Izdvojeno

Izdvojeno (4426)

Goran Saliović, bivši glavni državni tužitelj, izjasnio se da nije kriv po optužnici za zloupotrebu položaja, koju je Tužilaštvo BiH podiglo prhotiv njega.

Salihović je kazao da razumije djelo koje mu se stavlja na teret, ali da mu optužnica nije jasna, te da je kontradiktorna.

"Ne osjećam se krivim ni po jednoj optužbi. Tamo mi se stavlja imovinska korist koju sam ostvario, da sam sebi pribavio novac. Ne vidim osnovne elemente za krivično djelo. Nema umišljaja, nema lične odgovornosti", kazao je Salihović na izjašnjenju o krivici.

Salihović je optužen da je, kao glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od početka februara 2013. do 28. septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, odnosno prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou.

Prilikom službenog putovanja iz Pariza 29. aprila 2015., zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem Direkcije za koordinaciju policijskih tijela – kako stoji u optužnici – zbog turističkog obilaska grada i unatoč upozorenjima, zakasnio je i propustio let za koji su imali povratne karte.

"Ja sam bio u Parizu gdje sam držao predavanje o terorizmu, te zbog toga opravdano zakasnio na avion. Nisam ja razgledao Pariz pa zakasnio", kazao je Salihović.

To je za posljedicu imalo kupovinu novih karata, koje je Salihović, prema optužnici, platio svojim sredstvima, ali po povratku je od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio mu da mu refundira iznos od 3.874 konvertibilne marke (KM), a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela izvršila povrat novca Tužilaštvu za svog uposlenika u iznosu od 1.291 KM.

Kako stoji u optužnici, na taj način Salihović je oštetio budžet Tužilaštva BiH u iznosu od 2.583 KM, a budžet Direkcije u iznosu 1.291 KM.

Prema optužnici, Salihović je bio upoznat s Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju i s limitom od 20.000 KM koji je određen za Tužilaštvo BiH na godišnjem nivou, ali je svjesno postupao drugačije.

Prema saopćenju Suda BiH, Salihović je sebi pribavio imovinsku korist koja prelazi 50.000 KM, javlja BIRN.

Krivotvorio diplomu, priznao krivicu, ostao na poslu. Promijenio stranku, dobio mandat kao poslanik u Skupštini. A mogao bi dobiti i novi ministarski mandat. Njegovo ime je Nudžeim Džihanić. On je aktuelni ministar finansija, poslanik Liberalne stranke u Skupštini BPK i falsifikator.

Iako je nekadašnji kadar SDA priznao da je falsifikovao diplomu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, on je danas novi poslanik Liberalne stranke u Skupštini BPK, a najvjerovatnije i novi – stari ministar finansija ovog kantona, tvrdi nekoliko izvora Žurnala.

Žurnal: „Raspolažemo sa informacijama da ćete biti novi ministar finansija u BPK?“

Nudžeim Džihanić: „Nemam nikakvih informacija, niti se razgovaralo o imenima nikakvim. Ne vjerujem da ću prihvatiti ministarsku poziciju“

Žurnal: „Je li moralno da ste i dalje poslanik nakon što ste priznali krivicu za falsifikovanje diplome i osuđeni ste uslovno ?“

Nudžeim Džihanić: „Na listama se ne kandiduju ljudi sa diplomama i bez diploma. Kandidati mogu biti ljudi sa osnovnom i srednjom školom. Ne znam kakvo je to pitanje je li moralno biti, a dobio sam mandat?“

Žurnal: „Vi ste osuđeni. Priznali ste krivicu da ste falsifikovali diplomu“

Nudžeim Džihanić: „Imao sam diplomu. Vi mediji ste pisali da su postavili ministra bez diplome“

Žurnal: „Ali vi ste tvrdili da ste imali diplomu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a niste je imali?“

Nudžeim Džihanić: „To je bilo i prošlo, ne bih o tome da razgovaram“

Žurnal:„Je li moralno da se finansirate javnim sredstvima, iako ste osuđeni na uslovnu kaznu i priznali ste krivicu?“

Nudžeim Džihanić: „Narod je pokazao, narod glasa. Ima težih i gorih slučajeva nego što je moj bio, pa opet su ljudi izabrani u skupštinske klupe, Domove naroda i Parlament“

ŽURNALOV CV NUDŽEIMA DŽIHANIĆA

Podsjećamo da je Džihanić u svojoj biografiji napisao da je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. U prvoj radnoj knjižici mu je pisalo Ekonomija Sarajevo. Nakon što je postao kantonalni ministar finansija shvatio je da je kao zaposlenik bio srednjoškolac, zatim zaspolenik – apsolvent, pa je onda kao student položio pripravnički.

Na kraju, pravu istinu priznao je nadležnim institucijama da je ustvari diplomirani ekomonista sa Internacionalog univerziteta u Brčkom. Zvanje ekonomiste sa brčanskog univerziteta upisao je u drugu radnu knjižicu, jer mu je prvu kako je nesretni Nudžeim Džihanić ispričao policiji „otpuhao vjetar sa krova automobila“.

Nakon pisanja Žurnala Tužilaštvo BPK-a podiglo je optužnicu protivNudžejma Džihanića 14.11.2016. godine za krivično djelo KRIVOTVORENJE ISPRAVE iz člana 373. Stav 2. KZ FBiH.

Nekoliko mjeseci kasnije Džihanić je sve priznao nadležnim: „Nudžeim Džihanić je priznao krivicu, postigao je nagodbu sa postupajućim tužiocem i izrečena mu je uslovna osuda“, potvrđeno je za Žurnal iz Kantonalnog tužilaštva Goražde u februaru 2017.godine.

U nastavku poslušajte cijeli razgovor Žurnala sa poslanikom Liberalne stranke Nudžeimom Džihanićem.

PIŠE: Semir Mustafić, Zurnal.info

Po nalogu kantonalnog tužilaštva, Federalna uprava policije provodi akciju u Domu zdravlja Bihać.

Pretresi su u toku, a kako nezvanično saznajemo, privedeni su direktorica Doma zdravlja Bihać dr. Anela Kasumović i dvoje uposlenika. Nezvanično, predmet istrage su prekomjerna zapošljavanja.

Naime, u ovoj zdravstvenoj ustanovi samo u prošloj godini je zaposleno 38 ljudi, zbog čega je Vlada Unsko-sanskog kantona prije nekoliko dana smijenila Upravni odbor, javlja FTV.

S obzirom da formiranje vlasti u BiH ide traljavo, a imajući u vidu da su se dosadašnje kleptokracijske oligarhije dovoljno nakrale, očigledno je potrebna nova snaga, kako bi vlast bila formirana.

Jedini koji imaju jasan interes u tome, i jedini koji su gladniji od izmučenih i izlaganih glasača su gladni vukovi sa glamočke visoravni.

Eto ih.

Da pomognu formiranje vlasti u BiH.

Strpi se narode.

Biće bolje!

Čak i sa vukovima...

U Hrvatskom domu "Kralj Tomislav" u Zenici večeras je svečanom akademijom obilježena 29. godišnjica rada i postojanja Općinskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, koja je prva formirana 24. januara 1990. godine.

Svečanosti su prisustvovali brojni posjetioci, kao i visoka delegacija HDZ BiH predvođeno Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH.

Nesaglediva kriza

Tom prilikom Čović je poručio da je zadaća politika da pomognu da se Dom naroda uspostavi u narednih sedam dana, te da imaju Parlament u punom sazivu koji može donijeti proračune i da se na taj način spriječe bilo kakvi zastoji.

Četiri mjeseca nakon izbora sporo teče implementacija izbornih rezultata, a Čović je još jednom podsjetio da su upravo oni upozoravali da bi moglo doći do nesagledive krize, a sve zbog toga jer se nije donio Izborni zakon.

- Čini mi se da uz malo mudrosti možemo izbjeći bilo kakve krize. Međutim, isto tako, uz malo netaktičnosti, kakvu osjećamo i ovih dana, to može biti dosta izraženija kriza od ove koju danas imamo. Moj zagovor i nas koji smo u ime HDZ-a BiH na svim nivoima vlasti da izbjegnemo bilo kakvu krizu, ali jednako tako i da riješimo pitanje Izbornog zakonodavstva. To je jedan mali iskorak koji bi stabilizirao apsolutno sve – smatra Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH prokomentirao je i posljednju izjavu Bakira Izetbegovića da je moguća koalicija SDA sa Bh. blokom, kazavši da sve bošnjačke stranke imaju pravo da se okupe.

Osim toga, prokomentirao je i najave SDA da će tražiti izmjenu naziva Republike Srpske.

- Ako je danas u Ustavu BiH Republika Srpska zapisana kao entitet sa tim imenom, koristimo ga i baštinimo od 1995. godine, ponovo otvaranje takvih pitanja 2019. godine smatram da imaju neki drugi cilj, odnosno, da je cilj opet nestabilnost ili otvaranje rasprava između predstavnika dva naroda u ovom slučaju. Štititi BiH možemo, ali to mora biti zajednička potreba legitimnih predstavnika izabranih u ime tri naroda. Ako je to hir samo jednog pojedinca i jedne politike, samo imamo štetu i nepovjerenje koje jača – smatra Čović.

Ovakve stvari smatra nepotrebnim, pogotovo jer su se, kako kaže, dovoljno odmakli od izbora. Podsjetio je da su i prošli put imali federalnu Vladu krajem marta, da trenutna situacija nije ništa novo u kašnjenju.

- Ne bi smjeli upasti u nove političke krize – rekao je Čović.

Specifičan kanton

Na kraju je prokomentirao i formiranje vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu, kazavši da je ovaj kanotn specifičan i da bi trebalo uvažiti legitimne predstavnike Hrvata u Skupštini ZDK.

Obećao finansijsku pomoć KŠC-u “Sv. Pavao”

Predsjesnik HDZ BiH je prije svečane akademije obišao prostorije Katoličkog školskog centra (KŠC) "Sv. Pavao" u Zenici.

Tom prilikom je obećao don Vlatki Rosiću, direktoru centra, finansijsku pomoć za rekonstrukciju školske fiskulturne dvorane.

Neizvjesno je da li će penzije za gotovo 500 hiljada penzionera u Federaciji biti isplaćene 5. februara. Plate budžetskih korisnika, takođe. Sve se dešava zbog toga što Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nije usvojio budžet za ovu godinu nakon što je to učinio Predstavnički dom. Dom naroda u novom sazivu još nije konstituisan, jer skupštine Livanjskog, Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona nisu predložile svoje delegate.

Stvari je dodatno zakomplikovao OHR, koji je u zajedničkom saopštenju sa američkom ambasadom i delegacijom Evropske unije u našoj zemlji, upozorio da Dom naroda u starom sazivu nema demokratski legitimitet za donošenje odluka, pa ni budžeta.

Čeka se sjednica Doma naroda Federacije na kojoj bi bio usvojen budžet, a u okviru njega i finansijski plan Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Prema Zakonu o PIO-u usvojenom prošle godine, penzije, zakonski, moraju biti isplaćene do 5. u mjesecu.

Savez Udruženja penzionera ZDK , nakon informacija iz Federalne Vlade da bi neusvajanje Financijskog plana Fonda PIO u Domu naroda Parlamenta FBiH moglo dovesti u pitanje isplatu svih penzija, oštro reagira i upozorava nadležne da nemaju prava svoje političke bitke voditi preko leđa penzionera.

Nadaju se da neće morati aktivirati mjere koje su predvidjeli, u slučaju da isplata penzija bude dovedena u pitanje.

“Ne samo da je dovedeno u pitanje najavljeno minimalno povećanje već i isplata penzija zbog neodgovornog ponašanja izabranih zvaničnika. Ako nisu sporne njihove plaće ne smiju biti ni naše penzije“, izjavio je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je na današnjoj konferenciji za medije kako Republika Srpska nije samo srpski, već i bošnjački i hrvatski entitet, kao i entitet svih ostalih građana.Stranka demokratske akcije (SDA) jučer je najavila da će pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine pokrenuti proceduru radi preispitivanja trenutnog naziva bosanskohercegovačkog entiteta RS.I

On je govorio o detaljima inicijative da se promijeni naziv RS-a koja je izazvala mnogo polemike u javnosti jučer i danas.

''Zašto uopšte ova inicijativa SDA o kojoj i ranije bilo govora? Dakle, zato što je nedvosmisleno jasno da su Bošnjaci i Hrvati građani četvrtog i petog reda u Republici Srpskoj, da se nad njima vlada, da oni nemaju svog mjesta u institucijama, ono što im pripada - doziraju. Povratnici se vrijeđaju, vrijeđaju se vjerski službenici, Republika Srpska se naziva drugom srpskom državom na Balkanu i u svemu tome, kao instrument služi i naziv Republike Srpske. U izvornom Dejtonskom sporazumu na engleskom to ne znači ništa. Kad se prevede na srpski jezik, pretvori se u alat da se uradi to što se radi. Zašto sada? Zato što je intenziviran napad na BiH, na njen atlanski put, povezuje se nekakvo rješenje za status Kosova sa statusom Republike Srpske. Dodik kao da želi da imamo jednu permanentnu temperaturu. Ako je to srpsko i nije ničije drugo, onda se možda i mogu tako ponašati. Nije zahtjev da se ukine naziv RS, pripada i Bošnjacima i ostalima i Hrvatima i jednako kao Srbima i cilj je da se to potcrta. Tražit ćemo da se u naziv unesu Bošnjaci i Hrvati i u sve što čine taj entitet. I u Dan Republike Srpske. Za sada nema pravih rezultata u toj borbi i moramo je intenzivirati. Dok god šute snage u BiH ili se bave sobom, a dok stižu tvrde i protivzakonite izjave od srpskih lidera taj trend se neće promijeniti. Vrijeme je da se kaže - dosta je. Prihvatili smo je jer smo htjeli mir, ali nismo prihvatili da će to biti entitet u kojem će se nastaviti ponižavanje. Ostavit ćemo rok i dati šansu da se stvari poprave'', rekao je Izetbegović danas.

Potom je komentarisao reakcije na najavu SDA.

''U čemu je problem da mi pitamo Sud jesmo li u pravu. Neka nas puste da se obratimo i vidimo ko je u pravu. Prijetnje su da će doći do otcjepljenja, referenduma. Ljudi, vrijeme je da mi tu stvar očistimo i da pitamo - je li stvarno mislite da se možete tako ponašati u Bosni i Hercegovini? Dodik je rekao da će tražiti najslabiju kariku među Bošnjacima s kojima će praviti vlast, ja ga pozivam da nađe najslabiju kariku'', dodao je lider SDA.

Izetbegović je kazao da će apelaciju najvjerovatnije uputiti zastupnici SDA u Narodnoj skupštini RS-a, ali da ne može precizirati kada. Kako kaže, ostavit će prostora pola godine da se promijeni odnos RS-a prema državi BiH, a SDA je spremna i da promijeni svoju odluku o apelaciji.

On je rekao da je Dodik, nezadovoljan postupanjem SDA, nedavno izjavio kako će tražiti najslabiju kariku među Bošnjacima. On je istakao kako SDA sigurno neće zbog fotelja dopustiti zastoj na EU i NATO putu te nasrtaje na teritorijalni integritet i suverenitet naše zemlje.

"Neka slobodno traži najslabiju kariku među Bošnjacima", poručio je Izetbegović.

Što se tiče zahtjeva Rusije za zasjedanje Upravnog odbora PIC-a, on je rekao da bi Rusija trebala raditi na tome da se od RS-a napravi entitet jednakih ljudi.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko danas je saopćio kako je inicijativa SDA o imenu bh. entiteta RS neodgovorna, kontraproduktivna i dodatno podriva povjerenje među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima.

"Zašto se OHR nije zabrinuo kada je proslavljan neustavni 9. januar? Zašto Rusija nije tada tražila sastanak PIC-a", pitao je Izetbegović.

Na pitanje o drugim strankama i njihovim stavovima u vezi s ovom inicijativom, Izetbegović je rekao da se nije konsultovao s drugim liderima, a da je na njima da se opredijele.

Predsjednik SDA je rekao da postoji mogućnost da dođe do krize u Bosni i Hercegovini, ali da niko nema pravo reći kriza je rezultat zbog toga što SDA traži pravdu i istinu.

On je istakao da je i izbor Gordane Tadić za glavnu državnu tužiteljicu izraz dogovora nauštrb Bošnjaka te da je vrh pravosuđa etnički očišćen. Upozorio je da se optužnicama pokušavaju izjednačiti stradanja u BiH.

U predratnim godinama je Tuzla važila za industrijskog giganta na području bivše Jugoslavije. Na taj način je stvaran i opasni otpad sa još opasnijim materijama koji nije odlagan u skladu sa propisima. Tako je ostalo i danas. Čak i u užoj jezgri i dalje su prisutne velike količine opasnih sredstava koje mogu izazvati veliki broj oboljenja, ali i smrt. Ko je kriv što su opasne materije danas na dohvat ruke svima i što se problem još uvijek ne rješava?

U krugu nekadašnje industrijske zone u Tuzli, ali i u nekoliko tuzlanskih naselja i dalje su deponovane velike količine industrijskog otpada koji nije propisno deponovan ili uništen. Adekvatno zbrinjavanje opasnih materija izgleda nije ničija briga. Hiljade tona hemijskog otpada – kruksa, hlora i žive i dalje je u krugu nekadašnjih industrijskih preduzeća, ali i dijelu deponije u Moluhama i naselju Paša Bunar.

„Imamo tankove sa propilen – oksidom koji je kancerogen, imamo tankove sa etilen – oksidom koji je vrlo zapaljiv. Potencijalno imamo i ostatke hlora u tankovima za koje je rečeno da su isprani, ali radnici tvrde da nisu“, pojašnjava Zvjezdan Karadžin, profesor okolinske sigurnosti.

Situacija je kritična, tvrde stručnjaci, a nepropisno odloženi otpad i dalje predstavlja ekološku bombu.

„Taj otpad je ostavljen bez nadzora stručnih osoba. Dole imate samo jednog securityja koji čuva to 24 sata, bez nadzora stručnih osoba. To je krivično djelo. Ugrožena je sigurnost građana. Dole ima hlora, kruksa, žive“, ističe Sakib Kopić, bivši radnik Polihema.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i resornog ministarstva nismo dobili adekvatan odgovor ko je zapravo nadležan za zbrinjavanje otpadnih materija.

„Vlada Federacije je jednom donijela odluku o izdvajanju 900 hiljada KM za zbrinjavanje otpada. Međutim, kada su došli na lice mjesta vidjeli su da je to zanemariv iznos u odnosu na potreban i odustali su“, kaže Mirnes Ajanović, predsjednik Komisije za ljudska prava Grada Tuzla.

„Zaista su potrebna milionska sredstva da bi se to uklonilo, ali neko treba da krene. Ja mislim da je krajnje vrijeme da određeni nivoi vlasti pokrenu odlučniju akciju i da animiraju sve činioce, od Grada do Federacije“, dodaje Karadžin.

I dok neki nijemo i dalje posmatraju prisutnost opasnih materija i u gradskim zonama, Karadžin se deset godina zalaže za pronalazak sredstava koja bi bila utrošena za rješavanje ovog problema.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine izabralo je na današnjoj sjednici Gordanu Tadić za glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Članovima VSTS-a danas su predstavljeni i prezentirani programi rada kandidata za glavnog državnog tužioca i to dosadašnje vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić, tužiteljke Tužilaštva BiH Dijane Kajmaković i glavnog tužioca Federalnog tužilaštva Muniba Halilovića.
Većinom glasova članova VSTS-a (9 za, 2 protiv i 2 suzdržana) za glavnog državnog tužioca izabrana je Gordana Tadić koja od suspenzije Gorana Salihovića, odnosno od septembra 2016. godine, vrši dužnost vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH, javlja Klix.ba.

Tadić je u obraćanju VSTV-u kazala da joj je najveći dosadašnji uspjeh to što je stabilizovano Tužilaštvo BiH.

Još od samog raspisivanja konkursa za glavnog državnog tužioca Tadićeva je važila za favorita uprkos tvrdnjama političkih stranaka kako se na ovoj poziciji treba nalaziti osoba koja se izjašnjava kao pripadnik bošnjačkog naroda.

Inače, fotelja glavnog tužioca Tužilaštva BiH jedna je od najvažnijih u državi, a od formiranja Tužilaštva BiH 2003. godine glavnog tužioca uvijek su pratili skandali. Nijedan od dosadašnja tri glavna tužioca nije završio svoj mandat do kraja i sa pozicije je odlazio uglavnom uz afere koje su ga pratile.

Prvi glavni tužilac bio je Marinko Jurčević, koji je 2008. godine iznenada otišao na bolovanje, a ubrzo poslije toga i podnio ostavku na tu funkciju, a kasnije prešao u notare.

Poslije Jurčevića na mjesto glavnog tužioca došao je Milorad Barašin, koji je sa mjesta glavnog tužioca odstupio nakon što su se u javnosti pojavili snimci njegovih kontakata sa Slobodanom Tešićem, međunarodnim trgovcem oružjem, koji je krajem prošle godine stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država.

Poslije Barašina na mjesto glavnog tužioca izabran je Goran Salihović, protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak zbog nepravilnosti u radu, a kasnije je čak pokrenuta i istraga Tužilaštva BiH koja bi uskoro trebalo da dobije svoj epilog.

Vozači u BiH plaćaju skuplje gorivo nego stanovnici Luksemburga, države koja se smatra najbogatijom članicom Evropske unije.

Po informacijama objavljenim na sajtu Spoljnotrgovinske komore BiH, koja se poziva na podatke Međunarodne unije cestovnog transporta (IRU), benzin 95 smo u protekloj sedmici plaćali 2,26, benzin 98 koštao je 2,41, a dizel 2,36 KM.

U istom periodu u Luksemburgu je benzin 95 koštao 1,1 evro (2,15 KM), a benzin 98 1,193 evra (2,33 KM), dok je za litar dizela trebalo izdvojiti 1,02 evra (1,99 KM).

Još u nekim od nas znatno bogatijim evropskim državama, poput Njemačke, Austrije i Slovenije, pojedine vrste goriva je moguće točiti po gotovo istim ili, pak, nižim cijenama nego na bh. benzinskim pumpama. Istina, kod nas naftni derivati jesu jeftiniji nego u većini članica EU, ali to nikako nije pravilo.

Na primjer, za litar benzina 95 je u protekloj sedmici u Austriji trebalo izdvojiti 1,17 evra, ili 2,28 KM, što je tek dva feninga više nego u BiH. Međutim, Austrijanci od nas dosta više plaćaju benzin 98 i dizel.

Slovenci su u minuloj sedmici za litar dizela izdvajali 1,19 evra (2,32 KM), dok je kod nas to gorivo bilo skuplje, i koštalo je 2,36 KM. Ipak, kod nas su jeftiniji benzini nego u Deželi.

Dizel je i u Slovačkoj bio jeftiniji nego kod nas, i to za dva feninga. Zanimljivo je da je dizel u Njemačkoj samo tri feninga skuplji nego u BiH, ali, ruku na srce, benzin plaćamo mnogo manje nego Nijemci.

Izvor “Nezavisnih”, upućen u kretanja na tržištima energenata, ističe da se cijene goriva u BiH već duži period približavaju onima u državama EU.

“Na početku 2017. godine Hrvatska je imala višu cijenu u odnosu na nas za 75 feninga, a sada je ta razlika svedena na minimalnu, gotovo zanemarivu, od svega nekoliko feninga”, kaže sagovornik “Nezavisnih”.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je neprihvatljivo opravdanje države da su joj ruke svezane zbog slobodnog formiranja cijena. Kako ističu, iza takvog pasivnog odnosa prema problemu krije se to što se, zapravo, na skuplje gorivo slijevaju i veći porezi u budžet.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, nije iznenađena činjenicom da gorivo plaćamo više nego stanovnici Luksemburga.

“Očito da oni distributeri u BiH koji su snažni određuju kakav profit žele i svi ostali moraju da ih slijede. Većina distributera ima različite troškove, a mi na pumpama imamo identične cijene, tako da se očito radi o dogovoru da se prati onaj koji je najjači i najdrskiji da odredi najvišu cijenu i tako sebi isplanira dobru dobit”, kaže Bulićeva.

Inače, svoje cjenovnike naftni prometnici pravdaju brojnim faktorima koji, kako tvrde, utiču na to koliko ćemo plaćati gorivo, uključujući i rafinerijske cijene.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH