Izdvojeno

Izdvojeno (4648)

U Sarajevu je rano jutros počela realizacija akcije kodnog naziva City. Akcija se provodi zbog krivičnih djela navođenje na prostituciju, nedozvoljeno držanje oružja i trgovina narkoticima.

Kako nam je potvrđeno iz kantonalnog tužilaštva, u toku su hapšenja nekoliko osoba i pretresi na 11 lokacija.

Akcija je rezultat višemjesečne istrage Ministarstva unutrašnjih poslova i Tužilaštva Kantona Sarajevo, a više detalja biće poznato kasnije.

Nakon što Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske prije godinu i po dana crtao nove granice Balkana, ovaj put je u intervjuu za srbijanski Espreso prijašnjim nacrtanim granicama dodao i dio Crne Gore. Politički zvaničnici u BiH poručuju da Dodikova želje i realnost dvije različite stvari, te da će granice BiH ostati onakve kakve su i danas, a put ka NATO savezu će ih dodatno osnažiti.

Milorad Dodik ponovo je govorio o prekrajanjima granica BiH. Ovaj put u svojstvu predsjedavajućeg predsjedništva BiH. Prijašnjim nacrtanim granicama iz novembra 2017. godine, kao predsjednik Republike Srpske Dodik dodao je dio još jednog našeg susjeda.

"Biće ovdje još malo dio ove Crne Gore. To neće vjerovatno biti uvijek. To je prirodna stvar. Ta vrste neke integracije tih prostora mora postojati. Ja se nikada recimo ne bi odrekao RS-a", kazao je Dodik.

Ako neko razmišlja o granicama najopasniji je neprijatelj i protivnik svih građana Zapadnog Balkana komentarisao je potez Dodika, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

"Možda je gospodin Dodik crtao granice gdje će biti ova 4G mreža. Pretpostavljam da je to, jer granica na Drini je granica između BiH i Srbije ona je tu stoljećima i ostaće do Sudnjeg dana", kazao je Zvizdić.

Pisac i kolumnist Andrej Nikolaidis, smatra nove Dodikove granice prvorazrednim skandalom. Ističe da je od ranije Dodik naoružao RS dugim cijevima i umnožio broj policajaca koji su kako navodi Nikolaidis i potencijalni vojnici. Objašnjava da Dodika niko ne shvata ozbiljno, a stvari su jasne kao i devedesetih godina.

"Ukoliko je naumio silom, oduzeti dio Crne Gore, moraće se suočiti sa Sjeveroatlanskim savezom koji je dužan da brani teritorijalni integritet svake članice pa tako i Crne Gore. Pa bi moja poruka Dodiku bila da se ne začudi ako bi opet bilo bombardovanje. Kao što je bilo ovo koje su baš ovih dana oplakivali", istakao je Nikolaidis.

Bosna i Hercegovina je u svojoj historiji imala crtanje i brisanje granica na salvetama i zidovima, a hiljade godina postojanja pokazuje da do prekrajanja BiH ne može doći, poručuje Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke. Kojović potencira ključnu stvar, koja će zaštiti granice naše države.

"Članstvo BiH u NATO-u je ključna stvar koju moramo riješiti na putu ka EU. Upravo zbog ovakvih ljudi, koji ne mogu da se oslobode tog hobija da prekrajaju granice BiH, nama je potrebno članstvo u organizaciji koja će garantovati naše granice", smatra Predrag Kojović, predsjednik Naše Stranke.

Naši sagovornici smatraju da svaka izjava koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH stvara lošu atmosferu u cijelom regionu. Najnovija Dodikova izjava prošla je bez reakcija službene Podgorice, a u kabinetu predsjednika Mila Đukanovića rekli su za N1 da izjave Milorada Dodike nisu vrijedne komentara.

Književnik i publicista Andrej Nikolaidis komentarisao je izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o prekrajanju granica o čemu je govorio u intervjuu za Espreso.rs.

"Ovo je prvorazredan skandal. Dakle, imate čovjeka koji predsjedava jednom državom, u ovom slučaju Bosnom i Hercegovinom, koji javno kaže da će vam oduzeti dio teritorije. Naravno, moguće je tome prići i crnohumorno. Vi ste vidjeli da tamo u sklopu te države koju on zamišlja je i takozvano Kosovo i Metohija. Dakle, šanse da to zaista bude tako su manje no minimalne. Moguće je takođe Dodiku napomenuti da je Crna Gora članica NATO-a, pa dakle ako je naumio silom, a ne može drugačije nego silom, oduzeti dio teritorije Crne Gore, moraće se suočiti sa Sjevernoatlanskim savezom zato što je Sjevernoatlanski savez dužan da brani teritorijalni integritet svake svoje članice pa tako i Crne Gore pa bi moja moja poruka Dodiku bila da se ne začudi ako opet bude bombardovanje kao što je bilo ovo koje su baš ovih dana oplakivali", poručio je književnik Nikolaidis Dodiku.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić komentarisao je "prekrajanje granica", o kojima je ponovo govorio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, te poručio kako će granica između BiH i Srbije biti dok je "svijeta i vijeka".

"Možda je Dodik crtao granice gdje će biti 4G plus mreža. Pretpostavljam da je to, jer granica na Drini je granica između države Bosne i Hercegovine i države Srbije. Ona je tu stoljećima i ostat će do Sudnjeg dana. Dok bude svijeta i vijeka, ta granica će biti granica između dvije prijateljske, komšijske, susjedne države", istakao je Zvidzić.

Podsjetimo, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u intervjuu za srbijanski portal Espreso.rs, ponovo je na upit novinara govorio o prekrajanju granica, kazavši da neka vrsta integracije između Srbije i Republike Srpske, ali i dijela Crne Gore u budućnosti mora postojati.

Inicijativa SDA i DF-a, koja je upućena Skupštini TK, a kojom se traži smjena Vlade, doživjela je potpuni debakl, jer uopće nije uvrštena u dnevni red današnje redovne sjednice.

Za inicijativu je glasalo 14 zastupnika, 7 je bilo protiv i 14 suzdržanih.

Inicijativa SDA i DF-a je u diskusijama koje su prethodile glasanju okvalificirana kao pokušaj izazivanja haosa i anarhije u TK, jer je aktuelna Vlada TK u tehničkom mandatu i čeka se formiranje stabilne skupštinske većine kako bi se imenovala nova izvršna vlast.

Za inicijativu su glasali zastupnici SDA, DF-a i SBiH, protiv su bili zastupnici PDA, a suzdržani zastupnici SDP-a, SBB-a i Naše stranke.

IZVOR: E. Skokić, Dnevni Avaz

Predsjedavajući Predsedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik dao je intervju za srbijanski Espreso.rs u kojem je, između ostalog, ponovo počeo sa crtanjem mape "srpske države", koja će, kako je naveo, jednog dana postati realnost.

U njoj, kako je naveo, ulazi Republika Srpska, Srbija, ali i dijelovi Crne Gore.

Nakon što mu je novinar pokazao mapu koju je Dodik crtao prije dvije godine, a na kojoj su RS i Srbija prikazani kao jedna država, pitao ga je da li i danas ostaje pri toj ideji, a Dodik je to potvrdio.

- To će i biti jednog dana. Čekaj da pogledam da mi nešto ne podvališ, dobro, bit će to i ovdje malo od Crne Gore, neće to ovako biti uvijek. To je prirodna stvar, ta vrsta neke integracije mora postajati. Ja se nikad ne bih odrekao Republike Srpske i njene autonomije, čak i njenog državnog kapaciteta kojeg treba povećati, ali znate, nama često dođu i kažu: "Znate, ima složenih zemalja koje funkcioniraju". Tada nam navedu primjer Austrije, Njemačke, naravno ne pričaju o Belgiji ili Bavarskoj. Bavarska ima svoje predstavništvo u Briselu. S druge strane, kada mi pokrenemo pitanje svoga predstavništva u Briselu onda se digne galama. A zašto? Zašto mi ne bi bili dio jednog integrisanog društva na ovom prostoru? - rekao je, između ostalog, Dodik u intervjuu za Espreso.rs.

Inspektorat za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzla tokom proteklih sedmica vrši nadzor u Univerzitetu Tuzla. Zaprimili su veći broj prijava koje se odnose na zapošljavanja administracije i izbor u naučno-nastavna zvanja nastavnog osoblja. Iz nadležnog Inspektorata KUIP-a TK nisu Klix-u željeli navesti tačan broj zahtjeva za nadzor koje su imali tokom protekle godine i prva tri mjeseca 2019. godine, ali su naveli da se nadzori vrše zbog održavanja nastave na pojedinim fakultetima, izbora u naučno-nastavna zvanja nastavnog osoblja, ispunjavanja uvjeta za produženje angažovanja nastavnika koji su ispunili uvjete za penziju, prijema u radni odnos saradnika, te angažovanja nastavnog osoblja Univerziteta na drugim univerzitetima BiH.

 

 

“Inspektori Inspektorata su vršili inspekcijske nadzore, odnosno vršili provjeru navoda iz predstavki u slučajevima u kojima su bili nadležni, dok su predstavke koje nisu bile predmetom inspekcijskog nadzora iz razloga nenadležnosti inspekcije za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, inspektori proslijeđivali nadležnim organima na postupanje (kontrola radnog vremena, plaće i sl.)”, kazali su za Klix.ba iz Inspektorata.Također, vrše se provjere vjerodostojnosti diploma koje Univerzitet u Tuzli izdaje, a po zahtjevu institucija i poslodavaca.U ovoj godini raspisana su tri interna konkursa za izbor u naučno-nastavna zvanja i to za oblasti Pedagogija, Elektroenergetska mreža i sistemi, Telekomunikacije, Sportske igre, Psihologija, Engleska i američka književnost, Psihologija, Mehanika s geomehanikom i geotehnika, Transformacioni procesi i Upravno-pravna, dok su u 2018. godini imali 11 ovakvih konkursa.

 

Kada je u pitanju zapošljavanje, prema onome što je objavljeno na službenoj stranici fakulteta, tokom prošle godine imali su šest konkursa za prijem na neodređeno vrijeme, a traženi su kuharu, domari, viši referent za studentska pitanja, laboranti, spremačice, knjižničare, kuhare-slastičare, tehnički sekretar organizacione jedinice, te asistenti i saradnici za razne oblasti.

Podsjetimo, Univerzitet u Tuzli nalazi se i u finansijskim problemima, između ostalog zbog smanjenog broja upisanih studenata. Također, više od 18 mjeseci nemaju izabrane prorektore za nastavu što su prema zakonu bili dužni učiniti. Prema navodima Sindikata visokog obrazovanja TK, riječ je o grubom kršenju zakonu, politizaciji UNTZ-a i izrugivanju politike prema njemu, piše Klix.ba.

Analizu uglednog hrvatskog jezikoslovca Željka Šošića prenosimo u cijelosti:

Prije desetak godina održao sam studentima modernih jezika na Sveučilištu u Helsinkiju predavanje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvojnim etapama i ondašnjim aktualnim jezičnim problemima. Potkraj predavanja razvila se rasprava, a jedno od pitanja ticalo se zrakomlata, riječi za koju su čuli čak i finski studenti.

Nastanak tog izraza upravo je nedavno protumačio njegov autor, jezični entuzijast Zorislav Šojat, koji ga je davno u šali smislio, a tjednik Globus u tekstu 1992. lansirao kao sasvim neutralnu riječ koja će uskoro zamijeniti “mrski” helikopter. I tako je zrakomlat, simbol modernoga hrvatskoga jezičnoga čistunstva, protivno volji njegova autora postao predmetom ismijavanja hrvatskoga jezika koje seže daleko izvan hrvatskih granica i koji je postao prototipni primjer nepotrebnih, a dalekosežno i štetnih intervencija u jezik.

Povijest hrvatskoga jezikoslovlja pamti neke od zagovornika jezika u kojem će tuđe, odnosno strane riječi zamjenjivati domaćima. Među prvima su Pavao Ritter Vitezović, zatim Matija Antun Relković, a među najgorljivije pripada Fran Kurelac. Najveći tvoritelj hrvatskih riječi Bogoslav Šulek podario nam je toliko novih hrvatskih riječi, a ne smijemo izostaviti ni Dragutina Parčića.

Kao jedan od posljednjih od te vrste bio je i genijalni profesor Bulcsú László, čiji je “Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rječnik obavjestničkoga nazivlja” nevjerojatan i nenadmašan spomenik hrvatskome jezičnom čistunstvu modernoga doba. Na jezično će čistunstvo Lászlóva tipa čak i najliberalniji među modernim jezikoslovcima gledati sa simpatijom, poput kolege Mate Kapovića, Lászlóva studenta i obožavatelja, a njegovu jezičnu zaigranost doživljavati kao pozitivan kontrapunkt sve prisutnijem jezičnom pomodarstvu i nekritičkom prihvaćanju svega što nije naše.

Parodiranje jezika
Ovih je dana hrvatskim (i ne samo hrvatskim) medijskim prostorom ponovno zavladao duh zrakomlata, odnosno zapozorja, riječi koju su velikodušno iz uredništva časopisa Jezik nagradili s čak 5000 kuna. Državna je televizija prenijela vijest o tome da su hrvatski jezikoslovci, znanstvenici i književnici u Pakracu dodijelili nagradu novoj riječi koja će “odsad zamijeniti backstage”, kao što je prije 17 godina Globus pisao da će se “helikopter od sada zvati zrakomlat”. Na to se nadovezalo još nekoliko ozbiljnih tekstova u tiskovinama i na portalima o natječaju našeg najstarijeg jezikoslovnog časopisa, čije je povjerenstvo sastavljeno od ljudi od jezika slavodobitno objavilo da uz zapozorje nagrađuje i oznak (s 3000 kn), ali i bilješkinju (s 1500 kn) te da će se te riječi odsad rabiti umjesto backstagea, brenda i javne bilježnice.

Općenito mislim da ovakvim parodiranjima jezika kakvih je bilo što (ne)namjernih što (ne)dobronamjernih pogotovo posljednjih tridesetak godina ne treba pridavati pretjeranu pozornost. Jer pozornost je očito jedino što se priziva i priželjkuje ovakvim na neuspjeh unaprijed osuđenim intervencijama u jezik, kakvih, koliko mi je poznato, nema nigdje u svijetu. Da je riječ upravo o ekshibicionizmu koji teži ispraznoj medijskoj pompi po principu “važno je jedino da se o tome piše i govori, nebitno je li u pozitivnom ili negativnom tonu”, najočitije govori podatak da je upravo ovogodišnja pobjednička riječ “zapozorje” bila na natječaju prvi put 2012. kad nagrada nije dodijeljena, kao što nije dodijeljena ni 2013. i 2014. jer, kako kaže predsjednica povjerenstva, “te tri godine nije bilo toliko dobrih riječi da bismo ih nagradili”, a onda se 2019. uzme upravo riječ za koju se tvrdilo da nije dovoljno dobra!?

Da ni ovogodišnje riječi s jezikoslovnoga, a kamoli s funkcionalnoga i upotrebnoga stajališta nisu prihvatljive, zaključuju i nejezikoslovci. Riječ “zapozorje” stvorena je vjerojatno po uzoru na hrvatsku (i slovensku) riječ zakulisje, kazališni prostor iza kulisa, i koja je u odnosu na zapozorje sasvim dobro tvorena riječ: za + kulisa + je, a rezultat istovjetne tvorbe za + pozor + je nije semantički pravilan.

Engleskomu je izrazu backstage sasvim dobra zamjena izraz “iza pozornice” koji se već poprilično udomaćio (primjerice film “Bambi Molesters Backstage Pass” još je prije 15-ak godina u medijima najavljivan kao “Bambi Molesters iza pozornice”).

Za riječ oznak nije jasno je li stvorena od riječi “znak” uz dodavanje početnoga o- ili od riječi “oznaka” uz odbacivanje završnoga -a. K tome je za brand/brend, kojemu je zamjena, već odavno i u struci prihvaćena zamjena “robna marka” ili samo “marka” pa se “brand management” već poprilično ustalilo kao “upravljanje robnom markom”.

Premda se u natječaju navodno traže zamjene za “nepotrebne tuđice” nagradu je osvojila riječ bilješkinja kao zamjena za sasvim pravilan i ustaljen izraz “javna bilježnica”, mocijskom tvorbom nastao od “javnog bilježnika”. Povjerenstvu se učinilo zgodnim objašnjenje da “bilježnica” u tom izrazu previše podsjeća na “teku” pa se tome doskočilo sufiksom -kinja na osnovu biljeg-, zanemarujući pritom tvorbu bilježnik - bilježnica, na način koji je od “prometnika” nastala “prometnica”, koja uzgred još nikoga nije dovoljno zbunila premda označava i žensku osobu koja regulira promet, ali i cestu kojom prometuju vozila da bi je prekrstio u “prometkinju”.

Važno je naglasiti da je stvaranje novih riječi (novotvorenica, neologizama) sasvim uobičajen postupak razvoja svakoga jezika, a može se reći da je hrvatskomu jeziku imanentan već dugi niz stoljeća. Svjedoci smo da je od devedesetih taj trend posebno ojačao te su osim novotvorenica česte i neke od zaboravljenih, ali i zabranjivanih riječi prešle iz tzv. pasivnoga u aktivni leksik postupkom oživljavanja pa ih nazivamo i oživljenicama (primjerice: časnik, veleučilište, vjerodajnica, domovnica itd.).

Dovoljno je čitati dnevne novine i biti svjedokom gotovo svakodnevnoga stvaranja novih riječi zbog raznih potreba i razloga. Upravo se ovih dana može pročitati kako će se uskoro otvoriti prvi bučomat, automat na kojem će se moći kupiti bučino ulje, nastao po uzoru na mljekomat. O riječi uhljeb, jednoj od najfrekventnijih i u jezičnom smislu najplodnijih riječi (uhljebistan, uhljebništvo itd.) već su napisane i znanstvene rasprave premda nikad nitko nije nagrađen za njezino stvaranje (prvi put upotrijebljena 28. rujna 2008. godine na transparentu na nogometnoj utakmici Hajduk - Inter).

Neprilagođeni anglizmi
Prije četiri godine Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo je portal Bolje je hrvatski! na adresi bolje.hr kao odgovor poplavi neprilagođenih anglizama koji su se pužući uvlačili (i to još uvijek čine) u hrvatski standardni jezik. Okidač (da ne kažem triger) bili su tada sveprisutni anglizmi outsourcing, spin-off tvrtke, in-house, revolving door i start-up tvrtka, kojima smo pronašli primjerenije izraze na hrvatskome jeziku ne izmišljajući nijednu novu riječ nego crpeći iz riznice hrvatskoga jezika: izdvajanje za outsourcing, tvrtka kći za spin-off tvrtka itd.

Slično je negdje u to vrijeme za talijanski učinila i prevoditeljica Annamaria Nesta pokrećući portal pod sloganom: Basta inglesismi: dillo in italiano! (Dosta anglizama: reci to talijanski!) koji je do danas nabujao do gotovo 2500 riječi. I drugi se jezici dakle bore sa sveprisutnim anglizmima, neki više neki manje uspješno. Naš je portal Bolje je hrvatski! narastao na nekih gotovo 250 riječi jer smo se usmjerili isključivo na one izraze koji nisu prilagođeni hrvatskome jeziku, a za koje držimo da bi bilo dobro da ih zamijenimo hrvatskim riječima. I tako već više od četiri godine u Institutu pokazujemo kako se možemo i trebamo nositi s rastućim anglizmima u hrvatskome jeziku ne nametanjem nego preporučivanjem.

Upravo u tjednu kad je Europski parlament donio odluku o daljnjoj odgodi pune primjene hrvatskoga jezika za usmeno prevođenje u tom visokom europskom domu na sljedećih pet godina, što je s pravom poprilično negativno odjeknulo u hrvatskome medijskom prostoru, u Pakracu su dodijeljene nagrade za najbolju novu hrvatsku riječ. Povjerenstvo koje čine “jezikoslovci, znanstvenici i književnici”, sve odreda veliki zaljubljenici u hrvatski jezik koji redovito grme o ugrozi hrvatskoga jezika, odlučili su dati svoj doprinos hrvatskomu jezičnom ugledu u domovini i inozemstvu dodjeljujući 10-ak tisuća kuna trima autorima “najboljih novih hrvatskih riječi”.

Gotovo da nema pozitivnoga komentara na društvenim mrežama u vezi s nagrađenim riječima, anketirani građani se snebivaju, a u izrugivanju natječaju natječu se brojni komentatori, novinari i kolumnisti pa nude svoje “nove riječi”, od kojih su mnoge na granici pristojnosti.

I zato smatram ovakav natječaj štetnim za hrvatski jezik jer na nj ponovno navlači luđačku košulju, na cijelu jezikoslovnu struku baca ružnu sliku kao na skup ljudi koji nemaju pametnija posla nego izmišljaju nove riječi, a neologizaciju ili stvaranje novih riječi, što je sasvim uobičajeno za svaki jezik, te borbu protiv pretjerane anglizacije hrvatskoga jezika (s čime se nose i brojni drugi svjetski jezici) čini smiješnom i u budućnosti manje prihvatljivom jer se normalna i uravnotežena nastojanja za pravilnom uporabom hrvatskoga jezika karikiraju do groteske. Činjenica da u cijelom tom natječaju sudjeluju i sveučilišni profesori i da ga provodi znanstveni jezikoslovni časopis dodatan je uteg toj žalosnoj raboti.

PIŠE: Željko Šošić

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da opremanje Policije Republike Srpske ne predstavlja prijetnju nikome, jer Srpska nema pretenziju da osvaja, niti da nanosi zlo bilo kome, već samo da odbrani sebe i svoje građane.

On je naveo da to što Policija Republike Srpske želi da se opremi tehnički i tehnološki, kao i da poboljša standard svojih policajaca, nije ništa što ne čine drugi, dodajući da je Policija, budući da Srpska nema vojsku, prva u odbrani Republike.

"To je nešto što je normalno u cijelom svijetu, to nije ništa što nema neko drugi, policija bilo koje druge zemlje. Oni koji kritikuju, ne očekuju valjda da će policajci Republike Srpske da nose drveno kolje umjesto palica, umjesto puške neki drveni mač, a ručna kolica umjesto oklopnog vozila", rekao je Višković za Televiziju "Pink".

On je ocijenio da onima kojima smeta naoružavanje Policije Republike Srpske, u stvari, smeta to što je 2.500 pušaka za pripadnike policije Srpske nabavljeno u kragujevačkoj "Zastavi".

"To nije prijetnja, mi se uopšte ne naoružavamo. Kod nas je velika fama kada na sedam do osam hiljada pripadnika policije Srpske uzmemo oko 2.000 pušaka u 'Zastavi' u Kragujevcu. Ja mislim da je upravo to problem. Da smo uzeli te puške u SAD, to vjerovatno ne bi bio problem, nego bi nam prodali i 10.000 pušaka, a kada uzmete u Srbiji, to je problem", rekao je Višković.

On je naveo da u Srpskoj ima veliki broj migranata, te podsjetio da se već desio teroristički napad i to na policijsku stanicu.

"Prema tome, moramo osposobiti naše kapacitete da mogu, prije svega, štititi sebe, a onda građane i samu Srpsku", naglasio je Višković.

On kaže da je razgovarao sa rukovodstvom Tehničkog remonta "Bratunac" /TRB/, koji se nedavno predstavio na svjetskom Sajmu naoružanja u Abu Dabiju, te da je MUP Republike Srpske već nabavio nekoliko oklopnih vozila "Despot" koje oni proizvode.

"Vlada Republike Srpske namjerava i u sljedećoj godini da nabavi određeni broj vozila, a da bismo obnovili naoružanje policije naručićemo i izvjestan broj pištolja koji je TRB predstavio na ovom svjetskom sajmu", rekao je Višković, dodajući da je to konkretna pomoć Vlade.

Prema njegovim riječima, u TRB "Bratunac" zaposlen je veliki broj ljudi, a to je do prije nekoliko godina bilo propalo preduzeće.

Govoreći o radu Vlade Republika Srpske u prvih 100 dana, Višković je rekao da je to kratak period da bi se nekome dala ocjena.

"Mislim da bi kao čovjek i legalista napravio veliku grešku kada bih sada nekoga ocijenio velikom ili malom ocjenom. Polovinu moje Vlade čine novi ministri. Trebalo im je u tih 100 dana najmanje mjesec dana da se snađu da bi počeli da rade. Neću da dajem ocjene, ali već poslije šest mjeseci će biti dovoljno podataka da se nečiji rad ocijeni prolaznom ocjenom ili ne", kaže Višković.

On je podsjetio da je Vlada Srpske definisala svoje strateške pravce kroz sedam mjera i da su aktivnosti na njima već počele, navodeći da je u današnjem razgovoru upoznao predsjednika i premijera Srbije, Aleksandra Vučića i Anu Brnabić, sa nekim od ovih mjera, poput one da se poslodavcima u Srpskoj u realnom sektoru koji povećaju plate radnicima na to povećanje vrati procenat od 70 odsto, a 30 odsto zadrži u budžetu.

"Mi ćemo se već u narednih mjesec dana pojaviti pred Narodnom skupštinom sa tim zakonskim rješenjem", najavio je Višković i dodao da se konačno ide ka krajnjem cilju, a to je - smanjenje ukupne stope opterećenja.

Kada je riječ o najavljenim smjenama ministara i direktora, Višković je rekao da će smjena biti, jer nikome, pa ni njemu, pozicija na kojoj se nalazi ne garantuje da će na njoj i ostati, prenosi ATV.

"Avdo Avdiću, treba se pomoliti Bogu i zamoliti da te kazni da rak dobiješ zbog klevete. ... Klošaru klošarski... Uličaru... Rak i milion nedaća i bolesti dao Bog da snađu tebe i tvoju porodicu... Gordana je dama", pisala je u komentarima ispod Žurnalovih tekstova o pravosuđu Maida Gilić.

Za ovakvu odanost dami nagrada je ubrzo stigla. Odlukom glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, zbog "specifične potrebe Tužilaštva BiH" Maida Gilić je primljena na određeno vrijeme za stručnog saradnika - koordinatora predmeta. Glavna tužiteljica Odluku o prijemu komentatorice Gilić potpisala je 29. marta 2019. godine. Istim aktom za stručne saradnike imenovano je još devet osoba.

POSAO ZA GLAS

Prva na spisku primljenih je Marina Radović. Njena mama Željka članica je Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koja obavlja i funkciju glavne tužiteljice Okružnog tužilaštva Doboj.

Željka Radović je prijateljica i kadar predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. Kada je 23. januara ove godine Gordana Tadić imenovana za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, Željka Radović je glasala za nju.

Dva mjeseca kasnije, imenovana Gordana Tadić je potpisala Odluku o prijemu Marine Radović na poziciju stručni saradnik - koordinator predmeta. Marina Željke Radović zaposlena je u Tužilaštvu BiH prošle godine. No, kako joj je isticao ugovor, Gordana Tadić je, mjesec dana prije odluke o svom imenovanju, raspisala konkurs za prijem deset stručnih saradnika. Onda je Željka Radović glasala za Gordanu Tadić, a Gordana Tadić je donijela odluku o zaposlenju njene kćerke.

Na spisku primljenih po javnom oglasu Tužilaštva BiH od 22. 12. 2018. godine je i Nerma Halilagić. Ona je pravni fakultet završila na Sveučilištvu u Vitezu, čiji je formalni vlasnik donedavno bila obitelj Ivana Ševe iz Širokog Brijega, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH u novembru prošle godine odbilo voditi istragu zbog prodaje diploma.

Na tom Sveučilištu u Vitezu angažiran je njen brat Nermin Halilagić, inače zaposlenik Tužilaštva BiH. Nermin je pravni savjetnik državnog tužioca Ćazima Hasanspahića, desne ruke glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Tužilac Hasanspahić nedavno je imenovan i za šefa Odjela za terorizam i to na preporuku zamjenika ministra sigurnosti BiH Mije Krešića, rođaka tužiteljice Tadić i kadra HDZ-a BiH protiv kojeg Tužilaštvo BiH ne želi voditi istragu zbog afere SOA. Krešić je neposredno pred imenovanje snimljen na ručku sa tužiocem Hasanspahićem, koji je, uzgred, bio član nekoliko komisija za prijem uposlenika u Tužilaštvo BiH.

PIŠE: Avdo Avdić, Žurnal.info

"U nedostatku mogućnosti da demantuju bilo šta vezano za ovu aferu upada hrvatske obavještajne službe, oni nisu motivisani interesima BiH i građana, već su isključivo vođeni interesima Hrvatske i da zaštite interese RS, to je cilj", kazao je danas na konferenciji za medije ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, nakon vijesti da je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu protiv njega.

"Naime, vidjeli ste Tužilaštvo je saopštilo da je protiv mene otvorilo istragu, nabrojalo tamo krivičnih djela više nego što ima Branko Ćopić djela. Pohvaljujem Tužilaštvo u tom jednom dijelu, izgleda da ipak imaju i mogu da smognu snage da kad hoće, nažalost pokazalo da kad im je interes u pitanju, mogu da rade što do sada nisu pokazali. Nisu ništa radili, čak su doprinosili kriminalu i korupciji ovdje u BiH i zbog toga je korupcija postala sastavni dio funkcionisanja ovog društva i ove države", kazao je Mektić na početku konferencije.

Dodao je da se "Tužilaštvo vodi privatnim interesima i rodbinskim vezama".

"Odlučili su se za ovo privatnim interesima, rodbinskim interesima, kažem OK je to, mada i u ovom slučaju i nekim drugim, kad su vodili ove privatne sporove svoje, sama istraga ne znači ništa. Tu će se apsolutno razjasniti sve. I to sam htio da kažem da je ovo najobičnija glupost i budalaština Tužilaštva BiH koji pokazuju da im nije u interesu borba protiv kriminala i korupcije, iako jako puno koštaju ovu državu i ovaj narod. Oni se bave nebitnim stvarima, kao što je i sada i ovog puta slučaj".

Mektić se zapitao kako je moguće da je "odao tajnu", ako su obustavili istragu jer "tu nema ništa".

"U nedostatku mogućnosti da demantuju bilo šta vezano za ovu aferu upada hrvatske obavještajne službe, oni nisu motivisani interesima BiH i građana, već su isključivo vođeni interesima Hrvatske i da zaštite interese RS, to je cilj", kazao je i dodao:

"Kako objasniti činjenicu da prije dan ili dva obustave istragu u ovom slučaju, a onda otvore istragu protiv mene za odavanje tajne. Pa kakvu sam tajnu odao ako nema ništa i ništa nije bilo? Njihova kontradiktornost govori o svemu tome. Oni su motivisani, četiri godine traže način da se meni osvete zato što se kritički odnosim prema Tužilaštvu, zato što govorim da je lopovska i mafijaška organizacija, da su puni kriminala i korupcije".

"Ista afera se otovorila neki dan u Sloveniji i njihov ministar je izašao pred medije i govorio o tome. Zar im nije u interesu da se govori o tome? Zar nije momak koji je vrbovan javno u kameru govorio? Ovdje je pokušaj da se obračuna sa Mektićem, to čekaju četiri godine. Jednom su izjavili da imaju osam istraga protiv Mektića, pa de završite nešto. Misle tako izvršiti pritisak na mene da ne govorim da su tamo lopovi, kriminalci i korumpirane osobe. Jesu! Možemo i mi postaviti pitanje kakva je percepcija građana prema Tužilaštvu. Nikakva", kazao je Mektić.

"Misle da će me jadnom i bijednom istragom ušutkati? E pa neće. Krajnje je vrijeme da dođe kraj lopovluku i kriminalu i njhovoj korupciji i vrijeme je da to narod shvati", dodao je.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH