Izdvojeno

Izdvojeno (4649)

Hrvatskog konzula u BiH Ivana Bandića državni tužitelj Oleg Čavka nije saslušao. Ali zna da nije kriv. Matu Đakovića, prvog rođaka Gordane Tadić, nije pitao po kojem zakonu može voziti automobil sa diplomatskim tablicama, koji duži diplomata-obavještajac Bandić, ali zna da nije kriv.

Miju Krešića, drugog rođaka Gordane Tadić, nije pitao zašto je 2010. godine potpisao krivotvoreni dokument sa vodenim žigom MUP-a RS-a, a zaglavljem Vijeća ministara, ali zna da nije kriv. Nije ga pitao ni zašto je izjavio da u BiH postoje teroristički kampovi, jer zna da nije kriv.

I zato se protiv ove trojice istraga neće provoditi. Prevedeno na narodni jezik - Tužilaštvo BiH kojim rukovodi Gordana Tadić neće provoditi istragu protiv dvojice rođaka Gordane Tadić. Za sve ostalo, istraga je u toku. Dobro, ne baš sve.

Slučaj neustavni referendum Republike Srpske

"Donesena je naredba o obustavi istrage protiv Mladena Ivanića, Mirka Šarovića, Željke Cvijanović i Milorada Dodika za koje ne postoji dovoljno dokaza da su svojim radnjama počinili izvršenje krivičnog djela pomaganje ili poticanje u navedenom krivičnom djelu", glasilo je saopćenje Tužilaštva BiH od 14. jula 2017. godine.

Prethodno je, podsjećamo, Milorad Dodik, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske potpisao odluku o održavanju referenduma o danu Republike Srpske, kojeg je prethodno Ustavni sud BiH - zabranio. Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH u momentu obustave istrage protiv Dodika i drugih bila je - Gordana Tadić.

Slučaj - diplome Široki Brijeg

"Dana 2. 11. 2018. godine Tužilaštvo BiH donijelo je Naredbu o neprovođenju istrage, jer ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo", navedeno je u dopisu koji je Tužilaštvo BiH poslalo Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Prethodno je SIPA, 25. 9. 2018. godine, Tužilaštvu BiH dostavila Informaciju o saznanjima o "nezakonitom izdavanju diploma posredstvom više obrazovnih ustanova i to: Visoke škole Logos Centar za poslovne studije Kiseljak, Privatna srednja škola Kočerin Široki Brijeg, Srednja strukovna škola Centar za obrazovanje Široki Brijeg".

Sve navedene ustanove u vlasništvu su HDZ-ovog finansijera Ivana Ševe. Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH u momentu donošenja naredbe o neprovođenju istrage bila je Gordana Tadić. Nakon izbijanja afere predmet zadužio - Oleg Čavka.

Slučaj kladionice Bet Live Vitez

"Odsjek za kriminalističko-obavještajne poslove proteklih je godina prikupio više saznanja koja se odnose na nezakonite aktivnosti sportskih kladionica u FBiH, a dovode se u vezu sa organiziranim kriminalom. U okviru nezakonitosti pominju se sportske kladionice Sport Plus, Bet Live, Zmajevi i Petica Plus", piše u dokumentu Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA.

Svoja saznanja SIPA je dostavila Tužilaštvu BiH, ali se postupajući tužilac izjasnio da u konkretnom slučaju državno tužilaštvo nema nadležnost. Vršiteljica dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva BiH u momentu donošenja ove odluke bila je Gordana Tadić. Istovremeno, suprug Gordane Tadić izdaje poslovni prostor kladionici Bet Live za čiji kriminal Tužilaštvo BiH nije nadležno.

Slučaj Mijo Krešić i lažni spisak terorističkih organizacija

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić potpisao je 5. februara 2010. godine krivotvoreni dokument na kojem je bio spisak navodnih 45 terorističkih organizacija u BiH, glasila je vijest objavljena u Dnevnom avazu.

Krešić je potpisao i u Ujedinjene nacije poslao dokument sa zagavljem Vijeća ministara BiH, vodenim žigom Republike Srpske, koji je, navodno, od 2006. godine skrivan u Tužilaštvu BiH. Tadašnji glavni državni tužilac Milorad Barašin je kazao da se radi o lažnom dokumentu, ministar sigurnosti Sadik Ahmetović je kazao da on ne zna o čemu se radi, te je protiv svog zamjenika Krešića podnio prijavu Tužilaštvu BiH. Sudbina predmeta ni danas se ne zna.

Prije tačno 12 dana Žurnal je poslao dopis Tužilaštvu BIH kojim smo tražili izjašnjenje o ovom slučaju. Odgovor do danas nije došao. Funkciju glavne državne tužiteljice trenutno obavlja Gordana Tadić. Prva rodica - Mije Krešića.

PIŠE: Avdo Avdić, Žurnal.info

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojim se zbog različitih sigurnosnih izazova utvrđuju formalnopravni uslovi za uspostavljanje rezervnog sastava policije, prenijela je Srna.

Propisano je, navodi ova agencija, da će policija rezervnog sastava imati ista ovlaštenja kao i redovna policija u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, kako bi bio postignut maksimalni nivo sigurnosti osoba i imovine, naročito u periodu kada se očekuje povećanje intenziteta migrantske krize.

U javnosti se sa zebnjom postavlja pitanje da li formiranjem rezervnog sastava policije predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegovi bliski saradnici u institucijama bh. entiteta RS u Banjoj Luci, zapravo, na mala vrata stvaraju, svoju vojsku.

Zasad nema reakcija. Ne reagira Sarajevo, šute OHR i šira međunarodna zajednica...

Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže za Radiosarajevo.ba da Nacrt izmjena Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koji je danas usvojen na Vladi RS u formi nacrta, a koji sadržava i ideju o rezervnom sastavu policije „ne donosi ništa dobro".

"Dok, sa jedne strane, imate zastarijevanje opreme Oružanih snaga BiH, koja je izazvana desetogodišnjim odbijanjem poslanika Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a da glasaju za povećanje budžeta za OS BiH, dotle na sceni imate godinama kontinuirano opremanje MUP-a RS sofisticiranim vojnom opremom, uniformama, naoružanjem, kao i novim helikopterom, pored četiri postojeća, koji je koštao 10 miliona KM“, govori Ahatović.

On smatra da se s pravom postavlja pitanje šta stoji iza svega.

"Sad pored 5.500 policajaca i nabavke cca 4.000 dugih cijevi imamo i formiranje rezervnog sastava policije koji će brojati 20 posto od ukupnog sastava policije RS-a, postavlja se s pravom pitanje zbog čega. Opravdanje ne mogu biti migranti i prirodne nepogode. Niko od zvaničnika RS nije dao validno obrazloženje za ovaj potez, niti je međunarodna zajednica zauzela stav po ovom pitanju. Jedini zaključak koji se sam po sebi nameće je da je ovo formiranje vojne alternative Oružanim snagama BiH“, kazao je Ahatović.

Prema njemu, Zakon je u ovom pogledu sasvim jasan:

„Zakon o odbrani BiH je jasan u tom pogledu. U članu 3. stoji - 'Svako vođenje vojne evidencije ili evidencije za potrebe organiziranja ili obučavanja vojnih i paravojnih snaga od strane lica i organa koji nisu propisani ovim zakonom i Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH krivično je djelo i kažnjivo je prema odredbama Krivičnog zakona'. Dakle, jedino OS BiH imaju pravo da vode evidenciju i drže obučenu rezervu u skladu sa Zakonom o odbrani i niko drugi. Ako se ovaj nacrt usvoji u NSRS, onda je to pravni vandalizam i oduzimanje ingerencija države u pogledu odbrane zemlje", kaže Ahatović, te propituje:

„Šta je sljedeće!? Ne bi me čudilo da to bude formiranje oružanih snaga entiteta RS, jer sitno pješadijsko naoružanje, oprema i uniforme za tu svrhu su već kupljene pod krinkom zadovoljavanja potreba MUP-a RS. Zna se ko će poslati teže naoružanje i oklopna sredstva kad se za to steknu uslovi, onaj ko cijelo vrijeme nedvosmisleno pomaže u ovim aktivnostima i obučava kadar MUP-a RS i u zemlji i van nje, Ruska Federacija“.

Zamjenik predsjednika Republike Turske Fuat Oktay reagirao je na izjavu potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Mikea Pencea o odluci Turske da kupi ruski protuzračni sistem S-400, poručivši mu kako SAD mora donijeti odluku da li će ostati saveznik Turske, ili će nastaviti dovoditi u pitanje prijateljstvo između dviju zemalja.

Oktay je putem Twittera reagirao na komentar potpredsjednika SAD-a u vezi s odlukom Turske da kupi ruski protuzračni sistem S-400, prenosi Anadolija.

Pence je u srijedu u Washingtonu poručio kako Turska mora napraviti izbor - da li želi ostati kritični partner najmoćnijeg vojnog saveza u historiji svijeta, ili želi dovesti u pitanje sigurnost ovog partnerstva na način da nepromišljenim odlukama potkopava savez.

Oktay je u svom odgovoru Penceu napisao poruku: "SAD mora odlučiti da li želi ostati saveznik Turske, ili će dovoditi u pitanje naše prijateljstvo na način što će, ruku pod ruku s terorističkim organizacijama, stavljati nas u tešku situaciju."

Sigurnosne prijetnje
Turska je od 2011. godine intenzivirala jačanje zračnih odbrambenih kapaciteta zbog sigurnosnih prijetnji u regiji.

Nakon propalih pregovora o kupovini američkog protuzračnog sistema Patriot, Turska je 2017. godine odlučila od Rusije kupiti sofisticirani odbrambeni sistem S-400.

Takav potez Ankare je izazvao negodovanje Washingtona.

Niz američkih vojnih zvaničnika i analitičara traže da SAD ne isporuči Turskoj avione F-35 ako Ankara dobije ruske sisteme S-400.

Tvrde da bi tako Rusija indirektno mogla dobiti ključne parametre o američkim bombarderima.

Turski ministar odbrane Hulusi Akar je kazao kako kupovina ruskog odbrambenog sistema S-400 za Tursku ne predstavlja pitanje izbora, već prijeke potrebe.

Građani BiH već godinama posežu za kreditima kako bi isfinancirali svakodnevne životne troškove koje ne mogu podmiriti redovitim primanjima. Za većinu njih poseban problem predstavlja svaki imalo veći izdatak koji si ni približno ne mogu priuštiti svojim primanjima, piše Večernji list BiH.

Istraživanja su pokazala i da čak 73,1 posto stanovništva u BiH redovito posuđuje novac, odnosno za većinu dodatni udar na proračun predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 maraka. A takvi troškovi pojavljuju se vrlo često, od godišnjih odmora, polaska u školu, spremanja zimnice, ali i zamjene guma. Upravo ovo posljednje trenutačno zadaje najveće brige.

Udar na proračun

Naime, 15. travnja datum je od kada na svoje motorne ljubimce stavljamo ljetne gume. Ako prošlogodišnje više ne možemo koristiti, preostaje nabava ljetnih, što nije mali udar na kućne proračune, imajući u vidu kolika je cijena jedne gume pristojne kvalitete. Za komplet guma za automobil niže srednje klase potrebno je izdvojiti oko 500 maraka, i tu nastaje problem. Plaće su nedovoljne za najosnovnije troškove. Osim što pravodobna izmjena čuva gume, ona je i veliki sigurnosni čimbenik. Automobil se u svim tipičnim proljetno-ljetnim situacijama ponaša mnogo sigurnije. Pojednostavljeno, sa zimskim gumama mnogo ćete lakše izletjeti s ceste u zavoju ili se zabiti u automobil ispred vas i na mokrom i na suhom asfaltu.

Polovina plaće

Pojedine banke ovakvu situaciju uvidjele su kao mogućnost za vlastitu zaradu pa su počele s reklamiranjem mogućnosti nabave guma na rate. “Kod većine renomiranih distributera, kupnju ljetnih guma možete obaviti na rate”, navode. Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da prosječna plaća iznosi 914 maraka, a veliki broj zaposlenih je ispod toga prosjeka, tako da je zamjena guma, koja je u ostatku svijeta sasvim običan trošak, kod nas nešto za što treba posegnuti za kreditom. Za kreditom se poseže i kod registriranja vozila, troškovima održavanja, a na koncu i zbog hrane, vrteći se tako u začaranom krugu.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH odbila je da, za razliku od Univerziteta u Zenici, u državni registar upiše, odnosno akredituje univerzitete u Banjaluci i Istočnom Sarajevu.

Agencija je to odbila i pored toga što je Komisija za davanje preporuka o akreditaciji visokoškolskih ustanova i studijskih programa na osnovu ranijih pozitivnih mišljenja nadležnih komisija preporučila da se sva tri univerziteta akredituju i upišu u registar.
Zbog čega je Agencija, tačnije njen direktor Enver Halilović odbila da akredituje univerzitete iz Republike Srpske, sam Halilović danas nije znao da objasni na pravi način, ponavljajući samo da je sve uradio u skladu sa zakonom, poštujući procedure i nadležnosti koji važe u oblasti visokog obrazovanja u BiH.

Iz njegovih izjava može se zaključiti da uslovi i standardi na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci uopšte nisu sporni, već da je stvar u tome "što je Republika Srpska prekršila zakon".

Inače, Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS donijela je rješenje o akreditaciji dva javna univerziteta u Republici Srpskoj, a procedura je takva da Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH praktično to verifikuje i upisuje ih u državni registar.

Zanimljivo je da je iz same Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta na protokol otišlo rješenje o akreditaciji, međutim, kako tvrdi Slobodan Stanić, zamjenik direktora Agencije, direktor Halilović je to mimo pravila povukao i odlučio samostalno, mimo mišljenja nadležnih komisija i eksperata, a zatim napravio novo rješenje, kojim se Univerzitet u Zenici akredituje, a dva javna univerziteta u Republici Srpskoj ne, tačnije navodi da nije sporna institucionalna akreditacija, već studijskih programa.

Halilović tvrdi da ništa nije povukao s protokola te da se radi samo o različitim mišljenjima unutar Agencije, ali da jedino on odgovara za zakonitost postupka.

On je rekao da čitavu stvar može da riješi Vlada Republike Srpske i to veoma brzo, ukoliko joj je to cilj, a ne da politizuje cijeli slučaj.

"S naše liste stručnjaka formirane su tri komisije, koje su otišle u sva tri univerziteta. Dobili smo njihove izvještaje, koje je pregledala Komisija za davanje preporuka od naše agencije te dala preporuku direktoru da se ide dalje i da su zadovoljeni kriterijumi. Direktor je bio odsutan, bio je u Podgorici, i ja sam napisao preporuku o akreditaciji visokoškolskih ustanova Univerzitet u Banjaluci sa 16 studijskih programa i Univerzitet Istočno Sarajevo sa 12 studijskih programa, kao i Univerzitet iz Zenice, koji su se prijavili. To je otišlo na protokol, a sutradan je zaustavljeno na protokolu bez davanja rješenja o stavljanju mog rješenja van snage. Direktor je doputovao iz Podgorice i izdao novo rješenje, a da Komisija nije dala novo mišljenje", rekao je Stanić danas, dodajući da Halilović uopšte nije uvažio mišljenje i preporuke komisije sastavljene od stručnjaka te da je na svoju ruku i lično odlučio kako je odlučio.

Srđan Rajčević, ministar za visoko obrazovanje, naučnotehnološki razvoj i informaciono društvo RS, rekao je da Republika Srpska smatra univerzitete u Banjaluci i Istočnom Sarajevu akreditovanim s obzirom na to da je taj proces obavila Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske.

"Vlada je ocijenila da je ovo čista politička opstrukcija procesa akreditacije dva javna univerziteta u Srpskoj i pokušaj njihove diskreditacije", rekao je Rajčević, dodajući da je Vlada RS, između ostalog, zaključila i dala rok Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH od sedam dana da upiše u registar univerzitete iz Srpske te da će u suprotnom tražiti povlačenje članova Upravnog odbora te agencije iz reda srpskog naroda, ali i povlačenje rektora iz Rektorske konferencije u BiH.

"Ovo je crvena linija koja prijeti da uruši kompletan sistem visokog obrazovanja u BiH i koju Vlada ne može da pređe", rekao je Rajčević nakon današnje sjednice Vlade.

I u Univerzitetu u Banjaluci tvrde da je rješenjem o akreditaciji koju je izdala Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS potvrđen standard kvaliteta rada Univerziteta u odnosu na Kriterijume za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH.

"Pošto je Univerzitet u Banjaluci na vrijeme ispunio sve svoje obaveze i aktivnosti i dobio rješenje o akreditaciji od Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova RS, od Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH očekujemo da u što kraćem roku izvrši upis javnih univerziteta iz RS u državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova u BiH", saopštili su iz Univerziteta u Banjaluci.

Inače, postupak akreditacije studijskih programa neophodan je zbog programa koje finansira Evropska unija.

Tužiteljstvo BiH donijelo je Naredbu o neprovođenju istrage protiv Krešić Mije zamjenika ministra sigurnosti BiH, Đaković Mate, novinara i Bandić Ivana Generalnog konzula R Hrvatske u BiH Konzulat u Tuzli, a nakon izvršenih provjera u predmetu koji je Tužiteljstvo BiH formiralo po službenoj dužnosti a u svezi navoda iznesenih na jednom internet portalu u okviru kojih je navedeno da navedene osobe sudjeluju u nezakonitim aktivnostima povezanim sa vrbovanjem državljana BiH u svrhu nezakonitih aktivnosti na području BiH, a povezanih sa pripadnicima selefijskog pokreta.

U predmetu su saslušani Đaković Mato, Krešić Mijo, Avdić Avdo, Mektić Dragan, osoba Č.H. koja se pojavljuje u određenim video materijalima, Hasanspahić Midhat, Mehmedagić Osman, a zatražene su informacije i od policijskih agencija u BiH (Državna agencija za istrage i zaštitu BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, Granična policija BiH, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH i dr.), a sve u cilju provjere da li je bilo koja policijska agencija imala saznanja o navedenom.

Svi saslušani svjedoci, osim Avdić Avde koji nije pitan o navedenoj problematici, iz razloga jer postoje zakonske prepreke za njegovo saslušanje, nisu iznijeli bilo kakva saznanja da su navedene tri osobe sudjelovale u prethodno opisanim aktivnostima. Takvih saznanja nije imao ni svjedok Č.H. Sva saslušanja svjedoka snimljena su audio-video tehnikom.

Policijske agencije su u svojim izjašnjenjima obavjestile Tužiteljstvo BiH da one nisu raspolagale bilo kakvim informacijama o aktivnostima objavljenim na portalu, kao ni Vijeće ministara BiH niti Predsjedništvo BiH.

Nadalje u tijeku vršenih provjera, otvorila su se druga pitanja proizašla iz medijskih izvještaja i saznanja o vrbovanju državljana BiH od strane osoba koje su se navodno predstavljale kao uposlenici sigurnosnih i obavještajnih službi drugih zemalja, pa su u okviru predmeta započete aktivnosti, koje će se rješavati putem Međunarodne pravne pomoći sa R Hrvatskom i R Slovenijom, a radi rasvjetljavanja svih okolnosti.

Tužiteljstvo BiH ovom prilikom informira javnost da prema prikupljenim dokazima i izjavama svjedoka Ministarstvo sigurnosti BiH u momentu kada je ministar sigurnosti dao javnu potvrdu iznesenih informacija, nije raspolagalo zvaničnom informacijom o opisanim događajima.

Saopćenje Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije prenosimo u cijelosti:

"Stranka demokratske akcije svojim političkim djelovanjem štiti slobodu i ljudska prava, od svog osnivanja do danas, po čemu je prepoznatljiva u Bosni i Hercegovini i izvan nje.

Odlučni smo u borbi protiv svakog vida diskrimanicje u našem društvu, u cijeloj državi i po bilo kojoj osnovi. Svaki građanin ove zemlje mora imati ista prava, bez obzira na rasnu, etničku ili religijsku pripadnost, političku ili ideološku opredijeljenost. Pravo na slobodan život, imovinu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i posao mora biti zagarantirano svakoj osobi, neovisno o njenoj seksualnoj orijentaciji.

Međutim, smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost.

Zato pozivamo organizatore i vlasti u Kantonu Sarajevo da odustanu od organiziranja ovakvih manifestacija i bez ikakve potrebe ne unose nered među građane glavnog grada Bosne i Hercegovine", poručuju iz KO SDA.

Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održana je u decembru prošle godine. Dom naroda se zbog čekanja presude Ustavnog suda BiH konstituisao nešto kasnije u februaru ove godine, ali od tada niko od izabranih zastupnika i delegata ništa ne radi. Plaća uredno liježe i svaki mjesec na računima zateknu i više od po 5.000 KM.

Konstituirajuća sjednica Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, nije nikada završena, jer nije izabrano rukovodstvo Komisije. Datum nastavka Konstituirajuće sjednice još nikada nije naknadno utvrđen.

Sve što su konkretno radili zastupnici i delegati je održana 1. sjednica Zajedničkog kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH u mandatnom periodu 2018. – 2022. godine. Na sjednici je razmatran veći broj obavještenja, dopisa i prijedloga odluka te zaključaka vezanih za rad oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Također, Zajednički kolegij upoznat je sa određenim brojem informacija koje su mu dostavljene od drugih institucija BiH. No, konkretnih pomaka u radu nema.
SNSD je za predsjedavajućeg Vijeća ministara predložio bivšeg ministra finansija Republike Srpske Zorana Tegeltiju. Dok se to ne realizira može da stoji država. To je i zvaničan stav stranke na čijem čelu je Milorad Dodik, a izabrani dužnosnici ove stranke tako se i ponašaju.

Dokaz tome je i činjenica da SNSD nije predložio imena zastupnika za formiranje parlamentarnih komisija, bez čijeg postojanja Predstavnički dom Parlamenta BiH ne može raditi.

Sve parlamentarne stranke izuzev SNSD-a brzo su nakon konstituirajuće sjednice dostavile svoje prijedloge za članove. No SNSD otvoreno je kazao ne dostavljajući imena svojih članova za učešće u ovim komisijama. Ovim je blokiran rad Parlamenta BiH, jedino se sjednice mogu održavati ukoliko je neki zakon upućen po hitnoj proceduri, jer tada komisije i ne zasjedaju.

Predstavnički dom PSBiH, uprkos tome što je konstituisan 6. decembra 2018. godine, dakle još uvijek nije oformio stalna radna tijela, odnosno parlamentarne komisije.

Riječ je o Ustavnopravnoj komisiji, Komisiji za vanjske poslove, Komisiji za vanjsku trgovinu i carine, Komisiji za finansije i budžet, Komisiji za saobraćaj i komunikacije i Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.

Zastupnički dom PSBiH uspio je na decembarskoj sjednici izabrati samo Komisiju za pripremu izbora Vijeća ministara BiH koja do danas nije uspjela čak ni imenovati predsjedavajućeg i njegove zamjenike.

Naime, u ovoj komisiji većinu imaju opozicione političke stranke koje nisu dale saglasnost da se Halid Genjac (SDA), Predrag Kožul (HDZ) i Staša Košarac (SNSD) imenuju u rukovodstvo komisije.

Od 28. decembra 2018. godine, kada je pokušano održavanje konstituirajuće sjednice Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, do danas, državni zastupnici nisu pokušali održati sjednicu Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH.

Građani Bosne i Hercegovine posjeduju 1.185.000 komada oružja, od čega su 353.000 raznih pušaka, pištolja i drugog oružja registrirane i u posjedu su legalno, dok se procjenjuje da su čak 832.000 komada različitog naoružanja u ilegalnom posjedu!

Podaci su ovo iz analize Centra za sigurnosne studije BiH, rađene u svjetlu predstojećih zahtjeva Evropske unije prema našoj zemlji u pogledu količine ubojnih sredstava na ovim prostorima.

Uvesti kontrolu

Kako je za „Avaz“ rečeno u Centru za sigurnosne studije, u analizi su korišteni podaci organizacije „South East Europe Small Arms Control“ (Kontrola lakog oružja u jugoistočnoj Evropi, SEESAC). Ova organizacija radi pod okriljem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).

Osim za BiH, podaci su prikupljani i za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Hrvatsku i Albaniju, a sve radi promoviranja stabilnosti i poboljšanja nacionalnih kapaciteta za kontrolu vatrenog oružja, zakonodavstva o oružju i uništavanju velikih zaliha koje još postoje u regionu.

Po količini oružja, BiH se među ovim zemljama nalazi na drugom mjestu, a neslavno, prvo mjesto drži Srbija, sa 2.791.000 komada oružja. Od tog broja, u Srbiji je 1.186.086 komada registrirano, dok je 1.532.914 u nelegalnom posjedu građana. Srbiju i BiH po količini naoružanja kod stanovništva prati Hrvatska, gdje je, prema ovoj analizi, ukupno u posjedu građana 576.000 komada, od čega je 390.000 registrirano, a nacrno građani drže 186.000 komada ubojnih sredstava.

Ilegalna kupovina

Slijedi Makedonija sa 621.000 komada naoružanja, a od tog broja tek je 169.687 komada u legalnom posjedu, dok se procjenjuje da je 451.313 komada neprijavljeno. Na Kosovu građani posjeduju 436.000 komada oružja, a tek je 43.206 registrirano, dok, prema analizi Centra, 392.794 komada oružja drže nelegalno. Mali broj od ukupnog oružja u posjedu stanovništva prijavljen je vlastima u Albaniji, pa je tako od procijenjenih 350.000 komada, u registru tek 65.747, dok su 284.253 komada u nelegalnom posjedu. Najmanje količine oružja u regionu evidentirane su u Crnoj Gori, gdje ima ukupno 245.000 komada, od čega je 103.536 registrirano, a 141.464 komada građani nisu prijavili.
Neven Kazazović, vojno-politički analitičar, komentirajući za „Avaz“ ove cifre, kazao je da su one zabrinjavajuće.

- To ne povećava sigurnost. Naprotiv, smanjuje je i narušava. Vidite da se to oružje stalno pojavljuje i u nekim slučajevima ispliva na površinu. Svjedočimo da se oružje može kupiti ilegalno za veoma malu sumu novca, pa čak i automatske puške, i to zasigurno nimalo ne doprinosi sigurnosti - kazao je Kazazović.

U analizi Centra za sigurnosne studije naglašeno je da pitanje oružja koje posjeduju građani na ovom području ostaje jedno od prioritetnih za Evropsku uniju. Navedeno je i da su u pravcu smanjenja i bolje kontrole oružja poduzeti i određeni koraci te da EU u tom smislu poziva na efikasniju saradnju između vlada balkanskih zemalja.

Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske, rekla je nakon sastanka sa predstavnicima političkih partija iz RS da je odluka Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. januara politička te da je ovo jedinstven stav svih stranaka.

Rekla je da su svi pristuni predstavnici stranaka potpisali zajedničku izjavu.

U izjavi je navedeno da je "odluka Ustavnog suda BiH neprihvatljiv politički akt čiji je cilj negacija legaliteta i legitimiteta Republike Srpske i ustavnopravnog poretka BiH ustanovljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom."

Dalje stoji da je "odluka Ustavnog Suda pokušaj revizije istorijskih događaja i nepomjenljive činjenice da da je Republika Srpska nastala 9. Januara 1992. godine", pa traže da Ustavni sud BiH poništi odluku.

Potpisnici su naveli i da će Republika Srpska nastaviti da slavi Dan Republike 9. Januara.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH utvrdio je u petak, 29. marta, da odredba Zakona o Danu Republike Srpske kojom se 9. januar utvrđuje kao Dan Republike nije u skladu sa Ustavom BiH, pri čemu je naglašeno da se ovim ne dovodi u pitanje postojanje samog praznika Dan Republike Srpske.

Na sastanku je bilo riječi i o ukupnim odnosima u BiH i zaključeno je da su ti odnosi "nepodnošljivi".

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH