Izdvojeno

Izdvojeno (3656)

Nakon što je SDP BiH referendumski predložio Denisa Bećirovića, od milja zvanog Rumenige znog rumenih obraza, za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ne prođe dan da mladom socijaldemokrati (tek su mu 43 godine, tri godine više od predsjednika Francuske Emmanula Macrona!) neka značajna stranka, pokret, ili istaknuta ličnost ne pruži podršku. Nakon što mu je podršku dala A SDA (stranka nastala nakon što se od SDA odmetnula njena proiranska frakcija), pa potom i Sejfudin Tokić, čija bi se podrška na kraju mogla pokazati presudnom (u korist Bećirevićevih protivnika) stigla je napokon podrška od nekoga ko nije Bošnjak. Bećiroviću je nesebičnu podršku u pismenoj formi dao Nerkez Arifhodžić, dugogodišnji ex-jugoslovenski i bosanskohercegovački diplomata koji je za posljednju ambasadorsku destinaciju imao Italiju. Budući da je to mjesto pripadalo kadru iz reda Hrvata, iskusni diplomata Arifhodžić, koji nikada nije dijelio ljude prema vjeri, naciji, boji kože i stranačkoj iskaznici, izjasno se kao Hrvat i tri godine to bio sa ponosom u Rimu.

Nerkez Arfhodžić u pismu podrške kojeg je Bećirovićev stožer odmah učinio dostupnim najširoj javnosti, piše kako je "Denis Bećirević pokazao da zna okupljati ljude pod jednom zastavom, zastavom Bosne i Hercegovine, dokazao se kao čovjek koji može efikasno razgovarati o svakoj temi, sa svim ljudima u našoj zemlji i inostranstvu... koji uvažava... pozitivno naslijeđe brojnih generacija koje su gradile našu zemlju, koji su je odbranili i koji je danas grade... državnik na međunarodnoj sceni, kojem će vjerovati inostrani sagovornici i uvažavati BiH kao konstruktivnu članicu međunarodne zajednice."

Naravno, bez obzira koliko bio sposoban, pametan, energičan, efikasan... Bećirović neće moći sam izaći na kraj sa brojnim državničkim obavezama, trebat će mu iskusni ljudi, dokazane patriote i diplomate, poput, primjerice, Nerkeza Arifhodžića, jugoslovenskog ambasadora u Alžiru, bosanskohercvegovačkog u Rimu i mnogim drugim zemljama. Imat će u njemu Bećirović pouzdanog i lojalnog suradnika, kao što ga je imao Željko Komšić. Podjetimo, Arifhodžić je bio dugogodišnji Komšićev savjetnik, pa je za svog bivšeg šefa pristao i na toliku ličnu žrtvu da se izjasni kao Hrvat i kao takav ode služiti domovini tri godine u Italiji.

Vojislav Šešelj, šef radikala i osuđeni ratni zločinac koji je pušten iz Haškog tribunala 2014. godine, kako je objašnjeno, zbog bolesti, u poslednje vreme vratio se svom najomiljenijem političkom aktivizmu – skandalima i provokacijama, agresiji uz nacionalističke i šovinističke pretnje.

Šta mu daje krila i mogu li se sprečiti njegovi izlivi mržnje koji podsećaju na devedesete godine?

Šešelj ne silazi sa naslovnih stranica tabloida i sa nekih televizija sa nacionalnim frekvencijama: kada tvrdi da je gazio hrvatsku zastavu u parlamentu Srbije (april 2018. godine), kada preti (1. i 29. mart 2018. godine) uoči suđenja za zločine u slučaju Kravica kod Srebrenice (u julu 1995. ubijeno više stotina muslimana), kada obilazi u zatvoru Zvjezdana Jovanovića i Milorada Ulemeka Legiju, ubice premijera Zorana Đinđića, najavljujući zahtev za reviziju sudskog postupka (31. maja i 1. juna 2018.).

Zatim, kada organizuje pohod na Hrtkovce (selo u Vojvodini odakle je počelo 1992. godine proterivanje Hrvata, uz aktivno učešće tadašnjih radikala i Vojslava Šešelja. prim. aut.) gde je hteo da obeleži godišnjicu čuvenog mitinga iz 1992. godine (6. maja 2018.), kada u dvorištu svoje kuće koju tvrdi da je kupio u tom selu, ispod razapetog šatora u svom dvorištu održi sednicu Centralne otadžbinske uprave Srpske radikalne stranke (3. juna 2018.) ili četiri dana ranije kada je u centru Beograda predvodio protest protiv festivala "Mirdita, dobar dan" (festival kosovske kulture, prim. aut.).

Vučićevi vladajući naprednjaci (SNS) i Šešeljevi radikali (SRS) se u parlamentu, kaže Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo, takmiče u nacionalizmu, prepiru ko ima više bivših službenika vlasti tzv. Republike Srpske Krajine ili ko će više puta pogrdnim imenima nazivati Albance i tako dalje.

"Na raspolaganju su institucionalna sredstva", kaže Nemanja Stjepanović, "ako postoji politička volja da se Šešelj marginalizuje".

"Najpre, treba da bude izbačen iz Parlamenta, jer je osuđen za ratne zločine, zatim, treba sankcionisati svako kršenje zakona, što se ne čini", dodaje Stjepanović.

Da li bi izbacivanje Šešelja iz parlamenta i kažnjavanje kad god za to ima osnova, imalo kontraefekat - dizanje njegovog rejtinga, da li to može da bude razlog zašto vlast ne preduzima takve mere? Politikolog i profesor Novosadskog univerziteta Jovan Komšić ne veruje u to.

"Meni se čini da je teško proceniti da bi reakcija pravne države Srbije povratilo rejting radikalima. Mislim da većina građana koja podržava i građansku opciju, dakle i značajan deo opozicije, a i oni koji podržavaju Srpsku naprednu stranku, ne bi kritički gledali na takav odnos prema Šešelju", uveren je Komšić.

"Ako zasmeta vladajućim naprednjacima, Šešelj može biti marginalizovan, dodaje politikolog Jovan Komšić. Najpre u medijima sa nacionalnom frekvencijom – na nekim od njih je skoro svakodnevno prisutan", kaže Jovan Komšić.

Nacionalistički ispadi vođe radikala podsećaju na devedesete godine kada je bilo sve moguće.

Tadašnje srpsko društvo je bilo totalno devastirano – od ekonomije do politike, Srbija je bila izolovana država u kojoj je bilo sve moguće.

Liči li današnja Srbija, koja zvanično radi na primeni evropskih normi kako bi bila podobna za evropsko društvo, na Srbiju iz devedesetih godina?

Jovan Komšić kaže da je Vojislav Šešelj, prema njegovom sudu, "neodvojiv deo poražavajućeg sindroma posrtanja srpske nacije na kraju 20. i početku 21. veka".

"Njemu je sada dao krila nagoveštaj paralize procesa evropeizacije Balkana, davanje ozbiljnih signala balkanskim državama da neće skorije ući u društvo uređenih, politički civilizovanih, demokratskih nacija sa vladavinom prava", ocenjuje politikolog Komšić.

Nemanja Stjepanović ocenjuje, takođe, da Šešeljeve ideje nisu zaista poražene u društvu i da je to ono što njemu daje krila.

"Vlast žmuri na desno oko. Na sve što dolazi sa desnice i od strane njihovog političkog oca, vlast ne reaguje. To je situacija u kojoj se Šešelj najbolje snalazi. Što je teren blatnjaviji, on po njemu bolje hoda", kaže Stjepanović.

Ukoliko ne ozdravi srpsko društvo, Šešelju se ne može stati na put – upozorava Komšić.

"Ukoliko se u skorije vreme ne bude stabilizovala matrica kakve-takve demokratije u Srbiji, teško da će srpsko društvo imati snage da savlada ovaj sindrom, jer i posle Šešelja, biće neki novi Šešelj. Danas vidimo koliko nam nedostaje ideja Druge Srbije iz devedesetih godina", ističe Jovan Komšić.

Kako je svojevremeno rekao za Radio Slobodna Evropa filozof Radomir Konstantinović, prvi predsednik Beogradskog kruga nezavisnih intelektualaca, osnovanog 1992. godina, "Druga Srbija je ona Srbija koja se ne miri sa zločinom".

"Ideja 'Druge Srbije' koja pruža otpor nacionalizmu još je živa, ali mnogo slabija. Jedni su se povukli razočarani postpetooktobarskom Srbijom, drugi nisu više među živima, treći su pružili ruke nacionalistima pod firmom 'demokratskog nacionalizma' ", zaključuje Komšić.

Jedna osoba smrtno je stradala u jutrošnjoj nesreći na površinskom kopu Bešin Rudnika mrkog uglja Banovići.

Do nesreće je došlo kada je kamion damper, najvjerovatnije krećući se u rikverc, prešao preko rudničkog džipa u kojem su bile tri osobe. Dvije osobe su uspjele iskočiti iz džipa, dok jedna nije i zbog zadobivenih povreda smrtno je stradala.

O nesreći je obaviješten dežurni kantonalni tužilac. Uviđaj je u toku.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da 12. juna prisustvuje svečanom otvaranju plinovoda TANAP, javljaju mediji iz Srbije, a kako „Slobodna Bosna“ doznaje na svečanosti će sudjelovati i predstavnik BiH, najvjerovatnije Bakir Izetbegović ili Denis Zvizdić.

TANAP ("Trans-Anatolian pipeline") je južni plinski koridor kojim će se iz kaspijskog bazena dopremati prirodni plin za Tursku i Evropu, uključujući i BiH.

Južni plinski koridor je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na svijetu s ukupnom investicijom od oko 40 milijardi dolara. Dužina koridora je 3.500 kilometara i uključuje razvoj naftnog polja Shah Deniz-2. Sastavni dio koridora je plinovod TAP (Trans Adriatic Pipeline) kojim bi se od Turske dopremao plin do evropskog tržišta.

Godišnji kapacitet TANAP-a iznosi 16 milijardi kubnih metara plina, a od toga Turska će koristiti šest milijardi kubnih metara dok će preostalih deset milijardi kubika biti isporučivano evropskom tržištu.

Plinovod TANAP od vitalnog je značaja za BIH koja s drugim zemljama regije sudjeluje u realizaciji energetskog projekta TAP (Trans Adriatic Pipeline). TAP se naslanja na plinski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Europe. Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan - protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.

"Slobodna Bosna" ranije je objavila vijest da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra kreditiranje Transjadranskog plinovoda (TAP) zajmom od 1,5 milijardi eura.

Plinovod TAP je važan za cijelu BiH, a osobito za Hercegovinu i za Aluminijski kombinat Mostar zbog mogućnosti izgradnje kogeneracijske termo-elektrane u kojoj bi se paralelno proizvodila struja potrebna za Aluminijski kombinat i toplotna energija za cijeli Mostar.

Kada se cijena hljeba u Bosni i Hercegovini uporedi s onima u regionu onda se naša zemlja nalazi negdje na sredini. Međutim, prema procjenama proizvođača to bi se uskoro moglo promijeniti.

Zbog porasta cijene rada, ali nedostatka radne snage cijena bi u srednjem periodu mogla porasti i za više od jedne marke. Trenutno se cijena hljeba u Bosni i Hercegovini kreće oko 1 KM, pa se zbog toga Bosna i Hercegovina nalazi u sredini regionalnog spektra gdje je Kosovo najjeftinije, dok je Hrvatska najskuplja. Posebnu prijetnju predstavljaju dosta niske plate poruka je iz Udruženja pekara RS.

"Bitno je znati da Bosna i Hercegovina nema industrijskih pekara kakvi su nekad bili i sada se 95% proizvodnje obavlja u manuelnim pekarama i nedostatak radne snage, ne samo u ovoj industriji dovodi ne samo do porasta troškova radne snage. U zavisnosti od te situacije će zavisiti cijene radne snage u pekarstvu. Ukoliko se neke moje procjene ostvare, a vjerovatno da hoće, cijena hljeba će značajno porasti u odnosu na ono što je danas. Moje predviđanje je da će u narednih godinu ili dvije dana se moramo približiti evropskoj cijeni, odnosno hrvatskoj cijeni, koja je negdje od 1,80 do 2,00 marke", kaže Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara RS.

Trivić dodaje kako su od početka godine plate već podignute za jednu grupaciju radnik, dok bi se ovog mjeseca trrebalo desiti još jedno povećanje.

"U isto vrijeme smo krenuli sa povećanjem cijena svih proizvoda kako bismo obezbijedili te plate. Većina pekara danas ima problema sa kvalitetom ali i količinom radnika, ali situcija je slična i u drugim industrijama", ističe Trivić.

Poljoprivredni proizvođači u Federaciji su stajališta kako BiH trenutno ne može zadovoljiti vlastitite potrebe sa ovim obimom proizvodnje. Ako nešto ne bude uskoro učinjeno ovoj grani privrede ne predstoje lijepi dani poručuju iz krovnog udruženja.

"Po logici stvari sve bi trebalo poskupjeti, gorivo je u posljednje vrijeme drastično poskupilo. Najveći dio u poljoprivrednoj proizvodnji nosi upravo gorivo. Ako država ne interveniše po pitanju plavog dizela ili po pitanju nekog jeftinijeg goriva, da nađu neki način, poljoprivrednici će morat podignut cijene, pšenica će morat poskupit u prodaji. Poljoprivrednik kad bude prodavao morat će to prikazati kroz cijenu robe koju proizvodi", izjavio je za N1 Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBIH te dodao da ako se nastavi stanje kao i dosada onda se poljoprivreda može sahraniti.

Jedan od zahtjeva poljoprivrednika je da se konačno nešto poduzme po pitanju “plavog dizela”. Podsjetimo da je ovo pitanje u nekoliko navrata bilo temom rasprava na inicijativu resornog državnog ministra Mirka Šarovića, ali da entitetske vlasti nisu uspjele postići dogovor.

"Deset godina se priča o plavom dizelu, a to bi rebalo uraditi, jer takav zakon postoji u svakoj normalnoj državi koja ima svoju poljoprivrednu proizvodnju, samo kod nas nema. Također jedan od većih problema za nas je nedovoljno ulaganje u proizvodnju. Naprimjer, Hrvatska će u narednih nekoliko godina od Evropske unije za poljoprivredu povući oko 4,5 milijardi eura. Kada to uzmete u obzir onda mi s našom poljoprivredom ne možemo biti konkurent ničemu", kaže Bićo.

Ekonomska struka najave enormnog rasta cijena hljeba vidi kao senzacionalizam koji trenutno nema baš mnogo uporišta. Profesor sarajevskog ekonomskog fakulteta Anto Domazet kaže da zbog diverzifikacije te broja proizvoda na tržištu poput kifli, kroasana i drugih pekarskih proizvoda hljeb i ne čini toliko važan segment prodaje.

"Mislim da smo mi imali bezbroj tih senzacionalističkih najava, nekih kataklizmi u vezi sa rastom cijena. Maloprije sam u dvije pekare koje su udaljene samo 100 m provjerio cijenu jedne vekne kruha, u jednoj je cijena 0,50 KM, dok je u drugoj 1 KM. Prije svega nemamo mi kruh kao standardnu robu i da možemo reći da je kruh u Bosni i Hercegovini takav i takav, standardan proizvod i cijena mu je ta i ta, pa da je mi nadziremo, kontroliramo, itd. Ne! Postoji velika diverzifikacija u pogledu kvaliteta kruha koji se nudi, u pogledu težine, cijena, tržište slobodno djeluje i ono je najbolji regulator te oblasti. Što se tiče tražnje i konkurencije ona utiče na to da će cijene biti jako stabilne i da će sve kategorije stanovništva ovisno od svojih preferencija i svog dohotka imati priliku da zadovolje potrebu za kruhom na optimalan način", kaže Domazet.

Domazet je stajališta da ukoliko bi se desili veći poremećaji na tržištu koji bi uticali na cijene goriva, brašna, pšenice, mislim da bi se onda moglo intervenirati kroz određene mjere ekonomske politike da se zaštite određene kategorije stanovništva.

Na pitanje kako bi politička situacija nakon oktobarskih izbora mogla uticati na kretanje cijena u BiH, Domazet ističe, da bi se u slučaju dugog formiranja vlasti stanovništvo počelo sustezati čime bi došlo do manje potražnje i manje proizvodnje što bi usporilo ekonomski rast. Upravo zbog ovog njegovo mišljenje je da bi se vlast trebala što prije formirati nakon izbora.

Bivši guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da nije primjereno ono što se danas dešava na tržištu, a što se pravda cijenom nafte na svjetskom tržištu.

"Učešće nafte je vrlo minorno u proizvodnji određnih proizvoda, ali očito da trgovci ili ovi koji vrše se bave prometom naftnih derivata koriste ovu priliku. Sigurno je da onda kada pada cijena na svjetskom tržištu da se oni ne ponašaju u skladu s tim. S te strane mislim da ovo nije opravdano i da nije dugoročno", kaže Kozarić.

Pedesetdevetogodišnji državljanin Srbije, koji je uhapšen na području Srba, osumnjičen je za krijumčarenje 30 migranata prema Italiji i za pokušaj teškog ubistva policijskih službenika, te je predat u pritvor u Karlovcu.

On je osumnjičen da se u srijedu, 30. maja, zaletio kombijem punim migranata na pripadnike policije, te da je tom prilikom ranjeno dvoje djece.

Policajci su ga pokušali zaustaviti blokadama, te svjetlosnim i zvučnim upozorenjima, ali se on na sve to oglušio.

Budući da nije htio da stane, policija je pucala na njega, ali su pogodili dvoje dvanaestogodišnje djece. Krijumčar je zatim pobjegao u šumu, a juče su ga uhapsili pripadnici granične policije.

Nakon što je danas završeno kriminalističko istraživanje, iz hrvatskog MUP-a su saopštili da se osnovano sumnja da je upravo on bio za volanom kombija, prenose hrvatski mediji.

Na teret mu je stavljeno da je pokušao da prokrijumčari 30 migranata u kombiju austrijske registracije, da se u dva navrata oglušio na upozorenje policije da se zaustavi, te da je prilikom policijske blokade vozilo usmjerio prema njima.

U policiji su naveli da je to učinio kako bi bijegom od policije prikrio da u tovarnom prostoru prevozi migranate iz Iraka i Afganistana koje je uz novčanu naknadu trebalo da preveze na područje uz granicu s Italijom.

Pedesetodevetogodišnjak je iz krivičnu prijavu predat pritvorskom nadzorniku karlovačke Policijske uprave.

Krešimir Zubak, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i nekadašnji lider HDZ-a BiH, u razgovoru za Televiziju N1 govorio je o odnosima između Milorada Dodika i Dragana Čovića i dao preciznu dijagnozu njihovih intelektualnih i karakternih osobenosti. Evo, šta je Zubak rekao:

"Očigledno je da je Dodik dominantan u odnosu na Čovića. Razlog tomu je što je on, bez obzira na formalno obrazovanje koje je na strani Čovića, Dodik intelektualno superioran u odnosu na lidera HDZ-a. Također, Dodik je neuporedivo karakternija osoba od Čovića, pa se ne treba čuditi što on vodi glavnu riječ u njihovim međusobnim odnosima".

Brojke pokazuju da je 6.688 upisanih studenata manje u 2017/2018. školskoj godini u odnosu na prošlu - pa sve do više od 19,000 manje unatrag pet godina.

Statistika je alarmantna ističu oni koji se bave kvantitativnom metodologijom. Iz nadležnih ministarstava poruka - činimo sve da stimuliramo upis studenata. Kuda onda i zašto odlaze mladi?

Prvi cikuls studija Almir je završio u Sarajevu. Paralelno, i na javnom i privatnom univerzitetu. Stekao je zvanje – bachelor psihologije i genetike. No, Bosna i Hercegovina više nije bila dovoljno naučno i institucionalno kapacitirana za njegovo interesovanje u rijetkoj oblasti – neuronauka. To ga je odvelo put Francuske.

“Moja znatiželja ne bi bila zadovoljena ukoliko bih ja ostao ovdje. Drugi razlog jeste vjerovatno taj ekonomski. Ukoliko želim da ostanem i da se bavim naukom ne postoji dovoljno instituta, ne postoji dovoljno pozicija koji bi pomogli mladim ljudima da se bave naukom i istraživanjem, a da od toga mogu da žive", poručio je Almir Aljović, magistar neuronauka.

Naš sagovornik je u kratkotrajnoj posjeti Sarajevu sa tek stečenom diplomom magistra neuronauka Univerziteta u Strazburu. Istraživanje je radio na minhenskom univerzitetu gdje sada ostaje na doktorskom studiju. Komentarisao je broj od 16.733 studenta manje u ovoj školskoj godini u odnosnu na period od prije četiri godine. Razlog nije samo nemogućenost adekvatnog zaposlenja, smatra Almir.

“Što se tiče teoretskog znanja ja ne mislim da mi imamo problem kao univerzitet, međutim postoje i određeni praktični razlozi gdje – ukoliko mi studiramo određenu nauku ili se bavimo određenim oblašću ne postoji mogućnost da se ta teorija primjeni u praksi.”

Statistika je alarmantna, smatra dobar poznavalac kvantitativne metodologije i jedan od autora Studije o mladima u Bosni i Hercegovini. A brojke pokazuju da je 6.688 upisanih manje u ovoj školskoj godini u odnosu na prošlu – pa sve do preko 19 hiljada manje unazad pet godina.

“Ključni faktor po mom mišljenju jeste taj sociološki, društveni faktor – elementarna nesigurnost u svakom društvenom segmentu. Dakle, mi ovdje više ne govorimo o segmentu nezaposlenja, nego bukvalno o svakom segmentu u kojem mlada osoba ne može i ne vidi perskpektivu u narednih 5-10 godina da će biti bolje, da će on ovdje moći imati neki siguran posao, da će on ovdje moći na osnovu svog rada, vještina, kompetencija koje je stekao na visokom obrazovanja da se zaposli i da od tog rada zaista živi prikladno, osnuje porodicu i poveća stopu nataliteta. I sve to što smo mi odškolovali u primarnom i sekundarnom nivou školovanja onda odlučuje da ponudi na tržištu rada ondje gdje je to, po njihovom mišljenju, cjenjenije nego što je kod nas", poručuje Amer Osmić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

"U školskoj 2017/2018. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrisane studije, u zimski semestar upisano je 94.827 studenata, od toga je 83.027 studenata upisano na sve godine studija, a 11.800 su apsolventi. U 2017. godini diplomiralo je / završilo akademske ili strukovne studije 14.583 studenata, što je za 4,5 % manje u odnosu na školsku 2016. godinu", informacije su koje smo dobili iz Agencije za statistiku, statistika obrazovanja - visoko obrazovnaje.

U nadležnom ministarstvu u Republici Srpskoj navode da na razne načine nastoje stimulisati upis novih studenata.

“Evidentno je samnjenje broja studenata na dva javna univerziteta u Republici Srpskoj, ali razlog je smanjen broj svršenih srednjoškolaca i njihov odlazak na studije u inostranstvo. Studenti u Republici Srpskoj plaćaju najnižu cijenu školovanja, smještaja i ishrane u okruženju. Budžetom za 2018. za ishranu i smještaj predviđeno je 4,8 miliona maraka. Za studentske stipendije studija u Republici Srpskoj planirano je oko dva miliona maraka", stav je Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Kada je u pitanju Federacija BiH, podaci govore da je samo Univerzitet u Sarajevu od 2010. do danas izgubio 20 odsto onih koji upisuju prvi ciklus studija, dok je Univerzitet u Bihaću i Tuzli izgubio svakog trećeg potencijalnog studenta.

Starija dizel vozila više ne smiju saobraćati dvjema ulicama Hamburga – i to vozila sa normom nižom od Evro 6.Postoje i izuzeci od zabrane – poput vozila hitne pomoći, vatrogasaca, stanovnika tih ulica. Ovo je direktna posljedica odluke Saveznog upravnog suda u Leipzigu donesene zbog zagađenja vazduha, odnosno prekomjerne emisije azot oksida iz dizel vozila.

Znači li to da će se na tržištima u regionu i Bosni i Hercegovini naći značajan broj jeftinijih dizel vozila?

Djelimična hamburška zabrana zapravo je prva praktična primjena zabrane u Njemačkoj na osnovu ranije odluke Saveznog upravnog suda. Analizirajući dešavanja, u jednom od svojih posljednjih tekstova, novinar Deutsche Wellea napisao je da je vijest o zabranama – odjeknula poput bombe.

“Zapravo je zagađenje u gradovima Nemačke u njih oko 80 toliko da se ne bi moglo smanjiti ispod dozvoljene granice ako ne bi bilo oštrih zabrana, a ne ovih parcijalnih kakve su sada počele u Hamburgu. Trenutno cene dizel automobila nisu drastično pale, jeste pala nešto potražnja za njima, a cene bi pale tek ako bi se ukunula premija na dizel gorivo i ako ono više ne bi bilo jeftinije za jedno 20 centi po litru od benzina – ali nemački političar koji to uradi imaće veliki problem sa vozačima koji su dobar deo glasačke vojske”, pojasnio je Nemanja Rujević, novinar Deutsche Wellea.

Vijest o zabranama u Njemačkoj – na putu do Bosne i Hercegovine prerasla je u navode o pristizanju značajnijeg broja jeftinijih vozila. No, oni koji se godinama bave prodajom polovnih vozila takvo nešto ne očekuju.“Činjenica je da je par saveznih sudova iz Njemačke donijelo tu odluku i gradovima omogućilo mogućnost regulisanja zabrana, ali one će se primjenjivati djelimično u određenim dijelovima ulica tako da ne očekujemo neku značajnu navalu jer ipakmorate znati da se tu radi o imovini njemačkih građana i da će se oni pobrinuti da njihova imovina ne devalvira preko noći”, kazao je Adnan Kovačević, direktor “Turbo Trade d.o.o.”

Iz nadležnog državnog ministarstva saopštili su da im je poznata odluka Njemačke da do 2030. napravi redukcije za dizel vozila, te najave gradonačelnika Pariza, Madrida, Meksiko Sitija i Atine o zabrani upotrebe ovih vozila u centralnim jezgrama do 2025 godine. Minimalni standard u Bosni i Hercegovini je Eko-4. Plan Ministarstva je da u idućoj godini standard poveća na Eko-5.

“U slučaju bilo kakvih većih promjena na tržištu polovnih automobila u Bosni i Hercegovini se mogu preduzeti akcije kako bi se tržište zaštitilo od neželjenih efekata. U Ministarstvu u narednih nekoliko godina ne očekujemo da ovakve zabrane, ukoliko stupe na snagu, u većoj mjeri naruše postojeću situaciju. EKO-4 standard je minimum ispod kog se polovno vozilo svakako ne može uvesti u BiH, a u narednom periodu, u skladu sa daljim unapređenjem, može se očekivati i uvođenje EKO-5 standarda kao minimalnog uslova”, poručili su iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Vozni park u Bosni i Hercegovini je ispod evropskog prosjeka. Trenutno se registruje oko milion vozila. Statistički – 72 odsto starijih od 15 godina, a 25 odsto je ispod norme Euro 1 što ukazuje na katastrofalno stanje – stav je pomoćnika ministrice za okoliš i turizam u Federaciji BiH. Kako onda voditi brigu o čistoći vazduha?

“Mi moramo postaviti limite ovdje. Trenutno je Euro 4 – to je 2005. godina i mlađa vozila. Dakle, pomjeriti tu granicu. Za očekivati je ako bi se to desilo masovnije tamo da će vozila dobrih ekoloških standarda u usporedbi sa našim biti i jeftinija. Dakle, uz dobru kontrolu mi bismo mogli imati poboljšanje naše situacije. Ne možemo mi odmah slijediti, ni u industrijama to ne radimo niti je to moguće, sa našim ekonomskim i socijalnim predispozicijama da uskačemo u evropske, odnosno njemačke standarde”, izjavio je Mehmed Cero.

Sudske zabrane u Njemačkoj uslijedile su nakon što je u oko 70 gradova premašen dozvoljeni nivo azotnog oksida u vazduhu. Evropska komisija odlučila je tužiti Njemačku i još neke zemlje članice EU zbog nedozvoljene emisije azotnih oksida iz dizel vozila. U nekoliko njemačkih urbanih sredina koncentracija dostiže i do 100 mikrograma što je daleko iznad granice.

Bivši fudbaler Slobode Tarik Okanović doživio je moždani udar.Ovaj 35-godišnjak smješten je u UKC-u Tuzla, nalazi se u komi i ljekari mu se bore za život, javio je Faktor.

Tarik Okanović je bivši reprezentativac Bosne i Hercegovine. Nastupao je za sve omladinske selekcije Zmajeva, od kadetske do U-21 reprezentacije.

Okanović je ostavio dubok trag igrajući za Slobodu, a osim na Tušnju, gdje je često potezima dizao publiku na noge, pamte ga i navijači na stadionima širom Bosne i Hercegovine.Omalenog ofanzivnog veznjaka krasila je lakoća u igri, odličan dribling i pas, te sjajan osjećaj za igru.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH