Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Anesa Kurbegovića, nepravosnažno osuđenog na 15 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, a za kojim je bila raspisana potjenica nakon što se nije pojavio tokom izricanje presude u premetu “Lutka”.

Iz SIPA-e je saopćeno da je došlo do hapšenja u Sarajevu na osnovu međunarodne potjernice koji je Sud BiH raspisao sredinom septembra prošle godine.

Osim za Kurbegovićem međunarodne potjernice raspisane su i za Davorom Mandićem, pravosnažno osuđenim na šest godina zatvora zbog organizovanog kriminala i pranja novca u predmetu “Lutka, te za Vasom Ljubibratićem, koji je zbog organizovanog kriminala dobio 15-godišnju zatvorsku kaznu, kao i Slobodankom Tošić, koja je osuđena na dvije godine.

Pored pravosnažno osuđenih, potjernice je raspisana i za Davorom Elezom, čiji je predmet pred sami kraj odvojen u odnosu na ostale optužene, javlja BIRN-Justice Report.

Prvostepenom presudom iz septembra 2016., trinaestorica optuženih iz predmeta “Lutka” osuđeni su na više od 100 godina zatvora zbog organizovanog kriminala, nekoliko ubistava, pokušaja ubistva te, između ostalog, više pljački.

Bojan Cvijan je osuđen na 20 godina, Marko Krajišnik na 18, Kurbegović na 15, dok su po osam godina dobili Muhamed Ramić, Vladan Parađina i Dragan Obućina. Ljubiša Lalović i Azim Kajević su osuđeni na po pet godina i deset mjeseci, Dejan Vukosavljević na četiri godine, Elvis Zlatić i Nermin Tahirović na po tri godine, Elvira Kajević na dvije, a Mladen Mičić na godinu zatvora.

Ranije je predmet odvojen i u odnosu na Milosava Veskovića, koji je uhapšen u Hrvatskoj, ali potjernica za njim nije raspisana, jer se nalazi na na izdržavanju kazne zatvora u trajanju od četiri godine u Republici Hrvatskoj, prema presudi Županijskog suda u Zagrebu.

Predmeti su ranije odvojeni i u odnosu na Edina Ahmetspahića, Seada Robovića, Himzu Ćatu, Admira Ahmetspahića i Slavišu Bobara, koji su osuđeni po sporazumima o priznanju krivnje potpisanim s Tužilaštvom BiH. Edin Ahmetspahić i Robović, koji su osuđeni na po pet godina, kao i Ćato, koji je dobio dvije godine, nalaze se na izdržavanju zatvorskih kazni, dok su, kako su rekli u Državnom sudu, Admiru Ahmetspahiću i Bobaru zatvorske kazne od po godinu zamijenjene novčanim.

Sud BiH danas je izrekao prvostepenu presudu sutkinji Suda BiH Azri Miletić, optuženoj za primanje dara i drugih oblika koristi, te kršenje zakona od strane sudije. Osuđena je na dvije i pol godine zatvora.

Sud BiH utvrdio da je Miletić primila dar u iznosu od najmanje tri hiljade eura preko posrednika S1 od osuđenih Rame Brkića i Senada Šabića.

Sud BiH potvrdio je 22. juna 2015. godine optužnicu protiv Miletićeve, Senada Šabića i Rame Brkića, optuženih za primanje i davanje mita. Šabić i Brkić optuženi su za davanje dara i drugih oblika, a Miletić za primanje dara i drugih oblika koristi.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Šabić i Brkić, koji su prvostepenom presudom Suda BiH osuđeni na deset, odnosno 11 godina zatvora zbog organiziranog kriminala, Miletić, koja je bila sudija Apelacionog odjeljenja, obećali su dar u vidu novca kako bi uticali na ishod drugostepenog postupka.

''Kako bi se u tom postupku umanjila kazna izrečena prvostepenom presudom Suda BiH ili donijela oslobađajuća odluka, Azri Miletić koja je postupala kao predsjedavajuća Apelacionog vijeća u tom predmetu, putem posrednika S1, obećali su dati dar u vidu novca, a potom i dali dio obećanog dara u vidu novca'', navodi se u saopćenju Suda BiH.

Na ovaj način, kako je navedeno, Miletić bi uticala na donošenje takve odluke, na šta je ona i pristala, pa je od posrednika S1, prihvatila obećani dara u vidu novca, a potom i primila dio obećanog dara-novca.

''Koristeći ulogu predsjednika Vijeća Apelacionog odjeljenja, u okviru sudijskih ovlaštenja, svjesna dužnosti da nepristrasno vodi postupak po svojoj savjesti, uz obezbjeđenje pravičnog suđenja i poštivanje procesnih prava stranaka garantovanih Zakonom o krivičnom postupku BiH, svjesno kršila dužnosti sudije i preduzimanjem procesnih i drugih radnji stvarala uslove za donošenje povoljnije odluke'', navodi se u saopćenju Suda BiH.

Prema optužnici, ovo djelo je počinjeno od jula 2014. do 26. februara 2015. godine. Optuženi su uhapšeni u februaru 2014. godine, a Sud im je nakon toga odredio pritvor.

Bivši komesar policije Unsko-sanskog kantona Ramo Brkić koji je pravomoćno osuđen na 11 godina zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, te proizvodnje i trgovine drogom nekoliko dana prije početka služenja kazne napustio je BiH. Prije njega, to je učinio i Senad Šabić. Za obojicom su raspisane međunarodne potjernice.

Stevo Mlađenović (49) iz Čađavice Donje kod Bijeljine uhapšen je u Splitu zbog namjernog izazivanja požara, piše Slobodna Dalmacija.

Uposlenici Park-šume primijetili su ga dok je slagao drugu hrpu drva i potpaljivao požar na Marjanu kod crkve Gospe od Betlema te su pozvali policiju koja je već bila na poprištu prve vatre koju je također potpalio.

Svakako najvažniju ulogu u otkrivanju krivca imali su djelatnici Park-šume Marjan, čija se promatračnica nalazi odmah iznad mjesta događaja.

"On je odmah pored crkve posložio drva, ispod njih naslagao nešto suhe trave i papira, od svoje majice i nekakve grane složio baklju izapalio. Bilo je to oko 6.30 ujutro. Naši ljudi na promatračnici odmah su alarmirali vatrogasce koji su ubrzo i ugasili vatru, a i pozvali policiju da napiše zapisnik o požaru. Nekih 300 metara dalje opet su ga naši djelatnici vidjeli kako slaže drva, zaustavili ga i pozvali policajce koji su ga pretresli i priveli. Riječ je o jako zapuštenoj osobi koja nam se i nije činila skroz prisebna, a naši ljudi su ga vidjeli i večer prije kako šeta po Marjanu", za Slobodnu Dalmaciju otkrio je Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove.

Senad Trako, optuženi u predmetu “Bosna” pušten je prije dvadesetak minuta iz KPZ Sarajevo potvrdio je za Avaz njegov advokat Senad Pizović. Osim Senada Trake, pušteni su da se brane sa slobode i Nedžad Trako, Ramiz Karavdić i Safet Bibić. Oni su pušteni iz pritvora nakon što je Kantonalni Sud u Sarajevu uvažio žalbu njihovih advokata, piše Dnevni avaz.

Riječ je o grupi koja je optužena zajedno sa Amirom Zukićem generalnim sekretarom SDA, među kojima su dva potpredsjednika ove stranke Mirsad Kukić i Asim Sarajlić. Tužilaštvo Kantona Sarajevo ih tereti za nezakonito zapošljavanje u javnom sektoru. Osim nabrojane sedmorke u ovom procesu sudi se i Esedu Džananoviću bivšem izvršnom direktoru Elektroprivrede BiH.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine porazom je započela predkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo. Zmajevi su u prvom kolu grupe A u gostima izgubili od Švedske rezultatom 81:73.

BiH je dobro otvorila meč, ali ni domaćin nije zaostajao pa se nakon nekoliko izmjena vodstva, na odmor otišlo uz neriješenih 38:38. Ali već u trećem periodu, izabranici Duška Vujoševića su pokazali kvalitet više.

Razigrali su se ključni igrači pa se na pauzu uoči posljednjeg perioda otišlo uz ugodno vodstvo bh. košarkaša - 55:61. No, nije to bila prednost dovoljna za mirnu završnicu, bilo je jasno da se do kraja susreta može sve promijeniti.

Nisu se predali domaći. Nošeni podrškom s tribina dvorane u Norrkopingu, stigli su ponovo do rezultatskog egala pa se u posljednjih pet minuta meča ušli uz vodstvo: 68:65. Uslijedila je, potom, velika borba na obje strane parketa, borba za svaki poen i ulazak u neizvjesnu završnicu.

Više snage, sreće i koncentracije u finišu su pokazali domaći košarkaši koji su na kraju slavili pobjedu rezultatom 81:73. Prvo ime meča bio je Eriksson sa 25 poena, dok je kod bh. tima najbolji bio Musa sa 17 ubačenih poena.

Recimo još i to da su u drugom meču predkvalifikacijske grupe A sastaju Armenija i Slovačka. Naredni dvoboj BiH će imati sa Slovačkom. Utakmica je na rasporedu u subotu od 20 sati u Sarajevu.

Podsjećamo, ovaj predkvalifikacijski ciklus bh. tim igra bez većeg broja donedavno standardnih reprezentativaca kao što su Mirza Teletović, Nihad Đedović, Elmedin Kikanović, Andrija Stipanović, Nemanja Gordić, Jusuf Nurkić...

Otvoreno pismo sa komentarom na nedavno održano Balkansko prvenstvo za juniorke u odbojci koje se održalo od 27. juna do 1. jula na Palama, autora Milana I. probudilo je mnoge reakcije na društvenim mrežama

Pismo prenosimo u cijelosti:

"U Palama se u periodu od 27. juna do 1. jula održalo Balkansko juniorsko prvenstvo u odbojci.

Pun sam gnjeva, stida, srama. Pun sam gorčine koju dok ovo pišem jedva da smirim. Dokle više? Dokle više pojedinci da nas brukate? Dokle? To su samo djevojčice od 13-14-15 godina. Kako su se one osjećale kad su slušale psovke, urlanje sa tribina.

Kako se osjećala vaša sugrađanka, djevojka Milica Kusmuk koju ste isto tako izviždali tokom servisa? Kako su se osjećali njeni roditelji kad su vidjeli da njenoj kćerki psuju. Osjećali su se tako da su plakali tokom utakmice BIH – Srbija.

Ne, niste vi navijali da Srbija pobijedi. Vi ste navijali samo da zemlja u kojoj živite izgubi.

Najviše zbog čega osjećam stid i sram je što su na tribinama bila djeca isto tako od 13-14-15 godina i koji su bili najglasniji sa psovkama, prozivkama i urlanjem i uzvikivanjem pogrdnih naziva. Toga se najviše sramim što su se ta ista djeca na društvenim mrežama hvalila kako su bili najbolji u navijanju.

Najveća ljudska vrijednost je biti čovjek. Kako biti čovjek kad djeca koja nisu ni osnovnu školu završili idu već na tribine i psuju, vrijeđaju i urliču? Ko je tu kriv? Najveći krivac je roditelj jer ga nije usmjerio na pravi put.

Nije ga usmjerio da voli svaku osobu na ovoj planeti. Umjesto toga usmjerio ga je da je bio nesretni rat prije 25 godina i da svakog ko se zove Faruk, Mirsad, Amra, Amina, Kristian, Dario mrzi i psuje. To nije moj grad. Moj grad ne mrzi. U mom gradu su normalni ljudi. Povjerovao bih možda u svoje riječi da se nije desilo to što se desilo.

Kako su se te djevojčice osjećale? Vratile su se u države odakle su došle pričajući kako smo primitivan narod. Djevojčica koja je igrala za Srbiju rekla je svojim roditeljima kako smo mi ludi jer navijamo za njih, a ne za zemlju u kojoj živimo. Dok god ljude budemo dijelili i stavljali u nacionalne torove, nama neće biti bolje.

Dok god ne izađemo na ulicu i kažemo za drugog da je čovjek, a ne da je Musliman ili Hrvat, neće nam biti bolje.

Dok god se budemo plašili da odemo u Banja Luku ili Sarajevo ili Mostar, a druge smo vjeroispovijesti, neće nam biti bolje.

Dok god se na popisu stanovništva Bosanac i Hercegovac smatra pod ostali u zemlji Bosni i Hercegovini nama neće biti bolje.

Živimo, uživajmo u životu, volimo se.

Paljanski pojedinci, izgubili ste još jednu ljudsku vrijednost.

Izgubili ste ono najbitnije. Biti čovjek".

U pojedinim zemljama EU vode se ozbiljne rasprave o postepenom ukidanju dizel vozila i uvođenju ekološki prihvatljivih vozila. Za to vrijeme u BiH se i dalje bilježi stalni porast broja polovnih dizel vozila.

Samo u prvoj polovici ove godine u BiH je uvezeno više od 33.000 vozila, većinom iz zemalja EU. „Ako pogledamo podatke novih u odnosu na polovna vozila, onda možemo reći da u velikoj većini prednjače polovna putnička vozila, zato što je u šest mjeseci ove godine, kad su u pitanju polovna vozila, uvezeno 27.372 vozila, dok je u isto vrijeme uvezeno 5.758 novih vozila“, kaže glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević za Deutsche Welle.Prema podacima BiH Auto-moto kluba (BIHAMK), samo prošle godine u BiH je registrirano 990.730 cestovnih motornih vozila, od čega su više od 70 posto bila vozila sa pogonom na dizel gorivo. „Oko 28 posto činila su vozila na benzinski pogon, dok je zanemarivo mali broj vozila sa alternativnim pogonskim gorivom – manje od jedan (1) posto", navodi se u godišnjem izvještaju BIHAMK-a.

Statistike nadalje pokazuju da je više od 70 posto registriranih vozila u BiH starije od 15 godina, za što se krivi teška ekonomska situacija i nemogućnost povoljnije kupovine novih vozila.

EURO 4 – prvi koraci ka 'čistim' autima

Premda ne zvuči optimistično, posebno za okoliš u BiH, državno Ministarstvo prometa i komunikacija smatra da situacija nije toliko loša. „Norma EURO 4 koja se u zemljama EU pojavljuje 2005., odnosno 2006. godine, u BiH se primjenjuje od 1. aprila 2016. godine i podrazumijeva uvoz vozila maksimalne starosti do 10 godina. Uvođenjem standarda EURO 4 prilikom uvoza automobila u BiH usklađeni su najniži tehnički zahtjevi vozila sa evropskim normama u ovoj oblasti te smanjeno zagađenje okoliša i opasnost po zdravlje ljudi u BiH, te unaprijeđeni standardi u oblasti zaštite životne sredine s aspekta korištenja motornih vozila“, kaže se u pismenom saopćenju Ministarstva za Deutsche Welle.

U okviru tog standarda uvedena je i obavezna homologacija vozila, kako bi se, prema tvrdnjama Ministarstva, „vodilo se računa o ciljevima koje treba ostvariti, a to je povećanje ekološki prihvatljivijih vozila u prometu u BiH, uz uzimanje u obzir drugih parametara, kao što su između ostalog, stepen razvijenosti privrede i moguća opterećenja koje EURO 4 može prouzrokovati“.
„Uzimajući u obzir da prometna politika uključuje i ciljeve u vezi sa klimatskim promjenama, a s namjerom podizanja ekološke svijesti i postizanja održivog, čistijeg i energetski učinkovitijeg prometa, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će u narednom periodu inicirati donošenje propisa kojim bi se vršilo usklađivanje sa pravnom tečevinom EU iz oblasti energetski učinkovitijeg prometa“, navodi se u saopćenju.

Bosansko tržište nije izuzetak

Udruženje prometnika naftnih derivata FBiH ne vjeruje da bi anti-dizel politika u nekim zemljama EU mogla dramatično promijeniti tržište automobila u BiH, odnosno pretvoriti ju u europski auto-otpad. „Tržište BiH, niti u bilo kojem drugom segmentu, niti u bilo kojoj drugoj djelatnosti nije izuzetak u tako nekoj dramatičnoj razlici u odnosu na nama susjedna tržišta. Znači uglavnom se radi o prilično srodnim tržištima, tako da po tom pitanju sasvim je izvjesno da ne može biti bojazni u mjeri u kojoj bi tu bilo neke spektakularne razlike u odnosu na visoko razvijene zemlje“, kaže za Deutsche Welle Sekretar Udruženja Amela Kečo.

U svakom slučaju, uvoz polovnih, većinom dizel vozila, je još uvijek profitabilan biznis u BiH. „Vjerujemo da ćemo uskoro biti u prilici ponuditi novija i jeftinija polovna dizel vozila iz Europe. Šef nam je upravo u Njemačkoj, u nabavci vozila“, kaže prodavač u lokalnom salonu rabljenih vozila u Sarajevu, insistirajući na anonimnosti.
Neophodna bolja politika zaštite okoliša

Ipak, postoje i oni koje ovakav razvoj situacije u EU, a posljedično i u BiH, zabrinjava. Rijad Tikveša iz sarajevskog Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja „Ekotim“ naglašava da saobraćaj u zagađenju zraka i okoline 'učestvuje' sa čak 40 posto. „Ispušni plinovi su štetni za stanovništvo, jer se sastoje od različitih spojeva koji mogu imati izuzetno negtivan utjecaj na zdravlje čovjeka. Iako je u posljednjih nekoliko godina, od kada je na snazi zabrana korištenja goriva koja sadrže olovo, smanjena količina teških metala u zagađenom zraku, i dalje su tu prisutni drugi spojevi, kao što su CO (karbon monoksid), Azotni oksidi (NOx), te drugi štetni spojevi“, pojašnjava Tikveša za Deutsche Welle.

On je pohvalio prošlogodišnje uvođenje EURO 4 standarda u BiH, no upozorava da se dosta toga još mora uraditi, imajući u vidu da kvalitetne politike i strategije za smanjenje zagađenja od saobraćaja, još uvijek ne postoje. Tikveša naglašava da postoje brojni načini kako poboljšati situaciju, poput modernizacije i popularizacije javnog saobraćaja, izgradnje infrastrukture i promocije alternativnih sredstava saobraćaja, pa do strožijih kontrola na tehničkim pregledima i eliminacije vozila koja prekomjerno zagađuju.

„Ništa od ovoga se ne radi, koliko je meni poznato, barem ne u obimu koji bi mogao imati značajan utjecaj“, kaže Tikveša i zaključuje: „Ne moramo izmišljati novitete, dovoljno bi bilo i prepisati rješenja iz nekih europskih gradova, koji se sa ovim problemom nose na raznolike i inventivne načine, poput Europske prijestolnice zelenila 2016 – Ljubljane, do estonskog glavnog grada Talina, gdje je za godišnju kartu za javni prijevoz potrebno izdvojiti tek 1 euro“.

Iako Općinski sud u Lukavcu ima realnu potrebu za zapošljavanje još dvoje sudija, dva daktilografa i nekoliko pratećih saradnika, Vlada Tuzlanskog kantona im je na jučerašnjoj sjednici odobrila upošljavanje tek jednog daktilografa. Podsjećamo, lukavački sud je nedavnom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine zbog nerazumno dugog trajanja sudskih procesa kažnjen sa čak 34.000 KM, koje iz budžeta TK-a novcem građana mora platiti Vlada.

Uprkos činjenici da ovaj sud nije adekvatno kadrovski opremljen, kao i mnogi drugi koji su kažnjeni iz istog razloga prošle, ali i ove godine, te činjenici da svim sudovima, odnosno Vladi TK-a prijete nove kazne jer iz mjeseca u mjesec dolaze nove apelacije sa Ustavnog suda BiH, u budžetu TK-a nisu planirana dodatna izdvajanja za adekvatno kadrovsko popunjavanje sudova, a samim tim i sprečavanje pristizanja novih kazni.

- Ovdje je riječ o popunjavanju jednog radnog mjesta, odnosno odobravanju zapošljavanja jednog daktilografa. Općinski sud u Lukavcu je podnio zahtjev za ukupno dva namještenika, međutim, u budžetu TK-a je predviđeno zapošljavanje samo jednog, kazala nam je kantonalna ministrica pravosuđa Ivana Kulić.

Podsjećanja radi, Općinski sud u Lukavcu je trenutno najzatrpaniji u cijelom Kantonu, a vrlo vjerovatno je po ovom osnovu lider i u Federaciji. Koliko je stanje ozbiljno, govori činjenica da se na ovom sudu vodi i rekordno duga brakorazvodna parnica, koju je čak 2004. pokrenula Hanifa Kalić. Upravo gospođi Kalić zbog nerazumno dugog, trinaestogodišnjeg postupka, Vlada TK-a mora platiti 1.000 KM.

O stanju na ovom sudu smo pisali prije mjesec i otad su predstavnici kantonalne Vlade održali nekoliko sastanaka sa predsjednikom Suda, koji je javno i govorio o lošoj kadrovskoj popunjenosti institucije na čijem je čelu. Međutim, odgovor je došao u jučerašnjoj odluci.

- Mi vjerujemo da će se s ovom odlukom barem malo poboljšati uslovi rada ovog suda. Sud će dobiti i sedam novih pripravnika, što bi također trebalo donijeti pozitivne promjene u svakodnevnom radu, dodala je ministrica Kulić.

Ugledni američki list Wall Street Journal objavio je kolumnu akademika Waltera Russella Meada, bivšeg profesora međunarodnoh odnosa na Univerzitetu Yale. Pod naslovom "Sljedeća kriza u Evropi: Balkan", Mead piše da je vrlo vjerovatno da bi se naredna kriza na Starom kontinentu mogla dogoditi na Balkanu.

Na nedavnom zatvorenom sastanku, dobro obaviješteni njemački zvaničnik je odgovorio na pitanje koji je to problem koji ga najviše brine. Njegov odgovor je stigao bez oklijevanja: Zapadni Balkan. Naveo je da se na ovom području miješaju interesu velikih sila kao što su Turska i Rusija.

"U najgorem slučaju, Rusija i Turska bi ohrabrili svoje zastupnike na Balkanu, Srbiju i Albaniju, da im pomognu u prekrajanju granica", napisao je Walter Russell Mead u svom članku "Sljedeća kriza u Evropi: Balkan".

Kako je naveo, vlada Srbije podržana od Rusije bi mogla pripojiti značajan dio Bosne i Hercegovine, naseljen etničkim Srbima.

U podršku Turske, Albanija bi mogla posegnuti za sličnim potezom - ne samo na Kosovu već i u Makedoniji, gdje najveći dio albanske manjine traži da se ujedini sa dijelovima susjedne zemlje.

Ipak, autor se osvrće i na težnje zemalja Srbije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i na Kosova da postanu članice Evropske unije.

"Svaka od ovih balkanskih država želi da postane dio evropskog projekta umjesto približavanja s Moskvom. Ali, njihova nada za ulazak u EU u bliskoj budućnosti izumire jer blok ne pokazuje spremnost da prihvati bilo kakve nove problematične članove kojima je potrebna značajna finansijska podrška".

Autor navodi da Evropljani smatraju da je SAD ta koja "može odvratiti destruktivne napore Rusije na ovim prostorima".

"Jačanje njihovog prisustva na Kosovu i povećanje diplomatskih napora na Balkanu mogli bi zadržati mir. Međutim, Bijela kuća je skeptična o njihovoj ulozi u međunarodnoj politici danas. Stari argumenti, kao što su solidarnost NATO-a, zaštita vrijednosti i sloboda, kao i ruska agresija, više ne ubjeđuju Washington. Predsjednik Donald Trump razmišlja u smislu dogovora. To je vjerovatno Evropa, tačnije Berlin, koji će morati razmišljati o načinima da ubijedi novu američku administraciju da interveniraju na Balkanu", navodi se u članu objavljeno u Wall Street Journalu.

Banjalučanin Miroslav Š. ostao je zatečen kada mu je na kućnu adresu stigao nalog za plaćanje saobraćajne kazne zbog prekoračenja brzine na području Bosanske Krupe.

Ovaj nalog bi vjerovatno bio kao i hiljade drugih, da su ili Miroslav Š. ili njegov automobil kojim slučajem bili u sporno vrijeme na navedenoj lokaciji, ali kako ga put nikada nije odveo u Bosansku Krupu ovaj Banjalučanin je bio zatečen „čestitkom“.

– Putem pošte mi je dostavljen prekršajni nalog izdat od strane MUP Unsko- sanskog kantona, Odsjeka za videonadzor i kamere. U prekršajnom nalogu je, pored mojih ličnih podataka, navedeno da sam 21. novembra prošle godine u 5.07 ujutro počinio saobraćajni prekršaj u Rudaničkoj ulici u Bosanskoj Krupi, gde sam prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja – ispričao je Miroslav Š..

Vještačenje

Obzirom da, kako kaže, nikada u životu nije bio, niti prolazio kroz Bosansku Krupu, pa ni 21. novembra kada ga je policijski radar „uhvatio“, Banjalučanin je odbio da plati kaznu.

– U skladu sa važećim zakonskim propisima zatražio sam sudsko odlučivanje pred nadležnim sudom u Bosanskoj Krupi, u kojem ću svakako tražiti vještačenje fotografije radara, ako ista uopšte postoji, jer kao što sam već naveo, ne postoji ni najmanja mogućnost da sam ja ili neko drugi sa mojim automobilom počinio sporni prekršaj – objasnio je Miroslav Š.

Nakon upita u MUP Unsko-sanskog kantona su utvrdili da je u pitanju greška policijskog službenika koji je obrađivao podatke sa radara.

– Policijski službenik je omaškom slovo O na registraciji pročitao kao broj 0. Prekršajni nalog je povučen i vozač neće morati da ga plati – objasnili su u MUP USK.

Drugi vozači

Miroslav Š. vjeruje kako nije jedini koji je na opisani način bio zatečen „čestitkom“ iz policije.

– Vjerujem da se slične stvari dešavaju i drugim građanima, pa je krajnje vrijeme da se ovakvim greškama stane u kraj u interesu pravne sigurnosti građana – zaključio je ovaj Banjalučanin.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH