Izdvojeno

Izdvojeno (3852)

Za ponedjeljak je zakazana sjednice kolegijuma Narodne skupštine RS na kojoj treba da se utvrditi datum održavanja sjednice na kojoj bi se razmatrao Izvještaj Komisije za Srebrenicu Vlade Republike Srpske.

Nakon najava, za koje se mislilo da neće biti realizovane, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske zatražio je održavanje posebne sjednice Narodne skupštine samo sa jednom tačkom dnevnog reda – Informacija o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine. Takav potez uslijedio je nakon što je njemačkom pravosuđu predat spisak sa 22.000 imena, pripadnika Vojske Republike Srpske, koji su tada bili angažovani na tom području, da se ispita njihova umješanost u događaje tih julskih dana. Spisak je predat ispred Udruženja „Majke Srebrenice".

Opozicija:“ Nećemo ponovo nasjesti“
Međutim, izvještaj je usvojila Vlada RS 2004. godine, na čijem čelu je tada bio Dragan Mikerević, koji danas ne želi da komentariše ništa u vezi sa tim. Sada se postavlja pitanje ingerencija Narodne skupštine u ovom slučaju, na šta upozorava i opozicija. Istovremeno traže od Vlade da ona prije razmatranja u parlamentu poništi izvještaj, kako se ne bi desilo da sve preraste u predizborni trik, kao u slučaju referenduma, čiji su rezultati na kraju poništeni.

„Dodik pokušava da skrene pažnju javnosti sa nerada institucija RS i teške ekonomske situacije. Pokušava u cijelu priču da uvuče Srebrenicu i to radi na planu gdje su ljudi najosjetljiviji. Pokušava da diskredituje Dragana Čavića koji je tada bio predsjednik RS, u vrijeme kada je izvještaj usvojen. Mi smo naučili lekcije sa raspisivanjem referenduma koji je proglašen anketom. Tražimo minimalno stav Vlade o ovom izvještaju. Bez toga nećemo nasjesti na priču koja bi išla u predizborne svrhe“, kaže Zdravko Krsmanović poslanik opozicionog NDP-a u Narodnoj skupštini RS.

Izvještaj napravljen pod pritiskom stranaca
U Izvještaju Komisije se pored ostalog navodi da je u Srebrenici za tih nekoliko dana jula "likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela”. Nakon izvještaja tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić u javnom obraćanju građanima rekao da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula predstavljaju crnu sranicu srpske istorije. I nije tajna da će to biti karta za diskreditovanje opozicije pred izbore jer, na kraju, ne postoji baš mnogo pozitivnih stvari koje bi mogli da stave u prvi plan, da bi sa njima išli u kampanju.

Kao razlozi za obaranje ili povlačenje izvještaja, kakva god jezička konstrukcija bila korištena, navodi se da su tokom rada komisije njeni članovi ukazivali na zloupotrebu, ograničen mandat samo na bošnjačke žrtve, kao i da komisija nije rapolagala nikakvim dokazima o krivici.

„To je jedan izvještaj koji je bio napravljen u periodu kada su vršeni pritisci da se on proizvede i na kraju usvoji takav kakav jeste. On je pruzrokovao mnogo problema Republici Srpskoj", kaže predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović.

Neposrednom pogodbom Javno preduzeće BH Pošta kupuje zgradu u Vogošći za potrebe Glavnog poštanskog centra. Zgrada čija je vrijednost procijenjena na 8,5 miliona maraka, trebala bi biti kupljena od firme koja je u vlasništvu porodice federalnog premijera Fadila Novalića. Kao predstavnik „vlasnika i suvlasnika objekta“, u dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala, pominje se Ada Novalić, kćerka premijera Novalića čija je Vlada nedavno dala „prethodnu saglasnost“ za ovu „vanplansku investiciju“.

„Tačno je da je procedura u toku, ali ja ne znam od koga će biti kupljen objekat“, pravdao se za Žurnal generalni direktor BH Pošte Mirsad Mujić.

Ali, dokumentacija koja je prikupljana po odluci Uprave BH Pošte dokazuje da je ova „vanplanska investicija“, ustvari jedna od najvećih prevara u mandatu premijera Fadila Novalića.

Investicijski elaborat naziv je dokumenta koji je početkom jula ove godine sačinjen po nalogu čelnika BH Pošte. U prilogu Eleborata nalazi se i dokument Sektora za razvoj i informacioni sistem BH Pošte u kojem navedeno da Uprava ovog javnog preduzeća prosljeđuje navedeni elaborat na upoznavanje Nadzornom odboru.

„Uprava Društva utvrđuje nacrt Odluke o odobravanju vanplanske investicije za kupovinu neposrednom pogodbom objekta u poslovno industrijskoj zoni „UNIS“ u Vogošći“, navedeno je u dokumentu BH Pošte zavedenim pod brojem protokola 03-3-11-5-10342-7/18, a koji je sačinjen 5. jula ove godine.

A o kojem se objektu u „industrijskoj zoni UNIS u Vogošći“ radi, detaljno je obrazloženo u samom Elaboratu koji je razmatran na Upravi JP BH Pošta.

„Dana 1.6. 2018. godine dostavljeno nam je Pismo namjere broj 07-16-8917/18, a koje nam je dostavljeno od strana: UNIS –Tvornica valjčanih ležajeva UTL Vogošća, sa adresom sjedišta u Vogošći, (ID broj 4200592490009), UNIS Udružena metalna industrija d.d. Sarajevo, ZELA doo Sarajevo, s ciljem izražavanja namjere u prodaji nekretnina, ponuđena nam je kupovina objekta u poslovno-industrijskoj zoni UNIS u Vogošći“, piše u Elaboratu koji je razmatran u Pošti, nakon čega su poduzete aktivnosti na kupovini ovog objekta.

Ključna riječ u ovom dokumentu je „UTL“. U pitanju je, dakle, kompanija čiji su suvlasnici, prema sudskom registru, ali i ID broju, TMR d.o.o. Sarajevo, te TMD Gradačac. Osnivači TMR-a, koji je suosnivač UTL-a Vogošća su: Ada Novalić, kćerka premijera Fadila Novalića, zatim članovi iste porodice Azra, Munir i Naida Novalić, potom Nermin Džindić, federalni ministar energije rudarstva i industrije, te Samir Iskrić, šef Kabineta federalnog premijera Fadila Novalića. Drugi suvlasnik UTL-a je TMD Gradačac čiji je direktor dugogodišnji poslovni partner Fadila Novalića – Sead Hanić.

Dakle, javno preduzeće koje je u vlasništvu Vlade Federacije namjerava kupiti zgradu čiji su čak i formalni osnivači i suvlasnici - kćerka federalnog premijera, federalni ministar i šef Kabineta federalnog premijera.

„Prvi put čujem da se kćerka premijera Novalića dovodi u vezu sa objektom koji smo namjeravali kupiti“, tvrdi direktor Pošte Mirsad Mujić.

No, dokumenti dokazuju da je Uprava Pošte informisana da se u pregovorima o kupovini/prodaji kao „predstavnik suvlasnika objekta“ pojavila Ada Novalić.

Vlasta Taljanović, sudski vještak građevinske struke, 3. jula ove godine dostavila je Upravi BH Pošte „procjenu tržišne vrijednosti nekretnine u Vogošći“. Na stranici broj 3 pomenutog nalaza navedeno je da se u svojstvu „predstavnika suvlasnika“ pojavljivala Ada Novalić, kćerka premijera Fadila Novalića.

„Uvid u dokumentaciju i objekat u prisustvu sudskih vještaka (Vlasta Taljanović i Namik Čolaković) predstavnika suvlasnika (Ada Novalić, Sead Bekto), i naručitelja BH Pošte, dana 8. 6. 2018. godine“, napisano je u nalazu vještaka kojeg je angažovala upravo BH Pošta.

Ada Novalić se, prema ovom dokumentu, na „uviđaju“ pojavila još i 27. 6. 2018. godine, dok je 12. 6. 2018. godine suvlasnike predstavljao Azem Huremović. Azem Huremović je godinama bio prvi saradnik Fadila Novalića u kompaniji CIMOS.

Nakon obilazaka objekta i sastanaka sa predstavnicima suvlasnika, vještaci građevinske struke su procijenili da zgrada koju Pošta namjerava kupiti vrijedi – 8,5 miliona maraka. Upravo je to iznos koji je naveden u prijedlogu odluke za Skupštinu dioničara BH Pošte, koja bi trebala dati saglasnost na transakciju. Članove Skupštine dioničara imenuje – Vlada Federacije BiH sa Fadilom Novalićem na čelu.

PIŠE: Avdo Avdić, Žurnal.info

Devet osoba, uključujući i mladu djevojku, ustrijeljeno je u nedjelju blizu središta Toronta, priopćila je policija dodajući da je ubojica mrtav.

Stanje žrtava još nije bilo poznato, izvijestila je policija na Twitteru.

Policija, bolničari i vatrogasci okupili su se na mjestu pucnjave, u dijelu Toronta poznatom po mnogim popularnim restoranima, kafićima i trgovinama.

Vijesti o pucnjavi u gradskoj četvrti Greektown krenule su u ponedjeljak u 10 sati ujutro po lokalnom vremenu, a svjedoci su izjavili da su čuli 25 pucnjeva.

Toronto se bori s velikim porastom oružanog nasilja ove godine. Broj poginulih u oružanom nasilju (26) narastao je 2018. za 53 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj pucnjava porastao za 13 posto.

Ministarstvo inostranih poslova Kosova izražava uznemirenje objavljivanjem dokaza međunarodnih organizacija, kao što je Amnesty International, da oružje koje se proizvodi u Srbiji nastavlja da se koristi od strane nekih afričkih država, među kojima su i pripadnici terorističke organizacije Boko Haram, navodi se u saopštenju MIP-a Kosova.

U saopštenju, MIP Kosova poziva međunarodnu zajednicu da poveća kontrolu i nadgleda takvo ponašanje srpske države na afričkom kontinentu, koje na posredan način doprinosi gaženju elementarnih ljudskih prava i ozbiljna je opasnost za mir i sigurnost, navodi se.

Ministarstvo ocjenjuje da Srbija koristi prodaju i poklanjanje oružja kao sredstvo ometanja priznanja nezavisnosti Kosova.

"MIP Kosova ocjenjuje da objavljivanje ovih dokaza pojačava ubeđenje da je Srbija koristila i koristi prodaju i poklanjanje oružja kao diplomatsko sredstvo kako bi se privoljele neke države koje nisu priznale Kosovo da ne preduzmu takav korak", navodi se.

Nadbiskup Henryk Hoser stigao je u Međugorje, kao posebni izaslanik Vatikana, gdje će svoju službu početi svečanom misom u međugorskoj crkvi sv. Jakova.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja nadbiskupa Hosera, dosadašnjega posebnoga izaslanika Svete Stolice, apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. Njegov dolazak smatra se vrlo važnim za Međugorje čiji status još uvijek nije definiran, prenosi Fena.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost, navedeno je ranije iz Svete Stolice.

Uz to, pojašnjeno je kako se radi o isključivo pastoralnoj službi.

Nadbiskup Hoser u Međugorju ostaje na neodređeno vrijeme.

Vatikan istražuje Gospina ukazanja
Katolička Crkva dosad je, po pitanju Međugorja, bila jako suzdržana, no nije branila hodočašća vjernicima. Isto tako, nije ni potvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.

Nadbiskup Hoser je u medijskim istupima ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981. godine, mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama onih koji su Gospu navodno vidjeli, ona se pred šestero djece ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas.

Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja nazivaju Kraljicom mira.

Vatikan je početkom 2010. godine imenovao posebno povjerenstvo za Međugorje, no Vatikan još uvijek istražuje taj fenomen.

U međuvremenu u to hercegovačko mjesto stižu milijuni hodočasnika, za koje treba organizirati primjerenu vjerničku skrb.

Potpredsjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Jadranki Lokmić-Misirača i predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevecu, 21. jula, nepoznata osoba uputila je prijetnje smrću.

Povodom navedenih prijetnji obaviješteni su nadležni policijski organi, koji obavljaju operativne i druge radnje predviđene zakonom, kako bi se otkrio počinilac ovog krivičnog djela i rasvijetlile okolnosti slučaja.

”Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine oštro osuđuje svaki način pritiska na nezavisnost pravosuđa, a posebno prijetnje vezane za ugrožavanje sigurnosti i života nosilaca pravosudnih funkcija, koje su u posljednje vrijeme učestale, te poziva nadležne institucije da, čim prije, otkriju počinioca“, navodi se u saopćenju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

Osobe čiji su inicijali K.B. (28), M.P. (43) i K.B. (41) uhapšena su zbog sumnje da su danas u mjestu Bogaz, opština Han Pijesak, iz vatrenog oružja ubile osobu čiji su inicijali V.D. iz Bratunca, saopšteno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Sumnja se da su ova lica počinila krivično djelo ubistvo oko 17.00 časova.

Uhapšeni će nakon kriminalističke obrade, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, biti predata Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu, navodi se u saopštenju.

Prema nezvaničnim informacijama, ubijen je tridesettrogodišnji Davor Vitić.

U susretu prvog kola Premijer lige BiH ekipa Željezničara je slavila na gostovanju protiv GOŠK-a u Gabeli.

Bez većih šansi završeno je prvo poluvrijeme, te je bitno izdvojiti pokušaje Kulovića i Arežine.

Zajmović je otvorio drugi dio susreta šansom, a nakon toga i Vranješ, te ponovo Arežina. Promjene rezultata nije bilo.

Jedini gol na utakmici postigao je u 75. minuti Asim Zec na asistenciju Čurjurića.

Domaći tim nije uspio poravnati rezultat, te su gosti minimalnim rezultatom osvojili tri boda.

Mladost i Zvijezda bez pogodaka

Ekipa Zvijezde 09 upisala je svoj prvi nastup u Premijer ligi BiH, a snage je odmjerila sa ekipom Mladosti.

U prvom dijelu meča fudbaleri Mladosti su zaprijetili pokušajima Guzine i Mujagića.

Kakanjci su pokazali više u prvom poluvremenu, međutim promjene rezultata nije bilo.

U drugom dijelu meča ekipa Mladosti je nastavila napadati, ali je Zvijezda 09 ipak uspjela osvojiti bod.

Krupa slavila protiv Čelika 3:1

Ekipa Krupe je u svom prvom meču nove sezone savladala zenički Čelik rezultatom 3:1.

Pogodak je postignut već u petoj minuti susreta, a strijelac je Makitan.

U 16. minuti zabilježena je još jedna šansa domaćih nakon što je Koljić šutirao glavom, ali je prečka spasila gol gostiju. U 20. minuti Koljić pogađa za vodstvo 2:0.

Zeničani su nakon tri minute uspjeli smanjiti prednost Krupe, a u strijelce se upisao Dedić.

Grahovac je do kraja prvog poluvremena imao priliku za poravnanje rezultata.

U 69. minuti susreta Šišić je propustio šansu. Ekipa Krupe u 71. minuti postiže pogodak, te ujedno i konačan rezultat meča, strijelac ponovo Koljić.

Zrinjski pobijedio Slobodu golom Filipovića

U okviru 1. kola Premijer lige BiH, večeras je na Tušnju, pred oko 1.500 gledatelja, Sloboda poražena u susretu sa Zrinjskim rezultatom 0:1 (0:1).

Jedini gol postignut je u 31. minuti, a strijelac pomalo čudnog gola bio je Miloš Filipović.

Napadač Mostaraca s desne strane je u visokom luku loptu poslao na suprotnu stranu terena. Teško je reći da li je želio nabaciti nekome od suigrača ili iznenaditi vratara domaćih, ali se dogodilo ovo drugo.

Lopta je pogodila desnu vratnicu, odbila se prema domaćem vrataru Goranu Vuklišu, pogodila ga u potkoljenicu i odbila se ka mreži. Iako je Vukliš pokušao da je izbaci vani, ona je prešla crtu toliko da je sudac Adis Mulahasanović ispravno pokazao na centar – 0:1.

Na taj način Zrinjski je bez ijedne šanse došao u vodstvo, a pokazat će se da je ovaj čudni pogodak odlučio pobjednika susreta.

Ruku na srce, utakmica je bila nezanimljiva i bez većih uzbuđenja pred vratima jedne ili druge momčadi. Zrinjski je imao veći posjed lopte, ali to nije kapitalizirao prilikama za još koji gol.

S druge strane, Sloboda je napadala jalovo, a činjenica da su domaći igrači prvi šut u okvir gola uputili u 60. minuti, dovoljno govori koliko je opasna bila postava domaćeg trenera Milenka Bošnjakovića.

Zrinjski je ovom pobjedom krenuo u odbranu naslova trostrukog prvaka BiH, dok igra Tuzlaka upućuje na zaključak da će teško ostvariti ambicije vezane za borbu ka gornjem dijelu prvenstvene tablice.

Na inicijativu Vlade Federacije BiH, Elektroprivreda BiH će iz akumulirane dobiti isplatiti 63 miliona KM za izgradnju autoceste Žepče-Tuzla, dok će BH Telecom iz dobiti za prošlu godinu isplatiti oko 36 miliona KM, a taj novac usmjerit će se za izgradnju tunela Hranjen kod Goražda.

Donedavno su iz Elektriprivrede BiH, na čijem je čelu Bajazit Jašarević, tvrdili da zbog relativno loših poslovnih rezultata neće isplatiti dividendu za proteklu godinu, no u međuvremenu su pomijenili stav pod izravnim pristiskom vlade FBiH.Skupština JP Elektroprivreda BiH Sarajevo, održana 19. jula, donijela je odluku o isplati dividende iz akumulirane (zadržane) dobiti preduzeća u iznosu od 69,7 mil KM, odnosno 2,212686 KM po dionici, piše Slobodna Bosna.

Dividenda će se podijeliti iz dijela akumulirane dobiti, prema revidiranim finansijskim izvještajima, iz perioda 2008.-2016. godina, saglasno prošlogodišnjem zaključku Vlade FBiH o finansiranju infrastrukturnih projekata iz akumulirane dobiti javnih preduzeća.

Vladi kao 90-odstotnom vlasniku pripašće 63 miliona KM, a taj novac će se usmjeriti za finansiranje projekta autoceste Žepče-Tuzla.Prema pouzdanim informacijama “Slobodne Bosne”, Vlada Federecije nije prihvatila raniji prijedlog raspodjele dobiti i isplate dividende BH Telecoma za 2017. godinu, zahtijevajući da za isplatu bude izdvojeno 38 miliona KM, a ne 32, koliko je predložila Uprava ove kompanije u većinskom vlasništvu države.

Naime, na posljednjoj sjednici Skupštine dioničara BH Telecoma, koja je održana 25. juna, nije usvojena odluka o raspodjeli dobiti i isplati dividende za proteklu godinu, upravo zbog protivljenja predstavnika većinskog vlasnika kapitala – Vlade Federacije BiH. Uprava društva predložila je da od ukupne dobiti od 70,3 miliona KM za isplatu dividende bude izdvojeno 32 miliona KM, no opunomoćenik Vlade FBiH tražio je da se dio predviđen za isplatu dividende poveća na 38 miliona KM, te je glasao protiv predložene odluke.

Prema informacijama “Slobodne Bosne”, istovjetan stav zastupat će i na narednoj sjednici Skupštine dioničara.Kako doznajemo, aktuelna Uprava BH Telecoma u međuvremenu je pristala povećati dividendu sa 32 na 36 miliona KM, i ostaje da se vidi hoće li Vlada pristati na ovaj kopromisni prijedlog.Sredstva iz dividende BH Telecoma, u skladu s ranijom odlukom Vlade Federacije BiH, usmjerit će se za izgradnju tunela Hranjen na brzoj cesti Sarajevo-Goražde, piše Slobodna Bosna.

Pojačana frekvencija vozila tokom dana očekuje se ka lokalnim izletištima, kao i na graničnim prijelazima, posebno na jugu i sjeveru naše zemlje.

Zbog izvođenja neophodnih radova na vijaduktu Bojnik, na dionici autoputa A-1 Sarajevo sjever-Lepenica, vozila saobraćaju jednom trakom. Na istoj dionici A-1, zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman kao i na mjestu radova (Ban Brdo), preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje. Na dionici A-1 Lepenica-Tarčin, zbog radova na potpornom zidu saobraća se preticajnom trakom, uz ograničenje brzine od 60 km/h.

Zbog izvođenja neophodnih radova na dionici magistralnog puta M-16.1 Klašnice-Prnjavor (u mjestu Hrvaćani), na ukrštanju magistralnog puta sa autoputem u zoni vijadukta Crkvište, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini.

Zbog izvođenja neophodnih radova na magistralnom putu M-18 Olovo-Kladanj (Karaula), na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

I na ostalim dionicama na kojima se izvode sanacioni radovi, saobraća se sporije uz obavezno poštivanje privremeno postavljene signalizacije.

Pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH na graničnim prijelazima Bosanski Brod i Bosanska Gradiška. Duga su zadržavanja na izlazu iz naše zemlje na graničnom prijelazima: Prisika, Doljani i Ivanica. Na ostalim graničnim prijelazima pojačana je frekvencija vozila, zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH