Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Završen je prvi dan na Turniru prijateljstva 2017, a već na početku takmičenja postignuti su zanimljivi rezultati.

U derbiju 1. kola Crvena zvezda je pobijedila RNK Split sa 4:0, a Željezničar je u najzanimljivijem meču dana savladao Dinamo sa 3:2.

Željezničar je stigao u vodstvo u 26. minutu golom Nedima Aljića, ali je već na početku drugog poluvremena Dinamo je izjednačio preko Luke Budića u 42. minutu. Samo sedam minuta na semaforu je stajao nerešen rezultat. U 49. minutu Željezničar je ponovo poveo, ovoga puta gol je postigao Adin-Asim Sojkić. A onda je uslijedila nevjerovatna završnica. Dinamo je izjednačio na 2:2 u 54. minutu drugim golom Luke Budića, ali je samo dvije minuta kasnije Armin Šarić vratio prednost na stranu Željezničara.

Sloboda iz Tuzle uspjela da osvoji bod protiv favorizovanog Partizana, dok je Sarajevo poraženo od Osijeka sa 2:0. Utakmica je rešena u posljednjih desetak minuta kada su Osiječani postigli oba gola i tako došli do veoma značajne pobede u prvom kolu.

Rezultati prvog kola:

Grupa A:

Olimpija Ljubljana – Borac Banja Luka 3:1

Crvena zvezda - RNK Split 4:0

Grupa B:

Budućnost Podgorica – Rijeka 1:1

Partizan – Sloboda Tuzla 0:0

Grupa C:

Spartak Subotica – OFK Beograd 0:1

Dinamo Zagreb – Željezničar 2:3

Grupa D:

Vojvodina – Vardar 0:0

Osijek – Sarajevo 2:0

Turnir prijateljstva se nastavlja već sutra utakmicama drugog kola. Možda najuzbudljiviji okršaj očekuje se u duelu dva regionalna šampiona Partizana i Budućnosti. Željezničar se sastaje sa Spartakom, Sarajevo s Vardarom, Sloboda igra sa Rijekom, a Borac sa Crvenom zvezdom.

Prvi angažman Ibrahim Pozderović je dobio 2014. godine, tridesetak dana nakon što se na „veličanstvenom predizbornom skupu SDA“ pojavio iza leđa Mirsada Kukića

Piše: Avdo Avdić

I kada dodje na optuženičku klupu, i kada se obraća na predizbornom skupu, i kada igra bilijar, i kada pravi pobunu na stranačkom kongresu, iza potpredsjednika SDA Mirsada Kukića uvijek je jedan čovjek – Ibrahim Pozderović zvani Bećo. Tjelohranitelj, aktivista i prevoznik zemlje i jalovine. No, vrijednosti ugovora koje dobija u RMU Banovići dokazuju da transport jalovine nije jalov posao. Tri godine – tri miliona maraka.

Prvi angažman Ibrahim Pozderović je dobio 2014. godine, tridesetak dana nakon što se na „veličanstvenom predizbornom skupu SDA“ pojavio iza leđa Mirsada Kukića.

KAD POSAO KRENE

U ugovoru koji je njegova supruga potpisala sa Muneverom Čergićem navedeno je da se firma „Pozder“ angažuje na prevozu „taloga iz taložnih bazena na relaciji separacija Ježevac – PK Čubrić“. U prevodu, Bećini kamioni prevozit će zemlju sa jednog kraja rudnika na drugi (razdaljina 6 kilometara), što će RMU Banovići koštati – 385 hiljada maraka.

Osam mjeseci kasnije, količina jalovine se skoro udvostručila. Potpisan je novi ugovor, pa je RMU Banovići sklopio novi ugovor sa Pozderom. Za šest mjeseci transportovanja jalovine na istoj relaciji – Bećo je zaradio 657 hiljada maraka. Nakon isticanja polugodišnjeg ugovora, potpisan je novi.

U januaru 2016. godine Rudnik i Pozder dogovorili su da narednih osam mjeseci prevoz jalovine košta – 547 hiljada maraka. A onda čudo. Jalovina na separaciji PK Čubrić se toliko nataložila da su firmi Pozder morali davati poslove i retroaktivno. Tako je u novembru 2016.godine potpisan ugovor o transportu jalovine i zemlje za mjesece – avgust, septembar, oktobar i novambar 2016.godine. Četiri mjeseca transporta jalovine – 648 hiljada maraka.

I kad ih je već krenulo, nakon novembarskog retroaktivnog ugovora, potpisan je decembarski perspektivni. Pozder i RMU Banovići su se 6. decembra 2016.godine obavezali da će Bećina firma prevoziti jalovinu od Ježevca do Čubrića za 672 hiljade mara.

UGOVOR SA ALUMINOM

Ibrahim Pozderović je, tako, za tri godine poslovanja sa „jalovinom“, zaradio malo manje od tri miliona maraka. A pošto se iskazao kao pouzdan partner, RMU Banovići ga je nagradila – firma Pozder angažovana je na prevozu banovićkog uglja za zvorničku Aluminu.

Kukićev tjelohranitelj više se nije ni skrivao, pa se zajedno za generalnim direktorom Muneverom Čergićem pojavio na potpisivanju ugovora sa Aluminom. Prvi ugovor bio je vrijedan 17,5 miliona maraka, dok je vrijednost drugog, potpisanog u februaru ove godine, iznosila 16 miliona maraka.

Mirsad Kukić se nije pojavio na potpisivanju bilo kojeg ugovora. Jer on ništa ne potpisuje. Kukić, da citiramo Bakira Izetbegovića, samo govori: „ma, jah“.

(zurnal.info)

U organizaciji Sindikata profesionalnih fudbalera Bosne i Hercegovine, večeras su dodijeljene nagrade za najuspješnije igrače i trenere u protekloj sezoni Premijer lige BiH, pod nazivom Kristalnih 11.

Na ceremoniji u Sarajevu, nagrade su se dodjeljivale u različitim kategorijama, a ukupno je glasalo 275 igrača i trenera iz Premijer lige BiH, od čega je bilo tek pet nevažećih listića.

Najboljim mladim igračem proglašen je napadač Širokog Brijega Luka Menalo, iza kojeg je najbolja sezona u karijeri. Menalo je odigrao 37 utakmica u Premijer ligi BiH i Kupu BiH i postigao je 14 golova, a nagradu mu je uručio doskorašnji trener FK Mladost Husref Musemić. Za najboljeg golmana lige izabran je Kenan Pirić iz Zrinjskog, koji je sa svojim timom osvojio naslov prvaka BiH. On je u prošloj sezoni zabilježio ukupno 33 nastupa u svim takmičenjima, a svoju mrežu uspio je sačuvati netaknutom.

U najbolji tim sezone, pored golmana Kenana Pirića izabrana je i zadnja linija Almir Bekić, Slobodan Jakovljević, Aleksandar Vukotić i Dušan Hodžić, dok vezni red čine Jovan Blagojević, Tomislav Tomić i Amer Ordagić. Napad čine Haris Duljević, Ivan Lendrić i Miroslav Stevanović.

Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Libija i Jemen prekinuli su diplomatske odnose sa Katarom.

Ali šta to tačno znači za katarsku ekonomiju i ljude koji rade tamo?

Sa populacijom oko 2.7 miliona ljudi, ova mala nacija na sjeveroistočnoj obali Arapskog poluotoka pokušava da se izdigne iznad svojih mogućnosti.

Ljudi su za njih čuli zahvaljujući nacionalnoj avionskoj kompaniji (Qatar Airways), njihovoj međunarodnoj televizijskoj stanici (Al Jazeera) i zahvaljujući sportu (značajno je to što su domaćini Svjetskog prvenstva 2022. godine, a bili su i sponzori vjerovatno najpoznatijem klubu na svijetu, Barceloni).

A s karakterističnim horizontom u glavnom gradu Dohi, Katar je uspio privući multinacionalne kompanije da tu otvore urede.

Dakle, sa najnovijim događajima puno toga je u igri.

Letovi

Abu Dhabijevom Etihad Airwaysu i duabijevom Emiratu suspendirani su svi letovi za i iz Dohe, počevši od utorka ujutru. Obje kompanije dnevno imaju po četiri povratna leta za Dohu. Budžetska kompanija FlyDubai također otkazuje rute sa drugim kompanijama, uključujući bahreinski Gulf Air i Egyptair.

Nakon Saudijske Arabije, UAE, Bahrein i Egipat su odlučili da stopiraju letove u i iz Katara i zatvore svoj zračni prostor za državnu aviokompaniju, Qatar Airways.

Ipak, najveći gubitnik ovdje neće biti samo katarska kompanija. Sa jedne strane, letovi za Dubai, Abu Dhabi, Riyadh i Kairo su stopirani. To je desetine letova dnevno. Već je odlučeno da su njihove usluge otkazane u Saudijskoj državi.

Ali zabrana tih letova u regiji bi izazvala puno veći problem, prisiljavajući avione da mijenjaju letne staze, što bi nesumnjivo dalo vremena i prostora drugim kompanijama.

To bi značilo i povećanje računa za gorivo, što bi moglo nervirati putnike.

Qatar Airways je izrastao u veliku kompaniju, koja povezuje Aziju i Evropu sa Dohom.

“Ukoliko putovanje za Evropu umjesto dosadašnjih šest, bude trajalo osam ili devet sati, zbog mijenjanja ruta, to će kompanije učiniti manje privlačnim, a putnici bi karte mogli tražiti negdje drugo”, kaže Ghanem Nuseibeh, direktor u savjetodavnoj firmi Cornerstone Global.

Hrana

Pustinjske države, po svojoj prirodi, muče se da uzgoje hranu. I sigurnost hrane je posebno pitanje za Katar, s obzirom na to da je jedina kopnena granica ona sa Saudijskom Arabijom.

Svaki dan stotine kamiona pređe granicu, a hrana je jedna od glavnih stvari koju prevoze. Vjeruje se da oko 40% hrane u Katar dolazi ovom rutom.

Saudijska Arabija je rekla da će zatvoriti granicu i kada kamioni prestanu dolaziti Katar će postati ovisan o zračnom i morskom prevozu.

“To će odmah izazvati inflaciju i direktno će utjecati na sve ljude u Kataru”, kaže gospodin Nuseibeh.

“Ukoliko stvari postanu znatno skuplje, vidjećete kako se povećava politički pritisak ljudi u Kataru na vladajuću porodicu da ili promijene vlast ili put kojim idu.”

Ističe i da mnogi siromašniji stanovnici Katara svaki dan prelaze granicu i u Saudijskoj Arabiji kupuju namirnice koje su jefitnije. Očito, zatvaranjem granice to više neće biti moguće.

Izgradnja

Nova luka, medicinska zona, metro projekt i osam stadiona za Svjetsko prvenstvo 2022. godine samo su neki od glavnih građevinskih projekata koji se trenutno odvijaju u Kataru.

Ključni materijali, uključujući beton i čelik, dolaze brodom, ali i kopnom iz susjedne Saudije.

Zatvaranje granice bi, kao i sa hranom – podiglo cijene i dovelo do kašnjenja.

Nedostatak materijala je već prijetnja za katarsku građevinsku industriju. I to dodatno pogoršava stvar.

Dugotrajno zatvaranje zračnog prostora i kopnenih granica "uništilo bi rok za organizaciju" Svjetskog kupa, kaže Kristian Ulrichsen, stručnjak za Zaljev u američkom Baker Institutu.

Ljudi

Ovaj potez zabranjuje građanima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina da putuju u Katar, žive tamo ili samo prolaze, ističu u Vladi Saudijske Arabije. Ljudi “pogođeni” ovom odlukom imaju 14 dana da napuste zemlju.

U međuvremenu, građani Katara će imati isto toliko vremena da napuste Saudijsku Arabiju, UAE i Bahrein.

Značajnije će biti ako se i Egipat odluči na sličan potez. Prema nedavnom izvještaju oko 180.000 Egipćana živi u Kataru – i mnogi su uključeni u inžinjering, medicinu, pravo i građevinu.

Gubitak te radne snage izazvat će problem i za lokalne i za internacionalne firme koje rade u Zaljevskim zemljama.

Trgovina i poslovanje

Već vidimo da se poslovni dogovori raspadaju.

Mnoge Zaljevske firme su u Kataru, uključujući i maloprodaju. Ove trgovine će se vjerovatno zatvoriti, barem privremeno, vjeruje Nuseibeh.

I najveći Saudijski fudbalski tim Al-Ahli je otkazao sponzorski ugovor sa Qatar Airwaysom.

Ovih dana, diglo se i staro i mlado, da traži i vadi pasoše. A, pasoša nema. Zapravo ima, ali onih knjižica pasoških nema. Što ti dođe na isto. Zapravo, ima i njih. Žurnih, kažu. Platiš 240 maraka i za dan dobiješ pasoš. Nego, pravo je pitanje – Šta će tebi narode bosanski pasoš?

Šta si se vazdigao, narode moj, kakvi su te to pundravci uhvatili? Kuda ćeš? Ima ko ide, zna se kako ide, kojim avionom leti, u koliko sati leti, sa kim leti i kod koga slijeće. Nije za tebe, narode mili, pasoš.

Jedan pametan čovjek reče da ne treba niti pitati normalno ljudsko biće što mu treba taj dokument. Drugi dobaci da je to ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava, prava na kretanje. Treći se zabrinu kako je država inertna i nesposobna, pa nije u stanju svojim stanovnicima obezbijediti niti putne knjižice.

A, vidite, svi su oni u krivu, narode bosanski. Nisi ti normalno ljudsko biće, ti si narod naš. Da si normalno biće ljudsko, ne bi za istu kabadahiju i lopova glasao četvrt vijeka, nešto bi mijenjao, varako se, protestovao i bunio se. Tako to rade neka tamo normalan dvonožna bića. Ona, zato, vala, imaju i pasoš i destinaciju i sa čim otići na istu. A, ti, narode moj, pred kutiju pa uvijek istog vola zaokruži. Ili mimo kutije na nedjeljno mamuranje. I, iskreno, šta će tebi putovnica?!

Upoznaj domovinu

Idi na Balkanu, u Drinić, na izvor Bosne, u Andrićgrad. Dobro, preskoči Andrićgrad, ali posjeti prvo i upoznaj svoju domovinu. Znaš kako se kaže – Upoznaj domovinu, da bi pasoš dobio. Na kraju krajeva, šta ti ima biti draže tamo neko etno selo od domaće vukojeb…, od domaćeg sela? Pa, jel’ tako! Seoski turizam, bato. Da ne odeš pod mač bato! Prvo kosidba, pa prevrtanje otkosa, pa kupljenje sijena, pa plašćenje… Ima da dobiješ i boju i kondiciju i mišiće. Aerobni plus anaerobni trening i vitamin D. A, baba Stana ne traži ni pasoša ni vize. Samo zakuva graha, na plus 35, pa ga dva puta zaprži, ima da se praši do Sardinije. Bezvizno i bez Šengena.

Kažeš, hoćeš putnu ispravu, a tamo u Agenciji sve neradnici? Kako, bolan, neradnici? Pa znaš li ti da je to multidisciplinaran svijet Bogu drag i mio. Narode, pa ti predstave nemaš o kakvim se pregaocima i crnim radnicima radi! Evo, na primjer, bivši direktor Agencije za identifikacione dokumente, Edim Nesimi, podnio je ostavku na istu poziciju, samo da bi sam sebi neko vrijeme bio savjetnik. Pa znate li vi kolika su to odricanja? Čovjek je morao sam sebe savjetovati, jer logično, kome ćeš najviše vjerovati, nego samom sebi.

Da li se dobro nasavjetovao ili ne, tek, mudro je zaključeno kako je Bosni i Hercegovini sasvim dosta oko 550 hiljada pasoša. Pamteno! Jakako nego pametno. Svakom četvrtom stanovniku zemlje po jedan i mirna Bosna. I Hercegovina. Jedna njena četvrtina. Kad se stvore uslovi.

Jer, trebalo je biti pametan i mudar. Trebalo je spriječiti odliv “mozaka” i medicinskih sestara iz zemlje u grad Celje, Maribor i ostale ekonomske džinove i enklave. Zapravo, nedostatak pasoša direktno sprječava humanitarnu katastrofu ispred banjalučkog “Ekvatora” i ostalih punktova diljem zemlje ispred kojih nam Slovenci odovode u janičare akademsku nejač da peru zadnjicu koruškim babama.

Neće moći ove noći, Zmajčeki! A, ni dana. Ni idućeg, ni onog iza! Naše dijete da se muči i rilja kod tebe za 1600 evra, kad može kod nas bezpasošno natući 400 maraka. I još da pada u nesvijest na vrućem asfaltu, što bi rekao Jura Stublić, čekajući radnu dozvolu. Jok! Nema pasoša, nema potrebe čekati dozvolu.

A, što je najvažnije, moratorijumom na pasoše, sprječava se urušavanje našeg superstabilnog zdravstvenog sistema. Neće nas portir ispred bolnice mučiti riječima-Znam da si ponio antibiotike i morfijum, ‘ajd sad kući, pa ponesi i doktora i medicinsku sestru… hahahaha! Sad ćemo nostiti samo morfijum i antibiotike, a bez pasoša, zdravstvenog osigranja i uvezanog staža, dočekaće nas uvijek ljubazno i nasmijano osoblje naših raskošnih kliničkih centara.

Zli jezici vele da mame sa djecom ne mogu dobiti pasoš. Čekaju mjesecima. Ne mjesec, nego mjesecima. Ne mogu, pa ne mogu, šta sad. Sjedi mama kod kuće, njeguj dijete, razmuti mu malo slane tuzlanske soli u lavoriću, isto ti je to ko Kušadasi ili Zakintos. Malo Argete na lebac i eto te u Tučepima, draga mama. U mislima. Jer, more je tako pase.

Pasoš na četiri stanovnika

Eto, isto će ti to reći i drugovi iz IDDEE, koji mudro nabavljaju na kašikicu po jedan pasoš na četiri stanovnika i naši političari i tajkuni. Na kraju krajeva, narode mili, oni su se sami morali žrtvovati, obići čitav svijet, sve te ogavne turističke destinacije, a jednom su čak poslali i isturenu delegaciju popova iz Hercegovine na Havaje, sve kako bi se uvjerili da sunce domaćeg neba najljepše sija i da nema raja bez rodnoga kraja.

Ništa pogriješili nisu. Zato, manite se pasoša. Gdje je pasoš, tu je i Soroš. Smrdi to, brate mili. Ta putovanja, to tzv. širenje vidika, to čovjeka samo u nepriliku i iskušenje može dovesti. Pa da! Jer tamo kad se otkotrljate preko Bregane, samo čekaju, ko Jehovini svjedoci, ovi soroševci sa kesama novca, ba vas zatrpaju i omame. To, odma’, ko kobra pljuvačica, dobar dan, dobar dan, evo izvolite 1000 dolara, kako vam možemo pomoći.

I na kraju krajeva, ako ste baš toliko navrli, po 240 maraka, vas četvorofamilijarno, što će reći 1000KM i Bog, Hurgada i IDDEE-a da vas vide. Niti ćete se gurati, niti ćete smrditi i kampovati u CIPS-u mjesecima.

Opusti se, narode mili bosanski, kad već biraš ovako opuštenu vlast.

Nema zemlja za starce, nema pasoša za Bosance.

Objektivno, šta će nam pasoš?

Godinama se u Sarajevu prepričavao događaj u kojem je žena zatekla muža sa ljubavnicom, pa nakon što je šokirana prizorom salila sve moguće psovke, prijetnje i želju da ga više nikada ne vidi, muž joj je rekao: “Ništa nije bilo! Osim toga kome ti, majke ti, više vjeruješ, meni ili vlastitim očima?

Poslije je ovaj događaj, za koji neki tvrde da je istinit, prerastao u vic, a akteri su postali Mujo i Fata. Neki su pričali da je par ostao zajedno, a da je muž sve izgladio bundom, putovanjem i buketom cvijeća, a žena je odlučila da manje vjeruje svojim očima.

Dvadesetpetog maja bila sam na Donatorskoj večeri na kojoj su se prikupljala sredstva za rad Roditeljske kuće u Sarajevu. Moj prijatelj, Zvonimir Nikolić, me pozvao. On je bio jedan od ambasadora ovog projekta. Slušali smo potresne priče djece koja ne žive u Sarajevu, ali u Sarajevo dolaze na liječenje. Jednako su potresne roditeljske priče.

Najhumaniji penzioneri

Tu noć otvoreni su humanitarni brojevi telefona i svakim pozivom građani su donirali tri konvertibilne marke. Zvone mi je rekao da su najviše zvali penzioneri, oni koji čim dobiju penzije plate račune, oni koji imaju najmanje.

Te večeri skupljeno je preko 260.000 KM. Na kraju, pozvan je i premijer Federacije g-din Novalić da se obrati prisutnim sa sjajnim vijestima. Premijer je rekao: ”Nećemo vas ostaviti same”, i dao nadu da će sistemski biti rješeno finansiranje Roditeljske kuće. Samo par dana nakon ove izjave, rekao je da se više može skupiti kroz donacije nego sistemski, a ja ne znam kome više da vjerujem svojim vlastitim ušima i onome što sam čula te noći 25. maja ili Premijeru sa novim izjavama?

I sve bi ovo zvučalo kao dobar početak vica, koji bi mogao postati legendom, a vremenom bi akteri dobili nova, vicevima primjerenija imena, kao Mujo i Fata, da ne govorimo o bolesnoj djeci, o djeci koja se bore sa karcinomom. O djeci koja dolaze iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. O roditeljima koji nemaju novca za smještaj u Sarajevu. O djeci koja su prije, tokom liječenje, bila odvojena od svoje braće i sestara. O djeci čija je jedina želja da ponovo budu zdrava.

Nepostojanje sistema i to stalno oslanjanje na humanost građana gledamo svaki dan. Svaki dan prolazimo pored kutija sa fotografijama bolesne djece. Uz kutije stoje mladi ljudi koji, iz sveg glasa, izgovaraju medicinske nazive oboljenja, izgovaraju godine oboljelih i njihova imena. Izgovaraju vrijednost potrebnih sredstava za liječenje.

Djeca se u ovoj zemlji liječe zahvaljujući humanitarnim pozivima, humanitarnim uplatama i bijelim kutijama sa njihovim fotografijama na ulicama. U principu humanost građana održava sistemsko nerješavanje problema finansiranja, jer dobro je rekao Premijer: ”Ko ima srca da ne da za tako plemenitu stvar?”

A šta da nemamo srca

A šta će se desiti kada nestane humanost? Šta bi se desilo da zaista nemamo srca?

“Kada nestane humanosti, bićemo svi živi sahranjeni!, rekao je na toj istoj Donatorskoj večeri moj poznanik dok je ispisivao vrijednost svoje novčane donacije.

Živi, a sahranjeni, su mnogi u ovoj zemlji, jer naša humanost ne može pomoći svima. Oni žive tiho u vlasitom stidu svoje neimaštine. Oni u istoj toj tišini zauvijek nestaju.

Nakon što je premijer izjavio na Donatorskoj večeri da radi na tome da se sistemski riješi problem finansiranja Roditeljske kuće u Sarajevu, Premijer je zapjevao i zaplesao uz pjesmu “Moj je život, moja pjesma”.

Mnogima u ovoj zemlji život nije pjesma. Ako ne vjerujete meni, pogledajte oko sebe vlastitim očima… a ima i neke sličnosti između Fate, iz vica sa početka teksta, i g-dina Fadila….

Prema prvim neslužbenim rezultatima DIP-a Zagreb će nastaviti voditi dosadašnji gradonačelnik Milan Bandić (Stranka rada i solidarnosti), Split HDZ-ov kandidat Andro Krstulović Opara, Osijek kandidat grupe birača Ivan Vrkić, dok će Rijeku u voditi novi stari gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS i HSS).

Bandić tako osvaja 51,68 posto glasova birača, dok njegova protukandidatkinja Anka Mrak Taritaš (SDP, HNS, HSS, HSU, Naprijed Hrvatska - Progresivni savez - Naprijed Hrvatska, Stranka umirovljenika) za sada osvaja 46,17 posto.

U Splitu je Opara sa 46,12 posto za tri posto ispred protukandidata Željka Keruma (Hrvatska građanska stranka, Popravi grad - Nova generacija).

Vojko Obersnel je sa 55,69 posto glasova u uvjerljivoj prednosti nad kandidatom grupe birača Hrvojem Burićem koji za sada osvaja 42,61 posto.

U Osijeku je Vrkić osvojio 62,73 posto što je gotovo dvostuko u odnosu na HDZ-ovu Ivanu Šojat s tek 33,89 posto.

Na čelo Varaždina dolazi kandidat grupe birača Ivan Čehok sa, za sada, 68, 66 posto, Bjelovar će voditi u idućem mandatu kandidat HSLS-a i HSS-a Dario Hrebak (64,25 psoto), Veliku Goricu Dražen Barišić (HDZ-HSLS-HSU) koji osvaja 61 posto.

Sisak će ponovno voditi SDP-ovka Kristina Ikić Baniček, Šibenik če voditi HDZ čiji je kandidat Željko Burić osvojio uvjerljivih 68, 69 posto, a Karlovac Damir Mandić (HDZ-HSLS) s 52, 82 posto.

Dubrovnik preuzima HDZ čiji kandidat Mate Franković, prema prvim neslužebnim podacima, osvojio 53, 78 posto.

Napeto je u Imotskom gdje za sada HDZ-ov Ivan Budalić vodi sa 49,90 posto dok mu je za petama kandidat grupe birača Ivica Kukavica sa 49,70 posto.

U Slavonskom Brodu sa 54,75 posto vodi dosadašnji gradonačelnik Mirko Duspara, u Koprivnici je SDP-ov Mišel Jakšić osigurao pobjedu. U Križevcima je kandidat grupe birača Mario Rajn (60,48)uvjerljivo pobijedio Branka Hrga.

Knin će, gotovo je izvjesno, voditi kandidat grupe birača Marko Jelić, Gospić HDZ-ov Petar Krmpotić, Pazin će voditi IDS-ov Renato Krulčić.

Hrvatski napadač Mario Mandžukić, strijelac pogotka u porazu Juventusa od 1-4 od Real Madrida u finalu Lige prvaka, odbio je nakon utakmice dati komentar, rekavši kako je prazan, dok je reprezentativac BiH Miralem Pjanić napustio teren zbog ozljede.

"Nemam ništa reći, prazan sam", izjavio je 31-godišnji Mandžukić prolazeći hodnikom stadiona u Cardiffu. On je u 27. minuti zabio gol za 1-1, no Real Madrid je s tri nova pogotka obranio naslov prvaka Europe.

"Bio je to lijep gol, no naravno da bi i on bio sretniji da smo pobijedili", rekao je Juventusov vezni igrač Miralem Pjanić.

"Očekivali smo podizanje pehara Lige prvaka, to nam je bio san, svakome od nas. Naporno smo radili čitavu sezonu da dođemo do ovog trenutka, ali, nažalost, nismo uspjeli", dodao je 27-godišnji reprezentativac BiH.

Rekao je da su u drugom poluvremenu krenuli prema naprijed, no tada su primili drugi, a zatim i treći gol u kratkom razdoblju.

"To nam je bio šok. S obzirom na to kako smo igrali u prvom poluvremenu, nismo zaslužili izgubiti s ovako velikom razlikom. Ipak, igrali smo protiv jednog dobrog Real Madrida, a i sreća je bila na njihovoj strani", rekao je Pjanić.

U 71. minuti je zbog ozljede koljena napustio teren.

"Da, izašao sam zbog ozljede, boli me, vidjet ćemo šta je", rekao je on.

Za pet dana BiH igra u Zenici protiv Grčke kvalifikacijsku utakmicu za odlazak na Svjetsko prvenstvo pa je njegov nastup zasad upitan.

U 84. minuti je pak bio isključen Juventusov igrač Juan Cuadrado.

"Kada smo zaigrali s desetoricom bilo je još teže. Rezultat je ipak u konačnici previsok", zaključio je Pjanić.

Policija pretpostavlja da nema odbjeglih učesnika napada, ali provodi opsežnu istragu i pojačane mjere sigurnosti u gradu.

Britanska policija uhapsila je 12 osoba osumnjičenih za povezanost sa sinoćnjim terorističkim napadom u centru Londona.

Londonska policija saopćila je kako je akcija hapšenja provedena na istoku Londona u kvartu Barking.

Najmanje sedam osoba je poginulo, a 48 povrijeđeno u sinoćnjem terorističkom napadu koji se dogodio u srcu Londona. Napad se dogodio kasno sinoć kada su napadači kombijem udarali pješake na Londonskom mostu, a potom napustili vozilo i noževima napali ljude kod tržnice Borough, gdje je policija ubila svu trojicu napadača.

Policija je napad okarakterizirala kao teroristički, a do sada niko nije preuzeo odgovornost za taj slučaj. Premijerka Velike Britanije Theresa May jutros je održala vanrednu sjednicu kabineta zbog tragičnog događaja koji se dogodio svega dvije sedmice nakon samoubilačkog bombaškog napada u Manchesteru u kojem su ubijene najmanje 22 osobe.
Nakon sastanka je istakla da nedavni napadi nisu direktno povezani ali da su oštrije mjere neophodne jer "terorizam rađa terorizam", a napadači kopiraju jedni druge.

Policija pretpostavlja da nema odbjeglih učesnika napada, ali provodi opsežnu istragu i pojačane mjere sigurnosti u gradu, javlja Anadolija

Ceste u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od najopasnijih evropskih putnih mreža. U prilog toj tvrdnji idu brojne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima koje su se dogodile u posljednje vrijeme u BiH.

Posljednje pogibije

Crni niz nastavio se i ove sedmice. Jučer je u udesu kod Pazarića poginuo Irham Čečo, novinar i savjetnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. U ponedjeljak je Gojko Ostović (62) poginuo kao suvozač u kombiju koji je sletio s puta kod Foče.

Svega nekoliko sati ranije iz Vrbasa su izvučena tijela dvojice mladića, Nihada Kline i Mehmeda Karadže, stradalih u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 21. maja na magistralnom putu M-16 Jajce - Banja Luka kada je njihov Renault Clio sletio u rijeku. Tijelo njihovog prijatelja Abdurahmana Ljevakovića pronađeno je u vozilu neposredno nakon nesreće.

Mještani Gradačca i Vučkovca još su u šoku nakon stravične nesreće u kojoj su u prošlu srijedu u Opel Kadettu poginule učenica devetog razreda Osnovne škole "Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak" u Donjim Srnicama Irmela Kurbašić (15) i njena majka Ajša (38).

Njihova pogibija ponovo je aktuelizirala problem ove opasne dionice. U narodu je već prozvana „Put smrti".

Safer Kurbašić, predsjednik Mjesne zajednice Vučkovci, tvrdi da je u posljednjih nekoliko godina na ovoj dionici poginulo šest osoba.

Najveći problem, prema njegovom kazivanju, predstavljaju neravnine na putu na kojima se tokom kiše stvaraju lokve. Velika je i frekvencija saobraćaja, a sigurnost ugrožavaju i nesavjesni vozači koji na velikim pravcima voze iznad ograničenja. Također, poljoprivredni usjevi zasijani uz put smanjuju preglednost, a sigurnost saobraćaja narušavaju i brojne mašine koje u sezoni poljoprivrednih radova koriste ovaj putni pravac.

Iako su saobraćajne kontrole na ovoj dionici česte, mještani apeliraju na neophodno povećanje sigurnosti u saobraćaju. Tako su pokrenuli peticiju simboličnog naziva „Put smrti", koju je već potpisalo nekoliko hiljada građana.

Konkretno, građani zahtijevaju da se dionica puta Ormanica - Gradačac, koja je do sada odnijela mnogo života, još kvalitetnije označi horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Zahtijevaju i da se postave takozvani usporivači brzine i instaliraju stacionarni radari, kako bi se smanjile brzine.

Slično su reagirale i brojne Sarajlije nakon pogibije studentica Selme Agić i Edite Malkoč, koje je Sanjin Sefić 10. oktobra prošle godine u ulici Zmaja od Bosne usmrtio vozeći Golf 6 brzinom od skoro 105 kilometara na sat i pri tome prošavši kroz crveno svjetlo. I tada su pisane peticije, organizirani protesti...

Saobraćajne kontrole u Sarajevu nakon ove tragedije bile su pojačane, no za kratko vrijeme sve je vraćeno na staro.

Mapa rizika

O najopasnijim dionicama te sigurnosnom stanju na bh. cestama BIHAMK je kreirao mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, mada stanje ni u RS nije mnogo bolje.

Njihova analiza je pokazala da su najviše ljudskih života u FBiH odnijele dionice na putnim pravcima od Zenice do Maglaja, potom Doboj - Lukavac, Jablanica - Mostar, Bugojno - Gornji Vakuf i Bosanska Krupa - Bosanska Otoka.

Iz BIHAMK-a nam je obrazloženo da su za izradu ove mape uzeti statistički pokazatelji sigurnosti, i to broj poginulih, broj teško povrijeđenih i frekvencija saobraćaja od 2009. do 2013. godine. Također su nam kazali da je u planu da se ove godine nadogradi mapa rizika te snime i kodiraju preostale magistrale u FBiH.

- Obradom svih podataka utvrđeno je da više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika. Na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnost da će se dogoditi saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom - rekli su nam iz BIHAMK-a.

Neizostavno je navesti i to da su najopasnije dionice na području RS: M-4 Donje Caparde - Karakaj, M-16 Nova Topola - Klašnice, M-4 Ivanjska - Šargovac, M-16.1 Klašnice - Prnjavor, M-19 Milići - Vlasenica, M-4 Lamovita - Ivanjska, R-465 Orline - Doboj, M-14.1 Glavčice - Šepak, M-18 Brod na Drini - Šćepan Polje, M -19.3 Podromanija - Rogatica, M-17 Vukosavlje - Podnovlje, M-4 Prijedor - Kozarac, M-14.1 Vrhovi - Šešlije.

Mladi ginu

Analizom stanja sigurnosti na bh. cestama bavilo se i Javno preduzeće „Ceste FBiH". Njihovi podaci govore da su nesreće najčešći uzrok smrti mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina. Ukoliko se ovakav trend nastavi, nesreće će 2030. godine biti peti najčešći uzrok smrtnosti ukupne svjetske populacije, učestaliji čak i od AIDS-a, raka pluća i drugih uzroka smrti.

Krajem oktobra 2010. godine urađena je Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH na osnovu saobraćajnih nezgoda 2007.-2009., koju je proveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.

Iz JP "Ceste FBiH" naveli su da je ova studija pokazala 122 opasna mjesta, od čega 22 crne tačke.

Kao najopasnija mjesta za saobraćaj navode se lokacije ulica Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević-Polju.

Lokacije s najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, jesu ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.

Analiza troškova nesreća na području FBiH
Stopa smrtnosti u saobraćaju u BiH je za oko tri puta veća nego u zemljama zapadne Evrope. Istraživanje JP “Ceste Federacije BiH” je utvrdilo da samo u FBiH ima oko 250 poginulih i više od 6.800 povrijeđenih osoba svake godine i da ekonomija FBiH gubi više od 400 miliona eura godišnje (više od pet posto svog godišnjeg BDP-a), ako se uzmu u obzir ukupni troškovi medicinskog liječenja, oštećenja imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti.

Tako je analiza troškova nesreća na području Federacije BiH pokazala da su to itekako značajni iznosi:

371.913 KM troškovi nesreća s poginulim osobama
273.416 KM troškovi nesreća po jednoj smrtno stradaloj osobi
176.374 KM troškovi nesreća s teže povrijeđenim osobama
100.757 KM troškovi nesreća po jednoj teško povrijeđenoj osobi
25.780 KM troškovi nesreća po jednoj lakše povrijeđenoj osobi

380 osoba u prosjeku godišnje pogine na cestama širom BiH

11.000 osoba u prosjeku godišnje povrijeđeno na cestama širom BiH

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH