Izdvojeno

Izdvojeno (1744)

Tuzlanska policija privela je u petak kasno navečer dvije osobe za koje se sumnja da su bile akteri pucnjave na lokalitetu Ilinčice.

"Istraga ovog slučaja je u toku", rečeno nam je iz MUP-a TK-a.

Neslužbeno se moglo čuti da je jedan od privedenih iz pištolja pucao u vazduh, a potom prišao vozaču auta koji se tu pokušao okrenuti i drškom pištolja razbio staklo. Vozač je, navodno, tada izašao, a napadač je pucao prema njemu, ali ga nije pogodio.

U prvoj utakmici 32. kola italijanske Serije A danas su na Giuseppe Meazzi igrali svoj derbi gradski rivali Inter i Milan, a na kraju je rezultat bio 2:2.

Mnogi su mislili kako je pitanje pobjednika bilo riješeno već u prvom poluvremenu kada su Nerazzurri postigli dva gola, ali sa tim se nije složio Zapata, koji je duboko u sudijskoj nadoknadi donio veliki bod Rossonerima.

Ipak krenimo redom. Prvu šansu na utakmici imao je Milan, kada je Deulofeu pogodio stativu.

Inter je poveo u 36. minuti kada je nakon asistencije Gagliardinija pogodio Antonio Candreva.

Vodstvo nominalnim domaćinima u ovom susretu povisio je Mauro Icardi u 44. minuti za 2:0.

Bio je ovo 21. gol u sezoni za argentinskog napadača.

U drugom poluvremenu Inter je čuvao stečenu prednost, mada treba istaknuti nekoliko dobrih prilika za Milan.

Ponovo je u prilici bio mladi Deulofeu koji je nakon odlične soloakcije dobro šutirao, ali njegov udarac odlično odbranio Handanovič.

Ipak gol za Milan i veliku nadu postigao je Romagnoli u 84. minuti susreta.

Veliku dramu smo vidjeli u samom finišu utakmice.

Naime, igrala se sedma minuta sudijske nadoknade kade je Zapata nakon kornera bio najprisebniji i postigao gol za veliko slavlje igrača Milana.

Zenička policija je nakon opsežnih istražnih radnji uspjela riješiti krivična djela paljevine automobila na području Zeničko-dobojskog kantona. Inspektori kriminalističke policije MUP-a ZDK, u saradnji s nadležnim operativnim timovima policije MUP-a Tuzlanskog kantona identifikovali su tri osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršile paljevine dva automobila na području Zenice.

Intenzivnim istražnim aktivnostima u zajedničkoj akciji policije iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, tri osobe C.E., rođen 1991. godine, Ć.E., rođen 1995. godine i K.A., rođen 1994. godine, svi iz Tuzle, su lišene slobode i u skladu sa zakonskim odredbama provedene su i zadržane u prostorijama za zadržavanje MUP-a ZDK.

Prema do sada dobijenim informacijama za ove osobe postoji osnov sumnje da se u dogovorima s drugim osobama izvršile zapaljenja privatnih automobila, piše Fena.Automobili su zapaljeni u kasnim noćnim satima 8. aprila u zeničkim ulicama Blatuša i Bilimišće, a usljed požara na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta. Izvršenim uviđajnim radnjama, te prema prikupljenim tragovima i dokazima, utvrđeno je da se u oba slučaja radilo o namjernim paljevinama, izazvanim najvjerovatnije djelovanjem otvorenog plamena i lako zapaljive tečnosti.

Nakon obavljenih istražnih razgovora sa osobama lišenim slobode inspektori kriminalističke policije će odrediti dalje mjere i radnje s obzirom na to da se radi o teškim krivičnim djelima i ugoržavanju sigurnosti građana. Istraga o ovim krivičnim djelima je u toku.

Pa, samo kad se uzme ovaj fragment profesure i djelovanja tzv. obrazovno-pedagoškog kadra, slobodno možemo reći da imamo zlatnu djecu. Zlatnu i prezlatnu, obzirom na količinu toksičnih agenasa kojima su bombardovani u cjelokupnom društvenom spektru.

Ovih dana nema medija koji se preko svojih novinara ne pita zašto se ne bune studenti u Republici Srpskoj. Jer, kad mogu njihove kolege u Srbiji ustati protiv tiranije jednog čovjeka, bože moj, pa mogu i ovi naši akademci.

Stvar uopšte nije toliko prosta. Preciznije, studentska populacija je napadana, izujedana i ranjena na više frontova. Ima, istina one inertnosti tako karaketristične za ova podneblja. Ima apatije, ima bjesomučnog ispijanja kafa, ima nerada i ljenosti. Ali, toga ima svugdje. Niko vas ne može tek tako ubijediti da su, eto, baš naši studenti na svijet došli inferiorniji od onih beogradskih i novosadskih.

Uslojeni profesori

Ono što najviše glođe populaciju koja pohađa univerzitetska predavanja su profesori! O da! Riba uvijek smrdi od glave, a glava je u ovom slučaju usoljena mediokritetska, po partijskoj dužnosti postavljena. Ta glava, uniformno rečeno, ista je ona glava koja je mučala na partijsko jednoumlje socijalizma, na ratne segregacije, na poratne pljačkaške tranzicije, na kasapljenje školskog sitema «Bolonjom», na partokratiju lokalnih moćnika… Ta usoljena profesorska glava navijek se klimoglavo micala, nikada nije talasala, uvijek je znala gdje su skuti i stražnjica moćnika, nepogrešivo je ćutala na svo zlo ovog svijeta. Eto, ti profesori (čast donkihotovskim izuzecima), baš ti profesori čine temelj onoga što se zove visokoškolski obrazovni sistem Republike Srpske.

Ima tu nesrećnih kadrovika postavljenih po partijskoj dužnosti, starih DB-ovaca, ima navrat-nanos svršenih magistara i doktora, miljenika političkih glavaša, ima prastarih knjiških moljaca, koji osim začudne samodovoljnosti svog mikrosvijeta knjige ne vide realnost, ima opasnih ljudi koji sa sobom nose teret mračne prošlosti. Onim svijetlim primjerima koji su se potkrali u ovu priču ostalo je ili da se povuku u svoje kancelarije ili da izigravaju maskote koje niko ne uzima zaozbiljno.

A, gdje je student? Gdje je odnos profesor-student? Nema ga! Taj odnos traje jedan semestar ili koliko je dovoljno za prolaznu ocjenu. Taj odnos se zasniva na bubačenju gradiva koje je samo sebi svrha, a nekada ni to. Taj odnos je neka vrsta mini igre moći, u kojoj student odmah mora naučiti «gdje mu je mjesto». Ovaj autoritarni igrokaz najčešće izdresira mlado biće da postane (u najboljem slučaju) adaptivni klimoglavac, koji će se eventualno uklopiti u postojeću pedagošku nomenklaturu.

Ko da povede studente?

Pa se onda pitamo što nema bunta studentskog?! A, ko da povede djecu? Dodikova kamarila instruisana prije dvije decenije? Ta, zašto bi oni išli protiv sebe? Možda ulica jeste najveća škola demokratije i možda ulica oslobađa ne samo od straha, nego kvalifikuje studenta u slobodno ljudsko biće, ali sa izuzetkom protesta 1997. god. kada su se studenti pobunili protiv paljanske vlasti u Banjaluci, mi nismo imali bilo šta što je poniklo na ideološko-političkoj matrici u Republici Srpskoj i što je porodilo uspjeh. Nažalost.

Ali, nije to ono najgore.

Univerzitetski freak show

Evo, ovih dana na You Tube-u, kruži klip nekakvog opskurnog (kvazi)profesora, kreacioniste, teoretičara zavjere i blago rečeno čudaka, koji veli kako su Banjalučanke «lepe, ali za motku». Ova kombinacija mizoginije, jeftinog seksizma i populizma, možda bi mogla i proći u kakvom balkanskom rijalitiju, da se narečeni profesor sam nije pohvalio kako je u Banjaluci držao predavanja studentima. I ne, nemojte se čuditi. Banjaluka je uvijek imala taj pasivno-agresivni odnos prema odistinskoj pameti, koju je posjedovala u korpusu mladih ljudi, pa je tu inteligenciju namah gušila ovakvim kreaturama intelekta. Nije to ni prvi, ni posljednji pokušaj takve vrste.

Prisjetimo se, a sjećanje ne treba daleko da seže, da je banjalučkim studentima predavanje držao i Vojislav Šešelj. I to da muka bude veća, univerzitet banjalučki je odvukao studente prava u Beograd, e da bi im vođa radikala popovao nešto o ustavu, pravu, pravdi i pravičnosti. Ovaj učesnik rijalitija i tvorac haškog rijalitija, zapravo je markirao i izmanipulisanu djecu, obilježivši im saznajni horizont egomanijakalnim izolacionizmom i nacionalizmom. Ali, očigledno, to ne da nije briga prve ljude Univerziteta u Banjaluci, nego im se perverzno i sviđa.

Balkanski špijun i anonimni profesori

Šta tek reći za Predraga Ćeranića, prvog dekana novootvorenog Fakulteta bezbjednosnih nauka (FBN) u Banjaluci, čovjeka koji je član Dodikovog PR tima, a koji je doktorirao na tekstovima u kojima veliča Dodikov lik. Kome li će taj, majko mila, savjetovati da izađe na ulicu i da se demokratskim nenasilnim sredstvima bori protiv totalitarnog režima? Ta, može samo u stilu starog dobrog DB-ovca i žbira popisivati one koji nisu došli na predavanje i koji se «sumLJivo» ponašaju. Kakav li je to svijetli primjer slobodarskog duha i kakav li je to svjetionik slobode za studente?

A, šta je tek sa «hrabrim, a anonimnim profesorima, koji poput šiparica iz 18. vijeka, uvrijeđeni šalju pisma nezadovoljstva imenovanjem Ćeranića na mjesto dekana. Bez potpisa, dabome. Pa ako je išta gore od beskrupuloznog naturščika Ćeranića, koga je partija i bolesna ambicija dovela tu gdje jeste, onda su to tetke (da se ne uvrijede prave tetke), to su dakle karakterne tetke, koje nemaju hrabrosti stati pred ovaj sistem, sve sa svojim znanjem, akademskom titulom, uticajem i povjerenjem. Zar će oni, u paranoičnom strahu, povesti djecu banjalučkim ulicama u borbi za svjetliju budućnost? Zar će ti anonimni “herojski” profesori ustati i reći “no pasaran”? Ne budite smiješni.

I na kraju krajeva, imaju li ti profesori ikakve druge birge osim ostanka u memljivim kabinetima do pune penzije? Dabome da imaju. Cilj je uhljebiti svoje kćeri, sinove, djecu kumova i bliže rodbine u iste katatonične fotelje, gdje će im i peto koljeno, ne radeći ništa, dočekati, pretpostavljate, punu penziju.

O studentskim organizacijama koje dočekuju, u sadejstvu sa vlastima, ratnog zločina Momčila Krajišnika na Palama, o studentskim vođama kojima Dodik «dodjeljuje» dom «Radovan Karadžić» u predizbornoj utrci, a oni sve to aminuju, ne treba trošiti ni riječ.

Pa, samo kad se uzme ovaj fragment profesure i djelovanja tzv. obrazovno-pedagoškog kadra, slobodno možemo reći da imamo zlatnu djecu. Zlatnu i prezlatnu, obzirom na količinu toksičnih agenasa, kojima su bombardovani u cjelokupnom društvenom spektru.

Da, i pitate se još što nam se studenti ne bune protiv dvije decenije totalitarnog režima jednog čovjeka? Nemate potrebe. Jer, svaki onaj mladi čovjek koji izađe nezadojen mržnjom i ksenofobijom sa ovdašnjih fakulteta, već je heroj, a svaki onaj koji se izbori za svoje mjesto pod akademskim suncem negdje u svijetu, on je superheroj.

I zato, prije nego što osudite djecu, pogledajte ko ih i kako obrazuje.

Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u 2016. godini isplaćene su plate u vrijednosti od 8,8 miliona rubalja (148.7 hiljada eura).

Kremlj je objavio listu imovinskih kartona visokih ruskih zvaničnika, prema kojoj je predsjednik Putin u protekloj godini ostvario dobit od 8,8 miliona rubalja, odnosno 148,7 hiljada eura. Putinova zarada protekle, manja je za 30 hiljada rubalja u odnosu na 2015. godinu.

Skoro pa isto je u protekloj godini zaradio i premijer ove zemlje Dimitrij Medvedev, a njegova zarada iznosila je 8,5 miliona rubalja (143,2 hiljade eura). Medvedev je bio na meti kritika i protesta zbog navoda da iza sebe ima bogatstvo koje se procjenjuje milionima dolara.

Kada je u pitanju Putin, na njegovoj imovinskoj karti piše da je vlasnik i parcele od 1.500 kilometara kvadratnih, dva stana i tri automobila.

Medvedev u svom vlasništvu ima parcelu od 4,7 hiljada kilometara kvadratnih, jedan stan i automobil.

Ministar za vanredne situacije Vladimir Puckov u protekloj godini imao je zaradu od 12 miliona rubalja (200,2 hiljade eura), što je najveća plata jednog ministra u ovoj zemlji.

Ministar odbrane Sergej Šojgu imao je godišnju platu od 10,5 miliona rubalja (175 hiljada eura).

Aliji Delimustafiću i Lejli Cerić ponovo je određen pritvor - tromjesečni, potvrđeno je za N1 iz Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

Kako je za N1 kazala Azra Bavčić, portparolka ovog Tužilaštva, Delimustafić i Cerić uhapšeni su danas.

''Tužilaštvo Kantona Sarajevo ponovo je izdejstvovalo pritvor za osumnjičene Aliju Delimustafića i Lejlu Cerić. Nakon što je Vrhovni sud Federacije uvažio žalbu Tužilaštva KS, Kantonalni sud ponovo im je odredio pritvor u trajanju od tri mjeseca ili do nove odluke Suda. Kao što smo i ranije tvrdili, postoji osnovana sumnja da su Delimustafić, Cerić i Suada Hadžić počinli krivična djela koja im se stavljaju na teret, a posebni pritvorski razlozi za osumnjičene Delimustafića i Cerić'', kazala je ona u razgovoru za N1.

Delimustafić je uhapšen u novembru 2016. godine u Istočnom Sarajevu u akciji Tužilaštva Kantona Sarajevo pod kodnim nazivom "Pravda". U okviru ovog predmeta on je označen kao vođa organizovane kriminalne grupe koja je nezakonito knjižila i vršila kupoprodaju nekretnina na području Kantona Sarajevo.

Alija Delimustafić, koji je nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike BiH, uhapšen je po međunarodnoj potjernici 21. decembra prošle godine u Hrvatskoj. On je 5. januara predat vlastima Federacije BiH.

Potom je ponovo pušten na slobodu, da bi danas, ponovo, bio uhapšen.

Povodom 30 godina postojanja i rada, dana 14.04.2017 JU Centar za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora Tuzla, obilježava Dan Centra i organizuje Majske susrete gluhih učenika i njihovih nastavnika iz BiH. Jedna je od tri ustanove ovog tipa u BiH, tako da se u Centru školuju djeca s više kantona i oba entiteta uzrasta od 5 do 16 godina. Učenici Centra su djeca s oštećenjem sluha i govora, te učenici s kombinovanim smetnjama.

S tim u vezi, kompanija Omega doo Živinice, je uručila donaciju u vidu tehničkih uredjaja brenda Beko, u vrijednosti od 1000KM, koji su im prijeko neophodni za svakodnevno funkcionisanje Centra. Zvanično uručenje donacije bilo je u četvrtak, 13.aprila, u prostorijama Centra za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora Tuzla.

Kompanija Omega je ponosna, što je dio ovakvog projekta i nastojat će i dalje podržavati ovakve i slične aktivnosti, koje su od direktnog značaja za lokalnu zajednicu.

(Sponzorisano)

Trener Slobode Vlado Jagodić, na početku konferencije za novinare, zahvalio je rukovodstvu Krupe zbog toga što su omogućili da, uoči sutrašnjeg duela, ekipa Slobode danas obavi trening na igralištu na kojem će pokušati i pobijediti domaćina.

– To je s njihove strane lijepi gest, a nama je bitno odraditi trening na plastičnoj podlozi. Ali, što se tiče same utakmice, pokušat ćemo ponoviti rezultat iz Bijeljine. Krupa, koliko čujem, ima imperativ pobjede. Mi ćemo na svakoj utakmici do kraja Lige za prvaka igrati na pobjedu. Niko nas još nije nadigrao, pa ni Sarajevo, iako su nas pobijedili na Tušnju – kazao je Jagodić.

Reprezentativac BiH Sead Kolašinac novi je fudbaler engleskog velikana - Arsenala, pišu mediji.

Kolašinac je prije nekoliko dana potpisao ugovor sa londonskim Arsenalom, ekskluzivno saznaje BIHscout.ba.

Britanski mediji također pišu da je novi član "Topdžija" bh. reprezentativac.

Kolašinac je navodno već odabrao i broj koji će nositi u Arsenalu u koji dolazi kao slobodan igrač. Bh. fudbaler je prije transfera mogao birati između nekoliko najvećih europskih klubova, ali je odlučio kako je Arsenal najbolji klub za njegovu karijeru, te je čelnicima Arsenala poručio kako u klub dolazi sa željom za osvajanjem trofeja.

Sead Kolašinac je u Schalkeu još od 2011. godine, a u posljednje dvije godine nametnuo se kao jednim od najboljih lijevih bekova njemačke Bundeslige i Europe.

Selektor 'Zmajeva' zna za interesovanje Arsenala, ali da zvaničnu potvrdu za transfer Kolašinca u Arsenal još nije dobio.

"Ako je tačno da je potpisao za Arsenal to će biti veliki iskorak u njegovoj karijeri, kao i veliki plus za naš fudbal i imidž BiH. Ako dođe u Arsenal, treba reći da dolazi u pravi klub gdje će moći potvrditi da je jedan od najboljih defanzivaca u Evropi", rekao je za N1 Mehmed Baždarević selektor reprezentacije BiH.

Federalni hidrometeorološki zavod BiH objavio je prognozu vremena za dane vikenda.

Subota - jutro u većini područja sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U ostatku dana postepeno naoblačenje. Kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju poslije podne i večernjim satima.

Očekivana količina padavina od 5 do 10 l/m2, lokalno i do 15 l/m2. Jutarnja temperatura od 3 do 7, na jugu od 8 do 12, a najviša dnevna od 16 do 22 stupnja.

Nedjelja - oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama sa susnježicom ili snijegom. Krajem dana, padavine će oslabiti, a mjestimično i prestati. Očekivana količina padavina od 10 do 20 l/m2, lokalno i do 30 l/m2.

Jutarnja temperatura od 4 do 9, na jugu od 9 do 13, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu od 16 do 20 stupnjeva.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH