Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odlučilo je da od “Brčko Gasa”, firme bivšeg narodnog poslanika SNSD-a Đorđa Kojića, kupi 113. 000 KM vrijedan luksuzni automobil „Audi A6“, sa pogonom na sva četiri točka i sportskim sjedištima da bi ministru Dani Maleševiću vožnja bila udobnija, otkriva portal CAPITAL.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu CAPITAL-a, ugovor o kupoprodaji Audija A6 TDI Quattro S-Tronic, proizvedenog ove godine vrijedan je 96.495 KM, a kada se na to doda 16.404 KM PDV-a dobije se cifra kojom ministar plaća komforniju vožnju.

Ponuda “Brčko Gasa” bila je i jedina pristigla na konkurs za ovu javnu nabavku.

“Ponuda zadovoljava kvalifikacione uslove i prihvatljiva je budući da je ponuđač dostavio svu potrebnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima tendera”, stoji u odluci koju je 20. jula potpisao Malešević.

Interesantna je činjenica da je Ministarstvo prihvatilo ponudu “Brčko Gasa” kao ekonomski najpovoljniju. Tome treba dodati i podatak da je prodajno-servisni centar ove kompanije u Laktašima 16. januara ove godine svečano otvorio predsjednik RS Milorad Dodik, koji je istakao da je dugogodišnji prijatelj Đorđa Kojića, vlasnika “Brčko Gasa”.

CAPITAL je nedavno prvi objavio informaciju da je Maleševićevo ministarstvo raspisalo tender za nabavku automobila koji mora da specijalnu luksuznu opremu od senzora, zatamnjenih šajbi do sportskih sjedišta.

Prema tehničkim specifikacijama iz tenderske dokumentacije, koja je u našem posjedu, automobil treba da ima zapreminu motora od minimalno 2.900 kubika, a snaga motora minimalno 200 kW, dok je predviđena dužina vozila od 4,9 metara.

Provjerili smo, samo registracija za ovo vozilo košta skoro 2.000 KM, a kasko osiguranje više od 4.000 KM.

Kada je u pitanju dodatna oprema, tenderom se tražilo da vozilo minimalno ima sportska sjedišta naprijed kao i elektro podršku za leđa na prednjim sjedištima, elektronski program stabilizacije vozila, elektronsku parkirnu kočnicu, elektronsku asistenciju za vožnju u nagibu, automatski klima uređaj – 4 zone, senzor za svjetlo i kišu, tempomat, multifunkcionalni pokazatelj – info za vozača u boji.

Iako je tokom 2016. godine stvorilo za 10,8 miliona KM veće obaveze od budžeta kojim raspolaže, ministra Maleševića to očigledno nije zabrinulo.

Kupovina nakon ključa u bravu za 15 škola

Kupovina luksuznog automobila uslijedila je samo nekoliko dana pošto je Malešević rekao da će, zbog nedostatka đaka u Republici Srpskoj, biti zatvoreno 15 područnih škola.

“U skladu sa zakonskim propisima, ali vodeći računa o interesu učenika, išli smo ka najboljem rešenju. Zbog toga se ovako dugo razmatrala ova problematika”, istakao je Malešević.

Ministar je kritikovao i roditelje koji “sami utiču na ovakve odluke, jer djecu na nastavu vode u mjesta u kojima rade”. Takođe, istakao je i da će nekolicina prosvjetnih radnika ostati bez posla.

Ove školske godine u RS je upisano najmanje prvačića u istoriji, prvi put manje od 10.000 djece, piše Capital.ba.

Ministar u Vladi Srbije Ivica Dačić ocijenio je da je razgraničenje na ono “što je srpsko i što je albansko”, “jedno moguće trajno kompromisno rješenje” u dijalogu o KiM.

Dačić je u tekstu za “Blic” od ponedjeljka najavio je da će sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je i pokrenuo pitanje unutrašnjeg dijaloga o Kosovu i Metohiji, provjeriti mogućnost razgraničenja na tom prostoru.

“U dogovoru Srba i Albanaca to je jedno moguće trajno kompromisno rješenje, uz poseban status za naše crkve i manastire i uz Zajednicu srpskih opština na jugu Kosova. Ako se ispostavi da je to nemoguće, ili da je neprihvatljivo, neću biti nesrećan nego ću probati da dam doprinos u pronalaženju trajnog i realnog rješenja”, kazao je Dačić.

Po njegovim riječima, dijalog o Kosovu i Metohiji daje odgovor na pitanje “koliko smo zreli”.

“Kosovo jeste naša vrijednost ali samo u onoj mjeri u kojoj se i sami prema njemu tako ponašamo. Mi smo ti koji mu određujemo vrijednost i važnost uz samo jedan uslov, uslov svih uslova naše budućnosti. Ona ne smije da bude krvava i to mora da bude naša crvena linija”, naveo je Dačić.

Da li vara Čavara?

31 Srp 2017 Written by

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara našao se u središtu pozornosti javnosti nakon što je objavio da mu je 5. jula na autocesti Sarajevo – Zenica bio ugrožen život te da je meta nezakonitog praćenja i prisluškivanja.

Dok se čekaju rezultati istraga i odgovori nadležnih institucija, svjedoci smo eskaliranja političke, pa i institucionalne krize na državnoj i federalnoj razini. Šef izvršne vlasti Federacije BiH za Večerenji list kaže kako nam prijeti izvanredno stanje i poziva sve političke aktere na dogovor o pitanjima koja su u interesu svih građana i naroda.

Čavara kaže kako nema nikakvih službenih informacija o rezultatima istrage vezane uz njegovu prijavu da mu je 5. srpnja na autocesti Sarajevo – Zenica bio ugrožen život.

– Nažalost, nemam. Nisu mi dostavili nikakve nove informacije i raspolažem samo informacijama iz medija da je jedna osoba privedena i puštena nakon saslušanja, a da nije htjela reći tko je s njom bio u automobilu kojim je, uvjeren sam, netko htio ugroziti moj život. Ja sam dao policiji broj registracije vozila koje je izvelo niz čudnih radnji zbog kojih sam ja osjetio da mogu biti životno ugrožen i doći u bezizlaznu situaciju u podvožnjaku Bilješevo. Stalno me uvjeravaju da istraga ide u dobrom smjeru, ali ja nemam nikakvih dodatnih ili konkretnih informacija. Osam sam dana nakon incidenta održao konferenciju za novinstvo jer je, po mojoj procjeni, više od 300 osoba u uključenim MUP-ovima znalo za taj događaj, a da ni jedan medij nije objavio informacije o tome. Izgledalo mi je kao da se prikriva cijeli slučaj, a pri tome nije bilo ni informacija o rezultatima istrage. S druge strane, bilo je napisa u određenim medijima nekoliko dana prije spornog događaja koji su mi nalikovali na pripremu svega. Objavljivane su fotografije predsjednika Federacije u prometu, gdje se vide i registracijske pločice mog službenog vozila, kazao je Čavara za Večernji list.

Punu deceniju Tuzlanski kanton ne može da riješi višemilionski deficit u kantonalnom budžetu. Ponovo se poteže pitanje vraćanja duga po zaduženju kantona, kao način smanjenja zaduženosti. Akumulirani deficit u TK-u iznosi oko 56 miliona maraka.

Višemilionski deficit u kantonalnom budžeta počeo je 2008. godine. Tada je iznosio oko 35 miliona maraka. Da bi to sanirala, tadašnja Vlada se kreditno zadužila, a otplata je počela 2010. godine. No, deficit je rastao i 2013. godine dostigao vrhunac od oko 100 miliona maraka. Kreditnim zaduženjem od 20 miliona maraka kod komercijalnih banaka i prolongiranjem otplata ranijih kredita, čiji je garant Federacija, aktualna Vlada je, kako tvrdi, smanjila akumulirani deficit na oko 56 miliona maraka.

“Radi se o realizaciji kredita od 20 miliona koji je započeo još u vrijeme ekspertne Vlade i radi se o prolongiranju vraćanja kredita od 10 miliona za Plavu bolnicu. Nije smanjen deficit, nego su naše obaveze prolongirane za naredni period”, objašnjava Dževad Hadžić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini TK-a.

Najveći finansijski teret u kantonalnom budžetu su otplate kreditnih zaduženje iz ranijih godina koje su ove godine stigle na naplatu.

“Stvorene su dugoročne obaveze u značajnom obimu, što se, evo, na neki način reflektuje sada po osnovu domaćeg i ino zaduženja koje je ove godine kulminiralo sa 20 miliona i 860 hiljada otplata. Već slijedeće godine imamo 18 miliona”, ističe ministar finansija Jakub Suljkanović.

Zbog toga opozicija predlaže da se hitno izmijeni Zakon o dugu i zaduženju čime bi se, kako kažu, konačno mogao riješiti akumulirani deficit.

“Mislim da bi rješenje bilo izmjena tog zakona na način da se raspodjela prihoda vrši prije nego što se vraćaju krediti, a da svaki kanton vraća onaj dio kredita koji je realizovan na nivou kantona. Time bismo TK doveli u povoljniji položaj. Mislim da bismo dugoročno mogli da napravimo dobar iskorak kada je u pitanju sanacija deficita”, tvrdi Hadžić.

Ukoliko se to ne desi, Vladi su vezane ruke, jer novi rezovi u kantonalnom budžetu više nisu mogući.

“Nećemo biti u situaciji da ove dvije naredne godine u tako značajnom obimu smanjimo potrošnju jer smo kroz ove dvije godine, da tako kažem, dotegnuli sve te rashode koliko smo mogli neki nivo koji omogućava da organi normalno funkcionišu, da se ne ugrozi njihova funkcija”, upozorava Suljkanović.

Iz CCI-ja upozoravaju da su sve dosadašnje Vlade činile greške koje plaćaju građani i porezni obveznici u ovom kantonu.

“Evidentno je da dugogodišnji problem nije riješen na strateški način. Nemamo strategiju upravljanja dugom, nemamo strategiju upravljanja cjelokupnim finansijama u kantonu”, podsjeća Muris Bulić, projekt-menadžer ove organizacije.

Iz Vlade TK-a očekuju da bi svi krediti mogli biti vraćeni do 2027. godine, kada bi se ponovo mogli kreditno zadužiti i kratkoročno riješiti akumulirani deficit.

Priča o verziji federalnog USKOK-a ponovo je aktuelna i to nakon što Predstavnički dom Parlamenta nije prihvatio da se odgodi primjena Zakona o suzbijanju korupcije do kraja godine. Znači, na federalni USKOK još ćemo čekati, jer razloga zbog kojih se ne ide u primjenu zakona usvojenog 2014., kažu, ima mnogo.

Ključni razlog je neuspostava posebnog odjela Vrhovnog suda i Tužilaštva FBiH za korupciju, organizovani i međukantonalni kriminal. Dalje - to je nedostatak novca za smještaj i plaće novih tužilaca, sudija i popratne administracije. Zbog ovoga primjena se često prolongira. Iz Vlade tvrde - nije lako osigurati sve potrebne mehanizme.

I dok se čeka da zaživi institucija popularnog naziva federalni USKOK, sadašnja i prošla Vlada međusobno se optužuju za gubljenje bitke protiv korupcije. Iz SDP-a, koji je bio na čelu prošle Vlade, tvrde da su ostavili novac za zapošljavanje potrebnih sudija i tužilaca u budžetu za 2015. u iznosu od 3,3 miliona KM koje aktuelna Vlada nije željela utrošiti.Tvrde,u Tužilaštvu nije imenovan niti jedan novi tužilac, dok je sud imenovao troje sudija, od kojih niti jedan nije primljen u posebni odjel - jer on nije ni uspostavljen.

«Ne samo da ne želi da opremi poseban odjel nego i postojeća sredstva koja su predviđena u budžetu ne želi da utroši u tu namjeru», tvrdi Elvir Karajbić, predsjednik Kluba SDP-a Parlamentu FBiH.

Iz SDA su podržali prologiranje roka za primjenu, ali tvrde da je Vlada trebala naći način da primijeni zakon, a ne da nanovo traže izmjene i prolongiranja.

Predsjednik parlamentarnog Kluba SDA Ismet Osmanović smatra da je krajnje vrijeme da Vlada primijeni zakon, da bude implementiran u praksi, da se osnuju pravosudne institucije.

Iz HDZ-a kažu da je ovo krupna oblast i da za nju jednostavno treba vremena.

«Nije baš jednostavno ostvariti preuvjete koji su nužni za provedbu zakona i to je razlog zašto se provedba prolongira pomalo», pojašnjava Jozo Bagarić, predsjednik Kluba HDZ-a BiH.

Kada će se, kako je i predviđeno, naći u rukama posebnog odjela Vrhovnog suda, još je neizvjesno, ali prema procjenama, kad se odjel formira čeka ih rješavanje gotovo 2 hiljade predmeta.

Muška juniorska košarkaška reprezentacija Bosne i Hecegovine ostvarila je drugu pobjedu na Evropskom prvenstvu u Slovačkoj.

Nakon pobjede u prvom kolu nad aktuelnim prvacima Evrope Francuzima, izabranici selektora Borisa Džidića danas su u Bratislavi, u drugom kolu D-grupe EP-a, savladali domaćina Slovačku sa 73:68 (18:13, 18:18, 15:15, 22:22).

Selekciju BiH predvodili su Sani Čampara sa 20 poena, Emir Čerkezović sa 15 poena i devet skokova te Njegoš Sikiraš sa 14 poena. U posljednjem kolu prve faze takmičenja juniori BiH 1. augusta igraju protiv Latvije. Nakon dva kola BiH je u vodstvu sa četiri boda, po tri imaju Francuska i Latvija, a Slovačka je posljednja sa dva boda.

Meteorolozi su za danas izdali narandžasti meteoalarm za šire područje BiH.

Za područje Banja Luke, Bihaća, Mostara, Prijedora, Sarajeva, Trebinja i Tuzle danas je, zbog visokih temperatura zraka, na snazi narandžasti meteoalarm.

Upozorenje se odnosi na period od 14 do 17 sati, navodi Federalni hidrometeorološki zavod BiH.

Narandžasti meteoalarm znači da su najavljene vremenske prilike opasne, u ovom slučaju zbog ekstremno visokih temperatura.

Za područje Foče i Višegrada izdat je žuti meteoalarm zbog grmljavine i pljuskova.

Žuti meteoalarm označava potencijalno opasne vremenske prilike koje nisu neuobičajene, ali je potreban oprez pri obavljanju aktivnosti koje su izložene meteorološkim rizicima.

Bijeljinska "Bobar banka" je od 2015. godine, kada je pokrenut likvidacioni postupak, samo na troškove desetine advokata koji je zastupaju u brojnim sudskim sporovima potrošila više od 2,2 miliona KM.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu banjalučkog poslovnog portala “Capital”, troškovi advokatskih usluga u postupku likvidacije iznosili su oko 2,1 milion KM.

Dok je ovim postupkom rukovodio likvidacioni upravnik Mile Maksimović, bilo je angažovano čak 11 advokatskih kancelarija.

Trošak za advokatske usluge u 2015. godini je iznosio oko 740.000 KM, u 2016. bio je 1,2 miliona KM,a do 21. januara ove godine potrošeno je oko 104.000 KM, piše Capital.

U ovom dvogodišnjem unosnom biznisu najbolje je prošla advokatska kancelarija Slobodana Govedarice, koja je inkasirala oko 1,2 KM, navodi "capital".

Tokom stečajnog postupka za „Bobar banku“, od 25. januara do 25. jula ove godine, advokati su u džep stavili oko 116.000 KM.

Pojedini članovi Odbora povjerilaca banke već sada javno postavljaju pitanje o svrsishodnosti vođenja skupih parničnih postupaka u situaciji kada je izvjesno da se veliki broj kredita ne može naplatiti.

Navodi seda je "likvidacioni postupak predugo trajao, te da su u tom periodu mnogi dužnici 'razdužili' svoju imovinu na najbliže srodnike, kumove, prijatelje ili nepoznate osobe koje odavno već nemaju adresu na području RS".

Pitaju se šta su radili istražni organi i tužilaštva u vrijeme likvidacionog postupka i zbog čega se dozvolilo da dužnici nekažnjeno "izvuku" imovinu.

Bosna i Hercegovina je talac prebacivanja odgovornosti za neučinjeno. Još je na snazi deklarativna podrška evropskim integracijama, jer se svako malo probijaju rokovi i traže ustupci. Uprkos kritikama iz Brisela, naši lideri ne mogu sjesti ni za isti sto. Tako ćemo rezultate mehanizma koordinacije sačekati, jer je rok za odgovore na Upitnik Evropske komsije, koji je uslov za kandidatski status, pomjeren do kraja septembra. Ko se pravda, a ko zaboravlja da je ranije donio odluke koje sada kritikuje?

"Crvenimo se svaki put kad se moramo pravdati, i mnogo više od toga. Naravno da se osjećate kao malo dijete kad se morate pravdati za nešto što je krajnje jednostavno, dostižno, nije to tako teško da se ne možemo dogovoriti" - tako kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji se nije crvenio kao malo dijete kada je govorio o brojnim prilikama koje smo propustili kao što je posljednja: pola milijarde maraka i ulazak u transportnu zajednicu.

Nije se crvenio ni pred zvaničnicima u Briselu jer je prvi dan predsjedavanja bio upravo tamo, želeći iz prve ruke da informira evropske zvaničnike - i nije impresionirao.

"BiH pravi taoca sama od sebe. Političari, zbog svoje nesposobnosti da se dogovore uime evropske budućnosti - a to je jedino pitanje koje ima značajnu podršku svih u BiH, ustvari su izolirali BiH čak i od ostalih država u regionu", ocijenio je Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova Slovačke.

Dok EU iskazuje razočarenje što nismo potpisali međunarodni sporazum, nameće i stare uslove kao što je zakon o akcizama na gorivo, bh. političari se optužuju zbog novog debakla BiH na međunarodnoj sceni. U međuvremenu se pomjera rok za odgovaranje na upitnik Evropske komisije. No, to nikoga ne zabrinjava, uprkos tome što su zemlje regije taj posao završile za četiri ili čak dva mjeseca. Problem je mehanizam koordinacije.

"Moraju znati i ovi u Evropi da neće biti upitnika ni bilo čega drugog dok se mehanizam koordinacije ne uspostavi, a to znači pravila procedure i pravilnici i ostale stvari koje jasno preciziraju kako se dolazi do jedinstvenog stava u BiH", poručio je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

A zaboravio je da je upravo on bio taj koji je prošle godine donio odluku o uspostavi mehanizma koordinacije i da predstavnici RS-a učestvuju u radnim grupama tog istog mehanizma koordinacije kojim se ponosi Vijeće ministara.

"U okviru implemetacije odluke u sistemu koordinacije formirana su sva tijela - Kolegij za EU integracije, Komisija za EU integracije i radne grupe za EU integracije", kazao je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Zvizdić nije uspio uvjeriti parlamentarce da je 2016. bila najuspješnija ikad u evropskim integracijama, a Vijeće ministara je u međuvremenu dalo novi rok za završetak Upitnika – kraj septembara. Članova u radnim grupama je previše, a treba postići saglasnost o 3.242 pitanja. Još jedno pitanje je: hoćemo li bez crvenila zaslužiti kandidatski status do 2018?

U okviru 2. kola Premijer lige BiH Radnik je na Tušnju porazio Slobodu 0:1. Oba tima imali su dobre prilike da punog plijena napuste tuzlanski travnjak, no na kraju sretiniji su bili Bijeljinci

Važno je napomenuti da je Sloboda od 76. minute igrala sa igračem manje nakon što je Krpić dobio direktan crveni karton poslije nesportskog starta nad Beširevićem. Gol odluke postigao je Đurić u sudijskoj nadoknadi vremena.

Za Radnik su ovo velika tri boda sa teškog gostovanja u gradu soli, dok je pred Slobodom težak period. Naredna dva kola gostuju, a onda im na Tušanj dolazi šampion Zrinjski.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH