Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Katar nije spreman mijenjati svoju vanjsku politiku kako bi riješio spor s drugim arapskim državama u Perzijskome zaljevu i nikada se neće predati, rekao je u četvrtak katarski ministar vanjskih poslova.

"Nismo spremni predati se i nikada nećemo biti spremni odreći se neovisnosti naše vanjske politike", kazao je šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani novinarima u Dohi.

"Nitko nema pravo intervenirati u našu vanjsku politiku", istaknuo je.

Iran ponudio pomoć

Po njegovim riječima, Katar će poštovati sporazume o LNG-u koje ima s Ujedinjenim Arapskim Emiratima unatoč tome što su prekinuli odnose s Dohom.

Al-Tani je rekao kako im je Iran poručio da je spreman pomoći u opskrbi hrane te da će tri svoje luke dati na korištenje Kataru, ali ta ponuda još nije prihvaćena.

Spor između Katara i dijela arapskih država ugrožava stabilnost cijele regije, kaže katarski dužnosnik dodajući da Doha i dalje daje prednost diplomaciji te da neće biti vojnog rješavanja problema: "Vojno rješenje nije opcija", naglasio je.

Al-Tani je istaknuo da Katar nikada nije doživio takvu vrstu neprijateljstva, čak ni od neprijateljske zemlje. Također je kazao da nije bilo promjena u raspoređivanju katarske vojske i pokreta vojnika.

Turska šalje vojsku u Katar, Erdogan kritizira sankcije

Turska je u srijedu odlučila poslati vojsku u Katar i obećala hranu i vodu toj zemlji Perzijskog zaljeva suočenoj s izolacijom i prijetnjama koju joj nameću moćne bliskoistočne susjede.

Zastupnici vladajuće turske stranke Pravde i razvoja (AKP) i krajnje desna Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) izglasali su zakon koji omogućuje raspoređivanje vojnika u turskoj bazi u Kataru. Sporazum o zajedničkoj obrani dviju zemalja potpisale su još 2014., ali je tek sada potvrđen u parlamentu.

Veleposlanik Turske u Dohi rekao je za agenciju AFP lani da bi turska vojna baza mogla primiti do 3000 vojnika i više, "bude li potrebno", a oporbeni zastupnik socijaldemokrata (CHP) Sezgin Tanrikulu potvrdio je da je 80 turskih vojnika već poslano u vojnu bazu da pripreme raspoređivanje veće formacije.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan, koji je blizak saveznik katarskih čelnika, kritizirao je sankcije koje su toj zemlji ovoga tjedna uveli Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i ostale regionalne države.

Kuvajt pokušava posredovati u krizi

Iz svijeta stižu pozivi na smirivanje situacije između Katara i Saudijske Arabije i njezinih saveznika, a zemlje u Zaljevu na "jedinstvo" je pozvao i američki predsjednik Donald Trump nakon što je prvo podržao izolaciju Katara.

Kuvajt, koji nije prekinuo veze s Katarom, pokušava posredovati u krizi. Kuvajtski emir posjetio je Saudijsku Arabiju i sastao se s kraljem Salmanom kazavši da je u razgovoru "iskazan zajednički interes za potporu dobrom funkcioniranju" Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), prenijela je u srijedu agencija Kuna.

Uspostavljeno 1981., Vijeće, koje okuplja sunitske monarhije koje nadziru trećinu svjetskih zaliha nafte, čini šest zemalja - Saudijska Arabija, Bahrein, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Oman. Oman je u ovoj krizi neutralan.

Mauritanija se pridružila blokadi

Mauritanija se pridružila Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Jemenu i Maldivima, koji su u ponedjeljak prekinuli sve odnose s Katarom optužujući ga da "podržava terorizam", što se pretvorilo u najveću diplomatsku krizu u toj regiji zadnjih godina.

Trump je u utorak izazvao pomutnju ustvrdivši u nizu poruka na Twitteru da Rijad i saveznici imaju pravo izolirati Katar zbog njegove uloge u financiranju islamističkog ekstremizma i da je to možda "početak kraja strahote terorizma".

No, nekoliko sati poslije uslijedio je zaokret i Trump je istaknuo da je "ujedinjeno Vijeće za suradnju u Zaljevu ključno za pobjedu nad terorizmom i promicanje stabilnosti u regiji", u telefonskom razgovoru sa saudijskim kraljem.

Njemački ministar optužio Trumpa za širenje sukoba na Bliskom istoku

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel optužio je Trumpa da raspiruje sukobe na Bliskom istoku, a Francuska i Rusija izrazile su zabrinutost zbog razvoja krize.

U telefonskom razgovoru s katarskim emirom, šeikom Tamimom ben Hamadom Al-Tanijem, francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je spremnost poduprijeti "sve inicijative koje bi išle u prilog smirivanju situacije". Njegov ruski kolega Vladimir Putin pozvao je pak katarskog emira na dijalog.

Raskid odnosa s Katarom uključuje suspenziju zračnog prometa, zatvaranje kopnenih i morskih granica te zabranu prelijetanja katarskim zrakoplovnim kompanijama, kao i ograničenja kretanja ljudi. Katarski državljani, turisti ili oni koji imaju stalno boravište u Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Bahreinu, moraju napustiti te zemlje u roku od 14 dana.

Nogometna superzvijezda Christiano Ronaldo najplaćeniji je sportista na svijetu drugu godinu zaredom, objavio je Forbes.7

Nogometaš Reala i portugalski reprezentativac prošle je godine od plaće i sponzorskih ugovora zaradio 93 miliona eura.

Na drugom je mjestu košarkaška zvijezda LeBron James, koji je lani odveo Cleveland do NBA naslova i pritom zaradio 86,2 miliona dolara. Slijedi još jedan nogometaš, Argentinac Lionel Messi sa zarađenih 80 miliona dolara.

Četvrti je teniser Roger Federer sa 64 miliona dolara, a iza njega je košarkaš Kevin Durant sa 60,6 miliona dolara.

Poredak prve petorice jednak je kao i godinu prije, osim što su Messi i James zamijenili mjesta.

Nevjerovatan je podatak da se na listi 100 sportaša s najvećom zaradom nalazi samo jedna žena, teniserka Serena Williams kojoj je zarađenih 27 miliona dolara bilo dovoljno za tek 51. mjesto.

Britanski konzervativci osvojili su 43 posto glasova, a opozicioni laburisti 40 posto na parlamentarnim izborima, procjenjuje BBC na osnovnu nepotpunih rezultata izbora.

BBC procjenjuje da će konzervativci imati 318 od 650 poslanika čime bi izgubili većinu koju su imali prije nego što je premijerka Theresa May raspisala izbore.

Prema toj procjeni, laburisti će imati 267 poslanika, Škotska nacionalna partija 32, a liberaldemokrate 11. Ako se ta prognoza ostvari, za vladu će biti potrebna koalicija ili da se obrazuje manjinska partija, a unionisti iz Sjeverne Irske su nagovijestili da bi mogli podržati konzervativnu vladu.

Na manje od 80 neobrađenih izbornih jedinica, konzervativci su osvojili 266 poslanika, laburisti 236, Škotska nacionalna partija 33, a liberaldemokrate 10, koliko i Demokratska unionistička partija.

BBC navodi da izvori iz Konzervativne partije navode da je moguće da May danas podnese ostavku na vođstvo torijevaca, čime ne bi bila ni na čelu vlade. Kao mogući nasljednik se spominje ministar spoljnih poslova Boris Johnson.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona predložio je Kantonalnom sudu Tuzla određivanje pritvora za Miroslava Erdemovića /30/ iz tog grada koji je osumnjičen za pokušaj ubistva tridesetosomogodišnje žene u mjestu Bosanska Poljana u blizini Tuzle.

Erdemović je osumnjičen da je 3. juna u blizini magistralnog puta ženi skalpelom nanio povrede opasne po život, na vratu, grudnom košu, lijevoj ruci, ostavivši je na toj lokaciji.

Povrijeđena žena smještena je u Jedinicu intenzivne njege Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, a osumnjičeni je, nakon hapšenja, 6. juna, predat u nadležnost Tužilaštva.

Radi utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja biće rađena i dodatna vještačenja.

Prošle godine na području Evropske unije pojavilo se 60 novih psihoaktivnih supstanci, njihov broj na listi Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti o drogama povećan je na 620, a ni BiH nije pošteđena, rekla je danas u Banjaluci Ilze Jekabsone, predstavnik Centra.

Ona je danas prisustvovala radionici pod nazivom "Nove vrste opojnih droga" na kojoj će predstavnici Evropskog centra i Ureda Vlade Hrvatske zaduženog za suzbijanje opojnih droga govoriti o situaciji na području Evropske unije.

"Najbitnije da se nove supstance, nove vrste opojnih droga uvrste u listu opojnih droga na nivou BiH koje vode nadležna tijela - Agencija za lijekove i Agencija za suzbijanje opojnih droga. Dok god nove vrste opojnih droga ne budu uvrštene u tu listu, ne možemo izvršiti procesuiranje lica kod kojih se pronađe opojna droga, koji preprodaju, krijumčare ili proizvode opojnu drogu", rekao je Darko Ćulum, direktor Policije Republike Srpske.

Objasnio je da se radi o sintetičkim drogama - kanabinoidima.

"To je nova droga, sintetička, kao sintetička marihuana, ima je zastupljene kod mlade populacije", rekao je Ćulum i dodao da kao i druge droge stvara zavisnost, pogovoto kod mladih.

Naveo je da je policija u pet navrata tražila da se nove vrste psihoaktivnih supstanci uvrste na listu, ali do toga nije došlo i dodao da je u Banjaluci bio slučaj u kojem su vještačili tu supstancu i utvrdili da ima psihoaktivno dejstvo.

Ilze Jekabsone, predstavnik Evropskog centra za praćenje doga i zavisnosti o drogama, istakla je da je pojava novih psihoaktivnih supstanci prisutna i u Bosni i Hercegovini i u zemljama Evropske unije.

"Brine nas pojava novih psihoaktivnih supstanci koje jako utiču na zdravlje ljudi i mi se na evropskom nivou brinemo kako da regulišemo pojavu novih psihoaktivnih supstanci i tu radimo kroz sistem ranog upozorenja, odnosno pokušavamo da regulišemo i kontrolišemo pojavu novih psihoaktivnih suspstanci", rekla je ona.

Milan Latinović, predsjednik Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga RS, istakao je da mu je drago što su uspostavili komunikaciju i saradnju sa evropskim centrom za droge i praćenje zavisnosti kako bi profesionalce upoznali sa iskustvima u Evropi.

"Na tržištu Evrope nalazi se veliki broj novih supstanci, jer to je nešto što se neprestano dešava. BiH, RS nije pošteđena i imamo određene pokazatelje, prije svega, u MUP-u RS za nove droge", rekao je on.

Prema njegovim riječima istraživanja koja su provodili posebno kod populacije školskog uzrasta starosti od 15 godina, pokazala su da je oko pet procenata mladih imalo kontakte i upotrebljavalo osnovne, najčešće psihoaktivne supstance, kao što je marihuana.

Kada je u pitanju liječenje, oko 500 zavisnika liječi se u zdravstvenim ustanovama RS i dominantno su heroinski zavisnici.

"Niko nije oslobođen mogućnosti da postane zavisnik, sva naša deca su na neki način potencijalni korisnici psihoaktivnih supstanci zbog toga je važno da senzibilišemo i profesionalce i naše građane", dodao je Latinović.

Načelnik Banovića Midhat Husić kupio je luksuzni “Passat” vrijedan gotovo 70.000 maraka, potvrđeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) u kompaniji koja je pobijedila na tenderu.Kako je BIRN BiH ranije pisao, tender je bio napisan tako da je uslove ispunjavao samo “Volkswagen Passat B8” s luksuznom dodatnom opremom.

Isporučeni “Passat” ima pogon na četiri točka, senzor za otkrivanje umora kod vozača, navigaciju s detaljnom kartom Evrope, top komforna sjedala od kombinacije brušene i glatke kože, s grijanjem i masažerom, i bežični internet.

Tenderska dokumentacija je do u detalje pratila kataloške specifikacije “Passata”, što je zabranjeno Zakonom o javnim nabavkama. Tražila se trozonska klima s alergenim filterom, kožni volan, ekran u boji minimalne dijagonale 6,5 inča, mogućnost povezivanja s “iPhone” uređajima, “ergonomski komforno sjedalo elektro podesivo u 14 pozicija, uključujući masažu na vozačevoj strani”, osvijetljena ogledala u štitnicima za sunce, “obloge sjedala od kombinacije brušene i glatke kože, s grijanjem sjedala, i automatsko grijanje mlaznica za pranje vjetrobranskog stakla”, kao i “USB stick s priključkom za SIM karticu za kreiranje konekcije u vozilu”.

Na tender se prijavila jedino kompanija “Nipex” iz Tuzle, četiri minute prije isteka roka za dostavljanje ponuda.Načelnik Husić nije ranije želio komentarisati ovu nabavku. Na pozive nakon što je vozilo kupljeno, nije odgovarao.

Podaci Kantonalne privredne komore Tuzla pokazuju da nešto više od 5.000 zaposlenih u Banovićima ima prosječnu platu od 836 konvertibilnih maraka. Broj nezaposlenih, prema zvaničnim podacima na stranici Općine, veći je od 4.000.

U drugoj instituciji na nivou BiH, gdje se ukupna nezaposlenost broji u stotinama hiljada ljudi, tender za nabavku auta o kome je pisao BIRN BiH otkazan je.Predsjedništvo Bosne i Hercegovine raspisalo je sredinom aprila tender za kupovinu novog vozila, a jedan od uslova bio je da auto ima pripremu za montažu dječije sjedalice i sisteme za dolazak i odlazak od kuće.

Specifikacije automobila u tenderskoj dokumentaciji u ovom slučaju su kopirane iz kataloga za “Škodu Superb”.Predsjedništvo je tražilo auto isključivo s aluminijskim felgama “stratos”, što odgovara ponudi opreme “style” za “Škodu Superb”, kao i radio “bolero”, što je naziv radija koji “Škoda” nudi za modele “Superb” i “Octavia”.

Još jedna od stavki koje su neočekivano bile uslov za kupovinu službenog auta jeste “‘isofix’ priprema za dječija sjedala nazad”.Nakon upita BIRN-a BiH, Predsjedništvo je 20. aprila izmijenilo tendersku dokumentaciju.Na tender Predsjedništva također se prijavila samo jedna kompanija, za koju je tenderska komisija ocijenila da ne ispunjava navedene uslove, pa je cijela nabavka poništena.

Predsjedništvo BiH ima 34 službena vozila i 14 vozača, prema posljednjim dostupnim podacima. Troškovi upotrebe i održavanja auta godišnje iznose oko 350.000 maraka. Članovi Predsjedništva, šefovi njihovih ureda, glavni sekretar i dva zamjenika glavnog sekretara imaju pravo na korištenje auta 24 sata dnevno.U toku 2017. godine ova institucija planira potrošiti 200.000 maraka na nabavku novih auta, piše detektor.ba.

Slavni američki reditelj i liberalni aktivist Michael Moore u utorak je pokrenuo web stranicu nazvanu TrumpiLeaks, kako bi "zviždačima" omogućio siguran kanal za prosljeđivanje informacija o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji, prenosi Hina.

"Američki domoljubi unutar vlade, pravosudnih tijela ili privatnog sektora koji imaju bilo kakvih saznanja o kriminalnim radnjama, iskorištavanju povjerenja javnosti ili bilo kakvim prestupima koje su počinili Donald J. Trump i njegovi saradnici potrebni su kako bi zazviždali u ime zaštite Sjedinjenih Američkih Država od tiranije", napisao je Moore u otvorenom pismu listu The Huffington Post.

"Znam da je to riskantno, znam da možemo upasti u probleme. No, previše je toga na kocki da bismo igrali na sigurno", dodao je.

Zagarantirana anonimnost
Iako nikakva digitalna komunikacija nije apsolutno sigurna, istakao je Moore, on i njegov tim posegnuli su za najsigurnijom dostupnom tehnologijom kako bi garantirali anonimnost izvora.

Portal TrumpiLeaks, postavljen na web stranicu Michaela Moora, najavljen je dan nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa izvijestilo o hapšenju 25-godišnjeg vanjskog saradnika obavještajne službe, optuženog za otkrivanje medijima povjerljivih informacija vezanih uz rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Trump je pozvao na obračun s curenjem informacija medijima.

Reditelj dokumentarca Fahrenheit 9/11, u kojem je ponudio kritički pogled na predsjednički mandat Georgea W. Busha i ratove koje je Amerika vodila u Iraku i Afganistanu, Moore je dugogodišnji borac za liberalne vrijednosti i otvoreni kritičar Trumpa.

Linkovi na drugim medijima
Slavu je stekao dokumentarcem Roger i ja iz 1989. godine o njegovu rodnom gradu Flintu, savezna američka država Michigan, te Bowling for Columbine iz 2002. godine.

Trenutno radi na novom dokumentarcu o američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

Neki američki mediji, uključujući The Washington Post, The Huffington Post, The New York Times, i ProPublica, imaju na svojim web stranicama linkove putem kojih javnost može novinarima slati informacije.

Turski parlament usvojio je zakon koji će omogućiti raspoređivanje vojnika u tursku bazu u Kataru.

Zakon je usvojen glasovima 240 poslanika, uglavnom vladajuće AK Partije i opozicione MHP, a u pokušaju da se podrži Katar usred blokade u kojoj se našao.

Prema saznanjima Al Jazeere, ovaj zakon trebao je biti ratificiran nešto kasnije, ali zbog trenutne situacije u Zaljevu, Turska je ubrzala njegovu ratifikaciju.

Nakon usvajanja, nacrt treba potvrditi predsjednik Republike, a stupit će na snagu nakon objavljivanja u službenim novinama.

Kuvajtski emir Sheikh Sabah Al Ahmad Al Jaber Al Sabah stigao je u katarsku prijestolnicu Dohu nakon kratke posjete Dubaiju, kako bi nastavio razgovore o rješavanju krize u Zaljevu. On je ranije u utorak razgovarao sa saudijskim kraljem Salmanom.

Šef iranske diplomatije Javad Zarif boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj. On je ranije kazao da se u regiji događaju zabrinjavajuće stvari i kako Iran u tom kontekstu mora voditi bliske konsultacije sa Turskom.

U okviru zvanične posjete Zarif će se u Ankari sastati sa turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom, a primit će ga i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

U međuvremenu, Ujedinjeni Arapski Emirati zabranili su svojim građanima da izražavaju naklonosti prema Kataru, a oni koji se na to ogluše mogu biti kažnjeni zatvorom u trajanju do 15 godina i novčanom kaznom od najmanje 136.000 dolara, objavili su u srijedu list Gulf News i televizija Al-Arabija.

"Stoga će odlučna akcija biti poduzeta protiv bilo koga ko pokaže simpatije ili bilo koju vrstu pristranosti prema Kataru, ili prema bilo kome ko se protivi poziciji Ujedinjenih Arapskih Emirata, bez obzira da li to bilo na društvenim mrežama ili u bilo kojem obliku pisane, vizualne ili verbalne forme", rekao je državni tužilac Hamad Saif al-Shamsi, prenose mediji.

Vlasti Abu Dhabija zadužene za naftne terminale smanjile su restrikcije o kargu koji dolazi i odlazi za Katar, javio je Reuters.

Sada se navodi da je svim plovilima s katarskom zastavom i plovilima koja su u vlasništvu Katara, ili kojima upravlja ta država, zabranjeno pristati na naftne terminale.

Ranije se to odnosilo i na plovila koja dolaze ili odlaze za Katar.

Ponuda turskih izvoznika
Francuska je zatražila od Katara da odgovori na pitanja susjeda.

Christophe Castaner, glasnogovornik Vlade Francuske, kazao je da njegova zemlja ne zauzima ničiju stranu u krizi u Zaljevu, ali je istakao da "Katar mora potpuno transparentno i precizno odgovoriti na pitanja koja su jasno postavili susjedi te zemlje".

U međuvremenu, turski izvoznici su kazali da su spremni udovoljiti potrebama Katara za namirnicama i vodom.

Mehmet Bujukeksi, predsjednik Udruženja turskih izvoznika (TIM) kazao je da su izvoznici spremni da popune praznine na tržištu hrane u Kataru, nastale nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija prekinuli trgovinske veze s Katarom.

Njemački ministar vanjskih poslova pozvao je zaljevske zemlje da nesporazume riješe dijalogom.

Nakon sastanka sa saudijskim kolegom, Sigmar Gabriel istakao je da je naišao na razumijevanje saudijske strane da već ionako tešku situaciju u regiji ne treba dodatno pogoršavati.

"Kao Evropljani, smatramo da moramo razgovarati i o drugim teškim temama, poput stanja ljudskih prava. Vjerujemo da nas politika direktne konfrontacije sa Iranom neće dovesti do boljeg rješenja", kazao je Gabriel.

Saudijski ministar naglasio je da se nada da će zaljevske zemlje uspjeti riješiti krizu bez posrednika.

"Objasnili smo situaciju u vezi sa Katarom, razloge koji su nas naveli na taj korak, te kakvom se rezultatu nadamo. Nismo tražili posrednika. Mislim da ovo pitanje može biti riješeno unutar Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja", kazao je Adel al-Jubair.

Moskva je saopćila da ne postoji niti jedan dokaz da su ruski hakeri uključeni u katarsku krizu, nakon što je CNN objavio da američki zvaničnici vjeruju da su Rusi podmetnuli lažne vijesti.

Trump razgovarao sa saudijskim kraljem
"Umorni smo od reagiranja na neodržive banalnosti", rekao je Andrej Krutskik, savjetnik za cyber sigurnost u Kremlju, za agenciju Interfax.

"Šta god se desi, to su hakeri. To su banalne tvrdnje i, kao i uvijek, nula dokaza je za to. Zaključci se izvode prije nego što se incidenti istraže", rekao je.

Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je sa saudijskim kraljem Salmanom o krizi nastaloj nakon što je nekoliko zemalja članica Vijeća za zaljevsku saradnju i Egipat prekinulo diplomatske veze s Katarom.

"Dva lidera su razgovarala o kritičnim ciljevima sprečavanja finansiranja terorističkih organizacija i eliminaciji promocije ekstremizma bilo koje nacije u regiji", navedeno je u saopćenju Bijele kuće.

"Predsjednik je naglasio da je ujedinjeno Vijeće za zaljevsku saradnju ključno za poraz terorizma i promociju regionalne stabilnosti."

Ranije je Trump na Twitteru napisao: "Tako je dobro vidjeti da se već isplatila posjeta saudijskom kralju i 50 država. Rekli su da će čvrsto odgovoriti na finansiranje ekstremizma i sve je upućivalo na Katar. Možda će ovo biti početak kraja horora terorizma!“

Nakon Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Jemena i Egipta, Jordan je saopćio da će smanjiti svoje diplomatsko predstavništvo u Kataru.

Erdogan kritizirao sankcije
Ova zemlja je također ukinula dozvolu za medijsku mrežu Al Jazeera, rekao je glasnogovornik jordanske Vlade Mohammad al-Momani.

Diplomatske veze s Katarom prekinula je i Mauritanija.

"Država Katar je povezala svoju politiku... u podršku terorističkim organizacijama i propagandi ekstremističkih ideja", navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova ove zapadnoafričke zemlje, članice Arapske lige.

Američki ministar odbrane James Mattis telefonom je razgovarao s katarskim kolegom, međutim, detalji razgovara nisu otkriveni, rekao je Reutersov izvor.

Pentagon je ranije hvalio Katar kao domaćina ključne američke baze i zbog "posvećenosti regionalnoj sigurnosti".

Turski predsjenik Recep Tayyip Erdogan kritizirao je sankcije Kataru.

"Turska će nastaviti razvijati veze s Katarom, kao sa svim našim prijateljima koji su nas podržali u najtežim momentima", rekao je Erdogan, misleći na pokušaj puča prošle godine.

Katarski ambasador u SAD-u rekao je za Al Jazeeru da je kriza zasnovana na "izmišljenim optužbama".

Zabrana iz Qantasa
"Postoje dokazi da se Katar bori protiv terorizma. U Rijadu je Katar pohvaljen zbog toga. Naša posvećenost SAD-u je čvrsta, i naša posvećenost regiji je također čvrsta, tako da se ne radi o tome", kazao je Meshal bin Hamad Al Thani.

Katarskim državljanima neće biti dozvoljeno da budu na letovima za Dubai kompanije Qantas, jer je UAE zabranio građanima Katara da prolaze kroz njegove aerodrome, rečeno je iz uprave ove australske aviokompanije.

Aviokompanija Royal Air Maroc saopćila je da je suspendirala tranzitne letove preko Dohe za i iz Jemena, Saudijske Arabije, UAE-a i Egipta.

Međutim, direktni letovi Katar - Maroko nisu ukinuti.

Exxon Mobil Corp saopćio je da proizvodnja i izvoz tečnog gasa iz Katara nisu pogođeni krizom.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein su saopćili ranije kako prekidaju sve diplomatske veze s Katarom.

Saudijska Arabija je optužila je Katar za veze "s različitim terorističkim i sektaškim grupama, uključujući Muslimansku braću, Al-Kaidu, Islamsku državu Irak i Levant i oružane grupe koje podržava Iran".

Katar negira optužbe
Saudijska Arabija je, također, zatvorila granicu s Katarom i obustavila zračni i morski saobraćaj s tom zemljom, pozvavši sve zemlje da urade isto.

Međunarodno priznata Vlada u Jemenu prekinula je diplomatske odnose s Katarom, optužujući ga za saradnju sa šiitskim pokretom Husi, bliskom Iranu, prenijela je državna agencija Saba.

Nakon što je hakiran internetski sajt Katarske novinske agencije, kada su objavljene informacije, lažno pripisane katarskom emiru, šeiku Tamimu bin Hamadu All haniju, oba emitera sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dala su veliku pažnju netačnoj vijesti, pozvavši goste kako bi raspravljali i osudili navedeni govor.

Vlada Katara kategorično je negirala da su ikad date izjave u kojoj je čelnik države iskazao podršku Iranu, Hamasu, Hezbollahu i Izraelu, dok je navodno istovremeno sugerirao da predsjednik SAD-a Donald Trump neće dugo biti na vlasti.

O odlasku iz Bosne i Hercegovine razmišlja 42,3 posto njenih građana, dok 51,5 posto ne želi da je napusti.

Neodlučnih je 6,2 posto stanovnika ove zemlje, rezultati su istraživanja, koje je provela Agencija „Prime Communications“ iz Banje Luke.

Istraživanje je realizovano od 5. do 15. aprila 2017. godine metodom face to face intervjua, na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika na uzorku od 1.500 ispitanika, saopćeno je iz te agencije.

Od ukupnog broja ispitanika, o napuštanju Bosne i Hercegovine razmišlja 53,5 posto Hrvata, 41,6 posto Srba i 39 posto Bošnjaka.

Kada je u pitanju starost ispitanika, 64,6 posto njih starosti od 18 do 29 godina razmišlja da napusti zemlju, 53,2 posto je starosti od 30 do 44 godine, 28,6 posto onih starosti od 45 do 59 godina i 9,4 posto starijih od 60 godina.

Tri su osnovna razloga zbog čega građani Bosne i Hercegovine razmišljaju o napuštanju zemlje i to nezaposlenost (35,4 posto), loša ekonomska situacija (31,8 posto) i besperspektivnost 13,1 posto.

Populacija reprezentovana ovim istraživanjem je definisana kao opšta populacija Bosne i Hercegovine, starija od 18 godina. Primjenjen je više – etapni stratifikovani slučajni uzorak (moguća greška + - tri posto).

Haris Medunjanin, jedan od 'povratnika' u ekipu Zmajeva, izrazio je zadovoljstvo da je ponovno s ekipom, ali i ukazao da trebamo biti oprezni u susretu s Grcima.

"Drago mi je što sam opet u reprezentaciji, moramo pobijediti Grke i ne smijemo napraviti kiks. Dosta je naših igrača igralo ovakve zahtjevne utakmice, imamo i dosta kvaliteta da pobijedimo. To smo pokazali i u Atini gdje smo 90 minuta bili bolji od njih i na nama je da popravimo greške i očekujem pozitivan rezultat u petak", rekao je Medunjanin.

Ističe da je atmosfera u Zenici na pripremama sjajna i da očekuje i da će navijači biti uz reprezentaciju.

Smatra da je reprezentacija BiH bolji od Grka.

"Ne smijemo potcijeniti ekipu koja ima više bodova od nas. Ne zna se još ko će igrati, ali svi mislimo na isti cilj, a to je Rusija. Imamo puno igrača koji mogu nositi igru i najvažnije je da ostavrimo pobjedu.Imao sam promjenu vremenske zone, ali sam dobio dovoljan broj dana da se prilagodim", kazao je Medunjanin.

Stručni štab reprezentacije Bosne i Hercegovine prebrinuo je jednu od briga uoči važne kvalifikacione utakmice protiv selekcije Grčke, jer povreda Miralema Pjanića, koju je zadobio na finalu Lige prvaka, ne bi trebala da ga limitira za nastup u reprezentativnom dresu.

Karabeg: Večeras glavni test za Pjanića

Po riječima ljekara reprezentacije Reufa Karabega nakon konsultacije s njegovim doktorom iz Juventusa Pjanić je uradio pretrage i ustanovljeno je da se radi o istegnuću mišića usljed udarca.

"Uključili smo terapije i jučer je obavio prvi trening, a mi činimo sve da ubrzamo proces oporavka. Na prvom treningu išao je pravolinijski i nije bilo tegoba, a danas bi trebalo da se donese odluka nakon popodnevnog treninga hoće li biti spreman za utakmicu u petak", kazao je Karabeg.

Pjanić će večeras trenirati s ekipom kada će se vidjeti može li izdržati napore u promjeni kretanja i u dodiru s loptom.

Ostali reprezentativci nemaju većih problema s povredama tako da su svi na raspolaganju stručnom štabu.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH