Izdvojeno

Izdvojeno (2581)

Hajrudin Somun, vanjskopolitički analitičar, za N1 je govorio o posjeti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Srbiji.

"Vidio sam naslov 'Srbija na nogama'. To će goditi medijima u Turskoj koje kontroliše Vlada. Važno je to za Balkan, Tursku, ali i BiH, da održava dobre odnose posebno u prilikama koje se mijenjaju", kazao je Somun u uvodu.

Citirao je riječi građana Novog Pazara, kojeg će Erdogan posjetiti danas: "Doček Erdogana u Pazaru, kao da Tito dolazi".

Suština je sljedeća, tvrdi: "Od Erdogana se očekuju pare, investicije. Pare".

Somun je kazao da je Erdoganu ekonomija vodilja. "Ekonomija, politika, politički islam. Važno mu je da ojača ekonomiju, i to je uspio za desetak godina vladanja. Ekonomija im je ušla u 17 u svijetu, a bila je pala na nulu".

Hajrudin Somun kazao je i to da Erdoganova politika ima tri stuba: "Srednji istok, Kavkaz, odnosno Rusija i Balkan. Dva su uzdrmana. Involvirana je vojno u Srednji istok, odnosi s Moskvom su čas dobri, čas loši. Balkan je za Tursku od Osmanlija, pogotovo od uspostavljanja Republike, od Ataturka do Erdogana - veoma važan. U današnjim prilikama je nastabilniji od ta tri prostora".

"Ponavljao sam više puta, i u turskim medijima, zatvorenim, a novinari uhapšeni, da daje Bosni ljubav, a Srbiji investicije. Srbija je stabilnija zemlja nego BiH ili Makedonija. To i dalje stoji. Zbog toga investicije idu u Srbiju. Idu zato što turski kapital zna gdje treba ulagati. Erdogan ih može pratiti. Obećao im je veliki zajam Egzim banke njihove. Znam da su i nama nudili stotine miliona tog kredita, a ništa nije ostvareno", izavio je Somun.

U odnosima Turske sa Evropom, i EU - Somun je kazao da je jasno poručio da Turskoj više ne treba EU.

"Ali će nastaviti pregovore. Zbog toga im je Balkan važan i posjeta, dobri odnosi sa Rusijom. Godi to i Putinu", ocijenio je Somun kazavši i to da je Putinov cilj jeste da odmakne neke zemlje od NATO saveza i spriječi njegovo proširenje.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić još jednom je "zapalio" društvene mreže svojim vokalnim sposobnostima, koje je ovog puta pokazao pred predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, u čiju čast je predsjednik Republike Aleksandar Vučić priredio večeru u Domu garde.

Međutim, na Dačićev nastup opozicija ne gleda blagonaklono, već ga oštro kritikuje, dok šef srpske diplomatije kaže da je je to učinio na molbu Erdogana i Vučića.

Na svečanom prijemu koji je sinoć u Domu garde priredio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u čast visokog gosta iz Turske, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić se latio mikrofona i pobrao aplauze prisutnih.

Na oduševljenje svih, Dačić je zapjevao uz muziku dok su mu svi u sali, na čelu sa predsjednikom Turske, aplaudirali, dok se predsjednik Vučić valjao od smijeha. Šef srpske dipolomatije je još jednom dokazao kako zna da napravi atmosferu i da oduševi strane državnike.

Međutim, oduševljenje gostiju, ne dijele opozicioni lideri. Predsjednik DSS Miloš Jovanović kritikovao je Dačićevo ponašanje, ocjenivši da je bilo "krajnje nedostojno i ponižavajuće" za državu Srbiju.

S druge strane, prvi potpredsjednik srpske Vlade kaže da je pjevao na molbu predsjednika Vučića i Erdogana.

- Koliko sam razumeo svi u sali su bili oduševljeni. I danas je to glavna vest u Turskoj. A šta je trebalo, da ga ubijem kao Murata? Samo oni nek dobacuju sa balkona, a ako se nekome ne sviđam, neka me smene - rekao je Dačić.

Dačić je nešto kasnije na svečanoj večeri zapjevao i "svoju" Miljacku za koju mu je beogradski muftija Mustafa Jusufspahić dao bakšiš.

24. januara održat će se žrijeb za novo UEFA-ino takmičenje Liga nacija. U Lozani će 55 evropskih reprezentacija biti razvrstane u četiri lige.

Bosna i Hercegovina našla među 12 reprezentacija grupe B, zajedno sa Velsom, Rusijom, Slovačkom, Sjevernom Irskom, Švedskom, Ukrajinom, Austrijom, Turskom, Irskom, Danskom i Češkom.

Ovo takmičenje osmišljeno je kao zamjena za prijateljske utakmice. grupa A i B će brojati 12 timova, C 15, a D 16 reprezentacija.

Kako je objavljeno iz UEFA-e, od septembra do novembra igrat će se domaće i gostujuće utakmice, a pobjednici grupa B i D borit će se za promociju u viši rang (A i B), dok će najlošije ekipe A i B grupe pasti u niži rang.

Krovna evropska fudbalska organizacija je u saopštenju navele da će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. godine krenuti godinu ranije, u martu mjesecu.

To prvenstvo će imati 13 zemalja domaćina, a svi će morati plasman tražiti kroz kvalifikacije. Ekipe će biti podijeljene u deset grupa, sa pet ili šest ekipe. Dvije prvoplasirane ekipe ići će na glavni turnir.

Za preostala mjesta predviđen je play-off, gdje će igrati pobjednici 16 grupa Lige nacija.

Ako se pobjednik neke od grupa ranije kvalificira na Euro kroz kvalifikacije, njihovo će mjesto pripasti sljedećoj najbolje rangiranoj ekipi u ligi.

Liga A: Njemačka, Portugal, Belgija, Španija, Engleska, Švicarska, Italija, Francuska, Poljska, Holandija, Hrvatska i Island

Liga B: Vels, Rusija, Slovačka, Sjeverna Irska, Švedska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Austrija, Turska, Republika Irska, Danska, Češka

Liga C: Slovenija, Albanija, Mađarska, Rumunija, Škotska, Crna Gora, Srbija, Grčka, Bugarska, Norveška, Izrael, Finska, Kipar, Estonija, Litvanija

Liga D: Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Armenija, Makedonija, Farski Otoci, Latvija, Luksemburg, Moldavija, Kazahstan, Lihtenštajn, Malta, Andora, Kosovo, San Marino i Gibraltar

Termini:

6. – 8. septembra 2018.
9. – 11. novembra 2018.
11. – 13. oktobra 2018.
14. – 16. oktobra 2018.
15. – 17. novembra 2018.
18. – 20. novembra 2018.

Finala: 5. – 9. juna 2019.

Proglašena i smjesta odgođena nezavisnost Katalonije "prijevara je koja će dovesti do gospodarskih i društvenih sukoba", izjavio je u srijedu šef španjolske diplomacije Alfonso Dastis.

"Shvatio sam to kao prijevaru, iskreno, još jednu, kao trikove koje izvode govoreći jedno te onda suprotno od toga", izjavio je ministar vanjskih poslova Dastis na francuskom radiju Europe 1 dan nakon iščekivanog govora katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta pred regionalnim parlamentom u Barceloni.

"Kaže da uzimaju pravo na nezavisnost nakon rezultata navodnog referenduma od 1. listopada, a potom traži od parlamenta da odgodi učinke te deklaracije", naglasio je on ocjenjujući "šokantnim taj način odnošenja prema" skupštini.

"Mislim da nastavlja raditi ono što je uvijek radio, ići prema situacijama koje ne želimo vidjeti u Kataloniji u smislu gospodarskih i društvenih sukoba", nastavio je španjolski ministar vanjskih poslova.

Našavši se u položaju između dvije vatre, katalonski predsjednik Puigdemont potpisao je u utorak navečer deklaraciju o nezavisnosti koju je smjesta odgodio zbog hipotetičnog dijaloga s Madridom, unoseći konfuziju oko nastavka događanja.

„Svi smo znali da koncern ima problema, ali ih nismo mogli locirati. Mislio sam da sam svega vidio, bio sam konzultant u puno kompanija u Hrvatskoj, ali iznenadio me iznos koji je godinama uspio biti sakriven. Iznosi su frapantni da se tako lako prikriju svih ovih godina." Riječi su to izvanrednog vladinog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka izgovorene jučer na predstavljanju nalaza revizije poslovanja najveće hrvatske kompanije za 2016. (i 2015.) godinu. One najbolje govore o onome što su revizori pronašli u megakompaniji Ivice Todorića.

Todorić i njegova menadžerska ekipa su, a nemamo razloga sumnjati u reviziju koju je provela jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih revizorskih kuća Pricewaterhouse Coopers, jednostavno sakrili 3,9 milijardi kuna obaveza, nisu prikazali 2,2 milijarde kuna operativnih i financijskih troškova, pozajmice u visini od 2,1 milijardu (dobrim dijelom samome Todoriću) knjižili su kao novac i novčane ekvivalente, makar je veliko pitanje što je od toga naplativo. Povrh toga su i manipulirali vrijednošću poslovnih udjela i precjenjivali prihode. Kad se povuče crta, Agrokor je sa više od sedam milijardi kuna vrijednosti pao na 14,5 milijardi kuna obveza iznad vrijednosti kapitala, što je umanjenje za frapantnih 21 milijardu kuna.

Dug se gomilao godinama. Revizori su utvrdili neprikazivanje troškova od 2010. godine. Te godine počelo je sa svega 58 milijuna kuna pa 429 milijuna iduće 2011. Pa još 473 milijuna 2012. godine i 469 milijuna 2013, 494 milijuna 2014, 343 milijuna 2015. Malo pomalo, kao ovisnik koji treba sve više droge da bi droga uopće djelovala, tako je i Agrokor tonuo sve dublje.„Fasada drži, a temelji klize"

Dug prema Adrisu, primjerice, u visini od gotovo milijardu kuna nastao je kao posudba 2011. godine na rok od godinu dana. Iduće godine je produljen na još godinu. Pa na još godinu. Pa još, sve dok nije s kamatom narastao na ono što je Adris iskazao u svojim izvještajima za 2016. godinu, a Agrokor nije.
Milijarda kuna za luksuz Todorićevih

Između ostalog, Agrokor je s Ivicom Todorićem sklopio ugovor o pripremi izlaska dijela kompanija na burzu, tzv. IPO, u kojem se najbogatiji Hrvat obvezao vratiti koncernu novac za pripremu javne ponude dionica kada se ona ostvari. Ne ostvari li se, trošak će snositi koncern. Bilo je to 2011. godine, a sve do razvrgavanja ugovora u prosincu 2016. godine, kada se vjerojatno vidjelo da vrag dolazi po svoje, Todorić i obitelj su na račun IPO-a stavili i ljetovanja i jahtu i helikopter i putovanja i svašta još, za više od milijardu kuna.

I dok je neiskazani dug godinama gomilao i rastao, tvrtke koncerna su iskazivale dobit te je isplaćivana dividenda. Takvo iskazivanje profitabilnosti omogućilo je da se koncern dalje zadužuje, jer na površini je „sve izgledalo super", kako su to mnogi opisali ovih dana. „Fasada drži, a temelji klize", pjevao je davno Đorđe Balašević.

Vjerovnici šokirani

Nakon revidiranih izvještaja o poslovanju desetak ključnih kompanija iz sustava Agrokora činilo se da nisu više moguća veća iznenađenja, no jučerašnje izlaganje vladinog povjerenika Ante Ramljaka šokiralo je javnost, kaže za Deutsche Welle Edita Vlahović Žuvela, glavna urednica portala NovacZaSve.com. „Prije svega, revizija je utvrdila da su dugovi dojučerašnje nacionalne perjanice, na razini cijele grupe koju čini 50-ak poduzeća u nekoliko zemalja, veći od imovine, da je Agrokor tek prazna ljuštura", kaže Vlahović Žuvela.

Šokiralo je i vjerovnike, što je priznao i sam Ramljak, koji je međutim dodao da su oni ipak slutili takve brojke. I iako je Ramljak i dalje optimističan i o katastrofalnim brojkama govori kao o temelju za pregovore o nagodbi, vjerovnicima se ne piše dobro, misli Vlahović Žuvela. „Ramljak vjeruje da je nagodba vjerovnika moguća uz značajne otpise. Kolike, još uvijek ne otkriva. Ako do nagodbe uopće dođe, vjerujem da će otpisi biti vrlo, vrlo veliki, bez obzira na to što su veliki dobavljači odmah poručili da ne pristaju na otpis više od 15 posto. Prosjek otpisa potraživanja u dosadašnjim stečajevima u Hrvatskoj je oko 70 posto. Nakon jučerašnjih brojki pitanje je tko će se uopće uspjeti naplatiti, pogotovo ako se nagodba izjalovi. Ne samo zbog nepristajanja vjerovnika, nego i zbog mogućnosti da Ustavni sud sruši Lex Agrokor, na što upozorava sve više pravnih stručnjaka."

Osim propitivanja ustavnosti Zakona o izvanrednoj upravi, Hrvatsku sigurno čekaju mnogobrojni sporovi i u inozemstvu, primjerice pred Centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Mada vladin povjerenik Ramljak uvjerava javnost da hrvatski porezni obveznici neće platiti ni kune Todorićevih dugova, priznaje da očekuje brojne tužbe, sa svih strana. A da bi neke od njih, među njima čak i najavljena Todorićeva, mogle imati temelja barem na sumnji, pokazuje priznanje izvanrednog povjerenika da se sastao s predstavnicima američkog „lešinarskog" investicijskog fonda Knighthead Capital Management 30. ožujka, prije nego je postao vladin povjerenik, te drugi put, 10. travnja, večer kada je postao povjerenik. O čemu je točno razgovarao, Ramljak nije otkrio, osim što je rekao da ga je u ožujku predstavnik Knightheada „pozvao na kavu" u Sheraton jer su čuli da je Ramljak „blizak situaciji oko Agrokora". Ako je Knighthead na temelju bilo kakvih povlaštenih informacija počeo kupovati dionice Agrokora, onda i Ramljak i Vlada, a time i Hrvatska imaju problem. I dok se ta sumnja ne otkloni i jasno ne kaže tko je radio na Lex Agrokoru i tko je s kime i o čemu razgovarao, sumnja da se nastavlja „poslovanje na hrvatski način" ostaje.Povlaštene informacije?

Srpski šef diplomatije Ivica Dačić pjevao je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu na turskom jeziku na svečanoj večeri organizovanoj u Erdoganovu čast.

Snimci Dačićevog pjevanja Erdoganu objavljeni su na društvenim mrežama. Na jednom snimku se može vidjeti kako Dačić u blizni stola za kojim su Erdogan i njegova supruga Emina, kao i srpski predsjednik Aleksandar Vučić sa svojom suprugom Tamarom, pjeva pjesmu “Osman Aga” na turskom jeziku.

Takođe, objavljen je i snimak na kojem se vidi kako Dačić na svečanoj večeri pjeva “svoju” Miljacku za koju mu je beogradski muftija Mustafa Jusufspahić dao bakšiš.

Na svečanoj večeri predsjednici Srbije i Turske razmijenili su poklone – Vučić je Erdoganu poklonio ćilim, a Erdogan Vučiću bicikl i šah.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na zajedničkoj konferenciji sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom da Srbija osjeća Tursku kao prijatelja.

“Nije ovo 1389. godina, kako neki misle, već je ovo 2017. godina. Želimo najbolje moguće odnose sa Turskom, naši odnosi su značajni za interese i budućnost Srbije”, rekao je Vučić.

Dačićevu interpretaciju pjesme Osman-aga na turskom jezikuu pogledajte ovdje:

https://www.youtube.com/watch?time_continue=5&v=WP-Nt6H7G84

"Ne bih više ulazio u politički avanturizam Milorada Dodika jer ne znamo šta ćemo s ovim do sada i kako ćemo izaći iz svega u što nas je uvukao", poručio je danas ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić na konferenciji za medije.

Mektić je govorio na konferenciji za medije nakon obraćanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, a odgovarao je na novinarska pitanja u vezi sa pozivom predsjednika RS Milorada Dodika da "Srbi napuste bh. pravosudne institucije".

"Ja koliko sam pratio jučer šta se dešavalo, to je predsjednik RS-a pozvao Srbe da se povuku iz bh. pravosudnih institucija i koliko sam vidio da je pokrenuo u opticaj jednu inicijativu da će oko toga tražiti saglasnost, a to je o nepriznavanju odluka Tužilaštva i Suda BiH na teritoriji RS. Moj odgovor je: Ne bih više ulazio u politički avanturizam Milorada Dodika jer ne znamo šta ćemo s ovim do sada i kako ćemo izaći iz svega što nas je uvukao. To je na kukavički način podvalio NSRS-u, oni su to izglasali i mi se sada time bavimo", kazao je Mektić i nastavio:

"Šta dan poslije? Ne možemo biti tako kratkovidni pa samo iz revolta donositi neke odluke iz političkih interesa. Moramo imati do kraja viziju i rješenje koje će biti u korist svih građana RS. Šta ako sud nekom odredi pritvor? Hoće li Dodik policijom ili na drugi način zaštititi ljude da ne odu u pritvor? Mi imamo niz postupaka protiv osoba srpske nacionalnosti za ratne zločine, znači li to da će ih Dodik spasiti mjera pritvora? Šta je sa presuđenim slučajevima? Šta je sa osobama koje su već na izležavanju kazne? On bi najradije radi svog ličnog dnevno-političkog interesa i donio takvu odluku, ali ne mogu da vjerujem jer je to u domenu fantazije. Ne bi bio u stanju da provede ništa i onda bi ljude na koje se to odnosi doveo u neugodan položaj", poručio je Mektić.
Ministar sigurnosti BiH je kazao da se mora tražiti način da se reformiše pravosuđe i da se svi optuženi procesuiraju.

"Mi moramo tražiti način da se reformiše pravosuđe i da se procesuira svako krivično djelo i ratni zločin na bazi pravde i pravičnosti, a ne na ovaj način na koji se politika uvukla u institucije i diktira mnoge procese", istakao je Mektić.

Još je kazao da u Podrinju godinama traje pritisak na svjedoke koji se "ucjenjuju i kupuju".

"Svima je poznato, a Podrinju posebno da već godinama traje pritisak na svjedoke; da se ucjenjuju i kupuju. Šta je Republički centar kao institucija učinila da zaštiti svjedoke od progona i ucjena? I pticama na grani je bilo jasno da se dolje vrši strahovit pritisak na svjedoke. Zato je Republički centar angažovanjem Dževada Galijaševića pokrenuo desetine procesa protiv Srba. Moramo stvoriti sistem u kojem će se presuđivati svaki zločin i krivično djelo u BiH, a ne ići u avanturizam gdje ćete možda dobiti politički poen, a izgubit će građani", tvrdi Mektić.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras je pobjedom u Talinu završila svoj put u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Rusiji naredne godine. Protiv domaće selekcije Estonije Zmajevi su odigrali 2:1.

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Mehmed Baždarević odlučiio je u ovom meču izvesti potpuno izmijenjen sastav u odnosu na susret s Belgijancima. Susret su počeli: Begović, Sušić, Cocalić, Zukanović, Kolašinac, Cimirot, Medunjanin, Krunić, Kodro, Hajrović, Ibišević.

U utakmici koja je bila bez rezultatskog značaja kada su u pitanju kvalifikacije, gledatelji na Le Coq Areni i ispred televizijskih ekrana u prvih 45 minuta susreta nisu vidjeli mnogo, tek dvije šanse na obje strane.

Vedad Ibišević je u 37. minuti imao priliku da dovede Zmajeve u vodstvo, ali je golman domaće selekcije odbranio njegov šut. Nekoliko trenutaka kasnije, Estonci su zaprijetili preko Zenjova koji je promašio prazan gol sa nekoliko metara.

U nastavku susreta Hajrović je pogodio za vodstvo od 1:0. Bio je ovo četvrti njegov gol u dresu Zmajeva. Estonci su uspjeli izjednačiti preko Antonova, da bi Hajrović ponovo pogodio i donio pobjedu od 2:1 za Bosnu i Hercegovinu.

Ovom utakmicom izabranici selektora Mehmeda Baždarevića završili su još jedne neuspješne kvalifikacije. O sudbini Mehmeda Baždarevića kojem je ugovor večerašnjom utakmicom istekao, odlučivat će članovi Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH na sjednici koja je zakazana za 19. oktobar.

U policijskoj akciji kodnog naziva "Piramida“ slobode je lišeno 18 osoba zbog krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga - potvrdio je direktor policije RS-a Darko Ćulum.

Izvršeni su i pretresi na 23 lokacije te oduzeta određena količina opojnih droga, 23 grama kokaina, 95 grama heroina, 1.425 grama marihuane i 32 grama spida.

U akciju su bile uključene policijske uprave Banje Luka, Prijedora i Istočnog Sarajeva, a, kako je rekao, asistenciju su pružili i pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području Sanskog Mosta i Visokog.

Načelnik Uprave MUPRS-a za organizovani i teški kriminalitet Darko Ilić je na vanrednoj konferenciji za novinare naveo da su uhapšeni od ranije poznati policiji, te da su u pitanju uglavnom dileri, koji su već osuđivani za krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga.

Ilić je potvrdio da je priprema akcije počela u aprilu.

"Bazirali smo se na uličnu prodaju droge. Nismo išli ka oduzimanju veće količine droga. U proteklih šest mjeseci bilo je 20 primopredaja droga od prodavca ka ovisniku. Droga je dolazila iz Sarajeva i Sanskog Mosta ka Banjoj Luci gdje se prodavala na banjalučkim ulicama", naveo je Ilić.

Uhapšeni će biti predati u nadležnost tužilaštva.

Četiri sata i dvadeset minuta nakon ponoći poginuo je rudar u Rudniku mrkog uglja u Brezi, potvrđeno je za N1 u MUP-u Zeničko-dobojskog kantona.

"Jedan radnik je poginuo u RMK Breza u pogonu Kamenice", izjavila je Aldina Ahmić, glasnogovornica MUP-a ZDK.

Uviđaj je u toku nakon kojeg će biti poznato šta je uzrok nesreće.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH