Izdvojeno

Izdvojeno (2581)

Suspendovani glavni tužilac BiH Goran Salihović, osumnjičen za niz nepravilnosti u radu dok je bio na ovoj funkciji, trebalo bi da u oktobru bude saslušan u Unverzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla, gdje se nalazi na liječenju, piše "Oslobođenje", pozivajući se na izvore bliske pravosuđu.

On je trebalo da bude saslušan 9. avgusta, ali je tada njegov advokat Rifat Konjić obavijestio Tužilaštvo BiH da je Salihović prilikom obavljanja poljoprivrednih radova pao sa zida visokog tri metra i da je tom prilikom zadobio prelom peta na obje noge. Salihović je trenutno smješten na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju UKC-a Tuzla, te redovno ide na fizikalne terapije.

On je u vezi sa ovom istragom prvi put saslušan u Tužilaštvu BiH u julu. Protiv njega je, zbog istih krivičnih djela, vođen i disciplinski postupak u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, koji je okončan njegovim razrješenjem sa dužnosti glavnog tužioca BiH, dok i dalje ostje tužilac u tom tužilaštvu.

Salihović je suspendovan u septembru, a tokom cijelog disciplinskog postupka odbacivao je navode optužbe.

Hrvati i Slovenci sve češće dolaze u kupovinu u BiH. Najpopularnije destinacije su Orašje, Velika Kladuša, Bihać i Cazin. Kupuju sve, od prehrambenih proizvoda do građevinskog materijala i namještaja.

U Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši tokom vikenda više je auta sa stranim registarskim oznakama nego onih s bosanskim. Neki od njih su "dijasporci" koji za vikend dolaze kući iz Slovenije, Austrije ili Njemačke, ali je još više stranaca koji su ovdje zbog šopinga. Jedan od njih je Janez iz Metlike. Srećemo ga na parkingu ispred velikog tržnog centra u Velikoj Kladuši dok čeka trojicu bratića. Došli su s jednim autom. U kupovinu i na ćevape, kaže. I tako svakih mjesec-dva.

"Mi smo svaka dva mjeseca tu, ne uvijek radi šopinga. Idemo u Kladušu, Cazin, Bihać, prošli put smo išli pogledati Željavu (napušteni vojni aerodrom u blizini Bihaća, op.a.), neki izlet si napravimo. To je blizu, sat i pol vožnje", kaže Janez dok drži nekoliko artikala koje nije ni planirao kupiti. "Ovo što sam kupio, vidio sam da je jeftino, a možda mi i ne treba. Što se tiče prehrane i tog, možda na pijaci uzmemo neke stvari, luk, suhe šljive i slično. Kupimo šta treba, pojedemo ćevape, popijemo pivo i u jedan smo doma", pojašnjava motive čestog dolaska u ovaj pogranični gradić.

Ubrzo mu se pridružuju i trojica rođaka s punim kolicima stvari koje su upravo kupili. Ima tu svega, od voća do jastuka. Najpričljiviji je Joža, profesor matematike i fizike, zaljubljenik u trubu i historiju. Ovo zadnje je, pored šopinga, jedan od razloga zašto često dolazi u ovaj dio BiH. "Deset puta godišnje dolazim, otprilike svaki mjesec, samo ne kad je zima i ljeti kad su velike gužve. Varijanta A je ova kratka do Kladuše, varijanta B na Bihać, a varijanta C do Krupe i nazad preko Kostajnice i Dvora. Prošao sam sve. Uvijek i nešto naučim. Obilazim stare gradove, bio sam na Uni, u nacionalnom parku, u nekim starim džamijama."

Pitamo ga šta najčešće kupuje? "Dok sam pušio uvijek sam kupovao cigare, sada ih uzmem za kolegu. Četiri šteke koliko je dozvoljeno "po glavi" prenijeti. Za druge uzmem i pivo, a za sebe vitamine. Tu u ljekarni je puno jeftinije nego kod nas. Kod veterinara kupim nešto za psa, malo na pijaci, danas sam kupio stvari od rostfraja koji je mnogo jeftiniji tu. Uvijek uzmem i pecivo na istom mjestu. Francuski kruh i kuruzu. I sir dimljeni na pijaci", nabraja Joža dok puni gepek auta kupljenim stvarima.

Niže cijene i povrat poreza
Građanima iz Hrvatske i Slovenije se isplati doći u šoping u Bosansku krajinu zbog cijena i blizine, ali i mogućnosti povrata poreza. "Isplati se doći. Tu je gorivo 93 centa, kod nas 1,20 eura. Kad napunim rezervoar, ono što potrošim do tu, ispadne gratis. Ja sam samo jednom tražio povrat poreza, jer ne kupujem mnogo. Na alkohol, cigare i gorivo nema povrata", govori Joža.

Za razliku od njega, brojni drugi građani Hrvatske i Slovenije koriste mogućnost povrata poreza za proizvode kupljene u BiH. Samo na graničnom prijelazu u Velikoj Kladuši u prvih osam mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 20.130 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od preko 1,2 miliona KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ako znamo da je stopa PDV-a u BiH 17 posto, to znači da je preko ovog graničnog prijelaza iznijeto kupljene robe u vrijednosti većoj od 7 miliona maraka.

Mihrija Mujakić, knjigovođa u tržnom centru Sudo-Luka u Velikoj Kladuši, koji je od male trgovine za nekoliko godina izrastao u trgovački kompleks s marketom, salonom namještaja, trgovinom građevinskog materijala, benzinskom pumpom i autopraonom, kaže da su cijene čak i duplo jeftinije nego u Hrvatskoj i Sloveniji, pa nije čudo da su građani ovih zemalja redovni u šopingu ovdje.

Mihriji kupci dolaze kada trebaju dobiti povrat poreza. "Kada obave kupovinu i plate na kasi, kolegica mi donese podatke, ja ispunim obrasce, a oni s tim obrascima idu na granicu. Na granici im pregledaju robu i ovjere obrasce, te u roku od tri mjeseca trebaju doći kod nas s tim ovjerenim obrascem za povrat sredstava ", objašnjava nam proces. "U petak je takvih obrazaca bilo pet, danas će ih biti više jer je subota, a najviše ih je tokom ljeta kad je sezona građenja. Na najviše zahtjeva za povrat PDV-a je građevinski materijal i namještaj", kaže Mihrija.

Pijace i dalje jako popularna šoping mjesta
Na graničnom prijelazu Izačić, nedaleko od Bihaća, zaprimljeno je više od 16 hiljada zahtjeva za povrat PDV-a, a ispred dva krajiška prijelaza samo je onaj u Orašju sa zaprimljenih 31.582 zahtjeva. Strani državljani su podnijeli ukupno 196.726 zahtjeva za povrat poreza u Bosni i Hercegovini u iznosu od 8,3 miliona KM, što znači da je ukupna vrijednost robe koju su u tom periodu kupili i iznijeli iz BiH preko 56 miliona maraka. Toj cifri treba dodati i novac potrošen na cigarete, alkohol i gorivo, koji ne podliježu povratu poreza, te na svu robu kupljenu na pijacama gdje ne postoje fiskalni računi.

Jedna od najpometnijih pijaca se nalazi u Velikoj Kladuši. Slovenci i Hrvati ovdje dolaze čak i organizovano, autobusima. Parkinzi u blizini pijace su puni auta stranih registarskih oznaka. Dominiraju ona sa oznakama Zagreba, Siska, Karlovca, Ljubljane, Novog Mesta. Srećemo par iz slovenskog Kamnika. Marjan i Meta Kompan tu su došli s motorima. Na putu su za Nacionalni park Una u Bihaću, pa će produžiti na more. Čuli su za kladušku pijacu od prijatelja i odlučili svratiti. "Prvi put smo tu, kupili smo starke za kćerku, ovdje su 10 eura", kaže Meta. Marjan dodaje da je kvalitet upitan, ali vrijedi ih probati, jer su u Sloveniji najeftinije 70 eura. Sigurni su da se mnoga roba kupljena ovdje, pogotovo cigarete, preprodaje u Sloveniji. "I svima bude dobro", dodaju uz osmijeh.

Pijačni dani u Velikoj Kladuši su utorak, subota i nedjelja. Stranaca je najviše subotom, kažu prodavci ne propuštajući istaknuti da svako od njih mora imati registrovanu trgovačku radnju, ali nisu dužni da imaju i fiskalnu kasu. A prodaje se sve, od domaćih mliječnih i mesnih proizvoda do fidget spinnera. Cijene su nerijetko istaknute i u eurima, a u opticaju su sve valute: marke, kune, euri, dolari... Strani državljani najviše kupuju mliječne proizvode, povrće i odjeću.

Posla sve više, radnika sve manje
Nezaobilazno mjesto za strance su i prodavnice autodijelova, te servisi vozila. "Hrvati i Slovenci čine najmanje 60 posto klijenata ", kaže nam Fikret Latić, vlasnik radnje "Krajina Auto", gdje na servisu zatičemo desetak auta austrijskih, slovenskih i hrvatskih registracija. Fikret nam objašnjava kako je u ulasku Hrvatske u Europsku uniju prepoznao priliku za proširenje ponude. Osim prodaje dijelova, uvedena je i usluga zamjene guma, a potom i održavanja vozila. Prilagodio je radno vrijeme stranim klijentima, neradni dan je srijeda, dok se vikendima radi puno radno vrijeme.

Nije se pokajao, kaže, od tada se firma stalno razvija, a broj radnika je uduplan. Usluge zamjene guma i održavanja auta su ovdje mnogo jeftinije nego u Hrvatskoj. "Kada je udarna špica sezone, kada je obavezna promjena pneumatika, u tom mjesecu smo znali napraviti između 300 i 400 obrazaca za povrat poreza, nekad čak i više", govori nam Latić.

Iako posla ne manjka, za one koji se oslanjaju na strane potrošač, jedan drugi problem pritišće ovdašnje privrednike, a to je nedostatak radne snage. "Nedavno su mi otišla tri mehaničara, čije znanje i iskustvo je nemoguće nadomjestiti za dvije godine", primjer je koji navodi Latić. Odlazak mladih i kvalifikovanih radnika tako postaje najveća prepreka razvoju krajiških pograničnih gradova, koji živnu samo tokom vikenda i praznika.

Prije nekoliko dana na teritoriji suverene države Bosne i Hercegovine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je: Živjela Republika Srpska, živjela Srbija! Mi poštujemo integritet BiH, ali volimo RS, nikad to nismo krili.

Zbog ovakvih stavova Vučiću javno poručujem: Živio Sandžak, živjela država Bosna i Hercegovina! Poštujem integritet Srbije, ali volim Sandžak, nikad to nisam krio, a sve draža mi je i autonomija Vojvodine.

Aleksandru Vučiću moramo staviti do znanja da i mi možemo djelovati politički ofanzivno, a ne samo defanzivno. Dosta više bh. političkog amaterizma, nejedinstva i defanzivne probosanske politike! Osvijestimo se dok ima vremena. Zbog budućnosti naše djece i naše domovine Bosne i Hercegovine ne smijemo više nekritički prihvatati Vučićeve podvale i njegovo kontinuirano potkopavanje državnosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Zbog toga otvoreno pozivam najviše bh. zvaničnike da prestanu ponižavati državu Bosnu i Hercegovini, kao i da prestanu neopravdano nazivati Vučića „dragim gostom“ i „ dragim prijateljem“ države Bosne i Hercegovine“. Slušajući pojedine bh. funkcionere ne može čovjek a da ne postavi pitanje, ako su nam ovakvi prijatelji, kakvi su nam tek neprijatelji?! Shvatimo, napokon, da mi ne možemo promijeniti Vučića i njegove sljedbenike, ali možemo ispraviti bosansku kičmu i ne dodvoravati se dušmanima naše domovine. To ne samo da možemo nego i moramo!

Sve ovo potcrtavam jer je Vučić prije nekoliko dana, po ko zna koji put, u istoj rečenici direktno povezao Srbiju i manji bosanski entitet RS kao da se radi o jednoj državi. Također, Vučić je s ogromnim zadovoljstvom i odobravanjem slušao Dodika dok je ovaj govorio o zločinačkom projektu komadanja Bosne i Hercegovine i ujedinjenju Srbije i manjeg bosanskog entiteta RS u jednu velikosrpsku državu. Očigledno Dodik govori samo ono što Vučić misli i postepeno priprema, ali trenutno to ne smije javno reći zbog nastojanja da se približi EU. Krajnje je vrijeme je da to shvate i domaći i međunarodni političari.

Da bismo očuvali domovinu Bosnu i Hercegovinu moramo prekinuti i sa nekim dosadašnjim političkim rezonima. Svi smo svjedoci kada velikosrpski političari pokušavaju razgrađivati državu Bosnu i Hercegovini da jedan broj pojedinaca takve napade tretira kao uobičajene i normalne. S druge strane, kada se dogodi da pojedini probosanski političari stanu odlučno u odbranu države Bosne i Hercegovine uvijek se nađu pojedini domaći pametnjakovići da izjednače političke branitelje sa rušiteljima nezavisnosti i suvereniteta naše države. Pri tome, s ciljem diskreditacije probosanskih političara, jedino se nakon njihovih istupa upućuje licemjerna poruka „ne svađajte se“. Tu antibosansku podvalu, napokon, moramo demaskirati jer nama u Bosni i Hercegovini nikada nije bilo do svađe, niti smo ikada prvi počinjali svađu. Ali, isto tako, neka niko ne očekuje da sjedimo skrštenih ruku pred onima koji i dalje siju novo sjeme zla.

Zato, umjesto pasivnosti i nasjedanja na ciljane medijske, obavještajne, političke, psihološke i druge antibosanske aktivnosti bh. patrioti iz svih probosanskih stranaka moraju definirati smislen i efikasan odgovor najnovijim pokušajima rušenja države Bosne i Hercegovine.

dr. Denis Bećirović

Kantonalni sud Tuzla uvažio je žalbe Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona i u dva predmeta donio rješenja kojim se ukidaju prvostepene presude Općinskog suda Tuzla i predmeti vraćaju ovom sudu na ponovno suđenje.

Kantonalni sud Tuzla je ukinuo prvostepenu presudu Općinskog suda Tuzla iz oktobra 2016. godine kojom je bivši ministar MUP-a TK Amir Husić zvani Čestra oslobođen od optužbe, te ovom sudu vratio predmet na ponovno suđenje. Rješenjem Kantonalnog suda Tuzla uvažena je žalba postupajućeg tužioca ovog Tužilaštva i ukinuta prvostepena presuda zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka u ovom predmetu.

Podsjećamo, ovo Tužilaštvo je u julu 2015. godine podiglo optužnicu protiv Amira Husića zvanog Čestra zbog postojanja osnovane sumnje da je obavljajući funkciju ministra u MUP-u Tuzlanskog kantona u periodu od oktobra 2012. do februara 2013. godine počinio krivično djelo zloupotreba položaja i ovlašćenja. Optužnicom se Husiću na teret stavlja da je u pomenutom periodu iskoristio svoj službeni položaj i postupao suprotno interesima službe, te u namjeri da izbjegne postupak javne nabavke s jednom firmom iz Sarajeva je zaključio ugovor o nabavci zaštitne opreme – balističkih prsluka, ploča i šljemova za potrebe Jednice za podršku MUP-a TK u vrijednosti od oko 227.000 KM. Zatim je naložio i da se cjelokupni iznos po ugovoru o nabavci avansno uplati ovoj firmi, iako je znao da ta firma nema nikakvo iskustvo niti reference u nabavci takve opreme, kao i da ponuda te firme nije najpovoljnija. Na taj način je firmi iz Sarajeva pribavio korist u vidu zaključenja ugovora s MUP-om TK-a uz ostvarenu dobit u iznosu od oko 94.000 KM.

Robna kuća Tuzlanka i Beko obilježavaju 7.oktobar - Svjetski dan borbe protiv karcinoma dojke .

Najprije je Brend Beko uručio donaciju u vidu tehničkih uređaja, potrebnih za nesmetano funkcionisanje Klinike za radiologiju i Centra za dojku pri Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla. Zvanično uručenje donacije bilo je u četvrtak, 5.oktobra, u prostorijama Klinike za radiologiju Tuzla.

Akcija će biti nastavljena i sutra, u petak 6.oktobra u prizemlju RK Tuzlanka u vremenu od 12 do 14 sati, kada će predstavnici Udruženja Medicus iz Tuzle dijeliti svim posjetiteljima brošure o borbi protiv karcinoma dojke, te na taj način informisati građane o ovoj bolesti, važnosti njenog ranog otkrivanja, prevenciji i načinima liječenja. Tokom samo jedne godine milion i trista hiljada žena širom planete dobije dijagnozu raka dojke.

Rak dojke je najrasprostranjenija ali i najsmrtonosnija vrsta kancera među ženama u Evropi i svijetu, pokazatelji su Svjetske zdravstvene organizacije. Ružičasta traka, univerzalni simbol borbe protiv raka dojke počela je da se koristi kao simbol ove borbe početkom devedesetih godina i danas je najpoznatija traka na svijetu sa prepoznatiljivom porukom. Ovu traku u mjesecu oktobru nose svi oni koji pružaju podršku oboljelima od karcinoma dojke ili u spomen onih koji su preminuli od ove bolesti.

RK Tuzlanka je ponosna, što je dio ovakvog projekta i nastojat će i dalje podržavati ovakve i slične aktivnosti, koje su od direktnog značaja za lokalnu zajednicu.

U susjednoj Hrvatskoj predložena je zatvorska kazna do dvije godine za korištenje ustaških pozdrava.

Predstavnici Kluba zastupnika stranaka IDS, PGS i RI uputili su u saborsku proceduru prijedlog zakona kojim se po uzoru na, kako kažu, razvijene europske demokracije, zabranjuje i propisno kažnjava propagiranje nacističkog, fašističkog, a time i ustaškog režima te njihovih simbola i parola poput pozdrava "Za dom spremni".

Predstavnici triju stranaka iz Istre, Rijeke i Gorskog Kotara su istaknuli kako žele uvesti zakonske odredbe kakve već postoje u Njemačkoj ili su pred usvajanjem u Italiji, u zemljama koje imaju slično povijesno naslijeđe.

Svako isticanje spomenutih simbola bilo bi tretirano kao kazneno djelo, što, upozoravaju, sada nije u primjeni.

Pod pozdravom "Za dom spremni" u ustaškim logorima ubijeno je na tisuće ljudi samo zato što su bili druge nacionalnosti ili vjere, poručeno je iz Kluba, te kako je neoboriva činjenica da je ustaški režim bio zločinački i izdajnički.

Na pitanje kako tretirati simbole komunizma kao totalitarnog sustava, poručili su kako ne dopuštaju bilo kakvo izjednačavanje antifašizma sa ustaštvom.

Prijedlog zakona predviđa kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do dvije godine, a u slučaju da je djelo učinjeno putem računalnog sustava ili mreže, kazna se povećava za trećinu zbog brzog širenja sadržaja koji postaje dostupan velikom roju osoba.

Prosjačenje je postalo unosan biznis, gdje prosjaci, a često i najmlađi među njima, koji su zloupotrijebljeni, za četiri sata prosjačenja na semaforima zarade od 30 do 50 maraka, rečeno je na sastanku u Tuzli, te apelovano na građane da ne podstiču prosjačenje i skitnju maloljetnika. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona u partnerstvu s Udruženjem “Zemlja djece u BiH” organizovalo je u Tuzli sastanak aktera Protokola o postupanju u slučajevima prosjačenja, skitnje, radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece u TK, pišu Nezavisne novine.

Problem prosjačenja i skitnje djece kao i njihove zloupotrebe od strane roditelja i pojedinaca je sve češći. “Apelujem na građane da ne podstiču prosjačenje. Nemojte, molim vas, davati novac. Ja sam sretao i starije osobe kako prose. Zamolio sam ih da dođu u Ministarstvo da im pomognemo zakonski. Samo jedan osoba je došla i utvrdili smo da ima penziju od 362 marke”, rekao je Zoran Jovanović, ministar za rad i socijalnu politiku TK. Protokol za postupanje u slučajevima prosjačenja, skitnje, radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece na području Tuzlanskog kantona potpisan je 2014. godine. Dosad nije puno urađeno.

“Imali smo blokadu u smislu praćenja referalnog mehanizma zadnjih godinu i po zbog indiferentnosti nadležnog Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Zahvaljujući promjeni u Ministarstvu, to se promijenilo. Nama je to od velikog značaja jer je u praksi primijećen veliki broj propusta ovog protokola u kojem učestvuju četiri ministarstva. Veliki problemi su bili u vezi sa zbrinjavanjem djeteta koje je nađeno na ulici. Identifikacija i prijavljivanje slučaja nisu nailazili na razumijevanje kod centara za socijalni rad”, kaže Sahiba Srna, pomoćnica direktorice Udruženja ” Zemlja djece” Tuzla. Ona je dodala da je dobro što je otvoreno prihvatilište za djecu u okviru Doma za djecu bez roditeljskog staranja. Iz Centra za socijalni rad iz Kalesije kazali su da je na području ove opštine sve više djece koja prose na najprometnijim mjestima u pazarne dane i dane vjerskih obreda. Njima je na takvim mjestima ugrožena i sigurnost. “Tražili smo od policije da se uradi opretivni plan da se u slučaju prijave može djelovati. To dosad nije urađeno, više su neke preventivne mjere i lica su samo upozoravana. Dosad je bio samo jedan smještaj jednog djeteta u privatilište 2016. godine”, kazao je Selmir Buljkić, socijalni pedagog iz ovog centra, i dodao da je dijete još u prihvatilištu i da ga niko nije tražio. Dijete je krenulo u školu i više ne prosi.

Deficit budžeta Republike Srpske nije ni vladinih 45, a ni Šnjegotinih 170 miliona maraka. Stvarni minus koji je prošle godine napravila Vlada Republike Srpske, zajedno sa fondovima, je 377 miliona maraka. Do najnovijeg podatka došao je ekonomista Zoran Pavlović, analizirajući sve prihode i rashode, prenesene obaveze, ali i ono što nije navedeno u izvještaju. Ispostavilo se da je minus mnogo veći od prikazanog.

’’Privremeni izvještaj revizora prije tri mjeseca za 15 ministarstava i za Fond PIO i Fond zdravstva konstatovao je deficit od 377 miliona. Ovo od 175 miliona KM je deficit koji je vezan samo za rad Vlade bez fonodva’’, rekao je u izjavi BN TV ekonomista Zoran Pavlović.

On navodi da je revozor, očto pod pritiskom, odustao od toga da se prikaže stvarno finasijsko stanje u budžetu.

"Bez fonodva – krajnji revizorski zbir je bio 170 miliona. Vlast je to demantovala i natjerala glavnog revizora Duška Šnjegotu da podnese ostavku. Šnjegota nije pogriješio., tvrdi Pavlović i dodaje da se vlast ’’vadi’’ na osnovu različitog tumačenja računovodstvenih standarda i metoda.

’’Ono što je nesporno jeste da postoje standardi revizorskih izvjestaja i to Glavna sluzba jako dobro poštuje. Da li ćete vi sada reći –jeste to je tako, ali ako uzmemo u obzir da nismo prenijeli iz 2016. godine 130 miliona KM, mi bismo zaista imali 45 miliona deficita. Ali mi smo ih prenijeli.ta sredstva i ukupan dug se nije promijenio i on iznosi 175 miliona’’ – izračunao je Pavlović.

Šef finansija u Vladi RS Zoran Tegeltija ne želi ni da čuje za ovakve informacije i po njemu deficit nije veći od 45 miliona.

’’Nemamo toliki deficit. Nemamo. Žao mi je koleginice što se to ne uklapa u vašu novinarsku politiku’’, rekao je ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija.

Vlada će se držati svog proračuna, posebno nakon činjenice da je i MMF potvrdio da je finansijaki izvještaj vlasti o deficitu budžeta tačan.

’’Ono što tvrdim je da je finansijski izvještaj koje su vlasti RS dostavile misiji MMF-a, tačan, i u skladu za međunarodnim računovodstvenim standardim’’ – izjavio je Francisko Parodi,rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Sve je to smišljeno. Ekonomisti kažu da taktika vlasti i MMF-a nije bez razloga.

’’ Njima treba da situacija sa deficitom bude na nivou 45 miliona, jer na taj način daju veće manevarske mogućnosti svojim finansijerima da finansiraju projekte u BiH’’, kaže Pavlović.

Ekonomisti jedno, vlast i MMF drugo, opozicija treće.

Opozicija tvrdi da međunarodni kreditori nisu ti koji mogu da tumače izvještaj glavnog revizora.

Upravo taj izvještaj je napravio opštu dramu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja se završila zabranom ulaska opozicionim poslanicima u malu salu, gdje je većina prihvatila ostavku glavnog revizora.

Još tada je Duško Šnjegota rekao da će se o svemu izjasniti – ali to do danas nije uradio.

Potpredsjednik Evropske komisije, Frans Timmermans je na sjednici Evropskog parlamenta (EP), na kojoj se raspravljalo o referendumu u Kataloniji, izjavio da je organiziranjem referenduma katalonska vlada, kako je rekao, "zanemarila" zakone, napominjući da je dužnost svake vlade podržavati vladavinu prava.

Ponovio je stav Evropske komisije da, prema španskom ustavu, glasanje u Kataloniji nije bilo, kako je kazao, "niti pravno, a niti zakonito".

"Postoji konsenzus da je regionalna vlada Katalonije, organizirajući referendum prošle sedmice, odlučila zanemariti zakon. Ustavni sud je suspendovao tu odluku, ali to ništa ne mijenja i na kraju smo ipak vidjeli vrlo žalosne prizore", kazao je Timmermans.

Naglasio je i kako se u politici nasiljem nikada ništa ne može riješiti i promijeniti.

"Nasilje u politici nikada nije odgovor, ono ništa ne rješava, a Evropa to zna bolje nego bilo ko drugi. Međutim, naravno da je dužnost svake vlade podržavati i održavati vladavinu prava i to ponekada zahtijeva proporcionalnu upotrebu sile", rekao je Timmermans.

Istakao je da su zemlje EU-a svoja društva uredili na principima demokratije, poštivanja vladavine prava i ljudskih prava.

"Jedan princip ne isključuje drugi, ne može se jedno koristiti protiv drugog. Ako oslabite jedan stub onda će i drugi pasti", poručio je potpredsjednik Evropske komisije.

Napomenuo je kako je stoga najvažnije poštovati vladavinu prava u svakoj zemlji.

"Ako nam zakon ne daje ono što trebamo, možemo mu se usprotiviti i raditi na njegovom mijenjanju, ali ga ne možemo ignorisati. Ključno je da se Ustav svake od naših zemalja članica poštuje i to je temelj današnje rasprave", rekao je Timmermans.

Apelovao je na sve strane u Španiji da prestanu sa sukobima i započnu s dijalogom.

"Moć dijaloga i razgovora, a posebno onda kada se strastveno razmimoilazimo u mišljenju, srž je onoga na čemu se temelji naša Unija. Svi kanali komunikacije moraju ostati otvoreni kako bi se iz ove slijepe ulice pronašao adekvatan put u skladu s ustavnim poretkom zemlje", kazao je Timmermans.

Većina zastupnika Evropskog parlamenta je poručila da Katalonija treba poštovati zakon, te su osudili nasilje.

Manfred Weber, predsjednik Kluba zastupnika Evropske narodne stranke (EPP), istakao je da samo demokratske institucije mogu mijenjati ustav zemlje, dodajući kako se katalonska vlada ponašala neodgovorno.

"Neodgovorna katalonska vlada želi podijeliti zemlju", rekao je Weber, te pozvao katalonske vlasti da ne čine jednostrane poteze, naglasivši da bi, u slučaju otcjepljenja, Katalonija ostala izvan Evropske unije i Schengena.

Guy Verhofstadt, predsjednik liberalne političke grupe ALDE, izjavio je da je referendum u Kataloniji neodgovoran postupak.

"Ovo ne predstavlja neodgovornost samo prema EU i Španiji nego i prema samoj Kataloniji. Referendum je nezakonit", kazao je Verhofstadt, te pozvao sve strane za pregovarački stol kako bi riješili međusobne probleme.

Gianni Pittella, vođa socijaldemokrata u EP-u, također je pozvao katalonske vlasti da ne posežu za jednostranim potezima.

"Molim vas, ne proglašavajte jednostrano nezavisnost Katalonije. To će izazvati daljnju eskalaciju. Uložite svaki napor u dijalog", rekao je Pittella.

Na gradskom mezarju Humci u Bihaću danas je ukopana 41-godišnja Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares.

Donnu Ares je na vječni počinak ispratio veliki broj građana, a ukopana je uz pjesmu "Over the Rainbow" iz filma "Čarobnjak iz Oza" koja je svirala u pozadini.

Slavna bh. kantautorica je 2. oktobra 2017. godine izgubila bitku protiv zloćudne bolesti s kojom se borila već nekoliko godina.

Danas je održana i komemorativna sjednica povodom njene smrti u sali Kulturnog centra Bihać koji je dupke bio pun onih koji su se željeli oprostiti od ove hrabre Bišćanke te uputiti posljednje riječi.

Također, u pjevačicinom gradu je u Gradskoj galeriji juče otvorena i Knjigu žalosti pod nazivom "Idi,idi, moja vilo - sjećanje na Donnu Ares" u koju su se upisali brojni građani.

Komemoracija Donni Ares okončana je riječima napisanim na posljednjoj strani njene knjige "Soba za nikoga".

"Svi ćemo jednom umrijeti, samo je pitanje hoćemo li svi svoje živote proživjeti? Dok jedni razmišljaju o drugima i tuđe živote žive, drugima život prolazi u strahu šta će neko reći i dok bolesni čekaju konačna izlječenja, ja nisam gubila vrijeme i živjela sam punim plućima u svim uvjetima. Ovdje i sada. Da sam sjedila i čekala da izliječim rak i tek onda nastavim sa životom, nikada ne bih saznala ovo što znam danas. Zašto kad imamo sve nemamo ništa i onda kad izgubimo tek počinjemo voljeti život?".

Donna Ares je rođena 1. januara 1977. u Bihaću. Odrasla je u muzičkoj porodici. Završila je nižu i srednju muzičku školu i umjetničku školu u Bihaću.

Svoju muzičku karijeru počela je sa 14. godina, nakon čega je završila osnovnu i srednju muzičku školu, a sa 16 je napisala svoju prvu pjesmu.

Prvi svoj javni nastup imala je na Dori 1997. godine, na izboru za hrvatsku pjesmu na Euroviziji. Također, 1997. godine postaje slavna s pjesmom Kazna na festivalu muzike "Bihać 97".

Nakon toga su se počeli nizati njeni muzički uspjesi.

Prije tri godine je saznala da je oboljela od raka nakon čega je napisala knjigu "Soba za nikoga" koja je bila njena ispovijest inspirisana borbom protiv teške bolesti.

Donna Ares će ostati upamćena kao heroina BiH koja je svoju borbu protiv zloćudne bolesti dijelila sa vjernim obožavateljima te je svojim optimizmom i duhom pokazala kako bolest nije kraj.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH