Izdvojeno

Izdvojeno (2581)

Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi, pokazuje revidirano financijsko izvješće objavljeno u ponedjeljak.

Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe, koja obuhvaća Agrokor d.d. i povezana društva, za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, dok je u 2015. taj gubitak, nakon prepravljenih izvješća, bio 3,6 milijardi kuna.

Ranija uprava Agrokora za 2015. iskazala je konsolidiranu nego dobit na razini grupe od 1,17 milijardi kuna.

Ukupna imovina Agrokora zadnjeg dana 2016. bila je 41,75 milijardi kuna, te je bila 10 milijardi manja nego što pokazuje prepravljeno izvješće za 2015.

Ukupne obveze Agrokor grupe, prema najnovijem revizorskom izvješću, iznosile su na kraju 2016. godine 56,28 milijardi kuna. Prepravljeno izvješće za 2015. govori o konsolidiranim obvezama od gotovo 55 milijardi kuna.

Ukupni kapital Agrokor grupe na kraju 2016. bio je negativan, odnosno evidentiran je gubitak iznad vrijednosti kapitala od 14,5 milijardi kuna.

Kako stoji u revizorskom izvješću, kapital Agrokor grupe smanjen je za 2015. i 2016. za nešto više od 22 milijarde kuna.

Također, tijekom revizije uočene su računovodstvene nepravilnosti, koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje, a izvanredni povjerenik Ante Ramljak poduzeo je korake predviđene zakonom, stoji u prezentaciji revidiranih financijskih izvješća koju predstavlja izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

Policija je jutros spriječila petorica radnika da se vežu lancima za kapiju Tvornice transportnih uređaja u Tuzli koji su na taj način pokušali ukazati na svoju višegodišnju agoniju. Incidenata nije bilo, a radnici će nastaviti mirne proteste sve dok vlast ne ispuni njihove zahtjeve.

Njihov vapaj do sada vlast nije čula. Vezanje lancima za kapiju fabrike za njih je, kažu, jedino rješenje. No, radnike TTU-a u tome je spriječila policija.

Radnici ne traže mnogo, žele povratak na posao u firmu koju su gradili više od tri decenije i uvezivanje radnog staža.

„Meni jednostavno ne daju da radim, šta sam ja imao drugo nego da se vežem ovdje. Mene policija zove, treba meni prekršajnu prijavu, a Begi Gutiću i Fadilu Novaliću i svim ostalim ne treba prekršajna i krivična prijava što su uništili 240 radnika, poslali ih na cestu i ne daju im ući da rade“, kaže Mehmed Terzić, predsjednik Sindikata TTU Tuzla.

A u TTU Energetik već radi 120 radnika, među kojima je 76 radnika TTU-a. Najavljuju nove višemilionske investicije i nova zapošljavanja. Radnici TTU-a koji čekaju uvezivanje staža i povratak na posao bit će adekvatno riješeni, obećavaju iz Federalne i Kantonalne vlade.

„Ovog momenta nemamo nikog sa neuvezanim stažom ko je dospio do penzije. Tako da neće ni oni biti. Redovno zbrinjavamo što se tiče penzionog staža. A kanton i lokalna vlast su dužni da se brinu koliko su oni došli u stanje socijalne potrebe“, rekao je federalni premijer Fadil Novalić.

„Raduje nas najava za sljedeću godinu, a to je da TTU Energetik će širiti svoje kapacitete, što ohrabruje nas u Vladi TK-a, gdje mi vidimo priliku da pokušamo ovaj dio radnika koji je ostao izvan TTU-a da riješimo na taj način“, kaže Bego Gutić, premijer TK-a.

Nekolicina radnika TTU-a ostala je usamljena u svojoj borbi. Konkretnu podršku prestali su im pružati predstavnici Saveza samostalnih sindikata i Sindikata solidarnosti. Očekuju da će današnji pokušaj vezanja za kapiju probuditi vlast i stečajnog upravnika da konačno riješe njihovu višegodišnju agoniju.

Hrvatska narodna banka pripremila je hrvatsku strategiju za uvođenje eura

Euro bi kunu trebao zamijeniti 2022. godine. Hrvatska narodna banka pripremila je hrvatsku strategiju za uvođenje eura, koja u sebi sadrži izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu, a objavit će je krajem ovog mjeseca.

Prema pisanju Večernjeg lista, uvjeri li Hrvatska Europsku komisiju i ostale države europodručja da kontrolira javni dug te da će ga spustiti prema granici od 60 posto u razumnom roku, računa se da bi euro mogao postati hrvatska valuta najranije 2022. ili 2023. godine.

Bivši komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Naser Orić i pripadnik te armije Sabahudin Muhić oslobođeni su danas, u Sudu BiH, optužnice kojom je Tužilaštvo BiH nastojalo dokazati da su počinili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Bratunca i Srebrenice 1992. godine.

Prema optužnici, u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac ubili su tri zarobljenika srpske nacionalnosti, ali je tokom sudskog procesa odbrana dokazala da su nevini.

Tužilaštvo je izvodilo četiri vještaka i 14 svjedoka nastojeći dokazati krivicu, dok su s druge strane, odbrane Orića i Muhića iskazima 18 svjedoka te materijalnim dokazima u potpunosti negirale navode optužnice.

Suđenje je počelo krajem januara prošle godine, a Sud BiH je sredinom septembra 2015. potvrdio optužnicu u kojoj je Tužilaštvo navelo da su Orić i Muhić počinili zločine protiv ratnih zarobljenika.

Prema optužnici Orić je u tom periodu bio komandant Štaba teritorijalne odbrane Srebrenica i komandant Štaba oružanih snaga TO subregije Srebrenica, a Muhić pripadnik oružanih snaga TO Srebrenica.

Orić je u junu 2015. godine izručen BiH iz Švicarske gdje je uhapšen po potjernici Srbije. Izručenje Orića iz ekstradicionog pritvora u kojem je proveo 14 dana tražila je Srbija, ali i BiH, nakon čega je švicarski sud odlučio u korist BiH.

Građani su svjedoci nebrojenih izjava najviših funkcionera vlasti o tome kako je izgradnja autoputeva, u prvom redu Koridora 5C, najveći prioritet. No, u 17 godina gradnje Koridora stali smo na oko 100 kilometara od predviđenih 337. Istovremeno, u regiji situacija sljedeća: Hrvatska 925, Srbija blizu 900 kilometara autoputa, piše N1...

Nakon preuzimanja funkcija 2015. - među zvučnim obećanjima bilo je i ono - do kraja 2020. izgradit ćemo 100 kilometara autoputa - riječi su bile tada vršioca dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH Jasmina Buče. Godinu poslije i nova obećanja. Koalicioni sastanak - Čović - Izetbegović - Radončić i optimistične izjave:

"Ja sam danas siguran da ćemo imati vrlo brzo definirano svaki dio ili svaki LOT, svaku dionicu našeg Koridora i brzih cesta jer su svi kompetentni ljudi bili tu", izjava je Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH od 15. septembra 2016.

"Da se značajno krene u izgradnju. To podrazumijeva da mi u sljedećih 4 do 6 godina dovršimo autoput i da izgradimo brze ceste do Tuzle, Bihaća, Goražda, a do Mostara bi svakako bilo kroz autoput", izjavio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, 15. septembra 2016.

No, gradnja autoputa nije nastavljena - a koaliciona trojka više se i ne sastaje. Ostale su izjave da bi se za šest godina moglo izgraditi više od dvjesto kilometara Koridora. A 17 godina je trebalo za postojećih oko 100.

Situacija na Koridoru je sljedeća:

Tri aktivna gradilišta ukupne dužine 19 kilometara. Poddionica Drivuša - Klopče; poddionica Klopče - Pečuj; druga faza dionice Svilaj - Odžak. Rok za završetak - sljedeća godina. Očekuje se okončanje tendera za dionicu Počitelj - Zvirovići. Dugu 10 kilometara, vrijednu 100 miliona eura.

Kraj autonomije?

08 Lis 2017 Written by

Španska Vlada mogla bi iskoristiti Ustavna ovlaštenja kako bi suspendovala autonomiju regiona Katalonije i spriječila otcjepljenje tog dijela od Španije, rekao je danas premijer Marijano Rahoj.

Rahoj je u intervjuu za španski dnevnik "Pais" na pitanje da li je spreman da pokrene Član 155 španskog Ustava koji mu omogućava raspuštanje regionalnih vlasti i raspisivanje vanrednih izbora odgovorio da ne odbacuje nijednu mogućnost unutar zakona.

"U idealnoj situaciji neće biti potrebno sprovoditi ekstremna rješenja. Da bi izbjegli ekstremna rješenja moraće se promijeniti neke stvari", kaže Rahoj.

On je najavio da planira da u Kataloniji do okončanja krize ostavi dodatnih 4.000 policajaca koje je Vlada poslala u region kada je održan referendum 1. oktobra.

Španski premijer je naglasio da neće raspisivati vanredne izbore zbog političke krize i odbacio je mogućnost posredovanja za rješenje problema.

Sjednica katalonskog parlamenta na kojoj bi bili analizirani rezultati održanog referenduma prvobitno je bila zakazana za 9. oktobar ali je španski Ustavni sud suspendovao.

Katalonske vlasti još nisu zvanično ratifikovale rezultate glasanja, čime bi bio pokrenut dvodnevni rok za proglašenje nezavisnosti u parlamentu.

Analitičari ističu da u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti katalonske vlasti rizikuju da izgube podršku međunarodne javnosti i da će to Madridu dati izgovor za snažniji odgovor.

Policija je 29. rujna, na blagdan svetog Mihovila, proslavila svoj dan. Tom prigodom prebrojali smo policajce u Hrvatskoj i došli do poražavajuće brojke. Samo dvije države Europske unije imaju razmjerno više policajaca od Hrvatske. S 20.570 policijskih službenika na sve manjem ukupnom stanovništvu Hrvatske čuva nas čak 501 policajac na 100 tisuća stanovnika, objavljuje Index.hr

Najviše u Crnoj Gori

Više policajaca od nas imaju samo Bugarska s čak 694 policajca i Španjolska s 533 policajca na 100 tisuća stanovnika. Od država Europske unije najmanje policajaca imaju Finska s 132 i Švedska s 192 policajca na 100 tisuća stanovnika. Pribrojimo li policijskim službenicima i civile koji rade u Ministarstvu unutarnjih poslova, a kojih ima čak 4830, dolazimo do strašne brojke od 609 zaposlenika MUP-a na 100 tisuća stanovnika. Time smo se približili Srbiji koja ima 625 policajaca na 100 tisuća stanovnika, a prestigli Makedoniju s 522. Od zemalja bivše Jugoslavije najviše pak policajaca ima Crna Gora, čak 685 na 100 tisuća stanovnika, a najmanje Slovenija s 357 nositelja plave odore.

Dvostruko više nego početkom rata

Koliko je u manje od 30 godina porastao broj čuvara javnog reda i mira na prostoru bivše Jugoslavije pokazuje brojka od 9 tisuća milicajaca koliko ih je bilo u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Početkom rata, pak, u Hrvatskoj je bilo 11 tisuća policajaca. Do danas se taj broj gotovo udvostručio.“Time smo se i vodili kad smo predlagali preustroj policije. Ustroj nekadašnjeg Sekretarijata za unutarnje poslove je vodio puno više računa o terenu. Danas se potpuno jednako odnosimo prema policajcima u Dubrovniku, Lici ili Slavoniji, a zadaće su jako različite”, kaže nekadašnji ministar unutarnjih oslova Vlaho Orepić koji je predlagao temeljiti preustroj policije. Njegova ideja je prošla i uži kabinet Vlade, no Plenkovićevim izbacivanjem Mosta iz vlade sve to je zaboravljeno.

Tri četvrtine proračuna odlazi na plaće

Danas Ministarstvo unutarnjih poslova ima proračun od nešto više od četiri milijarde kuna, od čega gotovo tri milijarde odlaze na plaće. Kada bi se broj policajaca smanjio na europski prosjek od oko 350 policajaca na 100 tisuća stanovnika lako je zaključiti da bismo uštedjeli znatan novac, ili da bismo policajce mogli značajno bolje platiti i opremiti.Index je već pisao o katastrofalnoj opremljenosti policije. Iste jakne nose po osam godina, remenje za oružje vežu žicom, na teren odlaze u nesigurnim automobilima, a umjesto da vježbaju gađanje pištoljima samo okidaju na suho – bez municije. Jednako bi tako mogli, kao djeca, vikati pam-pam ili bum – bum, odnosno pljuvati u metu. Učinak bi bio jednak.

Orepić htio ukinuti 1500 šefovskih mjesta

“U planu koji smo predlagali i o tome se vodilo računa. Ne treba svim policajcima u Hrvatskoj jednaka oprema, a pogotovo skladištarima ne trebaju jakne specijalne policije. Oni sebe prvi namire, a za policajce na terenu što ostane”, objasnio je Orepić. Njegovim planom bilo je predviđeno ukidanje čak 1500 šefovskih mjesta u policiji i slanje tih ljudi iz kancelarija na teren. Izmilšljanjem šefovskih mjesta su se umjetbo povećavale plaće, ali kada bi netko dobio čin više ne bi išao na teren pa je trebalo zaposliti nekog da radi njegov prijašnji posao. I tako unedogled. S time se bio složio i sindikat, no sve je zaustavljeno promjenom dijela vlasti. Umjesto toga Minsitarstvo unutarnjih poslova je 1. rujna zaposlilo 302 nova policajca, a raspisali su i natječaj za 62 nova službenika.“Sve je to političko kadroviranje i uhljebljivanje, moglo se preraspodjelom izbjeći zapošljavanje”, tvrdi Orepić.Iz Ministarstva unutarnjih poslova poručuju da će tek krajem godine moći izvijestiti hoće li se broj policajaca u Hrvatskoj povećati ili smanjiti.“Tek se na kraju godine može govoriti o ukupnom povećanju ili smanjenju broja zaposlenih budući zaposlenici tijekom godine odlaze iz sustava, bilo na druga radna mjesta bilo u mirovinu”, kažu u MUP-u, a prenosi Index.hr

Od najavljivanog ukidanja tajne sa vlastitih i imovinskih kartona bh. zvaničnika zasad nema ništa. Potvrđuje to nedavni propali pokušaj da državni parlament ozakoni ispitivanje porijekla imovine zvaničnika u BiH. Tako će oni i dalje, umjesto da počnu stvarnu borbu, nastaviti deklarativno zalaganje protiv sveprisutnijeg kriminala i korupcije, objavila je FTV.

Prijedlog da od šest članova radne grupe Parlamenta BiH koja bi predložila zakon o ispitivanju porijekla imovine bh. zvaničnika budu samo predstavnici SDA, HDZ-a BiH i SDS-a odbijen je u Zastupničkom domu BiH.

«Glupost je da te partije prave zakon o porijeklu imovine bh. zvaničnika kad znamo da se oni tome protive već 20 godina i duže i zbog toga tražimo da se proširi ta komisija», kaže Damir Bećirović, predsjednik Kluba DF-a.SBB-ov zastupnik Damir Arnaut podsjeća da se tu ne radi o opoziciji i poziciji koliko o insistiranju te tri stranke da, kako navodi, samo njihovi ljudi odlučuju o ovako bitnim pitanjima: «Stav većine parlamenta je bio – 24 poslanika – da tu treba biti barem neko ko nije iz te tri stranke».

Bio je to prijedlog većine Doma naroda, koji su uz protivljenje SNSD-a i HDZ-a BiH prihvatili inicijativu SDS-a da ozakone ispitivanje porijekla imovine. Predlagač tvrdi da je razlog isti kao prije četiri godine, kad je njihov prijedlog odbijen u NSRS-u«Njihovi vrhovi umiješani su u neke ozbiljne korupcije i imat će problem da dokažu kako su i od velike funkcionerske plate mogli da steknu toliku imovinu», tvrdi SDS-ov Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH.

A predsjednik Kluba SDP-a Saša Magazinović ističe: «Na sreću, ima nas dovoljno kojima je preko glave da nas svi posmatraju istim očima i da oni ruše imidž i politike i političara i mora se konačno odvojiti žito od kukolja».

SDA-ov zastupnik Hazim Rančić smatra da treba usvojit zakon i spreman je biti prvi koji će položit račun za svoju imovinu.Da je bilo stvarne političke volje, davno bi to bilo riješeno, upozoravaju iz nevladinog sektora. Podsjećaju na brojne preduslove, među kojim i staru obavezu da Krivičnim zakonom, po preporuci GREKO-a, sankcioniraju nezakonito bogaćenje. Nužna je i kontrola imovinskih kartona, te su već predložili njihovo objedinjavanje u zakon o sukobu interesa.

«Potrebno je da se usvoji novi zakon koji će biti mnogo djelotvorniji i efikasniji, čija bi primjena bila od strane nezavisnog tijela, a ne samih parlamentaraca koji sebi utvrđuju sukob interesa», podsjeća Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala.

U situaciji kakva je sada u državnom parlamentu, gotovo je nemoguće da provjera imovine bh. zvaničnika bude ozakonjena. Ostaje, dakle, tajna, a kao i dosad svjedočit ćemo brojnim primjerima sumnjivih bogaćenja, koja više nikog ne začuđuju. Naše pravosuđe ih rijetko istražuje, a optužbi, pogotovo sankcija, gotovo da nema, objavila je FTV.

Australska novinarka Natasha Robinson je 2005. godine otkrila da je instruktor golfa Daniel Sneeden u stvari Dragan Vasiljković zvani "kapetan Dragan" za kojim je Hrvatska raspisala Interpolovu tjeralicu zbog ratnih zločina, a slučaj je pratila sve do nedavnog prvostupanjskog suđenja Vasiljkoviću u Splitu.

Robinson je slučaj Vasiljković otkrila kada je bila novinarka The Australiana, a sada je istraživačka novinarka na australskoj nacionalnoj mreži ABC.

U intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) Natasha Robinson govori o reakcijama na presudu Vasiljkoviću, ali i o planovima australskih vlasti da mu po izdržavanju kazne spriječe povratak u Australiju.

Koja je bila Vaša prva reakcija kada ste čuli presudu Vasiljkoviću na 15 godina?

Robinson:Pomislila sam kako je to, u stvari, stroga presuda. Zvučalo je nekako irealno nakon što sam toliko vremena provela radeći na tom slučaju i nakon tako dugotrajnog postupka čuti da je presuda konačno izrečena i da glasi 15 godina! Moram priznati da sam bila nekako iznenađena.

Kako ste se našli u ovoj priči?

Robinson:Mislim da sam se ovime započela baviti iz radoznalosti. Radoznalost pokreće svakog novinara – vi ne možete biti novinar ako niste radoznali. Kada čujete neku priču ili zanimljivu činjenicu, prirodna je inklinacija novinara da želi znati više i da želi dublje istražiti priču.

Cijeli proces istraživanja optužbi na račun Dragana Vasiljkovića krenuo je nakon što sam pročitala knjigu Marka Aaronsa "Dobrodošli, ratni zločinci! Australija kao sklonište za odbjegle ratne zločince nakon 1945", koja se bavi australskim državljanima koji su prije useljenja u Australiju počinili ratne zločine. Aarons je u knjizi cijelo jedno poglavlje posvetio Draganu Vasiljkoviću.

To je bio dio istraživanja koje je Aarons napravio, jer privođenje ratnih zločinaca pred sud pravde je u Australiji dugo godina bilo vrlo neadekvatan proces. Među mnogo ljudi koji su nakon Drugog svjetskog rata došli u Australiju njih nekolicina bili su nacisti optuženi za ratne zločine tijekom Drugog svjetskog rata, a nikada nismo uspješno procesuirali nijednog od njih.

Zadovoljan sam večerašnjom igrom, ali smo olako protivniku dali da postigne golove, kazao je selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Mehmed Baždarević nakon meča sa Belgijom.

BiH je na stadionu Grbavica poražena od selekcije Belgije čime je okončala sve nade za plasman na Mundijal u Rusiji. Bilo je 4:3 za goste.

Baždarević je naglasio da su nas odlaska na Mundijal 2018. godine koštale "neshvatljive" individualne greške.

"Ima igrača koji nisu u jednom takmičarskom nivou. Šteta, nije bilo onih koji bi nam dali kvalite", poručio je popularni Meša i podsjetio na odlazak važnih igrača iz defanzivne linije, ali i uprkos tome vjerovao je u plasman na SP.

"Došao sam u momentu kada je bila smjena generacija. Znali smo koliko ima problema i nedostataka u pojedinim linijama. Nastojali smo da odemo na Svjetsko prvenstvo. Šta će biti - čekat ćemo da se sve slegne. Žao mi je zbog vas i zbog nas što nismo otišli i ostat će mi velika praznina zato što smo bili tako blizu", zaključio je selektor.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH