Izdvojeno

Izdvojeno (1744)

BiH, zemlja kafana

13 Tra 2017 Written by

Broj novoosnovanih firmi u posljednje tri godine u BiH je u porastu. Od početka 2016. do marta ove godine registrovano je 16.882 nova preduzeća. Najveći broj registrovan je u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, a skoro svako deseto je iz oblasti ugostiteljstva. Slijede neke druge uslužne djelatnosti kao i održavanja i popravka vozila.

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da ovo samo pokazuje strukturu bh. privrede.”Narod uvijek sjedi u kafanama, i to vidimo. Makar jedan čaj, jedna kafa. A, što se tiče vozila, i kad gorivo poskupi, točiće se za dvadeset maraka, ili će se smanjiti porcija hljeba i mesa, da bi se moglo voziti. To je slika sredine i privredne strukture ove zemlje“, objašnjava Cenić, piše RSE.

Ako se zna i da se najveći broj političkih događaja u Bosni i Hercegovini dešava u ugostiteljskim objektima, ne iznenađuje što i za strance ovo postaje zemlja kafana.Samo u Banjaluci, gradu koji prema posljednjem popisu iz 2013. godine, ima 185.000 stanovnika, ima više od 1.000 kafića i barova.

Za Banjalučane otvaranje uglavnom ugostiteljskih objekta je očekivano jer osigurava sigurnu zaradu bez mnogo muke.„To je fenomen u BiH koji primjećujem u Banjaluci jer tu živim i radim – bez obzira koliko da je teška materijalna situacija, svi ugostiteljski objekti rade i stalno su puni. Ti ljudi koji otvaraju očigledno imaju neki profit inače to ne bi radili. Koje pare se tu troše, ja nisam sigurna, ali sigurno da pazar tu ostaje“, kaže Brankica Spasenić.

Nedeljko Vasilić dodaje: „Svi govore kriza je ali uvijek se nađe nešto novca za kafu ili pivo. Kafane imaju uspone i padove ali će se sigurno održavati. Kako-tako.“

Profesor Aleksa Milojević sa Ekonomskog instituta u Bijeljini ističe da osnivanje velikog broja malih firmi u BiH orijentisanih uglavnom na uslužne djelatnosti neće popraviti ekonomsku situaciju u zemlji.„Zapad, na masovnoj akcionarskoj svojini, u samo jedan posto velikih preduzeća pravi 80 posto svog bogatstva. U 95 posto malih preduzeća Zapad pravi svega pet posto bogatstva, tako da ova masa malih preduzeća bez oslonca na krupna preduzeća je naš potpuni ekonomski kraj“, kaže Milojević.

Građani Sarajeva takođe misle da se sa otvaranjem ugostiteljskih objekata pretjeruje i da je i to jedan od razloga odlaska sve više mladih iz ove zemlje.Dok i u BiH ne dođe do stvaranje velikih proizvodnih preduzeća neće biti ni ekonomskog napretka, a i osnivanje velikog broja malih firmi svake godine je upitno, naglašava Milojević.„Velikim dijelom ova nova preduzeća se osnivaju kako bi se izbjeglo plaćanje obaveza starih propalih preduzeća. Ugasi se staro preduzeće osniva se novo, na drugo ime“, smatra Milojević.

Ovo potvrđuju i podaci Centralne banke BiH. Sa 3. aprilom ove godine u Bosni i Hercegovini ima skoro 72.000 blokiranih računa, a samo od početka 2016. i prva tri mjeseca 2017. godine blokirano je skoro 11.500 računa.

Tijelo prve američke sutkinje islamske vjeroispovijesti pronađeno je u srijedu navečer u rijeci Hudson, u saveznoj državi New York, saopštila je policija.

Tijelo Sheile Abdus-Salaam (65) je pronađeno je dan nakon što je prijavljen njen nestanak. Tijelo je identificirao suprug, nakon što je policiju pozvao jedan od očevidaca koji je uočio tijelo u rijeci.

Policija je saopštila da će medicinski vještak utvrditi uzrok smrti.

Sheila Abdus-Salaam je 2013. godine imenovana i kao prva Afroamerikanka u najvišoj državnoj sudskoj instanci. Imenovao ju je guverner Andrew Cuomo koji je izrazio saučešće porodici premule.

"Svojim spisima, mudrošću i nepokolebljivim moralnim kompasom, bila je snaga dobrote čija ostavština će se osjetiti u godinama koje dolaze", izjavio je Cuomo.

Abdus-Salaam je diplomirala pravo na Univerzitetu Columbia, a 1993. je izabrana u Vrhovni sud New Yorka. Dvadeset godina kasnije inaugurisana je u Žalbeno vijeće, jednu od najvažnijih državnih sudskih instanci.

U mnoštvu informacija oko Agrokora, mnogima koji ih ne prate iz minute u minutu nije posve jasno što se događa. Poslovnom savjetniku Marku Rakaru postavili smo četiri ključna pitanja oko budućnosti Agrokora, njegovog vlasnika Ivice Todorića i nas, poreznih obveznika.

1. Hoće li Ivica Todorić izgubiti vlasništvo nad Agrokorom?

Agrokor je u ovom trenutku još uvijek Todorićev i ostat će njegov do sklapanja nagodbe. Kada se sklopi nagodba, sasvim je izvjesno da će se jedan solidan dio potraživanja banaka i vlasnika obveznica te dijela dobavljača pretvoriti u vlasnički udio. Tada će se Todorićev udio u vlasništvu smanjiti.

Recimo, ako dug iznosi 50 milijardi kuna, možemo pretpostaviti da će 15 milijardi kuna biti pretvoreno u vlasnički kapital. U nekim kompanijama kao što je Ledo, Todorić nije apsolutni vlasnik, tu su i mirovinski fondovi. Bude li se mijenjala vlasnička struktura, to bi se moglo dogoditi u Agrokoru dd i nizozemskoj kompaniji koja je vlasnik Mercatora. Todorićevo će se vlasništvo značajno razvodniti, no vjerojatno će ostati neki udio. Vjerujem da neće biti ni blizu 50 posto.

2. Hoće li porezni obveznici snositi teret spašavanja Agrokora?

Ne vidim da država može osobito sudjelovati u sanaciji. Izgleda da je porezni dug naplatio, a sanacija državnim novcem bila bi protivna europskim pravilima. Čini mi se da je Lex napravljen na granici dozvoljenog. Teoretski bi trošak za porezne obveznike mogao nastati ako bi se netko od vjerovnika žalio i tražio naknadu od države. Ipak, vjerujem da je potrošeno dosta vremena kako bi se takvo nešto spriječilo.

3. Hoće li Todorić biti kazneno procesuiran?
Pokrenuti su izvidi, a znamo da su se Rusi žalili da su izvješća netočna, a sumnju u točnost izrazio je i povjerenik Ramljak. Koje bi poslovne transakcije mogle biti interesantne istražiteljima?

Ako postoje nepravilnosti u izvješćima, vjerujem da su se događale u Agrokorovim kompanijama, a ne u Agrokoru dd. Todorić nije direktor, dakle nije odgovorna osoba u Konzumu i drugim kompanijama. Revizori također snose dio odgovornost, kao što jamče imovinom za svoja mišljenja. U Agrokoru je radila jedna manja revizorska kuća, što je neobično za tako veliku kompaniju. Pitanje je hoće li ikad više moći raditi. Nakon skandala s Enronom, kompaniji Arthur Anderson koja je radila za njih država je zabranila rad.

Istražitelji će vjerojatno provjeravati jesu li nekretnine ili neka druga imovina prodavani po tržišnim vrijednostima ili je trgovina bila u svrhu prikrivanja njihovih obaveza. Na primjer, on je prodavao tvornicu Juicy Staniću, a otkrije li se da je tvrtka bila preplaćena s 50 umjesto 14, moguće da se radilo o prikrivenom kreditiranju Agrokora, a da je ovaj zauzvrat dobivao bolje uvjete na polici.

4. Može li u tom scenariju Todorić ostati i bez privatne imovine?

Prvo, postoji koncept proboja pravne osobnosti. Dakle, mogao bi ako bi se dokazalo da su članovi uprave radili s namjerom prevare. Drugo, PIK obveznice koje su koristile za kupnju Mercatora najvjerojatnije uključuju kao jamstvo ne samo dionice Agrokora, nego i njegovu privatnu imovinu.

Ruski novinar Boris Zemcov danas je u Višegradu priznao da je u ratu pucao po ljudima u Bosni i Hercegovini.

Dva desetljeća poslije, kako za sebe kaže ruski dobrovoljac, ponovo je u BiH.

"Bez obzira što je od tada prošlo 25 godina i što nismo više mladi kao što smo onda bili, ako bude potrebna pomoć braći Srbima mi ćemo i sad doći", kazao je Zemcov.

Šta ste tada radili ovdje u BiH, koja je vaša uloga bila?

"Po zanimanju sam novinar, ali sam ovdje bio u ratu sa kalašnjikovim", odgovorio je Zemcov.

Dakle ratovali ste, pucali ste ovdje po ljudima?

"Da".

Podsjetimo, na brdu Grad kod Višegrada danas je otkriven krst posvećen stradalim ruskim dobrovoljcima koji su se tokom rata borili na strani Vojske RS.

Prema nekim procjenama, u BiH ih je tokom rata bilo 700 ruskih dobrovoljaca, poginulo je 37, od kojih sedam upravo na području VIšegrada.

U srijedu navečer su odigrane tri utakmice Lige prvaka, a pobjede su upisali Monaco, Atletico Madrid i Real Madrid.

Bayern - Real Madrid

Arturo Vidal je doveo Bavarce u vodstvo u 25. minuti nakon ubačaja iz kornera. Isti je igrač u sudačkoj nadoknadi mogao zabiti i drugi pogodak, no promašio je kazneni udarac. Točnije, prebacio je vrata. Kazna je stigla u 48. minuti kada je Cristiano Ronaldo zabio za 1-1.

Novi problemi za Bayern stigli su u 61. minuti kada je 'pocrvenio Javi Martinez. Španjolac je u razmaku od četiri minute zaradio dva žuta kartona, oba zbog prekršaja nad Ronaldom. Potpuni preokret dogodio se u 77. kada je Ronaldo zabio svoju drugi gol na utakmici, te stoti u europskim natjecanjima.

Atletico - Leicester

Atletico je u Madridu daleko teže nego što se očekivalo pobijedio Leicester City 1-0. Pobjednika je odlučio Antoine Griezmann pogotkom iz jedanaesterca u 28. minuti.

Borussia Dortmund - Monaco

U susretu koji se trebao igrati u utorak, ali je zbog terorističkog napada na autobus s igračima njemačkog kluba pri dolasku na Westfalen stadion, prebačen na srijedu, Monaco je na gostovanju pobijedio Borussiu Dortmund 3-2 načinivši veliki korak prema plasmanu u polufinale.

Policija je bila na oprezu zbog mogućih novih napada, te je poduzela dodatne mjere osiguranja. Navijači su detaljno pregledavani prilikom ulaska na tribine, a oko stadiona raspoređeno je mnoštvo 'plavaca'.

Igrači Borussije istrčali su na travnjak u majicama s imenom suigrača Marca Bartre, koji je ozlijeđen u sinoćnjem bombaškom napadu. Španjolac je danas operiran i uspješno se oporavlja, a uoči utakmice poslao je i poruku podrške svojim suigračima. Na njegovu, ali i žalost brojne vojske navijača njemačkog kluba, Monaco je slavio.

Golove za Monaco zabili su Kylian Mbappe (19, 79 i Sven Bender (35-ag), dok su strijelci za njemački sastav bili Ousmane Dembele (57) i Shinji Kagawa (84). Monaco je imao i jedanaesterac, ali je Fabinho u 17. minuti promašio cijeli gol.

Situacija u Bosni i Hercegovini 25 godina od početka rata je i danas tema nekih medija na njemačkom jeziku. Austrijski Der Standard ocjenjuje da je „situacija i dalje deprimirajuća“.

Tomas Braj u bečkom dnevniku Standard analizira situaciju u postratnoj BiH i piše između ostalog i o naporima za obnovu zemlje: „Međunarodna zajednica, a prije svih EU i SAD, izdvojile su milijarde evra za mirovni proces i pomirenje naroda. Čitava vojska diplomata i eksperata je odlučila da pomogne: pored organizacija poputz OEBS-a, UNHCR-a, UNICEF-a, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u to su bile uključene nebrojene nevladine organizacije, političke fondacije i ogroman broj organizacija za razvojnu pomoć koje su otvorile svoje kancelarije u ovoj maloj balkanskoj zemlji. No, uprkos svim naporima situacija je i dalje deprimirajuća."

Braj piše i o aktuelnoj situaciji: "Zbog teške ekonomske i socijalne krize demoralisani ljudi reaguju masovnim iseljavanjem. Posljednji popis stanovništva je pokazao da je skoro četvrtina predratnog stanovništva napustila zemlju. A ovaj trend se nastavlja s obzirom na to da praktično niko više ne vjeruje u oporavak srednje klase društva. Konkretne brojke o tome kokliko ljudi godišnje napusti zemlju nisu dostupne. Ali, upravo nedostatak ljekara i medicinskog osoblja u cijeloj zemlji čini to uočljivim s obzirom na to da su mnogi od njih svoj put pronašlii u Austriji i Njemačkoj, Švajcarskoj, skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji. Srbi u svom dijelu države teže odcjepljenju i pripajanju susjednoj „republici matici" Srbiji. (...) S druge strane tanka muslimanska većina u državi ni u kojem slučaju ne želi da dopusti da Srbi napuste državni savez. Naprotiv. Oni streme jačanju savezne države prema motu – 'jedna osoba jedan glas'. A do sada su skoro sve odluke ustavom uređene tako da, kada je riječ o važnim pitanjima, uvijek moraju da se saglase sva tri većinska naroda. Odlučujući pak procesi su u tom slučaju skoro nemogući s obzirom na to da uvijek jedna strana može da uloži veto i tako spriječi donošenje važnih odluka. I na kraju bi sada i Hrvati, koji su do sada zajedno s Bošnjacima vladali u drugom dijelu zemlje ('Federaciji'), da dobiju više samostalnosti uspostavom trećeg, hrvatskog entiteta."

Do promjene može doći samo pritiskom iz SAD i EU
Standard piše i kako su „partije godinama organizovane po mafijaškom sistemu", a zapravo citira direktora bh. ogranka organizacije za ljudska prava Transparensi internešenal (TI), Srđana Blagovčanina. Poznati političar i sociolog još iz vremena Jugoslavije Žarko Papić govori o tome na sličan način: 'To su karteli-organizacije. Don ili kum ne može da se povuče sa svoje funkcije jer će u protivnom čitav kartel da se uruši'. Partije su organizovane kao neprijatelji demokratije, one su izvor korupcije i vladaju svim dijelovima države, društva i privrede. Dominiraju kako pravosuđem tako i medijima. A skoro da nema istinskog ideološkog sukobljavanja među partijama jer se njihova interesna područja rafinirano graniče jedna s drugim. 'A sve dok se partije ne reformišu, neće doći ni do kakvih drugih reformi', smatraju malobrojni kritički nastrojeni naučnici i publicisti koji nisu bliski ovim kartelima. No, temeljne promjene se ne mogu ni očekivati. U državnim institucijama je zaposleno 230.000 ljudi, što je broj koji zajedno sa porodicama i poznanicima čini oko milion lojalnih birača. A kod oko tri miliona ljudi s pravom glasa, i izlaznošću koja je u posljednje vrijeme bila oko 50 odsto, to je dovoljno za izbornu pobjedu."

Tomas Braj, šef regionalnog biroa njemačke novinske agencije 'dpa' za jugoistočnu Evropu, završava opširnu analizu u bečkom Standardu time kako je „Bosna i Hercegovina talac sopstvene prošlosti". „Postoji još jedan drugi preduslov bez kojeg BiH neće izaći iz ćorsokaka za koji je sama kriva. Nepartijska ličnost, pravnik Vehid Šehić koji u Tuzli vodi 'Građanski forum', kaže: 'Bez prerađivanja prošlosti zemlja nema budućnost. Bosna i Hercegovina je talac sopstvene prošlosti jer je izgradnja mira prepuštena ljudima koji su aktivno učestvovali u ratu. I onda se postavlja logično pitanje: kako će sada da postignu mir oni čija je politička ideologija 90-ih uništila mir?' I: 'Do promjene situacije u BiH neće doći sve dok za vladajuće političke oligarhije nisu karakteristični svaki vid korupcije i organizovanog kriminala.' A promjena mišljenja u zemlji može da dođe samo pritiskom iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije koje su do sada bile previše popustljive prema ovim 'pseudoelitama'", zaključuje Tomas Braj u listu Standard.

Informacija da se čelni ljudi Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve češće suočavaju s pojavom da im se na konkurs za posao prijavljuju ljudi iz BiH koji imaju falsificirane diplome, posebno iz Gračanice, izazvala je veliku pažnju u ovom gradu. Ljudi na ulici, u kafićima već dugo javno govore da se diploma, posebno ona za radnička zanimanja, može kupiti za 500 do 1.500 KM, ali ne samo u ovom gradu već i šire.

Bila SIPA

Nakon što je “Avaz” jučer objavio ovu priču, naša ekipa posjetila je Mješovitu srednju školu (MSŠ) i Privatnu ustanovu Centar za obrazovanje odraslih u Gračanici, iz kojih su nam rekli da ne žele komentirati šta je nekad bilo i je li neko ranije kršio zakon, već samo trenutno stanje u ovim ustanovama.

- Naša škola ima 15 zanimanja i pohađa je 1.500 učenika, a organiziramo i vanredne ispite za odrasle. Bilo je i ima zahtjeva za provjeru validnosti, odnosno ispravnosti diploma koje izdajemo. Na pojedinim zahtjevima uočavali smo očite falsifikate u kojima su zloupotrijebljeni ime i pečat naše škole. Sasvim je izvjesno da falsifikata ima, jer se danas, izgleda, sve može falsificirati i time se trebaju baviti nadležni organi i institucije - rekao nam je direktor MSŠ-a Redžo Alihodžić.

Samir Gazibegović, direktor Centra za obrazovanje odraslih, koji u ovom gradu radi sedam godina, kaže da iz hrvatske agencije i njima stižu redovni zahtjevi za provjere ispravnosti diploma.

- Nijedna diploma izdata u našem centru do sada nije bila sporna. Bili su kod nas iz SIPA-e i provjeravali ispravnost jedne diplome izdate u Modriči, ali to je tako kada treba neko da se zaposli u državnoj službi, da se provjeri ispravnost diplome i tu ništa nema sporno - rekao nam je Gazibegović.

Veći centri

Iz Agencije su naveli da je, nakon Gračanice, za koju kažu da je rekorder sa 25 falsificiranih diploma, ova pojava najviše izražena kod kandidata za posao koji dolaze iz većih centara, i to Sarajeva, Tuzle, Travnika, pa onda i Bihaća, Sanskog Mosta…

Načelnik Policijske uprave Gračanica Safet Ibrahimović rekao nam je da je policija procesuirala jednu osobu iz Doboj-Istoka koja se bavila falsificiranjem diploma.

- Što se tiče MSŠ-a i Centra za obrazovanje odraslih, nije utvrđeno da se neko od uposlenih u ovim ustanovama bavio falsificiranjem diploma - kazao nam je Ibrahimović.

Posao za policiju
U Ministarstvu za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona kazali su nam da su za njih diplome u ove dvije škole relevantne, a da je do poslodavca koga će primiti u radni odnos.

- Nažalost, postoje osobe, bolje rečeno kriminalci, koje se bave krivičnim djelima falsificiranje diploma, ne samo srednjoškolskih već i fakultetskih. Zbog toga od pravosudnih institucija tražimo daleko strožije kazne za sve učesnike u ovim nečasnim radnjama. Mjesta gdje se falsificiraju diplome treba otkriti policija i u korijenu sasjeći tu pojavu, za koju su krivi i oni koji falsifikatorima daju novac - rekla je pomoćnica ministra Mersija Jahić.

Novi blog Slobodana Vaskovića prenosimo u cijelosti:

Priču mi je poslao prijatelj; Objavljujem je bez ikakvih pormjena i mojih komentara (S.V.). Istinit događaj zapisan po priči jednog drvoprerađivača sa istoka

Poslije mnogo muka uspio sam nekako da dođem do Milorada Dodika. Moja veza u Kabinetu mi javi dan i vrijeme kad će me primiti. Da ne zakasnim dođoh naveče, zanoćih u Banjaluci i sat prije zakazanog termina pojavih se u Kabinetu. Primi me.

– Zdravo, šta ima kod tebe? Kako ide?
– Dobro je, kako ste Vi, došao sam da Vas zamolim da…
– Znam! Kol'ko ti oblovine treba?
– Koliko god da mi date ja ću preraditi, moji kapaciteti su…
– Dobro, dobro, nemam ja vremena za detalje, sad ćemo to završiti.

Uze mobilni telefon i okrenu broj.

– Mariću, doći će ti danas jedan čo'ek, naš je, daj mu kol'ko traži oblovine, jes’ čuo? Ajd’ zdravo!

Istog dana primi me i Marić.
– Dobar dan, šalje me g. Dodika da mi date…
– Znam, znam zvao me, on misli da to ide samo tako, šta ako nema oblovine?

Izvadih koverat sa parama i stavih na sto.
– Ma dobro, nije baš da nema nikako, naći će se nešto…
– Za koliko je ovo kubika?
– Za hiljadu.
– Dobro, javi se direktoru šumarstva i reci da te ja šaljem. Nemoj da ti vrda, kaži mu da sam ja naredio da ti da robu!

Poslije nekoliko sati vožnje stigoh. Direktor ŠG me odmah primi. Rekoh mu da me šalje generalni Marić.
– Ma ja, oni samo tako šalju meni, k'o da smo mi jedino šumarstvo, samo narede, a šta ako ja nemam robe na stanju?

Izvadih koverat sa parama i stavih na sto.

– Ma ima nešto, naći će se, ne znam hoće li sva količina, javi se šumarima i reci im da sam naredio da ti se otpremi 150 kubika.

Čekao sam sedmicama. Prve je pao snijeg i oblovina se nije mogla izvlačiti. Druge sedmice su mi rekli da je veliko blato, da ne mogu mašine da se kreću po šumi. Treće sedmice umrla je baba jednom od šumara sa tog rejona. Četvrte sedmice krenuo je utovar. Odveo sam šumare i otpremača u kafanu da ih počastim. Doručkovali smo i popili par pića. U tom konobar poče skidati jagnje sa ražnja pred kafanom. Zamirisa i polje i kafana.

– Bi li vi mogli mao vruće jagnjetne?
– Čuj bil’ zdrav se ne pita!? Malo bubrežnjaka, ostalo rebra. Može i malo butića i komadić plećke.

Naručih i jagnjetinu, popih piće, platih i vratih se kući. Radnici zaduženi za prijem robe rekoše mi da je na fakturama 150 kubika a da je stiglo 148, fale 2 kubika. Nazvah šumara.

– Aaaa, ti si, šta ima, valja li roba?
– Valja, ali fale mi 2 kubika.
– E je*iga gazda, nije to do nas, šta si se stisn'o, takva gazdurina, što nisi onim ženama u računovodstvu odnio bar po čokoladu, to su ti one napravile zvrčku, nismo mi.

Marc Bartra je sinoć nakon napada na autobus Borussije na putu ka stadionu Signal Iduna Park sa tri eksplozivne naprave uspješno operisan.

Podsjetimo, tri eksplozije su se desile na putu igrača Borussije ka Westfalenu gdje su trebali igrati protiv Monaca prvu četvrtfinalnu utakmicu Lige prvaka.

Od siline eksplozija staklo na zadnjem dijelu autobusa se sasulo, a jedini je stradao Marc Bartra kojem je staklo pao na desnu ruku, te mu je tom prilikom slomljen palac.

Osim operacije kosti, Bartri su iz ruke izvađene i krhotine stakla.

"Svi smo šokirani i svi smo uz Marca. Želimo mu brzi oporavak, a današnju utakmicu ćemo igrati za njega“, izjavio je kapiten Borussije Marcel Schmelzer.

Utakmica Borussia - Monaco igra se večeras od 18:45 sati.

BiH je samo u posljednjih pet godina uzela od svojih građana oko 3,5 milijarde maraka samo na osnovu akciza i putarina na gorivo. Sudeći prema željama vladajuće garniture, i to im je bilo malo.

Koliko je to novca najbolje se može prikazati kroz izgrađene autoputeve u BiH, koji će se još dugo godina otplaćivati po osnovu podignutih kredita. Naime, svi dosad izgrađeni autoputevi u Republici Srpskoj, odnosno dva autoputa, mogli su se napraviti od novca iz akciza na gorivo prikupljenog u samo jednoj godini.

Ili, da budemo precizniji, nešto više od 70 kilometara autoputeva u RS se moglo napraviti za pet godina samo od prikupljenog novca po osnovu prihoda od putarine za izgradnju autoputeva, koju građani plaćaju 10 feninga po svakoj kupljenoj litri goriva.

Koliko je tačno BiH prikupila novca od akciza na gorivo najbolje da pogledamo po godinama:

Prihodi od akciza u 2015. godini:

Prihodi od akciza na naftu i naftne derivate: 469 miliona KM

Prihodi od putarine za održavanje puteva: 192 miliona KM

Prihodi od putarine za izgradnju autoputeva: 119 miliona KM

Prihodi od akciza u 2014. godini:

Prihodi od akciza na naftu i naftne derivate: 426 miliona KM

Prihodi od putarine za održavanje puteva: 178 miliona KM

Prihodi od putarine za izgradnju autoputeva: 128 miliona KM

Prihodi od akciza u jedanaest mjeseci 2013. godini:

Prihodi od akciza na naftu i naftne derivate: 418 miliona KM

Prihodi od putarine za održavanje puteva: 181 miliona KM

Prihodi od putarine za izgradnju autoputeva: 106 miliona KM

Prihodi od akciza u jedanaest mjeseci 2012. godini:

Prihodi od akciza na naftu i naftne derivate: 383 miliona KM

Prihodi od putarine za održavanje puteva: 157 miliona KM

Prihodi od putarine za izgradnju autoputeva: 105 miliona KM

Ako ovom dodamo još i novac od putarina koji izdvajamo pri registraciji vozila, a koji iznosi u prosjeku 70 KM po vozilu (u BiH ima skoro milion vozila), dolazimo do cifre od koje vam se može zavrtjeti u glavi.

Tako je BiH u posljednjih pet godina otela od korisnika motornih vozila kroz namete preko 4 milijarde maraka.

Kada se sve sabere, prosječan stanovnik BiH za izgradnju i održavanje puteva i autoputeva godišnje izdvoji novca kao i jedan Nijemac. Odnosno, svaki građanin, vozač ili ne, penzioner ili tek rođena beba, plaćaju u prosjeku po 242 marke godišnje za puteve.

Sudeći prema pokušajima predstavnika SNSD-a i SDA u vlasti, i to im je malo, pa bi mogli za puteve davati još 15 feninga više po litri kupljenog goriva, ukoliko se izglasaju izmjene zakona o akcizama u Parlamentu BiH.

Tako nas već danima vodeći ljudi u vlasti, poput Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića ubjeđuju kako je neophodno povisiti cijene akciza, kako je to jedini način da se grade putevi i autoputevi u BiH… A sad su im se pridružili i evropski zvaničnici.

Ipak, ako ćemo gledati koliki novac su do sada vlasti u BiH potrošile od prikupljenih akciza, putarina i sličnih nameta, opravdano se može postaviti pitanje, ko garantuje da se i pare dobijene novim poskupljenjem neće iskoristiti samo za krpljenje budžetskih rupa, te gdje je nestao toliki novac prikupljen do sada, a koji sigurno nije iskorišten za gradnju puteva i autoputeva.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH