Izdvojeno

Izdvojeno (3001)

Policijski službenici Federalne uprave policije su pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u subotu 6. januara 2018. godine poduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, lišili slobode jedno lice iz Travnika incijala A.K. (1986. god.) koji se dovodi u vezu sa krivičnim djelom “Organizovani kriminal“ iz člana 250., a u vezi sa krivičnim djelom “Neovlašteni promet oružja i vojne opreme, te proizvodima dvojne namjere” iz člana 193. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Asistenciju prilikom ovih aktivnosti je pružilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona.

– Lice lišeno slobode se sumnjiči da je u prethodnom periodu organizovao posredstvom drugih lica iz Bosne i Hercegovine i R Slovenije, prebacivanje veće količine oružja i vojne opreme iz Bosne i Hercegovine u Republiku Sloveniju. Navedeno lice je kriminalistički obrađeno u službenim prostorijama Federalne uprave policije, te će biti u zakonskom roku uz Izvještaj o izvršenom krvičnom djelu, predato na dalju nadležnost Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

U sklopu navedenih aktivnosti, a na osnovu Naredbi Suda Bosne i Hercegovine i uz podršku pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, dana 07.01.2018. godine na dvije lokacije na području općine Zenica, izvršeni su pretresi objekata koje koriste lica za kojima se još uvijek traga obzirom da se dovode u vezu sa predmetnim krivičnim djelima.Federalna uprava policije nastavlja suradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Slovenije, te aktivnosti na identifikaciji lica i dokumentovanju krivičnih djela.

Dizel evro 5 na benzinskim pumpama od 1. februara koštaće 2,09, bezolovni benzin 2,08, dok će plin vozači da plaćaju po cijeni od 1,10 KM po litri.

Ovo će biti novi cjenovnik benzinskih pumpi zbog novog Zakona o akcizama BiH koji stupa na snagu 1. Februara, a koji predviđa poskupljenje akciza i putarina, te taksi na naftne derivate.

Toliko će koštati naftni derivati, ali pod uslovom da u međuvremenu ne dođe do poskupljenja.

Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS Zoran Berak za „EuroBlic“ potvrđuje da će distributeri od 1. febrauara biti prinuđeni da povise cijenu dizelskih i benzinskih goriva za 0,15 KM po litri plus porez na dodatu vrijednost, što iznosi zajedno 0,18 KM.

– Napominjemo da navedeno povećanje ide isključivo u državnu kasu, te da će distributeri imati samo štetu od povećanja cijena zbog očekivanog pada prometa- tvrdi Berak.

Osim povećanja nameta na dizelska i benzinska goriva, novim Zakonom o akcizama, kako kaže, uvodi se i taksa za puteve i autoputeve na tečni naftni gas, odnosno plin u iznosu od 0,15 KM po kilogramu za puteve i 0,25 KM po kilogramu za autoputeve.

To znači da će ovaj energent poskupeti za 0,40 KM po kilogramu plus PDV.

Tako će litar plina, po kalkulaciji naftaša, da poskupi za oko 0,30 KM. Sada košta u prosjeku 0,80 KM.

Ova taksa nije do sada postajala, što će da bude značajan udar jer puno vozača koristi ovaj energent.

Novim Zakonom o akcizama predviđeno je da i dodavanje akcize na biogoriva i biotečnosti u iznosu od 0,30 KM po litri plus putarina na ovaj derivat u iznosu od 0,40 KM po litri.

To znači da će novi namet za građane koji koriste ovaj derivat iznositi 0,70 KM po litri.

– Svugde u svijetu stimuliše se upotreba biorazgradivih goriva kako bi se smanjila upotreba goriva koja zagađuju okolinu, dok se kod nas uvode novi nameti na tečni naftni gas čime se direktno destimuliše upotreba ovog energenta – ističe Berak.

I biće povećana i akciza na ulje za loženje sa 0,30 na 0,45 KM po litri.

Berak napominje da je ovim zakonom predviđena i obaveza predaje popisnih lista zaliha na naftu i naftne derivate, koju su distributeri dužni da predaju i da u roku od 10 dana uplate i nove namete na već postojeće zalihe nafte i naftnih derivate.

– Plenum Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima je na nekoliko posljednjih sjednica razmatrao najavljeno povećanje izdvajanja za takse za autoputeve i ostale puteve u Zakonu o akcizama BiH. U nekoliko navrata izrazili smo protivljenje uvođenju taksi. Međutim, distributeri nafte i naftnih derivata reagovaće u skladu sa izmjenama – dodaje Berak.

Usvajanje seta zakona o akcizama bio je jedan od uslova za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), te deblokirranje skoro milion evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj namijenjenih BiH.

– Sada kada je zakon usvojen, biće deblokirana sredstva za izgradnju puteva koja su ugovorena sa kreditorima i koja iznose 528.450.000 evra – rekao je ministar finasija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Bevanda navodi da će biti deblokirani i grantovi koji su osigurani pristupanjem BiH Transportnoj zajednici, pa će koridor moći da se gradi mnogo bržim tempom.

Inače, ovaj zakon usvojen je na kraju decembra u Predstavničkom domu i to iz petog pokušaja.

Stiže 148, 2 miliona KM od MMF

Šef MMF za BiH Nadim Ilahi rekao je preostali uslovi za nastavak aranžmana sa MMF treba da budu ispunjeni u januaru, te izrazio nadu da će tranša od 148,2 miliona KM biti uplaćena u prva dva mjeseca ove godine.

On je naveo da BiH nedavno ispunila dvije važne mjere – usvajanje budžeta RS za 2018. i izmjene i dopune Zakona o akcizama, što će omogućiti oslobađanje i deblokiranje velikih sredstava.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – dan rođenja Isusa Hrista.

Svi hrišćani slave Božić kao opštu slavu, jer je to prema njihovim vjerovanjima "dan rođenja najsvetijeg djeteta u historiji čovječanstva, dan rođenja Spasitelja".

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. Pravoslavni vjernici koji poštuju Јulijanski kalendar, danas slave Božić - rođenje Isusa Hrista, najradosniji hrišćanski praznik.

U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.

Za Božić se ljudi, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika.

Prema običajima, pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. januara, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Božić je praznik čitave porodice i zato bi njeni članovi tokom prazničnih dana trebalo da budu zajedno.

Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom.

Hrvatski stručnjak Robert Prosinečki danas je u Sarajevu zvanično predstavljen kao novi selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Prosinečki je prije nekoliko dana na sjednici Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH (NSBiH) dobio jednoglasnu podršku članova tog tijela i predvodit će bh. selekciju u UEFA Ligi nacija i u kvalifikacijama za evropsko prvenstvo 2020.

Novi selektor BiH na pres-konferenciji je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što će voditi 'zmajeve'.

“Svi znamo kakve ambicije ima reprezentacija, pogotovo za kvalifikacije za EP. Za ova dva dana sam imao puno poziva i razgovora. Dat ću sve od sebe da BiH ode na veliko takmičenje. Dobio sam čestitke od mnogih igrača i sve je to pozitivno”, rekao je Prosinečki.

Dodao je da će u sklopu turneje u Americi koja počinje krajem mjeseca u timu biti najvjerovatnije igrači iz mlade selekcije i Premijer lige BiH, budući da smatra da veliki klubovi u kojima nastupaju bh. igrači neće ih pustiti.

“Pričat ćemo sa našim selektorom mlade reprezentacije. Za nekoliko dana ćemo objaviti spisak, bit će tu novih igrača ali i onih koji su odranije tu i koji će ići na turneju u Ameriku”, objasnio je.

Naglasio je da će s reprezentativcima koji su se oprostili, Senadom Lulićem i Vedadom Ibiševićem, razgovarati i pokušati ih ubijediti da se vrate.

“Oni su igrači koji igraju u velikim ligama i dali su puno za reprezentaciju. Ništa ne mogu garantovati”, kazao je Prosinečki.

Vjeruje da je pred njim i stručnim štabom izuzetno nadarena reprezentacija koja može mnogo toga postići.

“Za mene nema starih i mladih igrača, nego samo oni koji su kvalitetni. Pratit ću domaću ligu, imamo igrača koji igraju u inostranstvu i koji su lideri, ali i mladi prave dobre rezultate. Bit će dosta prostora za sve. Mislim da se mora vratiti povjerenje”, naglašava.

Potcrtava da kada su u pitanju kvalifikacije za EP nebitno je ko će biti protivnik u grupi.

“Bosna i Hercegovina ima igrače koji mogu igrati ofanzivno, ali sigurno da ćemo se prilagođavati protivniku. Gledat ćemo da budemo dominantni i prepoznatljivi. Sa Mehmedom Baždarevićem ću sigurno porazgovarati, kao i sa Miroslavom Ćirom Blaževićem. Moj dolazak ovdje nije finansijske prirode”, zaključio je Prosinečki.

Prosinečki je rođen 12. januara 1969. godine. U trenerskoj karijeri je vodio beogradsku Crvenu zvezdu, turski Kayserispor, te reprezentaciju Azerbejdžana. Sa Crvenom Zvezdom je 2012. godine osvojio Kup Srbije.

Kao igrač je između ostalog nastupao za Dinamo Zagreb, Crvenu Zvezdu, Real Madrid, Barcelonu, Sevillu. Osim nacionalnih šampionata i Kup takmičenja u zemljama u kojim je igrao, Prosinečki je kao U-20 reprezentativac Jugoslavije došao do titule svjetskog prvaka 1987., sa selekcijom Hrvatske osvojio je bronzu na SP-u 1998., dok je sa Crvenom zvezdom 1991. bio pobjednik Kupa evropskih šampiona.

Avion u vlasništvu Vlade Republike Srpske proteklih mjeseci imao je neobično ispunjen raspored letova, a najzanimljivoja destinacija je regija Abruco.

Posljednji let Cesne 525 Citatonjet CJ+, registarskih oznaka E7-SMS, letio je u decembru i to za Bratislavu.

Prije toga, ovaj avion je prema podacima sajta flightaware.com letio u Italiju. Njegove destinacije bile su regija Abruco u Italiji i to čak dva puta, a zatim u Beč, Beograd, Ljubljana…

Inače, veliko interesovanje za letove aviona i helikoptera kojima upravlja Helikopterski servis RS nastalo je nakon što se pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović prije nekoliko dana pohvalila da je u Banjaluku stigla upravo helikopterom Vlade RS.

Zanimljivo je da Helikopterski servis Republike Srpske ne vodi evidenciju o prevezenim putnicima i kao nekomercijalna služba nemaju niti jedan zabilježen podatak o letu funkcionera iz RS ovog servisa.

Bar su tako iz ove službe odgovorili na tri pitanja koje su im poslali novinari tokom prošle godine. Iako su svaki put informacije i podaci jasno traženi, iz Helikopterskog servisa su slali nemušte odgovore pokušavajući zataškati koliko su puta u posljednjih godinu dana predsjednik RS, premijerka i ministri u Vladi koristili usluge prevoza helikopterom.

Na zahtjev da se dostave imena zvaničnika koji su koristili usluge Helikopterskog servisa i datume tih letova iz ove službe su u tri navrata poslali skoro identične odgovore:

– HS RS na osnovu naloga za let navedenih institucija, izvršava svoje operacije i kao takva, nekomercijalna služba, nema obavezu vođenja evidencije o prevezenim putnicima i pacijentima – rekli su u ovoj služi i novinare upućivali na adrese predsjednika RS, predsjednice Vlade RS, ministara u Vladi i predsjednika Narodne skupštine, jer navodno oni koji su se vozili imaju bolju evidenciju o letovima Helikopterskog servisa nego oni koji vrše usluge letenja.

A, kako to izgleda kada Srpska Majka nebom leti pogledajte u videu:

https://www.youtube.com/watch?v=6-ws_SOmIio

Prava drama odvijala se proteklih dana u Tužilaštvu BiH. Posljednjeg dana decembra glavna tužiteljica Gordana Tadić prijavila je SIPA-i da je neko na nju i njenog supruga Slavka pokušao atentat. „Neko je prerezao kočnice na suprugovom automobilu“, izvijestila je pripadnike SIPA-e tužiteljica Tadić.

Dežurni državni tužilac Miroslav D. Marković hitno je angažirao protuterorističke jedinice SIPA-e, čiji su pripadnici u nedjelju izašli na teren i izvršili uviđaj. Brojne policijske snage bile su oko porodične kuće Gordane Tadić, kako bi je sačuvale od nepoznatih ubica.„Tokom pregleda je utvrđeno da se ne radi o terorizmu, već da je u pitanju kvar na automobilu“, kazao je sagovornik Žurnala uključen u istragu.

Kako saznajemo, pripadnici SIPA-e su utvrdili da suprug Gordane Tadić godinama nije mijenjao diskove na privatnom automobilu, koji su, na kraju, zbog korozije popucali. Nakon što im je saopćeno da je u pitanju samo kvar na automobilu, suprug glavne tužiteljice odbio je otići u SIPA-u kako bi potpisao izvještaje o uviđaju.

Da je glavna državna tužiteljica sklona paranoji, dokazala je i nedavno kada je sazvala vanrednu konferenciju za medije na kojoj je ustvrdila da je praćena i prisluškivana. Međutim, nakon istrage je utvrđeno da su dokumenti o navodnom prisluškivanju glavne tužiteljice – falsifikovani.

Sve po zakonu ali ovaj put na SDP-ov način. Tako bi se mogla najblaže okarakterizirati poslovna dobro umrežena i izgrađena veza Nermina Nikšića bivšeg federalnog premijera, aktuelnog predsjednika SDP-a, njegovog brata Mirsada, također bivšeg izvršenog direktora Autocesta FBiH ali i bivšeg direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Grabovice. Njih trojica danas imaju zajedničku firmu, prenosi TV1.

Profitabilnu naravno. Ali sve je počelo od dobro poznate firme BS Telecom, koja je tijekom mandata Grabovice, te braće Nikšić potpisala višemilijunske ugovore sa javnim poduzećima Elektroprivredom BiH i federalnim autocestama. Sitno 17.5 miliona KM za početak.

Nermin Nikšić, njegov brat Mirsad Nikšić, Edin Hadžimahović i firma Meganet čiji je vlasnik Elvedin Grabovica osnovali su firmu Carbid doo Konjic. Braća Nikšići su uložili 133 hiljade maraka, Hadžimahović 100 hiljada, dok je Grabovicin Meganet uložio 100 maraka. Simptomatično je to da se firma Meganet nalazi na istoj adresi kao i firma BS Telekom, koja je tokom njihovih mandata dobila 17 i po miliona maraka javnih poslova.

„Firma BS Teelekom je tokom mandata Nikšića, Grabovice i Mirsada Nikšića dobila najmanje 20 miliona maraka javnih poslova uglavnom se sve odnosilo na softvere pogledate li malo historijat firme koju je osnovao Grabovica Meganet i firmi koj se vezuju za BS telekom vidjet ćete jasnu vezu da se oni nekoliko puta pojavljuju na istoj adresi da je sjedište sve na istim adresama i da je espanzija BS telekoma bila tokom Nikšićevog, Grabovicinog i drugog Nikšića mandata“, kaže Avdo Avdić, novinar portala Žurnal.

Meganet i firma BS Telekom nalaze se na istoj adresi u to smo se mi uvjerili, no Nikšić to ne zna.

„Ma ne znam, nemam pojma ja jednom u životu otišao u Meganet. Znam da Meganet sjedi tamo uobjektu Upijeve zgrade, bivša Upijeva zgrada“, istakao je Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH.

U osnivanju firme ni Grabovica, ni Nikšić ne vide ništa sporno. Sporno nije ni to, kako nam je rekao Grabovica da je u njegovoj firmi Meganet zaposlen i Haris Nikšić, sin Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a BiH, u čijem je mandatu Grabovica imanovan za direktora Elektroprivrede BiH, piše Oslobođenje.

„Forma CTK Carbid Konjic je osnovana prije nekih godinu dana. Osnivači smo moja firma Meganet, Nermin Nikšić, Mirsad Nikšić i Edin Hadžimahović. Dakle, ona se bavi prozvodnjom tvrdih metala principijelno je orjentisana na izvoz, dakle inostrano tržište ta firma je osnovana prije nekih godinu dana a firma koja je osnivač je osnovana nakon što sam ja napustio poziciju generalnog direktora Elektroprivrede prije nekih dvije i po godine. A firma se nalazi u poslovnom neboderu u Branilaca grada“, ističe Elvedin Grabovica, bivši direktor EP BiH.

„Kada bivši federalni premijer osnuje firmu sa bivšim direktorom elektroprivrede i bivšim izvršnim direktrom u autocestama osnuje firmu koja ima isto sjedište kao firma koja je tokom njegovog mandata dobila više od 20 miliona maraka javnih poslova onda je to sporno“, smatra Avdić.

Kako piše Žurnal firma BS Telecom, tokom mandata Elvedina Grabovice, te Nermina i Mirsada Nikšića potpisala je višemilionske ugovore sa javnim preduzećima kojima je upravljala Vlada FBiH.

„Vi mene pitate da li je vlada potpisivala ugovore sa tom firmom ja kažem ne. Znao sam kada sam krenuo u ovo da će to biti predmet ne pada mi na pamet da dopustim da se išta protiv zakonito uradi da se bilo šta prikrije, pa nisam toliko lud da radim nešto tako“, kaže Nikšić.

Ipak dokumenti Žurnal govore drugačije. Navodi da je samo sa Elektroprivredom BiH, odnosno sa Elvedinom Grabovicom BS Telecom je potpisao tri ugovora ukupne vrijednosti 2,5 miliona maraka. Sa Autocestama Federacije BiH BS Telecom je potpisao niz ugovora ukupne vrijednosti 15 miliona maraka. Na sve ugovore svoj potpis je stavio Mirsad Nikšić, brat tadašnjeg federalnog premijera Nermina Nikšića, piše Oslobođenje.

Opozicija u Gradskom vijeću Tuzla jučer je pozvala poziciju, gradski SDP, da ubrza rješavanje problema aerozagađenja. Zatražili su i da Gradska uprava oko pet miliona KM koje Grad dobija od Termoelektrane Tuzla, usmjeri prioritetno na projekte koji maju za cilj poboljšanje ekološke slike, umjesto što tim novcem isplaćuju plate zaposlenicima različitih javnih ustanova.

Najavili su i da je 13 vijećnika iz SDA, SBB-a, HDZ-a i BOSS-a zatražilo hitno održavanje vanredne sjednice na kojoj će biti doneseni precizni zaključci o rješavanju problema aerozagađenja, a SBB je kazao i to kako su pokrenuli inicijativu za izmjenu zakona na osnovu kojeg TE Tuzla izdvaja novac za Grad, u kojima insistiraju da novac ide isključivo za rješavanje problema zagađenja u Tuzli.

SDP je odgovorio saopštenjem za javnost u kojem je potez opozicije nazvao politikantstvom i pokušajem prikupljanja političkih poena na račun Pokreta za čist zrak, Facebook grupe koja je u samo tri dana postojanja okupila nekoliko desetina hiljada Tuzlaka. Kazali su i da je sazivanje vanredne sjednice Vijeća način da opozicija zaradi dodatne paušale.

U južnoj azijskoj državi Bangladešu, pretpostavlja se da je više od 2,5 miliona maloljetnika ovisno o drogama, javlja Anadolu Agency (AA).

Pored siromaštva koje predstavlja jedan od najvećih društvenih problema u zemlji, ovisnost o drogama kod maloljetnih osoba je također na nivou socijalnog problema u Bangladešu.

Milion ima 12 godina i jedan je od brojnih ovisnika na ulicama glavnog grada Dakke. Novinar AA zatekao ga je kako udiše ljepilo na trotoaru jedne od prometnijih ulica Dakke, a u razgovoru mu je ispričao kako je napustio svoj dom.

Nakon što mu je preminuo otac, a majka ponovo udala, Milo ističe kako nije mogao prihvatiti takav život.

“Očuh me nije volio. Svakog dana me udarao i odlučio sam napustiti dom. Od tada živim na ulici”, priča Milon.

Dodao je kako zarađuje od sakupljanja smeća i plastike, te od tog novca kupuje ljepilo. Predsjednik Unije za suzbijanje ovisnosti (MANAS) Arup Ratan Chaudhury izjavio je kako se pretpostavlja da u zemlji trenutno ima 2,5 maloljetnih ovisnika o drogama, te kako su mališani vrlo često na meti krijumčara drogom.

Prema podacima Foruma dječijih prava u Bangladešu (BSAF), najmanje 85 posto djece koja se nalaze na ulicama je ovisno o drogi. Od toga, 19 posto njih koristi heroin, 28 posto njih tablete, a oko osam posto injekciju.

Među ovisnim osobama u Bangladešu, 77 posto njih je između 16 i 36 godina, a oko 20 posto ovisnika čine žene.
Babu je također jedan od ovisnika iz glavnog grada Dakke. Ima 20 godina, a otkrio je kako je na nagovor prijatelja počeo koristiti marihuanu. Nakon toga je, kako je kazao, uslijedilo i uzimanje heroina.

“Imao sam nekada i porodicu, četiri sestre. Od njih sam uzimao novac. Danas prosim na ulici. Sve što sakupim koristim na injekcije”, rekao je Babu.

Ono što problem ovisnosti kod mladih čini još većim jeste i činjenica da u zemlji nema dovoljno medicinskih i rehabilitacijskih centar za liječenje protiv ovisnosti.

U Republici Srpskoj nema jasnih pravila za dodjelu "bijelog hljeba " pa su ovu naknadu koristili i funkcioneri koji imaju druga primanja.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Željko Mirjanić je prije tri godine završio drugi uzastopni mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Tada je počeo primati "bijeli hljeb ", iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog profesora. Radni odnos je zamrznuo 2006. godine kada je izabran za zastupnika u NSRS-u kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Sekretar Skupštine Marko Aćić kaže da pravo na plaću po prestanku funkcije ne bi trebali imati zastupnici koje čeka drugi posao: “Tu nema čak ni rasprave zašto oni nisu trebali dobiti. (...) Za njih nije upitno da li će se vratiti, oni se sigurno vraćaju“.

Ipak, tako nije bilo u slučaju profesora Mirjanića. On je svoju radnu knjižicu vratio na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam učestvovao, predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta tri mjeseca je iz budžeta dobio skoro 11.000 maraka.

"Bijeli hljeb " je privilegija koju funkcionerima daje Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a na period od pola godine, pod uvjetom da se ne vraćaju na funkciju, nemaju penziju ili posao, a prestaje ako se u tom periodu zaposle ili penzionišu.

Institucije u RS-u nikada nisu donijele propise kojima bi detaljno uredile ovo pravo, izbjegle eventualne zloupotrebe i ukinule nepotrebnu potrošnju budžetskog novca.

- U svim situacijama gdje su pravna pravila i odredbe nejasne, nedorečene, neprecizne, po prirodi stvari ostaje dovoljno prostora i za zloupotrebe. Ali ta zloupotreba ne mora biti nezakonitost nego biranje bolje opcije - objasnila je profesorica Radnog prava sa Sarajevskog univerziteta Jasminka Gradaščević-Sijerčić.

Po završetku mandata 2014. godine pravo na "bijeli hljeb " su iskoristila 53 funkcionera u NSRS-u, Vijeću naroda i Vladi. Budžet RS-a koštali su skoro 843 hiljade maraka.

Zbog nejasnih pravila novac su dobila i dvojica univerzitetskih profesora, penzioner i sedmero privatnika.

Rupa u zakonu za profesora prava

Profesor Željko Mirjanić je zatražio "bijeli hljeb " nakon što mu građani 2014. godine nisu dali povjerenje za treći uzastopni mandat. Tokom rada u Skupštini Mirjanić nije napuštao posao na Pravnom fakultetu, već je zamrznuo status redovnog profesora i nastavio predavati po ugovoru o dopunskom radu.

Generalni sekretar NSRS-a Aćić kaže da Skupština nije mogla postupiti drugačije nego Mirjaniću dati "bijeli hljeb", obzirom da on nije aktivirao svoj radni odnos na Fakultetu.

- Ja bih se ogriješio da mu nisam isplatio ta tri mjeseca, jer je on, u smislu Zakona i Odluke, bio lice koje nije imalo regulisan radni odnos, u smislu punog radnog vremena, isplaćivanja plate, poreza i doprinosa na tu platu – navodi on.

Mirjanić je u imovinskom kartonu naveo da je 2013. godine od rada na Pravnom fakultetu i angažmana na "Banja Luka Collegeu ", čiji je suvlasnik, prosječno zarađivao oko 4.900 KM. Uz to je imao i redovnu zastupničku plaću od oko 3.600 KM. Danas je dekan Pravnog fakulteta, a novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je odbio objasniti zašto je tražio „bijeli hljeb“.

Administrativna komisija NSRS-a mu je odobrila "bijeli hljeb ", ne ispitujući zašto se on odmah ne vraća na Fakultet.

- Iskreno da Vam kažem, mi smo nastavili praksu od ranije da se taj "bijeli hljeb " daje svima. (...) Možda tu ima nekog vida kolegijalnosti prema zastupnicima od članova Administrativne komisije. Nikad, zaista, u praksi i prije mene, nikad nije odbijen ničiji zahtjev - kaže predsjednica Komisije, zastupnica Demokratskog narodnog saveza (DNS) Spomenka Stevanović.

Komisija je bez ikakve provjere odlučila da "bijeli hljeb " dobije još 27 bivših zastupnika NSRS-a. Devet članova Komisije koju čine zastupnici iz vlasti i opozicije su sve zahtjeve odobrili jednoglasno.

Pisanje knjige uz bijeli hljeb

Na sličan način odlučuju i u Vladi RS-a. Bivši ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija je od januara do jula 2015. godine primao "bijeli hljeb ", dobivši za to vrijeme skoro 20.000 maraka.

Mutabdžija je od 2009. godine predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a 2013. godine je zamrznuo status. Ni on se nije odmah vratio na posao na Fakultet, već je pola godine primao "bijeli hljeb " i pisao knjigu. Ministarstvo mu je odobrilo plaću po završetku funkcije, iako su znali da Mutabdžija ima posao na fakultetu.

Iz Ministarstva su u dopisu CIN-u objasnili da u to vrijeme nisu imali potvrdu da je Mutabdžija aktivirao radnopravni status ili se zaposlio na drugom mjestu. Bivši ministar je rekao da je samo iskoristio pravo koje mu daje Zakon.

Pravnici sa kojima su novinari CIN-a razgovarali smatraju da radni odnos ne može ostati zamrznut i nakon završetka mandata.

- Sve drugo bila bi, po meni, zloupotreba ovlaštenja rektora, dekana i tome slično. Jer, ako ima nekoga kome je javna funkcija prestala, nema potrebe da on prima javna sredstva. On ima svoj radni odnos koji mu se odmah aktivira. Zovem te na posao - ako nećeš da dođeš, dobijaš otkaz - kaže advokat Miloš Stevanović.

Sekretarijat Ministarstva nije naišao na nepravilnosti u ovom slučaju, a ni na Univerzitetu ne vide problem:

- To je za nas čisto. Zašto su oni njemu dali šest mjeseci, a imao se gdje vratiti, to ja ne znam - kaže za CIN v.d. rektora Univerziteta Stevo Pašalić.

Bolje plaća nego penzija

Iako u Vijeću naroda RS-a kažu da penzioneri ne mogu dobiti "bijeli hljeb ", novinari CIN-a su otkrili da je delegat Fehret Terzić na ime ove privilegije za šest mjeseci primio skoro 17.500 KM.

- Ovo je jedna klasična pravna praznina u Zakonu koja se mogla tumačiti i ovako i onako jer nigdje striktno nije pisalo da oni koji su ranije stekli (op.a. penziju) ne mogu da primaju i nemaju pravo na "bijeli hljeb " - kaže rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne poslove Sanela Kovačević.

Dok je primao "bijeli hljeb ", Terzić je imao pravo na penzije i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Hrvatskoj. Novinarima CIN-a je rekao da je rješenja o prekidu primanja obje penzije poslao službi Vijeća i da nije znao da nema pravo na naknadu ako ima zamrznutu penziju: "Nisam znao nit' mi je ko rekao. Sve papire koje su tražili od mene, ja sam im dostavio ".

U Vijeću kažu da imaju rješenje o Terzićevom pravu na penziju u FBiH, ali generalni sekretar Dragoljub Reljić nije znao objasniti zašto je Vijeće odlučilo protivno Zakonu: "Ne mogu nikako da vidim pravni osnov na osnovu čega je penzioneru dato pravo na "bijeli hljeb " ".

Da je Terzić umjesto "bijelog hljeba " primao penziju, mjesečno bi dobijao oko 480 KM, umjesto skoro 2.898 KM.

Nakon razgovora sa novinarima CIN-a Predsjedništvo Vijeća naroda RS-a je odlučilo da promijeni proceduru dodjele "bijelog hljeba ". Od sada će delegati, kao i zastupnici u NSRS-u, pisati Administrativnoj komisiji zahtjev za dodjelu uz koji će priložiti i izjavu o svom radnom statusu.

- Mi ćemo kao institucija biti pokriveni da nismo mi samostalno i bez ikakve druge neke provjere njima omogućili ostvarivanje tog prava - objasnila je Kovačević.

Hiljade maraka iz budžeta za privatnike

Administrativne službe u institucijama ne provjeravaju da li kandidati za "bijeli hljeb " imaju druge izvore prihoda, sem ako to nije stalni posao u javnom sektoru u Republici Srpskoj.

- Da li je on zloupotrijebio period primanja "bijelog hljeba " pa radio u nekoj privatnoj firmi na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o dopunskom radu pa na osnovu toga primao i više, mi ne znamo. Nije nam ta informacija dostupna niti je relevantna za nas - objašnjava za CIN generalni sekretar NSRS-a Marko Aćić.

Ovakav način rada omogućio je da "bijeli hljeb " na račun budžeta dobije i sedam privatnika.

Bivši zastupnik iz SNSD-a Goran Mitrović, Rankica Panić iz DNS-a i Dragutin Škrebić iz Narodne demokratske stranke (NDS) vlasnici su privatnih preduzeća i važe za uspješne biznismene.

Svi su tokom mandata i primanja "bijelog hljeba" direktorske pozicije u firmama ustupili članovima svojih porodica. Međutim, i dalje su bili vlasnici firmi i njihovog kapitala. Na taj način su izbjegli eventualni sukob interesa.

Škrebić je vlasnik firme "Škrebić Company " koja u Tesliću proizvodi obuću. "Bijeli hljeb " je uzimao dva puta - 2006. i 2014. godine. Posljednji put je iz budžeta dobio skoro 17 i po hiljada maraka.

Na početku drugog zastupničkog mandata 2010. godine poziciju direktora je prepustio supruzi. U 2015. godini, kada je Škrebić primao "bijeli hljeb ", njegova firma je imala dobit od skoro milion maraka. U imovinskom kartonu na kraju 2014. godine je napisao da preduzeće vrijedi 2,83 miliona maraka.

Škrebić kaže da mu taj novac nije potreban, ali ga je uzeo jer mu to Zakon omogućava. Uzeo bi ga ponovo, ako mu Zakon dozvoli.

- Državi plaćam poreze i doprinose. Iz tih poreza i doprinosa je taj "bijeli hljeb ". Ja sam taj "bijeli hljeb " zaradio za razliku od nekih drugih koji nisu. I tu je i zakonski i moralno čisto kao suza – kaže on.

Isto misli i bivša zastupnica Rankica Panić, vlasnica firme Premier iz Doboja. Nju je na direktorskoj poziciji u Premieru zamijenio suprug malo prije nego će ona preuzeti mandat u NSRS-u. Panić je 2010. godine u imovinskom kartonu napisala da firma vrijedi pola miliona maraka, dok ju je na kraju mandata procijenila duplo vrednijom. Dok je Panić bila zastupnica, njena firma je sa javnim preduzećima sklopila poslove vrijedne najmanje 1,22 miliona KM.

U vrijeme dok je primala "bijeli hljeb " Panić je postala vlasnica još jedne firme za posredovanje u trgovini - "Global Export ". Ona je za pola godine primila skoro 18.000 KM budžetskog novca. Smatra da nije pogriješila, jer je iskoristila svoje pravo te da je novac za te svrhe planiran budžetom.

- Da se mi odreknemo, da se ja kao pojedinac odreknem, onda bih ja trebala da imam informaciju gdje su uložena ta sredstva u budžetu - kaže Panić.

Njen kolega, bivši zastupnik Goran Mitrović, je u imovinskom kartonu uoči izbora 2014. godine napisao da njegove četiri firme vrijede 16 miliona maraka.

On je prije političke karijere imao dvije firme - "Gold-MG " u Donjem Žabaru i "Euroinvest " u Brčkom - koje se bave uzgojem stoke te proizvodnjom i prometom stočne hrane. Rukovođenje firmama je pred lokalne izbore 2008. godine prepustio supruzi Dušanki i saradniku Mići Simićeviću, a on je postao načelnik Općine Donji Žabar. Poslije dvije godine je postao poslanik u NSRS-u. U periodu mandata osnovao je "Buffalo-trade " u Brčkom i postao suvlasnik firme "Medicus-Vet " u Ugljeviku.

Dok je Mitrović bio zastupnik, "Gold-MG" je tri puta sklapao poslove sa Robnim rezervama RS-a, vrijedne najmanje pola miliona maraka. U vrijeme kad je Mitrović iz budžeta dobio oko 16.800 maraka "bijelog hljeba" ova firma je imala dobit od skoro 250 hiljada maraka. "Gold-MG" je u 2015. godini od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dobio više od 230 hiljada maraka poticaja.

Kada mu je isteklo pravo na "bijeli hljeb", Mitrović se vratio na direktorsku poziciju u firmi "Gold-MG". On nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Za razliku od Škrebića, Mitrovića i Panić koji su se formalno sklonili sa mjesta direktora svojih preduzeća, Ibrahim Kujan iz SDA, Dubravko Suvara iz SNSD-a, Budimir Aćimović iz SP-a i Miroslav Kraljević iz SNSD-a su rukovodili svojim firmama i za vrijeme mandata. Kujan, Suvara i Aćimović tvrde da u vrijeme "bijelog hljeba" nisu primali plaće u svojim firmama. Za "bijeli hljeb" ovoj četverici političara je iz budžeta dato skoro 51.500 maraka.

Generalni sekretar Vijeća naroda RS-a Dragoljub Reljić je svjestan nedostataka propisa koji se odnose na "bijeli hljeb" i kaže "mijenjati se nešto mora".

Sa tim se slaže i generalni sekretar Narodne skupštine RS-a Marko Aćić i kaže da je Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a star i zreo za promjene.

Većina intervjuisanih sadašnjih i bivših funkcionera kažu da bi podržali ukidanje ove privilegije. Međutim, niko od njih do sada nije pokrenuo takvu inicijativu.

- Nesreća je što treba da ga mijenjaju oni koji su sami sebi dali pravo - kaže bivši zastupnik i delegat Budimir Aćimović.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH