Izdvojeno

Izdvojeno (1744)

sebija

Škodu je prošle godine nabavilo Predsjedništvo BiH, a koristi je direktorica KCUS-a. Ko i kako popunjava putne naloge? Šta piše u Pravilnicima o korištenju automobila?

Pripreme su trajale danima. Niko nije imao pravo na grešku. Svi najviši dužnosnici Kliničkog centra Tuzla i Tuzlanskog kantona u ponedjeljak su od ranih jutarnjih sati bili u stroju i čekali najdražu gošću. Direktor Nešad Hotić za tu je priliku pripremio i specijalan buket cvijeća, piše zurnal.info.

A onda se pojavila Škoda, registarskih oznaka E30-K-969, službeno registrirana na Kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Domaćini su se malo zbunili. Ako i nisu, trebali su, jer čekali su direktoricu, a dočekali predsjednicu. Istina, neformalnu. Iz Škode je, dakle, izašla Sebija Izetbegović, prva dama države, prva žena zdravstva, i prva osoba u modernoj povijesti BiH koja bez ikakve prateće dokumentacije, bez putnih naloga, bez formalne odluke, može koristiti službeni automobil Predsjedništva BiH.

Automobil koji koristi generalna direktorica Kliničkog centra Sarajevo Sebija Izetbegović kupljen je 2016. godine za potrebe Predsjedništva BiH. Kako, i pod kojim uslovima je Škoda dodijeljena baš njoj na raspolaganje – ostat će nepoznanica. Zasad.

No, poznato je da je automobil koji sada koristi direktorica Izetbegović, u oktobru prošle godine koristio predsjednik Izetbegović. Kamere FTV-a su, tako, 10. oktobra prošle godine snimile Bakira Izetbegovića kako dolazi pred Centralu SDA. Pratnja ga je dovezla u Škodi, registarskih oznaka E30-K-969. Istoj onoj Škodi u kojoj se sada vozi njegova supruga – Sebija Izetbegović.

Prema članu 2 Pravilnika o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH pod pojmom „službeno vozilo smatra se vozilo koje je nabavljeno za službene potrebe institucije i u njenom je vlasništvu, a koristi se za obavljanje prevoza radi vršenja poslova i zadataka rukovodstva institucije, te obavljanja administrativnih i kurirskih poslova institucije iz nadležnosti institucije“.

Pojednostavljeno, službena vozila mogu koristiti samo službenici institucije koja je je vlasnik vozila. Na koji način, onda, Sebija Izetbegović koristi vozilo institucije u kojoj nije zaposlena? Prema članu 7 istog Pravilnika, „lice koje upravlja službenim vozilom obavezno je da posjeduje odgovarajući obrazac putnog naloga, te da ga popunjava u skladu sa važećim propisima“, navodi zurnal.info. Stoga nije jasno kako generalna direktorica KCUS-a popunjava putne naloge za vozila koja su u vlasništvu Predsjedništva BiH?

Iako nema zvaničnih podataka, prema nekim istraživanjima nevladinog sektora, BiH je u posljednje tri godine napustilo najmanje 100.000 ljudi. Nezadovoljni mnogo čime, i Unsko-sanski kanton napuštaju mladi, ali odlaze i cijele porodice.

Asija Kurtović, sa završenom visokom zdravstvenom školom, nakon 13 godina provedenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, odlučila je sreću potražiti u inostranstvu. I uspjela.

"Tamo sam uspjela naći posao i adaptirati se. Po pitanju nekih stvari ne mogu se porediti Bosna i Hercegovina i Njemačka. Ovo je moja zemlja, i ja bih ostala ovdje da sam imala perspektivu i normalan život. Ja sam bila na Birou trinaest godina, sa završenom višom medicinskom školom i obećanjima da ćemo biti visoki inženjeri. Da li želim da se vratim u Bosnu? Ne želim jer se ne vidim ovdje i jednostavno, tamo gradim sebi bolji život i bolju budućnost za svoju bebu", rekla je Kurtović za Radio Slobodna Evropa.

Među onima koji odlaze najbrojniji su ljekari i medicinski tehničari, kaže dr. Ermin Goretić.

"Sam podatak da je 80 ljekara otišlo sa Unsko-sanskog kantona koji ima oko 300.000 stanovnika je zabrinjavajući, u najmanju ruku. Ne samo da ljekari, više i visoko obrazovano medicinsko osoblje odlaze u potragu za poslom, već i oni koji imaju posao, koji rade određeno vrijeme, imaju iskustvo, također odlaze. Motiv je u prvom redu novac. Da budemo iskreni, veoma niska primanja i ljekara i medicinskog kadra motivišu ljude da odu u potragu za nekim boljim primanjima, za nekim boljim životom", kaže Goretić.

Ali ne odlazi samo medicinsko osoblje. Nermin Sefić je 30-godišnji pravnik iz Cazina. Godinama čeka posao u Bosni i Hercegovini i zato je odlučio sa suprugom napustiti je.

"Smatram, pošto sam oženjen, da će i supruga gore lakše pronaći posao i da ću imati neki bolji prosperitet, bolju budućnost. Mislim da su za sve ovo krivi naši političari, rukovodioci države. Ovo je jako, jako loše stanje za našu zemlju".

U općinama i gradovima USK sve su popularnije i agencije koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju za rad u Njemačkoj. Nude i mogućnost dodatnog školovanja. Emina Pelez voditeljica je jedne od posredničkih agencija iz Bihaća. Kaže da svaki dan imaju sve više prijava.

"Prosjek je šezdeset do sedamdeset kandidata. Imamo kandidate svih profila. Medicinski tehničari moraju imati završenu medicinsku školu, pripravnički stručni kao i certifikat o jeziku, a za samo školovanje imamo različite profile", kaže.

Iako su rijetki, ipak još uvijek ima i onih koji misle da mogu uspjeti u svom gradu i svojoj zemlji.

"I ja sam poželio otići, ali eto, odlučio sam da nešto probam u svojoj državi, da pokušam nešto, jednostavno, da ne idem u drugu državu. Ljepše je kod svoje kuće", rekao nam je Sanel Okanović.

Uvijek su stanovnici ovog dijela Bosne i Hercegovine u potrazi za boljim životom odlazili u inostranstvo, ali je to nekada bilo samo za privremeno. Oni koji danas odlaze, idu bez doviđenja i sa namjerom da se nikada ne vrate. Razlozi su što su političke elite stvorile ambijent u kojem je korpucija u svim porama društva, upozorio je nedavno u Bihaću profesor Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle.

"Ljudi iz ljubavi prema svojoj djeci, da bi im stvorili kakvu-takvu egzistenciju, dižu kredite da bi nekom dali novac da bi dobili posao".

Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, Miodrag Živanović, među brojnim razlozima odlaska mladih navodi i onaj o kojem se malo govori. „Po meni je glavni razlog upravo odsustvo nade“, upozorava.

Toromanović Dženis, učenik Medicinske škole, kaže da ni mladi ne vide budućnost u zemlji.

"Prvo se ja tu ne pronalazim, a tako i ostale kolege. Konkretno, problem je vlast".

A da je stanje više nego alarmantno govori i podatak daje samo u Unsko-sanskom kantonu posljednjih nekoliko godina broj upisanih prvačića smanjen sa 30 na 23 hiljade. Činjenice su ovo koje jasno ukazuju na veličinu problema, zahtijevajući angažman šire društvene zajednice, a prije svega onih koji vode ovu zemlju. Ukoliko se ne dese neke ozbiljne promjene, Bosna i Hercegovina će polako postati država staraca.

Najmanje 285 osoba je poginulo tokom vodenog festivala Thingyan u Mjanmaru koji obilježava početak tradicionalne Nove godine u toj zemlji, saopštili su zvaničnici.

Mjanmarski državni mediji javljaju da je tokom četverodnevnog vodenog festivala u zemlji poginulo 285 osoba, 1.073 je povrijeđeno, a izvršeno je i 1.200 krivičnih djela.

U odnnosu na prošlu godinu, dogodilo se 233 više krivičnih djela, a zabilježen je i porast smrtno stradalih.

U glavnom gradu Yangonu smrtno su stradale 44 osobe, zatim u regiji Bago 37, dok je u gradu Mandalayu stradalo 36 osoba.

Osam osoba je poginulo tokom prvog dana festivala, koji je počeo prošlog četvrtka, kada je drvena brodica koja je prevozila 61 budističkog hodočasnika potonula u rijeci na zapadu zemlje.

Festival obilježava početak tradicionalne Nove godine u mnogim zemljama južne i jugoistočne Azije i održava se od 13. do 16. aprila.

Ruska kompanija Zarubežnjeft namjerava da se "povuće" iz brodske Rafinerije nafte zbog velikih gubitaka i nemogućnosti da to preduzeće "stane na noge", tvrde za BN dobro upućeni izvori.

Prema tim izvorima, bliskim upravi Rafinerije, to je i bio razlog nedavnog sastanka predstavnika Zarubežnjefta sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koga su upoznali o namjeri ruske kompanije da "izađe" iz rafinerije u Brodu.

Zvaničnih informacija o povlačenju ruske kompanije iz brodske rafinerije za sada nema.

Nakon sastanka sa predsjedikom Republike Srpske saopšteno je da je delegacija Zarubežnjefta, koju je predvodio generalni direktor Sergej Kudrjaškov, upoznala Dodika sa "poslovnim rezultatima, proizvodnjom i planovima ove kompanije".

U saopštenju tada je navedeno da je Dodik rekao da je ova "kompanija od strateškog značaja za Republiku Srpsku, te da postoji zajednička želja za održavanjem i unapređenjem zajedničkih projekata".

Više detalja o razgovorima Dodika sa predstavnicima ruske kompnije nije saopšteno javnosti.

Da je stanje u brodskoj Rafineriji nafte teško potvrđeno je i u izvještaju revizorske kuće KPMG koja je, kako je prenio portal Capital, upozorila da je i prošloj godini nastavljeno gomilanje gubitaka. kratkoročne obaveze su premašile njenu obrtnu imovinu za 15 miliona KM, da je prerada sirove nafte u padu, a nastavak poslovanja zavisi od konstantne podrške matičnog ruskog preduzeća „Njeftegazinkor“.

Nezavisna revizorska kuća KPMG dala je mišljenje sa rezervom Rafineriji Brod u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, a među glavnim zamjerkama su naveli da sumnjaju da je vrijednost nekretnina preduzeća manja od one koju je rukovodstvo prikazalo.

„Postoje indikacije da je nadoknadivi iznos nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme niži od njihove sadašnje neto vrijednosti koja iznosi 742,1 miliona KM“, navodi se u izvještaju.

Pored toga revizori su kazali da je gubitak Rafinerije nafte Brod u prošloj godini iznosio čak 71,5 miliona KM, dok je akumulirani gubitak premašio 591 milion maraka. Kratkoročne obaveze Rafinerije Brod premašivale su obrtnu imovinu za 15,7 miliona KM.

Dugoročne obaveze Rafinerije prema Poreskoj upravi RS na kraju prošle godine iznosile su 74,3 miliona KM i odnose se na reprogramirane poreske obaveze za neizmireni porez na promet, kao i neizmirene poreze i doprinose na lična primanja.

Reprogramirane poreske obaveze su odobrene beskamatno, a prema ugovoru iz 2008. trebale su da budu izmirene do 1. jula prošle godine.

„Novim rješenjem Poreske uprave RS društvu je produžen rok za plaćanje reprogramiranih poreskih obaveza sa devet na dvanaest godina (do 1. jula 2019. godine), uz povećanje grejs perioda sa četiri na sedam godina“, navodi se u izvještaju.

Turski predsjednik Recep Erdogan slavi zbog rezultata referenduma, dok oporba poziva na poništenje rezultata. Uz 99,97 posto prebrojanih glasova, za ustavne promjene glasalo je 51,41 posto birača, a protiv 48,59 posto.

Odaziv je bio vrlo visok, gotovo 85 posto. Tri najveća grada Istanbul, Ankara i Izmir te većinski kurdski jugoistok zemlje glasali su protiv ustavnih promjena, ali su Erdoganu pobjedu donijela većinom ruralna područja i glasovi iz dijaspore.

Erdogan je izvojevao pobjedu koja mu omogućava najveći politički preustroj u modernoj povijesti Turske. U Ankaru je doputovao na prvu sjednicu Vlade.

"Idemo prema strudenom 2019. još brži i jači, ai imamo još mnogo posla. Svi smo toga svjesni jer je to bila borba protiv svih. Križarska ideologija na zapadu i njihove sluge ovdje su nas napadali, ali nismo odustajali", kazao je turski predsjednik.

Još sinoć, Erdogan je poručio da je sada spreman organizirati i novi referendum i to o ponovnom uvođenju smrtne kazne.

"Razgovarat ću o tome s premijerom i gospodinom Bachelijem. Reći ću im da sam dobio taj zahtjev za vrijeme skupa. Bahceli je već rekao da će poduprijeti, premijer je rekao isto. Ali i vođa oporbe je također rekao da će to poduprijeti. Ako svi oni to podupru i donesu pred mene, ja ću to odobriti. A ako ne podupru, možemo ići na još jedan referendum", dodao je Erdogan.

No opozicija je najavila da će podnijeti tužbe, traže ponovno prebrojavanje 60 posto listića.

"Poštujemo odluku građana, ali rezultat je zasjenjen nadzornim izbornim stožerom. Ovaj referendum je sada upitan posto je otvoren za pravnu i savjesnu raspravu", istakao je Kemal Kilicdaroglu, predsjednik stranke CHP.

"Omotnice i glasački listići, koji su navodno nevažeći i koji su potakli kontroverze, izvorno je proizvelo državno izborno povjerenstvo i oni nisu lažni", otkrio je Sadi Guven, predsjednik izbornog povjerenstva.

No oporba smatra da je takva odluka nezakonita i ustraje u zahtjevu da se zbog sumnji, rezultati referenduma ponište.

"Jedina odluka koja može završiti debatu o legitimnosti i umiriti pravne dvojbe kod ljudi je poništavanje ovog referenduma od izbornog povjerenstva", kazao je Bulent Teczan, CHP.

Najavljuju da će se obratiti i turskom ustavnom sudu, Europskom sudu za ljudska prava i bilo kojoj drugoj relevantnoj instituciji.

"Referendum se održao na neravnopravnom terenu i dvije strane u kampanji nisu imale jednake mogućnosti. Glasači nisu dobili nepristranu informaciju o ključnom aspektu reforme. Udrugama civilnog društva nije bilo omogućeno da sudjeluju", rekao je Cezar Florin Preda, delegacija Vijeća Europe.

Stanovnici nekoliko četvrti u Istanbulu bacali su kroz prozore lonce i zdjele, što je karakterističan način iskazivanja nezadovoljstva u Turskoj. Na ulicama je bilo i sukoba između zagovaratelja i protivnika ustavnih promjena. Analitičari tvrde da će rezultat referenduma još više polarizirati zemlju.

"Ovo što sad doživljavamo je u biti jedna velika dilema u turskom društvu. I ova polarizacija će se vjerojatno nastaviti jer ova situacija pokazuje da dolaze teški dani", naveo je Serkan Demirtas, Hurriyet.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je Erdogana da nakon referenduma uspostavi dijalog pun poštovanja u Turskoj, a njen ministar vanjskih poslova Gabriel je zatražio da se trezvene glave sagleda nova situacija te se založio za nastavak dijaloga s Turskom. Dio njemačkih političara izrazio je zabrinutost zbog visoke potpore turske zajednice u Njemačkoj jačanju autoritarnosti u Turskoj.

"Osobno mi je jako žao što je većina Turskih građana, kako se čini, rezultati se sigurno još trebaju provjeriti, glasovala za ove ustavne promjene. To znači da se Turska realno odmaknula od Europske unije. Zato EU treba sada završiti pristupne pregovore s Turskom", kazao je Joachim Herrmann, bavarski ministar unutarnjih poslova.

Parlamentarna stranka Ljevica i Zeleni zatražili su i povlačenje njemačkih vojnika iz turske baze Incirlik te raskid pakta „Merkel-Erdogan“ o izbjeglicama. Oglasila se i Europska komisija, koja je pak, pozvala tursku vladu da postigne najširi mogući nacionalni konsenzus.

Jučerašnjim referendumom vidno podijeljena Turska je izazvala veliko uznemirenje u vladama i institucijama Evropske unije gdje se, u prvim nezvaničnim ocjenama, zaključuje da moguća nestabilnost u toj zemlji lako može dovesti do novih problema oko imigracije, terorističke prijetnje, turske uloge u sirijskoj krizi i sukobu Ankare s Kurdima.

Također se strahuje da bi to moglo loše da utiče na ionako velike nevolje oko uklapanja u evropska društva i ponašanja turske zajednice u evropskim zemljama koja je podržala ustavne promjene za potpunu vlast predsjednika Recepa Erdogana. Jer sada autokratski turski vladar je krajnje uvredljivo govorio o Zapadnoj Evropi i posebno Nijemce i Holanđane čak optuživao za "nacizam" i pozivao Turke u tim zemljama da odbace evropske vrijednosti.

Zasad su visoki zvaničnici Evropske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn kazali da jesu zabrinuti, ali čekaju konačni izvještaj posmatrača OEBS-a i Saveta Evrope na referendumu, mada je velika strahovanja u EU potvrdila i brza poruka njemačke kancelarke Angele Merkel i šefa diplomatije Sigmara Gabriela da turski predsjednik "ima veliku odgovornost" i sad mora da krene u "uljudan dijalog" sa svim političkim snagama i dijelovima društva.

Erdogan, koji je teško iščupao pobjedu na referendumu za promjene ustava postaje neprikosnoveni vladar zemlje, ali svi analitičari i mnogi političari u EU ukazuju i na tvrdnje turske opozicije da ima opipljivih dokaza o krupnim izbornim nepravilnostima i "lažnim glasovima", kao i na to da je Erdogan prvi put izgubio podršku birača u Istanbulu i još tri velika grada.

Austrijski kancelar Christian Kern je stavio do znanja da "Erdoganov raskid s evropskim osnovnim vrijednostima demokratije i pravne države nije podržala polovina Turske" i čelnici dvije najmoćnije grupe stranaka u EU, demokršćana i socijalista, su ponovo zatražili da EU prekine sve pregovore i odnose koji vode članstvu Turske u EU.

Ipak, neke političke snage, poput grupe evropskih konzervativaca i reformista, smatraju da se, bez obzira na to kako u Evropi gledali na Erdoganovu sada potpuno autokratsku vlast, mora da se nastavi "strategijska saradnja… jer je Turska članica NATO i ključni partner u hvatanju u koštac sa zajedničkim izazovima poput terorističke prijetnje, stabilnosti na Bliskom istoku i migrantske krize".

Poziv ključnih njemačkih zvaničnika Erdoganu za dijalog s polovinom Turske koja je odbacila njegov ideološki, vrednosni i vjersko-politički stav prema Evropi potvrđuje da će se EU ponovo, jer smatra da je to u njenom interesu, opredijeliti za pragmatizam i stabilnost.

Jer, kako u komentaru navodi grčki dnevnik Katimerini, evropski i američki zvanični krugovi su priželjkivali jasnu Erdoganovu pobjedu, svakako ne zato što on time gazi zapadne demokratske vrijednosti, "već zato što strahuju od destabilizacije Turske u idućim godinama", a to znači i pogoršanje ionako rovitog bezbjednosnog okruženja za Evropu.

Erdogan je krajnje tijesnim i od opozicije oštro osporavanim rezultatom na referendumu dobio svu vlast, a pobjeda je daleko od njegovog očekivanja iako je prethodila žestoka medijska i politička kampanja protiv opozicije nakon na Zapadu ocijenjenog "sumnjivog pokušaja puča" i hapšenja preko 100 hiljada sudija, vojnika, policajaca, novinara i otpuštanja iz državnih službi 120 hiljada politički "nepodobnih" lica.

Političke snage i vlasti u EU veoma brinu i vidljivi dokazi da Erdoganova odbojnost prema Evropi i evropskim vrijednostima proizilazi iz jasnog već sprovođenog plana postepene islamizacije Turske, potiskivanja Ataturkove laičke države, čemu se protive upravo građanski slojevi u velikim gradovima i dobar dio ekonomske elite koja želi da sačuva zonu slobodne trgovine s EU i dosad velike evropske investicije u tursku privredu. Sad analitičari u Zapadnoj Evropi podsjećaju da je Erdogan dok je još bio gradonačelnik Istanbula i grabio put ka vrhu vlasti, zamalo politički stradao jer je kao svoje "vjeruju" istakao stih jednog islamskog, nacionalisticckog turskog pjesnika da su "minareti naši bajoneti, džamije naše kasarne, a vjernici naši vojnici".

Tako je navedeno i upozorenje Sinana Ulgena, direktora turskog studijskog instituta Edam, da Erdogan sprovodi svoj projekat stvaranja "muslimanske, sunitske, otomanske Turske koja okreće leđa zapadnoj civilizaciji". A demokratija, objašnjava turski predsjednik, nije cilj sama po sebi, već "samo voz koji se može napustiti kad se postigne željeni cilj".

Nova, skoro neograničena ustavna ovlaštenja Erdoganu daju mogućnost da, nakon 16 godina vlasti u Turskoj, sada nastavi da vlada praktično do 2034. godine, jer će potpuno kontrolisati vladu, parlament i pravosuđe.

Safet Sušić, zvanično proglašeni najbolji fudbaler Bosne i Hercegovine prošlog vijeka i do sada najuspješniji selektor nacionalnog tima svoje zemlje sa kojim je izborio nastup na Mundijalu u Brazilu, proteklih mjeseci radi odličan posao i u Super ligi Turske.

Krajem januara ove godine preuzeo je Alanyaspor sa kojim je dobio zadatak izboriti opstanak u društvu najboljih. Fantastičnom serijom sedam kola prije kraja šampionata Sušić je gotovo pa obavio posao jer je Alanyaspor 12. na tabeli sa 34 boda, 11 više od zone ispadanja.

”Cilj je bio opstanak. Međutim, malo su nam sada porasli apetiti. Voljeli bi ostati u sredini tabele i na kraju sezone. Ipak, ove sezone je najvažnije ostati u Super ligi, a poslije ćemo vidjeti”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sušić.

Na pitanje da li će i poslije ljeta ostati trener Alanyaspora, odgovorio je:

”Imam ugovor na godinu i po dana, koji bi se prekinuo u slučaju da ispadnemo iz lige. Imam i klauzulu u ugovoru prema kojoj bi mogao biti slobodan u junu i ako ostanemo u ligi, ali ne vjerujem da ću igdje ići. Ovo je dobar klub, ekipa solidna, lijep grad”.

Šetnje sa mega popularnim Baljićem, Višća je klasa

Sušićev asistent u stručnom štabu Alanyaspora je Elvir Baljić, nekadašnji proslavljeni reprezentativac BiH, kao i pomoćnik popularnog Papeta iz vremena dok je bio selektor ”zmajeva”.

”Bio je super fudbaler, sada je sjajan trener. Baljić je momak sa kojim sam pet godina radio u reprezentaciji BiH, u dva kluba bio sam mu i trener. On je izuzetno cijenjen ovdje u Turskoj. Kada šetamo gradom uglavnom njega ljudi zaustavljaju, pozdravljaju ga, žele se slikati”, istakao je Sušić.

Smatra da su Baljić i Elvir Bolić, bh. igrači koji su nekada harali stadionima i u Turskoj, dobili nasljednike iz svoje zemlje i u Super ligi.

”Edin Višća je svjetska klasa. Briljantan je u dresu Istanbul Basaksehira i čudi me da već nije u nekoj velikoj turskoj ili evropskoj ekipi. To će se desiti u narednom periodu. U Konyasporu imamo trojicu dragulja, Rijada Bajića, Amira Hadžiahmetovića i Denija Miloševića. Pogotovo Bajić je dobar ove sezone. Jedan je od vodećih strijelaca Super lige. Oni su naš veliki potencijal i za njih bi se uskoro mogli otimati najveći turski klubovi. Potencijal su i za 'A' reprezentaciju BiH”, kazao je Sušić.

Smatra da je trka za prvaka Turske skoro pa riješena. Besiktas ima šest bodova više od Višćinog Basaksehira.

”Besiktas će biti šampion. Najjači su! Uz to imaju i armiju navijača za razliku od Basaksehira. Fenerbahce i Galatasaray će završiti na trećem i četvrtom mjestu. Na moje iznenađenje i ne igraju nešto posebno ove godine”, smatra Sušić.

Bivši selektor svim srcem je uz reprezentaciju BiH. Planira i doći u Zenicu kako bi bodrio izabranike selektora Mehmeda Baždarevića 9. juna protiv Grčke, u jednoj od odlučujućih utakmica u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ”Rusija 2018”.

”Imam u ekipi grčkog reprezentativca Georgiosa Tzavellasa. On nam je dao gol u Atini u zadnjim sekundama utakmice i završilo je nažalost 1:1, iako smo ih nadigrali i trebali pobijediti. Srećom neće igrati zbog suspenzije u Zenici i to je dobro za nas. Oštar je, kvalitetan igrač, može biti štoper, bek”, pričao je Sušić, dodavši:

”Od utakmice sa Grcima mnogo nam zavisi. Ukoliko ih pobijedimo Bosna i Hercegovina može biti i prva u grupi ”H” i direktno se plasirati na SP u Rusiju. Belgijanci su favorit broj jedan, ali vjerujem da, ukoliko savladaju Grke, naši reprezentativci mogu se uključiti u bitku za prvu poziciju. Ako bi izgubili od Grka bili bi u problemima. No, o takvom ishodu ne želim ni razmišljati i nadam se da se neće ni desiti”.

Još žali zbog poništenog gola u Brazilu

Kaže, i danas često se sjeti trenutaka iz Brazila u ljeto 2014. godine kada je BiH vodio sa klupe prilikom jedinog nastupa fudbalske ”A” reprezentacije ove balkanske zemlje na nekom od velikih takmičenja.

”Nije mi ništa loše ostalo u sjećanju iz Brazila, osim čistog gola koji nam je poništio sudija u meču sa Nigerijom i zbog kojeg vjerovatno nismo prošli u narednu fazu takmičenja. Ofsajda nije bilo! I danas kažem, i to se jasno vidjelo. Ostalo je sve bilo uredu. Protiv Argentine časno smo izgubili na Maracani 1:2, protiv Irana odigrali korektno i pobijedili 3:1. Jedino poraz od Nigerije (0:1, op.a.) izbacio nas je iz ritma. Ipak, treba biti svjestan da je Nigerija za razliku od nas stalni učesnik svjetskih prvenstva i da su bili favoriti. Nekada mi kao narod u Bosni imamo običaj da precijenimo svoje mogućnosti, a podcijenimo protivnika”, mišljenje je Sušića.

Protekle subote putem interneta pratio je i vječiti bh. derbi u kojem su Željezničar i njegov bivši klub Sarajevo remizirali bez golova u četvrtom kolu Lige za prvaka BiH.

”Željo i Zrinjski sada su u prednosti nad Sarajevom u trci za titulu prvaka BiH, iako bih volio da šampion bude Sarajevo. U svakom slučaju bodom u derbiju mogu biti više zadovoljni u Željezničaru”, poručio je Sušić.

Nezadovoljan sistemom takmičenja na SP

Sušić podržava odluku Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA) da od Svjetskog prvenstva 2022. godine broj učenika Mundijala poveća na 48 reprezentacija.

”To je dobro, mada mi se ne sviđa sistem takmičenja, tj. grupe sa po tri ekipe. Igraš kvalifikacije, mučiš se i dođeš na SP, izgubiš jednu utakmicu i odmah faktički možeš doći u situaciju da ideš kući. Trebali su naći model da u grupama ostanu po četiri ekipe”, konstatovao je Sušić.

Messi daleko lošiji nego ranije

Teško mu je pao poraz PSG-a, kluba čiji je jedan od najboljih fudbalera ikada, u osmini finala Lige prvaka od Barcelone – 1:6. Decidan je da Parižani na Camp Nou nisu smjeli prokockati pobjedu u prvom meču od 4:0, te ispasti.

”Volio bih da Barcelona ove godine ne osvoji Ligu prvaka. Nije to zbog Pariza, nego nedopustivo je da jedna ekipa bude pobjednik tako velikog takmičenja a dozvoli sebi poraze od 0:4, pa sada u četvrtfinalu 0:3 u Torinu od Juventusa. Nije to ista Barcelona kao proteklih godina. I Messi je daleko slabiji, lošiji nego prije dvije godine. Poslije pobjede u Minhenu nad Bayernom Real ponovo vidim na tronu Evrope”, rekao je Sušić za Anadolu Agency.

Muškarac (43) i žena (39), inače bračni par iz Srbije i roditelji petero dece, ubijeni su iz vatrenog oružja pronađeni mrtvi u Mercedesu, u Middelburgu u Holandiji!

Ubijeni bračni par Čikarić (kako otkrivaju dosadašnja saznanja) pronašao je u grmlju, u četvrtak oko 9.30 sati, slučajni prolaznik.

Kako prenose holandski mediji, tijela supružnika su se nalazila u automobilu, dok su o retrovizor njihovog Mercedesa bile okačene bokserske rukavice. Nedaleko od automobila pronađena je i puška.

Uviđaj na mjestu zločina trajao je cijelog dana i završen je u petak oko 2.30 sati poslije ponoći, a tijela supružnika odnijeta su tek oko 22.30 sati.

Na noge se digla cijela policija, a mjesto zločina je u potrazi za bilo kakvim tragovima snimano i helikopterom.

Iako policija još nije objavila sve detalje istrage, za sada je utvrđeno da su se muž i žena sastali u srijedu uvečer, kada su se uputili u šumu, a za sada se ne isključuje mogućnost da je par ubijen i opljačkan.

Kako se ispostavilo, njihova tijela pronađena su na oko devet kilometara od njihovog doma u holandskom gradiću. Policija je obavijestila socijalne radnike o mogućoj adresi bračnog para, koji su u njihovoj kući pronašli njihovo petero dece, stare tri, 13, 18, 22 i 23 godine, i koje su smijestili u centar za socijalni rad.

Kako prenose tamošnji mediji, bračni par je poznat po tome što je policija zbog svađa morala često da intervenira, dok je muškarac dva puta bio na odsluženju zatvorske kazne.

U vozilu Hitne pomoći sam se vozio tri puta u životu. Prvi put kada sam još kao dvadesetogodišnjak doživio pomicanje kamena u bubregu, za kojeg nisam ni znao da ga imam. Srećom, sve se završilo samo sa injekcijom za ublažavanje bolova. Drugi put, kada je mlađoj kćerki puklo slijepo crijevo i kada je iz hitne pomoći prebačena u bolnicu na operaciju. Tada su u pitanju bile minute. Treći put kada je supruga imala moždani udar i kada je prebačena direktno u bolnicu. O njenom životu su u tim trenucima odlučivale bukvalno sekunde. I svaki put sam mogao samo da izrazim veliku zahvalnost osoblju hitne pomoći i vozaču vozila koji je u tim trenucima brzom i spretnom vožnjom spašavao nečiji život.

A onda pročitam da jedan poslanik predlaže da se konačno ukine zakon po kojem legitimno izabrani predstavnici bh. naroda i profesionalni sakupljači privilegija imaju još jednu prednost u odnosu na sav ostali narod – prednost kada se voze u policijskoj pratnji i nad vozilima hitne pomoći i vatrogascima.

Pa ljudi, da li je to moguće uopšte? Malo su vam nenormalne plate, službeni telefoni, sekretarice i savjetnici, naknade za komisije i odvojeni život, službeni automobili i vozači, vozila sa grijanim sjedištima i dvozonske klime, aluminijske felge i kožna sjedišta, pa još se stavljate i ispred onih koji spašavaju tuđe živote.

Kazne za vozače Hitne pomoći

U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, u članu 126. piše sljedeće: Na vozila službe hitne pomoći, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Granične policije BiH, kad posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, ne primjenjuju se odredbe o ograničenju brzine, zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila i zabrani presijecanja kolone pješaka. Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila osim u odnosu na vozila pod pratnjom.

A u članu 125. kaže se i ovo: Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine, zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila i zabrani presijecanja kolone pješaka, pod uvjetom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

Dakle, uvaženi delegati ne bi smjeli po zakonu (ako sam ga dobro protumačio, a jesam, jer pročitao sam ove članove zakona bar 50 puta), ulijetati vozilima na raskrsnice i remetiti saobraćaj tamo gdje je svjetlosna signalizacija ili policajac na raskrsnici.

A da li je zaista tako u praksi? Koliko puta sam se samo lično uvjerio, najčešće na raskrsnici na Marindvoru, kako ulijeću u kolone vozila u pokretu, bez obzira na boju svjetla na semaforu. Rotacija i grlat nosač megafona su sasvim dovoljni da im daju prvenstvo prolaza na svakom mjestu i u svakoj situaciji.

Prema tom istom članu 126. vozila pod policijskom pratnjom imaju pravo preticati kolonu i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine, zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila, te o zabrani presijecanja kolone pješaka, pod uvjetom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

Ali, nigdje nije propisano do koje mjere pratnja legitimno izabranog poglavara može ugrožavati učesnike u saobraćaju.

To je ostavljeno na slobodnu procjenu vozača ili uvažene osobe u vozilu.

Napravite sebi glavni grad

Mnoge zemlje su tokom historije mijenjale lokaciju glavnih gradova i administrativnih središta i smještali ih u manje frekventne i lakše dostupne gradove, a neke su čak pravile potpuno nova upravna središta. Tako glavni grad Kanade nije Monteal ili Toronto, nego Otawa, glavni grad SAD-a nije najmnogoljudniji New York nego Washington, glavni grad Australije nisu ni najveći Melbourne i Sydney, nego Kanberra, glavni grad Turske nije ubjedIjivo najveći turski grad Istanbul nego Ankara, Brazila nije Rio de Janeiro, nego Brazilija. Novi glavni gradovi su čak pravljeni i u nekoj nedođiji, samo da bi se rasteretili najveći i prenapučeni gradovi.

Pa, gospodo u BiH – bujrum, napravite sebi grad negdje na nekoj poljani pa se vozajte do mile volje i blokirajte saobraćaj. Samo kod nas ste zauzeli monumentalne zgrade u centru grada i svako malo moramo pognuti glavu i skloniti se da neko „važan“ prođe. Ili doživjeti da se nervozni pratilac istrese na nas putem megafona.

I dok u drugim zemljama pravo na vozila pod pratnjom i policijskom zaštitom ima tek nekoliko važnih ljudi, među kojima su uglavnom predsjednik i premijer države, u BiH čak 31 osoba koristi ili ima pravo na korištenje policijske zaštite i vozila pod pratnjom, po čemu je svjetski rekorder.

Manje države sa više glava kojima treba policijska pratnja na svijetu nema. A da ne govorim o tome da nigdje na svijetu nemaju prednost nad vozilima hitne pomoći i vatrogascima. I ne mogu nikako da ne pomislim šta bi se dogodilo da se u mojoj drugoj ili trećoj vožnji u vozilu hitna pomoći, vozač morao zaustaviti vozilo da bi propustio vozila sa policijskom pratnjom u kojem se napaćeni političar vraća kući sa poslovnog ručka.

Jer izgleda da je njihova misija na ovom svijetu puno važnija od života ljudi koji su ih izabrali i postavili na te funkcije.

Ma, svaka vam čast.

Ostalo je samo još da nas išamarate na ulici ako pogledamo u pravcu vašeg zatamnjenog vozila – koje smo mi platili.

Na referendumu o ustavnim promjenama u Turskoj - prema preliminarnim rezultatima, izašlo je više od 86 posto građana.

Na osnovu prebrojanih 98 posto glasova, 51,3 posto građana glasalo je za ustavne promjene, a 48,7 posto protiv, podaci su državne agencija Anadolija.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan čestitao je pobjedu na referendumu u Turskoj čelnicima političkih partija koje su bile protagonisti prijedloga ustavne reforme u toj zemlji.

Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata koji pokazuju da je većina birača u Turskoj danas podržala ustavne reforme, Erdogan je telefonom razgovarao sa predsjednikom vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Binalijem Yildirimim, predsjednikom opozicione Partije nacionalnog pokreta (MHP) Devletom Bahcelijem i predsjednicima manjih partija koje su sudjelovale u kampanji za podršku reformi.

On je tom prilikom zahvalio svim učesnicima kampanje i svim biračima koji su danas izašli na referendum, te poželio da rezultat referenduma bude od koristi za tursku državu i narod.

Na referendumu o ustavnim promjena u Turskoj zabilježena je izlaznost od 86 posto od ukupnog broja registriranih birača.

Peter Altmeier, šef kabineta njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je da je tijesan rezultat na referendumu u Turskoj pokazao da postoji "živa politička debata" unutar te zemlje.

"Mislim da je ono što večeras možemo da kažemo to da je rezultat bio neizvjesniji nego što su neki ljudi strahovali", rekao je Altmeier za ARD televiziju.

Dodao je da je previše rano da se kaže više, jer brojanje glasova još nije završeno, prenosi AP.

Kazao je da posmatrači izbora tek treba da daju svoje mišljenje o referendumu.

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel ocijenio je ranije da će rezultat referenduma o ustavnim promjenama u Turskoj biti "tijesan" i pozvao građane te zemlje da ostanu mirni, bez obzira na ishod glasanja.

Gabriel je dodao da je "dobro" što je završen referendum na kojem su se građani izjašnjavali o ustavnim promjenama, kojima bi se proširila ovlaštenja predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

"Izgleda da će biti tijesan rezultat, kao što je očekivano", naveo je u saopćenju Gabriel i pozvao na smirenost kakvi god da budu rezultati referenduma.

Kazao da je "dobro što je izborna kampanja, koja je vođena žestoko, i ovdje u Njemačkoj, sada gotova".

Širom Turske večeras su zatvorena biračka mjesta na kojima su se birači izjašnjavali o prijedlogu ustavne reforme koji je ranije prošao parlamentarnu proceduru, a koji predviđa uvođenje predsjedničkog sistema upravljanja u toj zemlji.

Prema podacima Centralne izborne komisije, najveća podrška ustavnim promjenama zabilježena je u gradu Bayburtu gdje na referendumu 81,7 posto građana bilo "za". Zatim slijede gradovi Rize sa 75,5 posto, Aksaray 75,5 posto, Gumushane 75,1 posto, te Erzurum 74,5 posto glasova "za", prenosi agencija Anadolija.

Kada su u pitanju građani Turske koji nisu za prelazak s parlamentarnog na predsjednički sistem u njihovoj zemlji, istakli su se građani Tuncelija kojih je 80 posto kazalo "ne", a slijedi Kirklareli sa 71,3, Sirnak 70,7, Edirne 70,3, te Hakkari sa 69 posto glasova "protiv".

U prijestolnici Ankari 50,2 posto građana je glasalo "protiv", a 49,8 posto "za" ustavne promjene. U Istanbulu je također prevagnuo broj "protivnika" ustavnih promjena kojih je bilo 51 posto, dok je 49 posto bilo "za" predsjednički sistem.

Pravo glasa u imalo je 55.319.222 birača koja će svoju građansku dužnost moći obaviti u 167.140 birališta.

Birališta su u većem dijelu zemlje otvorena u osam sati po mjesnom vremenu (u 7 po srednjoevropskom), a zatvorena su u 17 sati (16 SEV).

U istočnom dijelu Turske birališta su otvorena u sedam sati po lokalnom vremenu (06:00 CET). Ova biračka mjesta zatvorena su u 16 sati po lokalnom vremenu (15:00 CET).

Tri osobe su poginule u pucnjavi koja je izbila ispred biračkog mjesta u jugoistočnoj provinciji Diyarbakir tokom referenduma, javio je Al Jazeerin reporter Adnan Rondić.

Turska agencija Anadolija izvještava da je svađa između dvije porodice završila smrtnim ishodom u školskom dvorištu škole u selu na jugoistoku Turske.

Za sada se ne zna šta je bio uzrok svađe, izvještava Anadolija, dok agencija Dogan javlja da je uzrok "neslaganje u političkim stavovima".

Ministar unutrašnjih poslova Republike Turske Suleyman Soylu kazao je kako je glasanje o setu ustavnih promjena u toj zemlji počelo u miru, tišini i u sigurnosti, javlja agencija Anadolija.

Šta treba znati o turskom referendumu

Dodao je da su u pojedinim područjima, na istoku i jugoistoku, glasački listići prebačeni helikopterom.

"Narod i država su osigurali da u svim dijelovima Turske glasanje protekne u okvirima demokratije, mira i uzajamnog povjerenja", rekao je Soylu.

Glasanje stranačkih lidera

Predsjednik opozicione ljevičarske Republikanske narodne partije (CHP) Kemal Kilicdaroglu izjavio je kako se danas glasa o sudbini Turske. Kilicdaroglu je građansku dužnost sa suprugom i sinom obavio u Ankari.

Lider opozicione Partije nacionalnog pokreta (MHP) Devlet Bahceli izjavio je kako je današnje glasanje prekretnica u životu turskog naroda.

Njegova partija je podržala prijedlog ustavnih reformi koji je pripremila vladajuća turska Stranka pravde i razvoja (AK Parti).

"Ovo je značajna prekretnica u životu našeg naroda. Politika u Turskoj će ići ka novom restrukturiranju", rekao je Bahceli koji je podsjetio kako je s tog aspekta važno da narod uz veliku izlaznost pokaže svoj izbor što je nužnost za kulturu demokratije.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako današnje izjašnjavanje građana o setu ustavnih promjena u Turskoj nije obično glasanje.

"U historiji Republike imali smo mnoga glasanja o parlamentarnom sistemu. Imali smo i izjašnjavanja građana, ali ovo izjašnjavanje je izbor promjene, novog administrativnog sistema u Turskoj", izjavio je Erdogan.

Dodao je kako vjeruje da će narod odlučiti da otvori put brzom razvoju.

U naselju Kayranokcular, u provinciji Manisa, glasanje o setu ustavnih promjena završeno je za 12 minuta.

U naselju živi 18 ljudi, a 12 njih ima pravo glasa.

Glasači su u osam sati po lokalnom vremenu (u 07.00 CET) došli obaviti građansku dužnost, a biralište je bilo otvoreno 12 minuta. Stanovnici su se, nakon glasanja, vratili svojim svakodnevnim obavezama.

Prema riječima predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ustavne promjene su potrebne kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti.

Interaktivno: Koliko će referendum promijeniti Tursku

Javno dostupne ankete pokazuju da se radi o utrci koja je oštro podijelila zemlju.

Po istraživanju agencije Gezici objavljenom u četvrtak pristalica ustavnih promjena ima 51,3 posto, a protivnika 48,7 posto. U anketi iste agencije prije sedam dana za ustavne promjene bilo je 53,3 posto ispitanika.

Druga dva istraživanja objavljena u srijedu isto daju prednost taboru "Da" s 51 do 52 posto.

Novi ustav

Erdogan je prije tri godine preuzeo dužnost predsjednika, čije su ovlasti po postojećem ustavu uglavnom ceremonijalne, nakon što je više od desetljeća bio premijer.

Kritičari ga često optužuju da zemljom upravlja autoritarno, posebice nakon hapšenja i otpuštanja desetaka hiljada sudaca, policajaca, vojnih časnika i novinara od neuspjelog pokušaja puča u julu 2016. godine.

Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje opozicione stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristrasnost.

Uvela bi se i funkcija potpredsjednika države, a ukinuo ured premijera.

Reformama je također predviđeno da se predsjednički i parlamentarni izbori održe zajedno 2019. te da predsjednik ima pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerovatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.

Izborni proces

Glasački listić iznimno je jednostavan. Na lijevoj strani je riječ "Evet" (da) na bijeloj podlozi, a na desnoj "Hayir" (ne) na smeđoj. Pitanja na listiću nema jer turske vlasti smatraju da svi znaju o čemu se odlučuje.

Izborni proces nadgleda mnoštvo domaćih, ali vrlo malo stranih promatrača. OSCE je u Tursku poslao samo 35 svojih djelatnika.

Brojanje glasova počinje odmah po zatvaranju birališta, ali izborna komisija odlučuje o tome kada mediji mogu početi izvještavati o rezultatima. Obično se to dogodi tokom večeri.

Izlaznih anketa neće biti, javljaju agencije.

Mediji: Erdogan želi biti Ataturk nakon Ataturka

Erdogan je prvi turski predsjednik koji je započeo mirovne pregovore sa zabranjenom Kurdskom radničkom partijom (PKK), što je rezultiralo obustavom vatre.

Pobjeda bi značila da nije isključena opcija da će Erdogan ponovo otvoriti dijalog sa Kurdima.

Deutsche Welle u analizi uoči referenduma navodi da Erdogan želi da postane "Ataturk poslije Ataturka" uvođenjem predsjedničkog sistema i da istovremeno poništi sekularnu tradiciju osnivača turske države.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH