svijet u Općoj bolnici „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, i to tačno u ponoć, Skaka je darovao majku i bebu devet minuta kasnije rođenu na KCUS-u

Na današnjoj konstituirajućoj sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona nije izabrano novo rukovodstvo - samo su izabrani delegati u Dom naroda FBiH. Razlog - Građanski blok, koji je imao skupštinsku većinu, više ne postoji, SBB nije podržao kandidata DF-a za rukovodstvo Skupštine i time je većina od 19 zastupnika prestala da funkcionira.

Nisu ni počeli proces konstituisanja vlasti, a raspalili su se. Građanski blok, koje čine SDP, DF, NS, SBB i SzBiH, praktično više ne postoji. Sve je palo na pitanju izbora bošnjačkog kandidata u rukovodstvo Skupštine Tuzlanskog kantona. SBB je odbio da podrži DF-ovog kandidata Mahira Mešalića.

"Deset minuta prije početka sjednice smo dobili obavještenje od Kluba SBB-a da oni, prema instrukcijama iz Sarajeva, ne mogu podržati kandidata DF-a za predsjednika, odnosno potpredsjednika Supštine iz reda bošnjačkog naroda i to praktično znači da mi više nemamo 19", kazao je Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a

Predsjednik Kluba SBB-a u Skupštini TK-a Nedžad Hamzić objašnjava razloge: "Nismo se mogli oko imena dogovoriti. U tom momentu je stalo i to je to".

"Po drugi put je SBB iznevjerio dogovor - on više nije dio, što se tiče DF-a, priče o Građanskom bloku", poručuje Mahir Mešalić, predsjednik Kluba DF-a u Skupštini TK-a.

SBB je i ranije kočio koalicijske razgovore Građanskog bloka jer je želio da se skupštinska većina proširi i na PDA, s kojom SBB koalira u aktualnoj Vladi. Dakle, formiranje skupštinske većina mora krenuti ispočetka. Već postoje glasine da bi SDP i SDA mogli formirati vlast, a navodno su vrata otvorena i za još neke stranke koje su činile Građanski blok.

"Nisam rekao ni SDA ni PDA, rekao sam da možemo tražiti neke druge varijante, vidjet ćemo", kaže Hadžić.

Mešalić smatra kako je bolje krenuti ispočetka, da se napravi kvalitetnija skupšinska većina "nego da se pati i da se iznevjere građani TK-a".

"Sve to, čini mi se, ide u ovom pravcu da će ipak lijeve građanske opcije - SDP i DF - ući u neku koaliciju koja će biti koalicija po vertikali od državnog parlamenta do kantonalnog nivoa", ističe Bego Gutić, predsjednik Kluba SDA u Skupštini TK-a.

Nakon izbora osam delegata u federalni Dom naroda, šest kandidata iz Građanskog bloka i dva iz SDA i PDA, sjednica je prekinuta. Kada će biti održan nastavak konstituirajuće sjednice - nije poznato.

Za bošnjačke delegate izabrani su Senad Alić (PDA), Fahrudin Skopljak (SDA) i Dževad Hadžić (SDP). U Klub Srba iz TK-a izabrani su Slađan Ilić (SDP) i Žarko Vujović (SDP), u Klub Hrvata Boris Krešić (DF), dok će predstavnici "ostalih" iz TK u Domu naroda Parlamenta FBiH biti Mirela Trepanić (NS) i Sandra Imširović (DF).

Bosna i Hercegovina se našla na još jednoj neslavnoj listi. Ovaj put je riječ o demokratiji, koja je sudeći prema ovoj analizi svake godine sve manje prisutna u našoj zemlji. Trenutno nas samo jedan bod dijeli od samovlade, odnosto autokratskog režima.Analizu je objavio ugledni britanski magazin “The Economist”. Prema objavljenom indeksu demokratije u ovogodišnjem izvještaju Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu od 167 zemalja i ima “hibridni režim”.Ovo nije prvi put da je “The Economist” svrstao Bosnu i Hercegovinu u kategoriju država s “hibridnim režimom”, odnosno zemalja koje ocijenjene ocjenom od 4,0 do 4,99.

Isto mjesto zauzela je i prošle i pretprošle godine. Analiza je pokazala još jednu neslavnu činjenicu- da je ovdje prije pet, pa i deset godina bilo više demokratije. Naime od 2006. do 2013. BiH je bila u sredini. Od 2014. do 2017. pomjerila se jedno mjesto unazad i sada je samo jedna ocjena dijeli od grupe kojoj pripadaju države sa autoritarskim režimom (od 0 do 3,99).

Termin “hibridni režim” pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada su mnoge zemlje započele svoju tranziciju ka demokratiji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom i karakterišu ih značajne nepravilnosti u izbornim procesima, široko rasprostranjena korupcija, zavisno pravosuđe, slaba vladavina prava i slabo civilno društvo, te česti napadi i pritisci na novinare.

U regionu nijedna zemlja nije rangirana kao potpuna demokratija, ali su svi po pitanju demokratije ispred nas- Slovenija na 36. mjestu, Hrvatska i Srbija na 60. odnosno 63. mjestu, Albanija zauzima 76., Makedonija je 78., Crna Gora je 81.

O Indeksu demokratije razgovarali sa Dejanom Lučkom iz Banjalučkog centra za ljudska prava, koji se osvrnuo na brojne stvari koji su BiH dovele do ovako niske ocjene: nikada implementirane presude Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić i Finci protiv BiH, Zornić protiv BiH i Pilav protiv BiH, neodržavanje izbora u Mostaru, izborni zakon koji ne doživljava promjene, reforme koje se ne provode, sve prisutni mito i korupcija, te ljudska i građanska prava koja postoje uglavnom samo „na papiru“.

Na pitanje zašto bh. građanin ne igra bilo kakvu važnu ulogu u našem društvu, nagalašava da ogroman dio problema leži u činjenici što u BiH ne postoji demokratska politička tradicija, a veliki je i manjak političke i građanske kulture. BiH je mlada demokratija, naglašava, u kojoj su ljudi godinama učeni da nije potrebno da budu aktivni građani, jer će im onaj koji je „na vlasti“ obezbijediti apsolutno sve. A ukoliko nešto krene loše, naći će se već neko ko će biti za to okrivljen.

„Iako krivica leži i na političkim elitama, koji su građane sveli samo na izbornu mašineriju, jer im je to bilo (i jeste) u interesu, dosta krivice ima i u samim građanima. Mnogi problemi na lokalnom nivou mogu biti riješeni građanskim inicijativama, slanjem dopisa, žalbama i sl. Međutim, ogroman broj građana jednostavno ne želi da se miješa u to, vjerujući da će to neko drugi uraditi za njih ili proklinjući lokalnu vlast jer „ništa ne radi“. Tu je i ono poznato komentarisanje i kritikovanje u kafanama i među „svoja četiri zida“, dok se rijetko ko odluči da stvarno nešto i pokuša promijeniti nabolje u društvu. Anemičnost i bezvoljnost su razlozi zašto je ovdje mali broj aktivnih građana koji igraju veće uloge u našem društvu. Sveopšta situacija u državi ne napreduje i ljudima se kao jedina alternativa nudi put u inostranstvo, u uređenije zemlje, jer vlada mišljenje da se ovdje jednostavno ništa više ne može uraditi. Mnogi su jednostalo „digli ruke“ od svega. Zato mi, u našem društvu, nažalost, imamo žalosne situacije u kojima gomila smeća stoji ispred zgrade, a niko od stanara zgrade ne obavještava komunalnu službu da to smeće dođe otjerati, a to niti je teško političko pitanje, niti je pitanje zbog kojeg bi se građani trebali ustručavati da reaguju“, istakao je Lučka za Buku.

Navedimo na kraju i zemlje koje su najbolje rangirane na indeksu demokratije- Norvešku, Island, Švedsku, Novi Zeland i Dansku, kao i one koje su dobile najnižu ocjenu Čad, Centralnoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Sirija i Sjeverna Koreja.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH