Izdvojeno

Izdvojeno (1556)

Napadač sa sjekirom, koji je uhapšen nakon što je sinoć na željezničkoj stanici u njemačkom gradu Dusseldorfu ranio sedmero ljudi, porijeklom je iz bivše Jugoslavije sa trenutnom adresom u Wuppertalu.

Kako pišu njemački mediji, radi se o psihički poremećenoj osobi.

U napadu je povrijeđeno ukupno sedam osoba, od kojih je troje zadobilo teže, a četvero lakše tjelesne povrede.

Željeznička stanica u Dusseldorfu trenutno je zatvorena za saobraćaj.

Bura vezana za Univerzitet u Tuzli (UNTZ) se ne smiruje. Nakon što je rektor ove viskoškolske ustanove Samir Nurić iznio svoj stav o fizičkom obračunu univerzitetskih profesora na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, ali i tvrdnje da je već nekoliko mjeseci izložen pritiscima od vladajućih struktura u Tuzlanskom kantonu (TK), premijer Bego Gutić danas je sazvao vanrednu konferenciju za medije kako bi demantirao navode.

Premijer Gutić oštro je odbacio jučerašnje tvrdnje rektora Nurića o pritiscima vladajućih struktura u TK na njegov rad, naglasivši da je za šest mjeseci koliko se nalazi na poziciji rektora Univerzitet u Tuzli privatizirao i srozao na niske grane.

Osvrnuvši se i osudivši nedjeljni fizički obračun između univerzitetskih profesora Bahrije Šarića i Denijala Sprečića, Gutić je kazao da nije prisustvovao ovom incidentu te je pozvao nadležne organe da utvrde pravu istinu i poduzmu odgovarajuće mjere.

Inače, pored incidenta posebnu pažnju u javnosti plijeni i spomenuti sastanak za vrijeme kojeg se, tvrdi Gutić, razgovaralo o aktuelnoj problematici na Univerzitetu.

Podsjetio je da je ovom sastanku prethodio sastanak sa rektorom i predsjednikom Upravog odbora Univerziteta, a koji je održan dva dana ranije.

Tada su, pojašnjava, bila otvorena pitanja izbora članova Senata Univerziteta u Tuzli te da je tom prilikom skrenuo pažnu rektoru u smislu da se moraju poštivati zakonske odredbe, odnosno Zakon o Visokom obrazovanju TK koji je jasno i nedvosmisleno kazao da dekani mogu biti članovi Senata.

Rektor je, tvrdi Gutić, odbio takvo razmišljanje, te se tragom toga morala tražiti intervencija Uprave za inspekcijske poslove TK koja je izlaskom na teren utvrdila da je rektor sa svojom preporukom prekršio spomenuti zakon.

"Niti ja, niti bilo ko iz Vlade TK nije vršio pritisak na rektora Nurića. U jednom trenutku prilikom sastanka se otvorilo pitanje prorektorice Snježane Marić. Moje mišljenje koje iznosim u javnost je da prorektorica Marić bude na funkciji za međuuniverzitetsku saradnju, jer smatram da po Ustavu TK 20.000 Hrvata ima pravo na to", pojasnio je Gutić.

Dodao je i da je u prethodnom period dobio više pritužbi na rad rektora i Upravnog odbora Univerziteta.

"Od generalnog sekretara Univerziteta Jasne Berbić 14. januara ove godine dobio sam žalbu u kojoj se žalila na mobing od rektora, ali i na to da je rektor zaobilazi u svim zakonskim procedurama koje ona mora voditi kao generalni sekretar. Na takav dopis nisam reagovao, ali kada se pojavio i drugi dopis te dopis profesora Izudina Hasanovića u kojem je on obavijestio ministra i Vladu TK da je od rektora Nurića i prorektora Bahrudina Šarića vršen pritisak da se za članove Senata sa Pravnog fakulteta u Tuzli izaberu ciljano profesor Zlatan Begić i profesorica Jasmina Alihodžić održao sam sastanak", nastavio je premijer TK.

Gutić je potcrtao da se politika ne smije miješati u rad Univerziteta te je u tom smislu pozvao rektora da iz ove visokoškolske ustanove ukloni političke "junoše" poput Zlatana Begića i Edina Delića, koji su, naveo je, nezakonito preuzeli upravljanje ovom visokoškolskom ustanovom, kao i samim rektorom.

"Dolaskom rektora Nurića Univerzitet u Tuzli se privatizirao. Pa ćete tako naći da je odmah nakon što je stupio na mjesto rektora angažovana kćerka prorektora Bahrudina Šarića, Broza Šarić, koja trenutno živi u Beču i jednom mjesečno ona je gostujući profesor na Farmaceutskom fakultetu, a troškove njenog dolaska, odlaska i predavanja snosi Univerzitet. Supruga Zlatan Begića je zaposlena kao spoljni saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu. Sestra Edina Delića je zaposlena kao laborant na Rudarskom fakultetu. Ovo su sve razlozi zbog čega rektor i atuelni menadžment ne dozvoljavaju da se univerzitet otvori i pruži prilika mladim kadrovima", smatra Gutić.

Nakon Gutićevog izlaganja, profesorica Begić vidno uznemirena je odgovorila prvom čovjeku TK, traživši od njega da joj se javno izvini, piše Klix.

Međunarodni sud pravde odbio je zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije, jer nadležna tijela u ime BiH kao države nisu donijela nikakvu odluku u pogledu revizije presude.

Pismo koje su dobili članovi Predsjedništva BiH, a koje je potpisao Filip Kuvrer, registrar suda, prenosimo u cijelosti:

“Vezano za moje pismo od 24. februara 2017. godine (br. 148182), u kojem sam tražio od Predsjedništva BiH da pojasni problem o kojem sam pisao, čast mi je, pouputama Suda, informirati Vaše ekscelencije o sljedećem:

Sud je propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva, koja su iznijeli u svojim pismima. Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, u pogledu zahtjeva za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija).

Stoga, ne može se ništa poduzeti u pogledu dokumenta pod nazivom „Aplikacija za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)“.

U Sarajevu je u toku sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, na kojoj se, između ostalog, raspravlja o stanju u Tužilaštvu BiH.

Kako javlja Faktor rasprava o stanju u Tužilaštvu BiH je okončana, a Milan Tegeltija je predložio zaključak da je VSTV primio k znanju informaciju o stanju u Tužilaštvu BiH i planiranim mjerama, te da VSTV glavnoj tužiteljici daje punu podršku. Taj prijedlog je u konačnici i jednoglasno prihvaćen.

„Ovo je jedino i pravo mjesto da iznesem stavove o stanju u Tužilaštvu BiH. Ja ću zaista iskreno i otvoreno da govorim o stanju u Tužilaštvu BiH, šta sam uradila u proteklih šest mjeseci i šta namjeravam da napravim. Ja sam ovom zadatku pristupila sa puno energije i snage i tako ću nastaviti i ubuduće. U vrijeme preuzimanja dužnosti je bila vanredna situacija i bilo je mnogo problema, koji su prevazišli moja očekivanja. Suspendovani glavni tužilac i ja nismo izvršili primopredaju predmeta“, kazala je vršiteljica dužnosti glavne državne tužiteljice Gordana Tadić.
Ona je dodala da se Goran Salihović bojao hapšenja, te zbog toga nije došao po svoje stvari.

„ Prva moja aktivnost bila je da popišem stanje predmeta i stvari koje se nalaze u Uredu glavnog tužioca. Među njima je bilo više od 110 predmeta, a koji su se nalazili u uredima savjetnika suspendovanog tužioca. Te sam predmete rasporedila po odjelima i oni su dati odmah u rad. Radi se i o predmetima za koje je zainteresirana javnost ove zemlje“, kazala je Tadić na početku svog obraćanja.

Prema njenim riječima, ona nije željela puno govoriti o tome s obzirom na postupke koji se vode protiv suspendovanog glavnog tužioca.

„Bili su zaustavljeni skoro svi međunarodni projekti. Radi se o nizu projekata jer smo mi u to doba bili jedna zatvorena institucija iz koje se nisu mogle čuti prave informacije. Prilikom preuzimanja dužnosti pokrenula sam sve te aktivnosti. Način rada suspendiovanog glavnog tužioca je bio takav da je bio okružen uglavnom svojim savjetnicima i da se ni u jednom trenutku nije konsultovao sa svojim zamjenicima“, otkrila je tužiteljica Tadić.

Poručila je da u narednom periodu nastavljaju dalju saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima.

„Što se tiče zastoja u unutrašnjim aktivnostima, mogu vam reći da mnoge stvari nisu funkcionirale, počev od toga da pitanje arhiva nije bilo uređeno. U međuvremenu smo imali inspekcijski nadzor od predstavnika Arhiva BiH i mi ćemo postupiti po tim uputama. Također nije bio uređen i KDP. Nijedna odredba Zakona o ličnim podacima nije bila implementirana u Tužilaštvu BiH. Pitanje Zakona o zaštiti javnih podataka, pitanje sigurnosti ljudi i imovine nije bilo započeto ništa da se radi na tom polju i mi smo jedina institucija koja su tom segmentu nema uređenu pravnu legislativu. Na tom polju ćemo krenuti da radimo i ispravljamo sve ove nedostatke koje sam zatekla“, kazala je glavna tužiteljica.

„Kada sam došla na temu budžeta, moram da vas upoznam da sam tri mjeseca prije završetka poslovne godine zatekla veoma teško stanje u budžetu i bile su pojedine stavke za koje više nije bilo raspoloživog novca, što je moglo dovesti do ugrožavanja rada. To se posebno odnosilo na pitanje reprezentacije i drugih pitanja, pitanje ekshumacija. Odmah sam sa svojim savjetnicima preduzela aktivnosti i održala sastanke sa nadležnim ministrima, koji su osigurali oko 190.000 KM, što je za nas malo, uzimajući u obzir na troškove sanacije deponije Buća Potok. Obratili smo se Predsjedništvu BiH za pomoć jer u budžetu za 2017. godinu nisu bila planirana ta sredstva“, istakla je ona.

Dodala je da je imala punu podršku kolega i zajedno sa njimau prošloj godini postigli su zadovoljavajuće rezultate.

Što se tiče predmeta organizovanog kriminala kritike za ovaj period, od kada je ona tu, su neutemeljene, ali iz tog razloga što nije bilo informacija iz Tužilaštva, kazala je.

„Predmete koje sam popisala u Uredu glavnog tužioca sam podijelila drugim tužiocima. Radi se i o predmetima za koje je javnost zainteresirana. Uspjeli smo u kratkom vremenskom periodu promjenom tužioca, ozakonjivanjem predmeta, uspjeli smo podići tri značajne optužnice, a to su Bobar banka i predmeti Pandora I i Pandora II, koji se odnose na Kemala Čauševića. Ne želim da požurujem tužioce, da na brzinu donose odluke“, naglasila je.

Što se tiče odjela 3, oni su ispunuli svoje rezultate, kazala je Tadić i dodala da i pored toga što rade opće predmete, oni sada u svojoj nadležnosti imaju i krivično djelo neizvršavanja odluka Ustavnog suda. Ovi predmeti su u prioritetu, a Tužilaštvo BiH za svaku godinu mora odrediti prioritete, pa tako i za 2017. godinu, istakla je.

„Disciplinski krivični postupci protiv tužitelja BiH nisu pokrenuti na osnovu medijskih članaka. Postupci su pokrenuti u Tužilaštvu BiH i predmeti su formirani mojom odlukom. Vrijeme izvršenja koje se stavljau na teret su od 2010. pa nadalje.

Da li su prethodnici prije mene znali za te probleme, ja neću u to ulaziti. Kad sam došla do informacija od tužitelja, koji su nakon preuzimanja dužnosti došli sa predmetima jedni protiv drugih, ja sam formirala spise da se izvrše provjere. Vidjeli ste kako su rezultirali ti spisi. Imamo dvije naredbe o provođenju istrage protiv Gorana Salihovića i imamo naredbu za provođenje istrage protiv Bože Mihajlovića i nekoliko disciplinskih postupaka.

Želim da naglasim da sa svim tim tužiocima imam izuzetno korektne odnose. Nijedan predmet nije pokrenut bez da tužilac nije upoznat sa tim. Svi tužioci su bili saglasni sa tim da se provjere izvrše. Svi oni za koje se dokaže pravosnažno da su počinili određena djela, nije im mjesto među nama, ali ćemo razmisliti i o onima koji su podigli prijave protiv kolega, a one budu neutemeljene“, kazala je Gordana Tadić.

Dodala je da su donijeli zaključak da će ovako raditi i dalje.
„Ja ne znam da li će se pojaviti novi problemi. Princip mog rada bit će i ubuduće ovakav i ja sam spremna da se suočim sa tim. Dignitet i ugled Tužilaštva BiH ne smije biti narušen, jer u Tužilaštvu BiH rade većinom časni i pošteni ljudi. Imala sam potrebu da naglasim da ćemo našim kolegama osigurati fer i korektnu istragu, isto kao i svim građanima“, istakla je glavna tužiteljica.
Napomenula je da je, pored svega, za ovih više od pet mjeseci situacija u Tužilaštvu je stabilna.

„U momentu kada sam došla bilo je ispod nule, a sada je dovedena u jednu ravan iz koje trebamo da krenemo naprijed. Potrebno je najmanje godinu dana da bi se dovele stvari u jedan sistemski način rada koji do sada nije bio. Najprije će se uvesti sistem o sistematizaciji rada i u okviru toga bit će izmjena i tužilaca iz odjela u odjel, kako bi se popravili međuljudski odnosi koji su dijelom narušeni samo u Odjelu za organizovani kriminal“, kazala je ona.

Tužiteljica Tadić smatra da mediji daju netačne podatke te da se to vidi na predmetu Bobar banke gdje su imali nekoliko problema.

„Jedan od ministara je na konferenciji rekao da je upućen predmet Bobar banke prema Sudu BiH, što nije bilo tačno. Bez obzira na to, mi smo u popodnevnim satima pustili optužnicu prema sudu i nakon toga dali svoje saopćenje. Milan Tegeltija ipak predložio da se otvori rasprava za javnost, što je i prihvaćeno“, kazala je ona.
Tadić je govorila o pitanju Milana Tegeltije i pritiscima zvaničnika iz izvršne i zakonodavne vlasti.

„Ne mogu reći da je bilo neprimjerenih kontakta. Ovo što je iznijeto u javnost da su od ministra sigurnosti bile dvije poruke da se izađe na ručak, to je tačna informacija. Ja sam to shvatila kao poruku da postoji želja o razgovoru o stanju u Tužilaštvu. Ja sam to odbila, jer o svemu tome trebamo razgovarati u Tužilaštvu. Ministar Dragan Mektić je primljen u Tužilaštvo, ali nismo razgovarali o konkretnim predmetima“, odgovorila je ona.

Ipak, podvukla je da je u jednom predmetu on zaista dolazio u Tužilaštvo BiH i to kod jedne tužiteljice.

„Ja sam tražila da ona sastavi službenu zabilješku i taj predmet je proslijeđen disciplinskom tužiocu na dalji rad. Predmet je u toku i vidjet ćemo da li je bilo neprimjerenih kontakata – otkrila je je Gordana Tadić, piše Faktor.

Neobičan slučaj dogodio se u džematu Donja Lučka kod Cazina.Efendija Mehmed Bešlagić postavio je obavijest na vratima džamije da od jučer, 6. marta, pa sve do daljnjeg, neće učiti ezane niti predvoditi namaz zbog neplaćanja imama.Namaz koji će se obavljati jeste Džuma namaz i to u vremenu po vaktiji.

Ovu informaciju potvrdio je Bešlagić za Avaz.ba, te istakao kako platu za februar nikako nije dobio.”Plata mi je trebala biti 700 KM, pa su je smanjili na 450 KM, ali ni to nisam dobivao redovno. Nekad mi daju 100 KM i to je bilo to, ali sada ni to. Džemat ne plaća članarinu tako da Medžlis Islamske zajednice Cazin ne može meni isplatiti plaću”, kazao je Bešlagić.Još uvijek nisu stigle reakcije džematlij, kao ni iz Medžlisa Islamske zajednice Cazin, prenosi radiosarajevo.ba.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk ocjenjuje da je situacija na zapadnom Balkanu krhka i pozvao je lidere EU-a da na samitu u četvrtak razmotre situaciju u regionu.

Predsjednik Evropskog vijeća u pozivnom pismu, upućenom u utorak, premijerima i predsjednicima 28 zemalja članica EU-a naveo je da će zapadni Balkan biti tema prvog dana samita lidera EU-a, zakazanog za 9. i 10. mart u Briselu.

On je naveo da je na ovoj temi insistirao jedan broj lidera EU-a tokom prethodnog sastanka, a usljed rasta zabrinutosti zbog posljednjih dešavanja u regionu.

"EU će zadržati angažman na zapadnom Balkanu i ispunjavati svoje obaveze”, poručio je Tusk u pismu koje je poslao na adrese lidera EU-a.

Pred sastanak lidera EU-a Vijeće ministara vanjskih poslova, na čelu sa šeficom diplomatije EU-a Federicom Mogherini, razmatralo je situaciju na zapadnom Balkanu.

Pogoršana stabilnost i odnosi
Jednoglasan zaključak jest da se EU mora više angažirati u regionu.

Evropski ministri ocijenili su da se napuštanje fokusa EU-a s regiona odrazilo na pogoršanje stabilnosti i u samim državama zapadnog Balkana i u njihovim međusobnim odnosima.

Očekuje se da se među pisanim zaključcima Evropskog vijeća, koje će u četvrtak i petak donijeti lideri EU-a, nađe i dio koji se odnosi na Zapadni Balkan.

Očekuje se da Evropsko vijeće još jednom potvrdi evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i posvećenost EU-a regionu.

Lideri evropske 28-erice trebali bi iz Brisela put Balkana poslati poruku koja se odnosi na nastavak angažiranja EU-a na svim nivoima u regionu, počevši od podrške stabilnosti do produbljivanja političkih i ekonomskih odnosa EU-a s tom regijom.

Na području Federacije BiH tokom protekla 24 sata registrirana su 43 krivična djela i 68 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, jedna osoba zadobila teške tjelesne povrede, šest osoba zadobilo lakše tjelesne povrede, dok za četiri osobe nije utvrđen stepen povrede, piše Fena.

Na području FBiH registrirano je jedno ubistvo u pokušaju, tri razbojništva, jedna razbojnička krađa, jedno razbojništvo u pokušaju, 10 teških krađa, sedam krađa, tri nasilja u porodici, dva oštećenja tuđe stvari, jedno ugrožavanje sigurnosti, tri prevare, jedno posjedovanje opojne droge, 10 ostalih krivičnih djela i 31 narušavanje javnog reda i mira u kojima su četiri osobe zadobile lakše tjelesne povrede a jedna osoba zadobila povrede za koje nije utvrđen stepen povređivanja.

Uhapšeno je 14 osoba i 14 osoba je zadržano, saopćeno je iz Federalne uprave policije.

Dodika istražuje FBI

08 Ožu 2017 Written by

Američki FBI aktivno se uključio u istragu o navodnim sumnjivim poslovima predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, saznaje “EuroBlic”.

Advokat Slobodana Pavlovića, vlasnika “Pavlović banke”, Miodrag Stojanović potvrdio nam je da su agenti FBI u Čikagu uzeli izjavu od Pavlovićeve supruge Mire u vezi sa poslovanjem banke na čijem se čelu nalazi njen muž.
- Agenti FBI izvršili su kontrolu poslovanja Pavlović banke – kratko je poručio Stojanović.

Mira Pavlović
Na taj način potvrđena su saznanja “EuroBlica” koji je, podsećamo, još u avgustu prošle godine ekskluzivno objavio da Amerikanci nameravaju da se aktivno uključe u istrage o navodnim nezakonitim poslovima političara iz Republike Srpske i Federacije BiH.

Tada smo, između ostalog, objavili da su vlasti u SAD, preko svoje ambasade u Sarajevu, ponudili pomoć istražnim organima u BiH oko prikupljanja dokaza u predmetima koji se odnose na navodnu umešanost političara iz RS i FBiH u kriminalne afere.

Millorad Dodik
– Amerikanci su preko svoje ambasade u Sarajevu još početkom 2016. ponudili pomoć vlastima na nivou BiH u prikupljanju dokaza protiv američkog državljanina Slobodana Pavlovića u vezi s kreditiranjem vile koju je tadašnji premijer RS Milorad Dodik 2007. godine kupio na Dedinju. Iako je zbog toga u Sarajevo tad doputovao i “specijalista” FBI za finansijske malverzacije, tadašnji glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović odbio je ponuđenu saradnju. To je, između ostalog, bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je ministar bezbednosti BiH Dragan Mektić kasnije ušao u žestoki sukob sa Salihovićem i što je, na kraju, dovelo do Salihovićeve suspenzije sa pozicije glavnog tužioca BiH – ističu naši sagovornici.Oni dodaju da se američka ponuda za pomoć pri rasvetljavanju sumnjivih poslova u koje su upleteni ovdašnji političari nije ograničila samo na aktuelnog predsednika Srpske, već da su SAD svoju asistenciju ponudile u svim slučajevima u kojima postoji sumnja da su u nezakonite radnje umešani ovdašnji visoki državni funkcioneri.

- Na tajnom sastanku, koji je početkom prošle godine održan u Ambasadi SAD u Sarajevu, predstavnicima pravosudnog i bezbednosnog sektora u BiH obećana je pomoć FBI u rasvetljavanju čak i najsloženijih slučajeva privrednog kriminala. Amerikanci su tada otvoreno poručili da su istražnim organima BiH spremni da na raspolaganje stave svoje najbolje stručnjake za informacione tehnologije i profesionalne “hakere”, koji će “provaliti” u elektronsku poštu i privatne prepiske osumnjičenih – ističu naši sagovornici.

Podsećamo i da je ministar bezbednosti BiH Dragan Mektić u oktobru prošle godine za “EuroBlic” izjavio da su stručnjaci iz FBI i tužilaštva SAD navodno spremni da dođu u Sarajevo kako bi, prema njegovim tadašnjim rečima, pomogli u prikupljanju dokaza o kriminalu i korupciji domaćih političara.

Slučaj “Pavlović”

Vlasnika “Pavlović banke” Slobodana Pavlovića, bivšeg direktora banke Peru Lazića i referenta za obradu kredita Ljiljanu Garić SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH uhapsila 11. februara prošle godine.

Nedugo nakon hapšenja Pavlović je pušten da se brani sa slobode, ali uz izrečenu meru zabrane napuštanja BiH.

Predsednik RS Milorad Dodik je u više prilika javno govorio da u kupovini vile na Dedinju nema ništa sporno te da je kredit u iznosu od 750.000 evra dobio po svim regularnim procedurama.

Aktuelni gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović po presudi Općinskog suda Tuzla morat će Besimu Durakoviću, bivšem direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, na ime nematerijalne štete zbog iznošenja neistinitih činjenica klevete isplatiti naknadu u iznosu od 3.100 KM, te zateznu kamatu koja se obračunava od datuma podnošenja tužbe 26. maja 2014. godine i troškove sudskog postupa u iznosu 2.265 KM.

Epilog je to događaja nakon februarskih demonstracija 2014. godine kada je Imamović u razgovoru sa predstavnicima tuzlanskih preduzeća rekao da mu je Duraković nudio mito od 100.000 KM za privatizaciju BIT centra.

Imamović je tada još i rekao kako je Durakovića nakon takve nemoralne ponude "izbacio" iz svoje kancelarije.

Duraković je tužio Imamovića za klevetu i dobio spor, a zanimljiva činjanica je ta da je Imamovića branio advokat Mirnes Ajanović, koji je njegov koalicioni partner u Gradskom vijeću Tuzla.

Rektor Univerziteta u Tuzli Samir Nurić izjavio je da mu je prethodnih nekoliko dana sugerirano da podnese ostavku na tu poziciju, ali da nije uplašen i da pritiske za sada podnosi dobro.

- U posljednjih nekoliko mjeseci izloženi smo pritiscima vladajućih struktura Tuzlanskog kantona. Ti pritisci grubo narušavaju zakonitost rada i autonomiju Univerziteta u Tuzli. Od Univerziteta u Tuzli pokušava se napraviti poprište za obračun političkih partija u kampanji koja je očigledno počela - istakao je Nurić.

O kakvim se konkretno pritiscima radi, rektor Nurić nije želio govoriti, uprkos insistiranjima novinara. Ostao je pri stavu da će sve uskoro biti objelodanjeno, te da nadležne službe rade svoj posao.

- O pritiscima još ne želim detaljno govoriti u nadi da će oni prestati i da ćemo ipak prevazići sve nesporazume i u duhu zakonitosti i korektnosti biti posvećeni razvoju i napretku društva - rekao je Nurić i najavio da će sankcionirati sve vinovnike neakademskog ponašanja u skladu sa zakonom, aktima Univerziteta i svojim ovlaštenjima, nakon što Etički komitet i nadležne institucije saopće svoja saznanja i odluke.

Nurić je naglasio da će se svim pritiscima odupirati, te da neće dozvoliti političko organiziranje i agitiranje na Univerzitetu u Tuzli.

Svojim opredjeljenjem smatra posvećenost poslu i zakonitom radu, uz ocjenu da politika univerzitetu mora prepustiti da ima svoju autonomiju. Dodao je kako stoji na raspolaganju za dijalog i traženje najboljih rješenja za tu visokoškolsku ustanovu, prenosi Fena.

Video izvještaj pogledajte na linku ispod:

https://www.youtube.com/watch?v=q9biSAONEmg

 

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH