Izdvojeno

Izdvojeno (4246)

Policijski službenici Uprave policije MUP TK-a (SKP MUP TK – Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga) postupajući po naredbi Općinskog suda Kalesija su izvršili pretres kuće, pomoćnih objekata, zemljišta i pmv. koje koristi Z.B. rođen 1995. godine iz Kalesije.

Prilikom pretresa pronađeni su i oduzeti sljedeći predmeti: jedna puška, dva pištolja, okvir za pušku, 17 kom municije cal 7,62 mm, veća količina biljne i praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu, pvc. folija u kojoj se nalazile sjemenke koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu, 122 tableta koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu, drobilica, digitalna vaga, dva mobilna telefona i novac.

Z.B. je lišen slobode i priveden u službene prostorije MUP-a TK-a radi kriminalističke obrade, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija” iz čl. 371 stav 1. KZ FBiH i „Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 238 st 1 KZ FBiH, saopšteno je iz MUP-a TK.

Više od polovine ruskog stanovništva živi u siromaštvu, pokazala je nova studija istraživačkog instituta koji je povezan sa Kremljom, piše Radio Slobodna Evropa.

Prema izveštaju Ruske predsedničke akademije nacionalne ekonomije i javne administracije od 21. novembra, 22 odsto Rusa spada u "zonu siromaštva", što znači da nisu u mogućnosti da kupe bilo šta osim osnovnih namernica koje su potrebne za izdržavanje.

Oktobarska studija stavila je skoro 36 odsto Rusa u "zonu potrošačkog rizika", sa prihodima koji im omogućavaju da kupe pristojnu hranu i odeću, ali sa malo ili nimalo raspoloživog prihoda, čineći tako kupovinu "predmeta za dužu upotrebu... izuzetno teškom. "

Za ljude u ovoj grupi, izgledi za poboljšanje njihovog finansijskog statusa u skorije vreme su slabi, dok 14 odsto pada u "zonu eventualnih promena" i može se videti rast njihovog bogatstva.

Ostalih 28 procenata stanovništva se u istraživanju definiše kao "zona udobnosti".

Ovi ljudi mogu da sebi obezbede pristojnu hranu, odeću i predmete za dužu upotrebu, i malo je verovatno da će se njihova finansijska situacija bitno pogoršati u budućnosti.

Predsednik Vladimir Putin postavio je ambiciozni cilj da upola smanji stopu siromaštva u Rusiji do 2024. godine, poslednjoj godini mandata koji je započeo u maju 2018. godine.

Putin je predsedavao tokom snažnog ekonomskog rasta cene nafte tokom njegova prva dva mandata, 2000-2008, ali se privreda sada bori i mnogi Rusi su ljuti na plan vlade da podigne starosnu granicu za penzionisanje.

Kriterijumi koji se koriste za izveštaj akademije, koja je osnovana predsedničkim dekretom 2010. godine, izgleda da se razlikuju od onih koje koristi vlada za određivanje stope siromaštva.

Prema podacima Svetske banke i Državnog zavoda za statistiku Rusije, stopa siromaštva u 2017. godini iznosila je 13,2 odsto.

Ta brojka je zasnovana na podacima zavoda za statistiku koji pokazuju da je 19,3 miliona stanovnika Rusije i regiona pod kontrolom Rusije u Krimskoj regiji ispod nivoa prosečnog izdržavanja od 9,786 rubalja (148 dolara po današnjem deviznom kursu).

Za bjeguncem Adnanom Šerakom policija i dalje traga. Raspisana je centralna potraga u koju su uključene sve policijske agencije u zemlji, kazao je za N1 policijski komesar Uprave policije MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, bez dodatnih detalja za medije.

Šerak se, nakon što mu je Kantonalni sud u Sarajevu odobrio prekid izdržavanja kazne zatvora na koju je osuđen zbog pokušaja ubistva, nije vratio sa sa dopusta. Kaznu je služio u zatvoru u Zenici. Ovo je samo jedan u nizu sličnih primjera u Bosni i Hercegovini. Praksa se ponavlja, a kakav je odgovor sistema?

Prošlo je mjesec dana otkako se – 22. oktobra – osuđenik Adnan Šerak sa dopusta trebao vratiti na izdržavanje kazne zatvora u Zenici. Policija za njim i dalje traga unutar granica Bosne i Hercegovine. Šerakov primjer posljednji je u nizu slučajeva koji je uzdrmao javnost i ‘otvorio’ nova/stara pitanja – kako je moguće da osuđenici za teška krivična djela koriste ‘privilegovane’ pogodnosti ili bježe iz strogo čuvanih zatvora. Samo ozbiljna analiza može dati odgovor – jesu li greške sistemske ili su to propusti pojedinaca, smatra advokat Vlado Adamović.

“Postoje ministarstva pravde, postoje tužilaštva, postoje sudovi koji bi se ozbiljno morali pozabaviti time – da ono što postaje javni problem, a javni problem je uočavanje da pojedine osobe za koje javnost smatra da ne bi trebale biti u sisemu pogodnosti to koriste – ipak dođu u tu poziciju, onda treba utvrditi gdje je zapravo, kako u narodu kažu – gdje je zapelo”, kaže Adamović.

U jednom drugom slučaju – bijegu Amela Sejfovića iz zatvora u Sarajevu tadašnji predsjednik kantonalnog sarajevskog suda, sada sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, govorio je o nefunkcionisanju sistema. U tom slučaju – ne sudskog, već zatvorskog. Za bjeguncem Sejfovićem intenzivno se tragalo osam dana. Pronađen je u mjestu Buci kod Visokog.

“S tim što je zaista bijeg pritvorenika Amela Sejfovića pokazao mnoge nedostatke u funkcionisanju samog sistema unutar KPZ Sarajevo. Mislim da je to već u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde koje je dužno da vrši inspekcijsku kontrolu i utvrdi sve propuste. (Odgovornost?) Sama činjenica da je on pobjegao i na spektakularan način napustio pritvor upotrebljavajući vatreno oružje, dovodeći u životno pitanje veći broj lica, svakako da mora postojati”, ističe Jasmin Jahjaefendić, bivši predsjednik Kantonalnog Suda u Sarajevu (12.9.2017.)

A šta sve sistem omogućava? Odlaganje izdržavanja kazni zatvora zbog prebukiranosti, te uz pomoć raznih molbi sa spiskom raznovrsnih razloga – porodičnih, zdravstvenih, i drugih.

“Vrlo često sudovi to ne provjeravaju, ako i provjeravaju traže se vještačenja, ali vještaci ne rade pregled vas nego tih dokumenata i kažu – da, rekao je doktor da vi morate malo odmoriti i dobijete odlaganje zatvorske kazne ili morate da riješite materijalnu situaciju kući i niz drugih mogućnosti. Kada to iscrpite imate mogućnost da se dogovorite sa djelatnicima u odjeljenju zatvorske kazne da na neki način, kada vi dođete na izvršenje, ne bude mjesta u zatvoru pa se vratite i dobijete tako još nekoliko mjeseci. Imate mogućnost da dok idete u zatvor pobjegnete kao što ste imali slučaj u Foči”, podsjeća Renata Radić-Dragić, Centar za istraživačko novinarstvo.

Iz zatvora u Foči 2007. bježi osuđenik za ratne zločine Radovan Stanković – i to – tokom odvođenja na stomatološki pregled. Najtraženiji bjegunac – osuđenik skrivao se više od četiri godine. Uhapšen je 2012. i vraćen u fočanski zatvor na odsluženje kazne od 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima. Javnost je ‘uzburkao’ još jedan bijeg osuđenika za ratne zločine. Dominik Ilijašević zvani Como osuđen na 15. godina zatvora zbog ratnih zločina nad civilima na području opšina Vareš i Kiseljak nije se predviđeni dan – septembra 2013. vratio sa dopusta od 25 dana u Kazneno-popravni zavod u Mostaru. A u prošlosti je bilo i pobuna – poput onih u zatvorskom odjelu u Ustikolini 2009. kada je nakon oružane pobune pobjeglo devet zatvorenika.

Pripadnici specijalne kosovske policije ROSU ušli su rano jutros na sjever Kosova, prenose mediji. Uhapšene četiri osobe - tri u vezi sa slučajem ubistva Olivera Ivanovića i još jedna zbog suprotstavljanja policijskim službenicima.

Kako za N1 kaže novinarka portala KoSSev Milica Andrić, među uhapšenima je policajac koji je suspendovan zbog prikrivanja dokaza u vezi sa ubistvom Olivera Ivanovića.

Portparol policije Daut Hodža potvrdio je za KoSSev da su tri osobe uhapšene u vezi s istragama predmeta Ivanović i četvrta koja se suprotstavila policijskim službenicima.

Predsjednik Srpske liste Igor Simić ocijenio je da su hapšenja pod sumnjom za ubistvo Ivanovića "brutalna laž jer pokušavaju da zamaskiraju zatrašivanje građana".

"Svi su uhapšeni po istom scenariju, uz upotrebu sile, pretnje i zastrašivanje", rekao je Simić.

Gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Goran Rakić izjavio je za RTS da je riječ o još jednom pritisku na Srbe i da bi bilo sukoba da se ROSU nije povukla.

Tokom akcije u Sjevernoj Mitrovici upalile su se sirene za opasnost, a ljudi su izašli na ulice.

Kosovske vlasti dodatno su pojačale trgovinski rat sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. U Beogradu povećanje taksi na 100 odsto vide kao autodestruktivan potez, ali i opasnost po bezbjednost čitavog regiona.

Mjere vlasti u Prištini uslijedile su samo dan nakon neuspjeha Kosova da dobije članstvo u Interpolu i smatraju su nekom vrstom odmazde za taj diplomatski poraz, piše Deutsche Welle.

Beograd je čini se ovog puta dodatno zabrinut zbog nedostatka oštrijeg pritiska Vašingtona i Brisela na vlasti u Prištini, jer ne samo da se ništa nije učinilo da se ukinu nedavno uvedene takse od 10 odsto, već su one sada još i povećane na čitavih 100 odsto. Takođe je zanimljivo primjetiti da se takav potez kosovskih vlasti vidi isključivo kao politički korak koji nema nikakve veze sa ekonomijom.

Primjećuje se ipak da Srbija na Kosovo izvozi robu u vrijednosti od 440 miliona evra, a Kosovo u Srbiju 21 milion evra. Ali taj disbalans u međusobnoj trgovini traje već godinama i Priština povećanjem taksi ništa ne može riješiti preko noći, a imaće posljedice na cijene i standard svih građana Kosova. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o carinama koje su presedan u istoriji ekonomije i da su one kršenje svake ekonomske logike.

Bez recipročnih mjera
Srpske vlasti su, osim susreta sa ambasadorima Rusije i Kine, kao i ambasadorima zemalja Kvinte i predstavnika Evropske unije, održale i hitnu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Ključna poruka je, čini se, da Srbija neće uvoditi nikakve recipročne mjere, ali i da je veoma zabrinuta kako će se sve to odraziti na položaj Srba na Kosovu i bezbjednost regiona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, nakon sjednice tog Savjeta, istakao da je ovo „praktično blokiranje trgovine između Srbije i Kosova", i da „Priština želi protjerivanje Srba i kapitulaciju Beograda". Aleksandar Vučić je uputio i molbu kosovskim Albancima, pozivajući ih da povuku ovu odluku, jer je svima potreban mir.

Srpski državni vrh je na neki način odbacio spekulacije da je potez Prištine uslijedio kao odmazda zbog diplomatskog poraza Kosova u Interpolu, ali svejedno, teško je ignorisati tajming te odluke dan nakon događanja u Dubaiju.

Direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi primjećuje da, dok je Srbija slavila diplomatski poraz Kosova, na Kosovu je bila potpuno suprotna situacija: „Vlasti na Kosovu, koje su očigledno vrlo populističke, željele su da skrenu pažnju sa onoga što se vidi kao debakl njihovog Ministarstva spoljnih poslova povodom članstva u Interpolu. I onda su očito imale ideju da pokažu građanima kako one jednostavno to mogu da vrate Srbiji tako što će povećati takse za 100 odsto", ocjenjuje Beširi.

Prva reakcija EU
Zvanični Beograd smatra da je to velika provokacija Prištine i da je sada red na Evropskoj uniji da dokaže svoj kredibilitet. Početna reakcija EU već je uslijedila, jer je visoka predstavnica EU Federika Mogerini od Prištine zatražila da odmah ukine tu odluku.

Međutim, skepsa Beograda je ostala, i u tom smislu se ističe da najverovatnije neće biti nikakvog uspjeha u pritisku na Prištinu dok aktivniji pritisak ne stigne od SAD.

Američka ambasada u Beogradu je izrazila zabrinutost zbog te mjere i navela da to ugrožava izglede za dugoročnu stabilnost regiona. Apeli EU nakon uvođenja carina od 10 odsto nisu urodili plodom i sada je EU zaista na velikom ispitu.

Na nemoć EU, koja u većini slučajeva poziva na uzdržanost obje strane, upozorio je i ministar trgovine Rasim Ljajić koji kaže „kako EU ne vrši pritisak na koga mora, nego na koga može".

Naim Leo Beširi napominje da ovim mjerama Priština krši najmanje dva međunarodna ugovora. „Pored ugovora o CEFTA-i, krše i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Istovremeno na taj način automatski ugrožavaju dijalog Beograda i Prištine, a tom nepromišljenom odlukom će dovesti i do povećanja cijena pojedinih proizvoda, što će pogoditi sve građane Kosova", kaže Beširi.

Pritisak na Zapad i Srbiju

Povećanje taksi može se tumačiti i kao pritisak na Zapad i Srbiju kako bi se pokazalo da će se takve stvari dešavati sve dok Kosovo ne ostvari neke svoje političke ciljeve. Ako se posmatraju kratkoročni ciljevi Prištine, oni se prije svega vezuju za želju albanske strane da dobije viznu liberalizaciju sa EU. A ako posmatramo nešto širu sliku, ona je povezana sa željom Prištine da što prije zaokruži svoju nezavisnost, što je projekat koji je u posljednje vrijeme zapao u ćorskokak.

Postoje i neki dramatičniji tonovi koji se čuju u Beogradu, koji najnovije poteze Prištine vide kao objavu rata i da iza svega stoji želja da se na ovaj način izvrši dodatni pritisak na kosovske Srbe. Pojedini analitičari upozoravaju da je kosovska politička scena praktično u haosu i da je njihova nemoć i frustracija na svjetskoj političkoj sceni sada pretočena u prijetnju po čitav region.

Međutim, Naim Leo Beširi je optimista i smatra da bez obzira na deklarativnu riješenost Prištine da ostane pri ovoj mjeri, takva odluka ne može dugo opstati. „Mislim da tu govorimo prije o satima i danima nego o nedjeljama i mjesecima. Ta odluka prije svega šteti Prištini, iako će naravno pogoditi i privredu Srbije. Kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU automatski znači da Kosovo ni pod razno ne može dobiti viznu liberalizaciju u nekom skorijem periodu, što građanima Kosova trenutno najviše znači. Ne postoji, dakle, nijedan razlog da bi ovo moglo da potraje", ocjenjuje direktor Instituta za evropske poslove.

Interes građana u BiH za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju je sve veći, a najzainteresovaniji su da se prekvalifikuju u medicinske radnike, zavarivače, bravare i vozače, što im otvara vrata tržišta rada na području Evropske unije, kažu u centrima za obrazovanje odraslih.

U Zavodu za obrazovanje odraslih RS kažu da je broj polaznika veći u ovoj godini za 19,75 odsto u odnosu na isti period prošle godine.”Najviše je upisano medicinskih tehničara, vozača, ekonomskih tehničara, tehničara drumskog saobraćaja, poslovno-pravnih tehničara, ugostiteljsko-kulinarskih tehničara, tehničara elektroenergetike, trgovačkih tehničara, fizioterapeutskih tehničara i farmaceutskih tehničara”, kažu u Zavodu.

Dodaju da su u ponudi sva zanimanja za koja se mogu steći zvanja i u redovnim stručnim školama.”Cijene variraju u zavisnosti od zanimanja, broja potrebnih časova za prekvalifikaciju, broja kandidata po grupama itd., a organizatori obrazovanja odraslih ih sami određuju u skladu sa svojim mogućnostima”, ističu u Zavodu.

Samir Gazibegović, direktor Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici, rekao je da su dominantna ona zanimanja koja su deficitarna na području EU.”Razlog je odlazak s ovih prostora, te se u posljednje dvije godine osjeti veliki porast broja prekvalifikacija. Radi se uglavnom o mladim ljudima koji nemaju zaposlenje ili su nezadovoljni trenutnim, pa se kroz programe prekvalifikacija i učenje stranog jezika pripremaju za odlazak s ovih prostora”, rekao je Gazibegović.

Ističe da najviše školuju medicinski kadar, jer njemačko tržište najviše to traži.”U jednom menadžmentu u Njemačkoj su nam rekli: ‘Sve ono što vi možete odškolovati, nama je to zaista potrebno'”, istakao je Gazibegović za “Nezavisne”.

Da godine ne predstavljaju granicu među kandidatima, kaže Gazibegović, pokazuje podatak da su imali polaznika koji su u četrdesetim i pedesetim godinama.”Dolaze nam i oni sa završenim fakultetima, bili su muž i žena koji su imali ovdje stalno zaposlenje, te su uradili prekvalifikaciju za medicinare, jer im je to najlakši način da dobiju vizu i u skladu s mogućnostima preostali radni vijek rade u svojoj struci, ili ostaju da rade kao medicinari”, rekao je Gazibegović.

On je pojasnio da je cijena prekvalifikacije za medicinsku struku, za one koji imaju završenu četvorogodišnju školu, poput gimnazije i ekonomske, 2.000 KM, te da Njemačka zahtijeva da to školovanje traje najmanje dvije školske godine, pa oni tako i organizuju nastavu.”Imamo ugovore s njemačkom klinikom te imamo pakete sigurnog školovanja i zaposlenja u jednoj od 120 klinika u Njemačkoj, gdje paralelno pripremamo i školovanje i kurs jezika”, kaže Gazibegović.

Jedan Prijedorčanin kaže da se zbog nezadovoljstva trenutnim poslom raspitivao o načinu prekvalifikacije za zvanje medicinskog tehničara.”Iako su cijene za prekvalifikaciju poprilično visoke, odlučio sam se na takav korak jer sadašnji posao koji radim je nedovoljno plaćen. Mnogo se radi, a plata mala, za ovoliki rad vani bio bih daleko više plaćen. Kao medicinski radnik imam mogućnost otići u inostranstvo te sebi tamo obezbijediti daleko kvalitetniji život”, kaže ovaj Prijedorčanin.

Školske klupe širom Bosne i Hercegovine ostaju prazne. Iz godine u godinu, sve je manje učenika i u osnovnim i u srednjim školama. Podaci su već postali alarmantni, pa je na primjer u Federaciji BiH, kako su preračunali sindikalci, u pet godina “nestalo” 62 škole.

Osnovni razlozi su kako pad nataliteta, tako i sve češći odlasci, mahom mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, uglavnom zbog besperspektivnosti. Osim konstatovanja tog stanja iz godine u godinu, čini se da niko ništa i ne poduzima da se situacija promjeni.

U područnim školama širom Bosne i Hercegovine posebno se osjeća drastičan pad broja učenika. Ni brčanska “Jedanaesta osnovna škola” Gornji Zovik u tome nije izuzetak. Direktor ove škole Nenad Ivanović, koji u toj školi radi već dvadeset i pet godina, kaže da su ranije upisivali od 100 do 120 novih đaka svake godine.

“Škola obuhvata šest mjesnih zajednica. Tako da za sljedeću godinu, mi uzimamo podatke o upisu broja učenika koji će pohađati predškolsko. Za 2019./ 2020. godinu, imamo ukupno tri nova učenika za šest mjesnih zajednica”, objašnjava Ivanović.

Ove godine u dvije područne i centralnu “Jedanaestu osnovnu školu” Gornji Zovik upisali su 11 prvačića. U jednoj područnoj niti jedno dijete, u drugoj dvoje i u centralnoj školi devet učenika.

“Prije dva dana nam je došao roditelj, koji vodi učenika prvog i učenika šestog razreda u Njemačku. Veliki je trend odlaska ljudi”, priča za RSE direktor Nenad Ivanović.

U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH
Posmatrajući period unazad osam godina, u Distriktu Brčko bilo je više od sedam hiljada učenika, a sada je 5.960. Bez obzira na to u Brčkom nije zatvorena niti jedna od 15 osnovnih škola.

“S tim što od tih petnaest škola imamo jednu školu koja povećava broj učenika. To je Prva osnovna škola, i u tom razdoblju gledano, od 2010. do 2018. ona je povećala broj učenika za 200. Međutim, sve druge škole su smanjile broj učenika, od 300 pa recimo do pet učenika”, objašnjava Mara Matkić, šefica Pododjeljenja za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.

U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH. Trend je veoma negativan i zabrinjavajući, kaže pomoćnik ministrice obrazovanja Federacije BiH Ismet Strujo.

“Prema biltenu Federalnog zavoda za statistiku, koji također prati u nekom petogodišnjem periodu broj osnovnih i srednjih škola, kao i broj odjeljenja itd. od 2013./2014. dakle do prošle školske godine manje je 22 škole osnovnog obrazovanja. Dakle, to su uglavnom područne škole koje su ukinute ili prisajedinjene nekim drugim školama itd. Dakle, manje je 22 škole. Što se tiče srednjih škola, provjerili smo i taj podatak, stanje je isto kao u zadnjih pet godina. Nije došlo do ukidanja srednjih škola”, objašnjava Strujo.

Prema računici sindikalista, ako se uzme u obzir da jedno odjeljenje, broji, u prosjeku, 25 učenika, a jedna škola 20 odjeljenja, dolazi se do porazne statistike da su ispražnjene 62 škole ili 1.245 odjeljenja.

U 77 područnih odjeljenja u Republici Srpskoj nije upisan nijedan učenik, a u čak 85 odjeljenja upisano je tek po jedno dijete
“Politika izbjegava da zatvara škole, jer to nije popularno, a zato imamo škole u kojima pohađa jedan ili dva učenika, koje su kao takve skupe za održavanje”, kaže predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH Selvedin Šatorović.

Šatorović je naveo i primjer.

“U Opštini Vareš postoje dvije škole, a sve skupa u cijelom Varešu imate nešto manje od 500 učenika u osnovnim školama. Dakle, to kada uzmete u obzir pravu situaciju nije ni jedna osnovna škola, a kamoli da imamo dva pravna subjekta”, objašnjava Šatorović.

Ni Republika Srpska nije imuna na ovaj problem. Početkom ove školske godine, sada već bivši ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, rekao je da u 77 područnih odjeljenja u Republici Srpskoj nije upisan nijedan učenik, a u čak 85 odjeljenja upisano je tek po jedno dijete.

“U prethodnom periodu tačnije u prošloj godini nekih petnaest škola su same sebe zatvorile, jer pet škola nije imalo nijednog đaka, pet škola su imale dva đaka, to je riječ o malim područnim petorazrednim odjeljenima. A određen broj škola je preveden od devetorazrednih u petorazredne ili rade prema novom Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju – imaju kombinaciju u višim razredima”, objašnjava Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

On je upozorio nadležne vlasti da vode računa da se u tom procesu ne pojave tehnološki viškovi, što se do sada nije desilo.

Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Za sociologa Jusufa Žigu potpuno je logično što se bilježi drastičan pad broja učenika u školama, s obzirom na sve ono šta je prethodilo u poslijeratnom bh. društvu – od demografskih promjena pa do nestabilne političke situacije, zbog čega se mladim ljudima ne pruža šansa za bolju budućnost u BiH.

“Tu je situacija vrlo jasna. Treba se samo okrenuti za 180 stepeni u vođenju politika u ovoj zemlji, ako se žele zaustaviti takvi negativni demografski trendovi, odnosni krenuti naprijed. To znači da se uozbilje oni koji rukovode ovom zemljom. Da javno mnijenje počne – od nedozvoljavanja, opiranja od javnog govora, činjenja onoga kako smo se do sada ponašali – da dođemo do ambijenta življenja u kojem će svako morati da se odgovorno ponaša”, kaže Žiga.

“U svemu tome”, dodaje Žiga, “mora prevladati najvažnija stvar”.

“A to je činjenica da se zna i uvaži da je mladi čovjek najveća dragocjenost koje jedno društvo može imati. Prema tome, da bi tu dragocjenost mogao zadržati, moraš pružiti šansu tom mladom čovjeku, stvoriti mu pretpostavke za poželjan život ovdje”, smatra sociolog Jusuf Žiga.

Kod velikog broja zemalja članica EU prisutna je zabrinutost kako će se u BiH implementirati izborni rezultati. Jedan dio njih smatra da se kroz evropski put rješava sve, a drugi dio, među kojima i Hrvatska, mišljenja je da u ovom trenutku zaista treba ići korak po korak.

Ovo je novinarima u Briselu izjavila hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Marija Pejčinović-Burić, nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU na kojem je, na zahtjev Hrvatske, raspravljano i o stanju u BiH nakon oktobarskih izbora.

- Mislim da neke države koje su bliže BiH ili imaju iskustva s BiH bolje razumijevaju tu situaciju - dakle da je upravo potrebno prvo politički stabilizirati situaciju nakon izbora, a onda krenuti u ono što je sigurno interes svih - a to je taj evropski put - kazala je Pejčinović-Burić.

Podsjetila je kako je od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, kao sastavnog dijela tog sporazuma, prošlo puno vremena, te da nakon 20 i više godina Evropa ide drugim smjerom - prema građanskom principu.

- I tu su države na različitim pozicijama - treba li BiH gledati kroz važeći Ustav i odredbe Dejtonskog sporazuma, a to je konstitutivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano, ili da se ide na put koji pravna stečevina na neki način definira, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, dakle da se prije svega gleda model, ako su recimo izbori u pitanju, jedan čovjek jedan glas - rekla je Pejčinović-Burić.

U ovom trenutku, naglašava, treba poštovati ono što postoji, a to su Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a onda kroz evropski proces, odnosno pristupanje BiH Evropskoj uniji, vidjeti kako tražiti rješenja koja će biti u skladu s onim što traži članstvo u EU.

- U ovom trenutku sigurno da ima veći broj članica EU koje razumijevaju da je konstitutivnost činjenica i da je njeno nepoštivanje pitanje vladavine prava - istakla je hrvatska ministrica.

Potcrtava kako se ne može dovoditi u pitanje je li to sastavni dio Ustava, već kada, u kojem roku i treba li i kako mijenjati ustroj BiH.

- Konstitutivnost je u Ustavu BiH, i ona nije samo naslijeđe Dejtona, već je od ranije postojala kroz niz dokumenata - rekla je Pejčinović-Burić.

Napominje kako BiH mora sama raditi na svom ustroju, ali je pred EU zadaća da njen odnos prema BiH bude puno strukturiraniji, direktniji i bliži, nego s državama "trećeg svijeta", odnosno onih sa drugih kontinenata.

Karikaturista Predrag Koraksić Corax smatra da je "potpuno smešno da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić bavi karikaturom, a ne pominje probleme Južnih vesti, Vranjskih, niti brojne druge ugašene medije", prenosi Beta.

"Vučiću je trebalo čitavih deset dana da prizna da nije [nacistički vođa Adolf] Hitler. Ako on kaže da je tako, mi bi trebalo da mu verujemo", rekao je Koraksić za list Danas u izdanju od srijede.

Koraksić je aludirao na Vučićevo gostovanje na jednoj beogradskoj televiziji, u kojem je, kako je sam priznao, prvi put vidio karikaturu o kojoj posljednjih dana priča cijela Srbija, a kojom su se bavili i visoki dužnosnici vladajuće Srpske napredne stranke.

Predsjednikova zamjena teza
Vučić je u istom gostovanju citirao dio kolumne Dragoljuba Žarkovića, glavnog urednika Vremena, kojom je obrazložio prekid suradnje s Coraxom.

No, Koraksiću je "neverovatno to da se predsednik [Vučić] vraća u prošlost kako bi nešto dokazao zamenjujući teze".

"Moj prestanak saradnje sa Vremenom nije nikakva cenzura, niti sam izbačen, već sam svojevoljno otišao. Iako je Žarković želeo da ostanem, odbijao sam da crtam po nečijim sugestijama i više puta sam napuštao redakcije, kad odbiju da objave moju karikaturu. To je moj princip, a ne stvar cenzure ili neslobode medija", rekao je Koraksić.

Vučić je priznao da ga nema na karikaturi, ali su mu rekli da je na njoj.

"Mene nema na karikaturi. Meni su novinari rekli da sam na njoj i ja sam im poverovao, pošto to ne čitam. Na njoj su [Vladimir] Orlić i [Aleksandar] Martinović", rekao je Vučić.

'Nisam nacrtao Vučića'
Na naslovnoj strani lista Danas nedavno je objavljena karikatura na kojoj Hitler i ministar nacističke propagande Joseph Goebbels "drže u naručju" zastupnike SNS-a Martinovića i Orlića.

Karikatura je izazvala burne reakcije vlasti u Srbiji.

Koraksić je, objašnjavajući kako je nastala, rekao da je gledao prijenos zasjedanja Skupštine Srbije kada je zastupnik Martinović govorio da "list Danas vodi harangu protiv SNS-a 'nezabeleženu od vremena Goebelsa i Hitlera'".

Potom je Koraksiću, kako kaže, odmah palo na pamet da "obrne na drugu stranu i poslanike koji se služe tim metodama nacrta kao bebe ideologije koju pripisuju drugima".

"A onda je Martinović u Hitleru prepoznao Vučića?! Kako i zašto, ja to ne razumem. Ja nisam nacrtao Vučića", rekao je Koraksić za NIN.

Čast mi je da ovdje, u društvu s kolegama, preuzmem dužnost člana Predsjedništva BiH nakon izbora gdje sam dobio više od 370 hiljada glasova, kazao je Dodik na početku svog obraćanja nakon preuzimanja dužnosti člana Predsjedništva BiH.

- Moja matična baza je RS jer dolazim kao njen predstavnik i borit ću se s drugim članovima, u skladu s Ustavom, da vratim dimenziju i položaj koji imamo Ustavom. Nije mi namjera da učinim bilo šta na štetu bilo kog naroda u BiH - kazao je Dodik.

Istakao je da želi sa svim kolegama napraviti saradnju koja će biti djelotvorna te kako se BiH davno odmakla od vremena rata te da će se njegova politika zasnivati na poštivanju Ustava, kako je napisano u Dejtonu.

Novoizabrani član Predsjedništva kazao je i kako će se zalagati za ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH.

- Mnogi znaju da imamo dosta primjedbi na onom što je radio visoki predstavnik i smatram da ćemo morati ponovo obaviti raspravu o brojim pitanjima i rješenjima koja su donesena prije 12 ili 15 godina, koja su možda odgovarala tom periodu, ali ne odgovaraju ovom. Zalagat ću se da se Ured visokog predstavnika ukine što prije - istakao je Dodik.

Još jednom je ponovio da je on predstavnik iz RS te da će štititi interes tog entiteta i da će se zalagati za evropski put i vojnu neutralnost BiH.

- Ako ne postignemo ubrzani put ka EU, ja ne vidim sebe u Predsjedništvu BiH, jer ja ne želim putovanja i svečane večere. Sve sam ja to vidio i prošao i to mi nije cilj - kazao je Dodik.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH