Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Naš Prinz 1200C kojim smo putovali na more sa roditeljima ili na izlete “oko Srednjeg”, nije imao klima uređaj. Nije imao čak ni četvero vrata nego samo dvoja. To je značilo da nije imao ni prozore na otvaranje na zadnjem sjedištu.

Do mora se putovalo pola dana uskim putem preko Ivan planine i kroz kanjon Neretve. Pretovareni automobili od kojih je pola na krovu imalo tzv. galerije na kojima su bile smještene dvije velike vreće sa šatorom i pratećom opremom i Fiće sa letvicom na zadnjem poklopcu da se spriječi prokuhavanje motora.

U kampovima na moru je obično bilo nekoliko borova sa hladovinom koju bi neki vjerovatno već u maju zauzeli.

Ostatak turista je razapinjao šatore “na zvizdanu“. Oni sa stabilnijim i većim primanjima su imali i kamp-prikolice firme Brako koje su imale postolje, na koje bi se nastavljao šator, a još veće hadžije su imali prave prikolice Adria iz Slovenije.

Postojala su i radnička odmarališta sa drvenim neudobnim stolicama u blagovaonici i sa dva, tri ili četiri kreveta smještena u sobe iste kvadrature.

Veća porodica je značila i veću gužvu u sobi i više „šljiva“ na cjevanicama od ćoškova kreveta. Oni sa najvećim primanjima su ljetovali po hotelima a posebno je popularno bilo reći da su dio ljeta proveli na „Babinom kuku“ u Dubrovniku, hotelu „Libertas“ ili u hotelima preduzeća „Solaris“ u Šibeniku.

Ozonske rupe

U to doba nismo ni znali da postoje ozonske rupe, da je zemlja u nekoj fazi klimatskih promjena i da je “El Nino” dugotrajan proces a ne običan uragan. A nismo se ni previše opterećivali sa tim. Važnija je vijest bila da je Tito bio u službenoj i prijateljskoj kod Gamal Abdel Nasera i da su dogovarali jačanje Pokreta nesvrstanih ili da je Brodogradilište Uljanik napravilo do tada najveći brod nazvan Berge Istra / koji je poslije netragom nestao sa mape morskih puteva/ ili da je “Ikarus” iz Beograda proizveo autobus za gradski saobraćaj ili da je tvornica Digitron iz Buja proizvela prvi kalkulator po kojem su svi ostali dobili žargonsko ime Digitron.

A bile su i onda vrućine. Nije bilo klimatiziranih prostora. Samoposluge, tvornice, prodavnice, administracija, škole, fakulteti, bolnice, dvorane, svi su jednako trpili veliku vrućinu ili veliku hladnoću. I opet mi se čini da niko nije kukao kao što mi sada kukamo. I u vrijeme najvećih vrelina, naše dvorište nije bilo prazno i uvijek bi neko u njemu „igrao lopte“ ili „gume“ ili „školice“. Nije bilo ni žutih, ni narandžastih ni crvenih meteo alarma a nije da nije bilo vrućina i tada.

Prema nekim podacima najvreliji dan u Sarajevu je bio 19. avgust 1940 godine kada je izmjereno punih 40 stepeni u hladu. Ili najhladniji sa minus 26,4 stepena davne 1942 godine. Iako ima podataka da je ta zima 1962/1963 kad sam ja rođen bila nahladnija evropska zima dvadesetog stoljeća. Mati mi je pričala da se oko tog 23.02.1963 godine u Sarajevu sedmicama temperatura nije dizala iznad minus 25.

Medijska propaganda

Možda smo svi malo i nasjeli na propagandu raznih medija koji će zbog jednog „lajka“ vrlo rado stavljati senzacionalne naslove tipa „Čekaju nas nesnosne vrućine“, „Ovaj vreli talas nije nikada zabilježen“ ili „ Pripremite se na toplotne udare“ a možda ipak i vrućine nisu kao nekad. Znam da u vrijeme moje mladosti ni u sred ljeta nisam mogao izaći naveče a da ne ponesem nešto „oko bubrega“ jer je noću znalo prilično zahladiti. A opet, ne mogu da se sjetim kako smo svi preživjeli automobile sa dvoja vrata i bez zadnjih prozora na otvaranje, usijane šatore i prikolice ili betonska odmarališta i hotele bez klimatizacije.

Kako smo izdržali sve te toplinske ili polarne udare? Znam, i ja sam pomislio da mi je lako onda bilo sa 14, 17 ili 22 godine sve to deverati ali moji roditelji su tada bili skoro mojih sadašnjih godina i opet, rijetko se sjećam da su kukali na vrućinu ili hladnoću. Možda mi sada vrućina teško pada jer prvi put u životu imam 54 godine? A opet, možda su razlozi sasvim drugačiji, ko će znati?

Možda smo ipak onih godina imali važnije stvari da o njima pričamo? Kako će FK Sarajevo odigrati sa Manchester Unitedom? Ili kako će Željo proći protiv Derby Countyja, kako će Zvezda liferovati Arsenala ili Hajduk PSV Ajndhoven. Možda nam je interesantnije bilo ko je kupio nove Wrangler farmerke ili ko je kupio novi TV u koloru.

A vrućine? Uvijek smo se tješili istim riječima: – Hajde bolan ne kukaj, kako li je tek raji u Mostaru?

A opet, moguće je i da smo se malo razmazili. Da smo navikli na relativan luksuz klimatiziranih prostora i stanova pa nam teško pada svaki izlazak iz kuće, svaka vožnja gradskim saobraćajem ili svaka prodavnica koja nema klima uređaj. Pa i dok ovo pišem, već sam uključio klimu u stanu jer su za danas najavili još jedan tropski dan.

Ko zna? Možda nam je lakše kukati na vrućinu nego se zadeverati pravim problemima. Dok mi kukamo kako nam je vruće, Vodovod nam uvodi sve veće redukcije vode, Toplane dižu cijene grijanja, naši političari još uvijek traže način da im neko prevede onih 30.000 stranica obaveznih za Evropski put, mladi nam svaki dan traže sreću u nekoj isto tako vreloj ali možda sretnijoj državi, a vrhunac naše sreće je kada čujemo da se neko zaposlio. I tada niko ne pita kolika ti je plata jarane, imaš li šansi za napredak u karijeri ili kakve su šanse da se zavališ u kredit za stan?

Naše obavezno pitanje je:

– Jesi prijavljen na socijalno, penziono, ovo, ono?

– Jesam

– Blago Tebi.

Bože moj, na šta smo spali, a kukamo kako nam je vruće.

Vozač motocikla teško je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 23 sata u Rudarskoj ulici u Tuzli, nedaleko od stadiona Tušanj.

Povrijeđeni motociklista je prevezen u UKC Tuzla gdje mu je ukazana pomoć. Policija iz Tuzle obavila je uviđaj na mjestu nesreće.

Za Bosnu i Hercegovinu danas je izdato narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature zraka i vrlo visoke vrijednosti UV indeksa u cijeloj zemlji.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda napominju kako se danas tokom poslijepodneva i prema kraju dana u Bosni očekuje izraženije grmljavinsko nevrijeme, praćeno olujnim udarima vjetra, obilnijim padavinama i gradom.

Ranije smo pisali kako će danas u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano i vruće uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom poslijepodneva i u večernjim satima u Bosni sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Na istoku i sjeveroistoku Hercegovini, poslije podne, se očekuje pljusak kiše. U Bosni je moguće i izraženije grmljavinsko nevrijeme, praćeno jakim udarima vjetra, intenzivnijim padavinama i gradom. Vjetar, slab do umjeren, u Bosni sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Dnevne temperature od 33 do 39, na jugu i sjeveru lokalno do 42 °C.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine savladala je večeras u okviru predkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo ekipu Slovačke i tako zadržala šanse za plasman u narednu rundu kvalifikacija. Konačan rezultat bio je 84:71.

Bh. tim dobro je otvorio utakmicu na domaćem terenu u dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu. Sjajni Džanan Musa igrao je kao u transu pogađajući praktično sve što je šutirao. Bila je to njegova četvrtina za pamćenje, njegovi najbolji momenti u dresu seniorskog nacionalnog tima Bosne i Hercegovine. No, Slovaci se nisu dali i uspijevali su držati rezultatski priključak dosta dugo, praktično do kraja prvog poluvremena.

Na veliki odmor timovi su otišli uz vodstvo bh. reprezentacije, bilo je 38:33. Nije to bila kapitalna prednost pa je u nastavak susreta, sastav selektora Duška Vujoševića morao ući još jače kako kvalitetan rezultat ne bi izostao u ovom iznimno važnom susretu.

Lakša povreda večeras najboljeg igrača Muse nije poremetila Zmajeve pa su ponovo predvođeni mladim asom, domaći igrači nastavili s dobrom igrom, a prednost je konačno dobila i konkretnu potvrdu na semaforu dvorane Mirza Delibašić u Sarajevu.

Kako je vrijeme odmicalo, postajalo je jasnije da reprezentacija BiH ide ka prvoj pobjedi i to dosta ubjedljivim rezultatom. Konačan rezultat pravi je odraz odnosa snaga na parketu večeras. Igra koja daje nadu u konačan uspjeh u predkvalifikacijama. Najbolji igrač bh. tima večeras je bio Džanan Musa sa 32 poena dok se kod gostiju istakao Rancik sa 14.

I narednu utakmicu BiH igra na domaćem terenu, a protivnik će biti Armenija. Ovaj meč na rasporedu je u srijedu od 20 sati.

BiH: Sejfić 5, Lončar 2, Lazić 15, Atić 12, Vrabac 8, Hasandić 2, Gegić 3, Musa 32, Glogovac, Renfroe 3, Gajić, Tomić 2.

Slovačka: Ihring 10, Krajčović, Jones 8, Hilvak, Musil 3, Ziak 5, Baldovsky 9, Rancik 14, Bachan, Sedmak 5, Batka 7, Fusek 10.

Nogometaši Radnika pobijedili su danas u Bijeljini ekipu Zrinjskog sa 2:1 u meču trećeg kola Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Radniku je uspio aktuelnom prvaku BiH nanijeti prvi poraz u sezoni i sa nova tri boda preuzeti lidersku poziciju na tabeli.

Tim iz Bijeljine je poveo u 45. minuti golom Srećkovića, a izjednačio je Barišić u 59. minuti. Pobjedu Radniku donio je Glišić u 84. minuti iz penala.

U prvoj utakmici trećeg kola Široki Brijeg je u petak pobijedio Čelik sa 4:0.

Željezničar večeras dočekuje Vitez, dok su u nedjelju igraju preostala tri meča.

Rezultati i parovi:

- petak, 4. augusta:
Široki - Čelik 4:0

- subota, 5. augusta:
Radnik - Zrinjski 2:1
Željezničar - Vitez (20.30)

- nedjelja, 6. augusta:
Krupa - Sloboda (17.00)
Sarajevo - Gošk (20.00)
Borac - Mladost (20.00)

Toplotni valovi mogli bi dovesti do još smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vremenom ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere, pokazuje studija.

Od ekstremnih vremenskih uslova moglo bi umrijeti do 152.000 ljudi godišnje u Evropi do 2100. godine ukoliko se ništa ne učini na smanjenju posljedica klimatskih promjena, tvrde naučnici.

Ta je brojka za 50 puta viša od smrtnih slučajeva koji se trenutno prijave, navodi studija objavljena u planetarnom zdravstvenom žurnalu Lancet.

Toplotni valovi mogli bi izazvati 99 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s vremenskim prilikama, dok je južna Evropa najteže pogođena.

Eksperti tvrde da su nalazi studije zabrinjavajući, ali su neki upozorili da bi takve prognoze mogle biti pretjerane.

Ukoliko se ništa ne učini na smanjenju emisije stakleničkih gasova i poboljšanju politike na smanjenju posljedica ekstremnih vremenskih dešavanja, u studiji Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije se navodi:

- Broj smrtnih slučajeva izazvanih ekstremnim vremenom mogao bi porasti sa 3.000 godišnje između 1981. i 2010. na 152.000 između 2071. i 2100. godine.

- Dvije od tri osobe u Evropi bit će pogođene katastrofama do 2.100. godine, naspram stopi od jedne u 20 na početku stoljeća.

- Doći će do značajnog rasta broja smrtnih slučajeva od poplava, sa šest žrtava godišnje na početku stoljeća na 233 godišnje na njegovom kraju.

Istraživanje je analiziralo posljedice sedam najopasnijih dešavanja izazvanih vremenom - toplotnih valova, hladnih perioda, šumskih požara, suša, poplava na obalama rijeka i mora i olujnih vjetrova - u 28 članica EU, kao i u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu, prenosi BBC.

Broj osoba koja žive u inozemstvu, a vode porijeklo iz BiH, iznosi najmanje dva miliona, što čini 56,64 posto u odnosu na ukupno stanovništvo BiH, podaci su zemalja prijema i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu.

Stanovnici BiH najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

S obzirom na to da BiH nema preciznu evidenciju ljudi koji su napustili zemlju, jedini prodaci koji se mogu koristiti kao statistika iseljavanja su podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o osobama koje su odjavile prebivalište i boravište radi iseljenja.

Prema njihovim podacima, u 2016. godini 4.034 osoba odjavile su boravak, od kojih se 1.196 iselilo u Njemačku, 895 u Austriju, 888 u Hrvatsku, 487 u Srbiju, 421 u Sloveniju, 63 u Crnu Goru, 38 u Norvešku, 36 u Holandiju i 10 u ostale zemlje.

Iseljenici novčano pomažu porodice i prijatelje u zemlji, a Centralna banka procjenjuje da su novčane doznake iz inozemstva u prošloj godini iznosile 2,4 milijardi KM. Kad se tome dodaju i inozemne penzije koje stižu u BiH, radi se od 3,6 milijardi KM.

Podaci Svjetske banke o novčanim doznakama iz inozemstva za 2016. godinu donekle se razlikuju, i po njima, u BiH je prošle godine ovim putem stiglo 3,3 milijardi KM.

Prema podacima Svjetske banke, broj osoba koje žive u inozemstvu, a vode porijeklo iz BiH iznosi 44,5 posto, što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji.

Najnoviji podaci Svjetske banke pokazuju da je BiH po stopi emigracije znatno ispred Srbije (18 odsto), Hrvatske (20,9 posto), pa čak i Albanije (43,6 posto), koja je godinama bila vodeća zemlja u Evropi po stopi iseljavanja u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.

Nadležne institucije BiH upozoravaju da je iseljavanje iz BiH kontinuiran proces i da je u direktnoj vezi sa brojem nezaposlenih, posebno mladih.

Prema Balkanskom barometru Savjeta za regionalnu saradnju, većina stanovništva BiH nezadovoljna je životom u zemlji, a 50 posto napustilo bi BiH i radilo u inozemstvu, što je najveći procenat u poređenju sa zemljama Jugoistočne Evrope.

U BiH ne postoji zakonska obaveza odjave prebivališta, tako da značajan broj onih koji napuštaju zemlju zbog zaposlenja, studiranja i drugih razloga ne odjavljuje svoje prebivalište.

Prema podacima Svjetske banke, učešće novčanih doznaka u bruto društvenom proizvodu BiH u 2015. godini iznosilo je 11,1 posto, što BiH stavlja na 23. mjesto zemalja u svijetu i četvrto u Evropi po ovom parametru.

Svi navedeni podaci dio su Izvještaja Ministarstva sigurnosti BiH o trendovima migracija.

Kolona vozila jutros čeka izlazak iz BiH prema Hrvatskoj na prelazima Doljani, Gabela Polje i Izačić, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na graničnom prelazu Doljani čeka se oko jedan i po sat, na Gabela Polju oko 45 minuta, a pojačana je frekvencija vozila preko prelaza Izačić.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su, za sada, do 30 minuta.

Njemačkoj je krajem 2016. živjelo 172.560 osoba rođenih u BiH ili s barem jednim od roditelja koji je rođen kao državljanin BiH, pokazuju najnovije statistike o broju stranih državljana i osoba stranog porijekla s njemačkim državljanstvom. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Njemačke, od ukupnog broja 90.390 se odnosi na muškarce, a 82.170 na žene. Ove statistike obuhvaćaju ne samo ljude s bh. državljanstvom, nego i bh. državljane koji u međuvremenu posjeduju i njemačku putovnicu ili čiji roditelji imaju korijene iz BiH, piše Radiosarajevo.ba.

Ako analiziramo statističke podatke, dolazimo do zanimljivih činjenica pa je tako s krajem 2016. godine u Njemačkoj živjelo 3.415 djece do pet godina iz BiH, dok je tinejdžera bilo oko 20.000. Kad je riječ o stanovništvu čija je starosna dob između 20 i 45 godina, riječ je o 77.755 ljudi, dok njih oko 49.000 ima između 45 i 65 godina. Umirovljenika iz BiH u Njemačkoj je oko 14.000, a njih desetero je starije od 95 godina. “Međutim, treba istaknuti da su ovo podaci kojima raspolažu njemačke institucije te da oni ne obuhvaćaju potpun broj, s obzirom na to da zasigurno ima i ljudi koji u Njemačkoj rade nacrno i koji se ne registriraju kod službenih institucija“ kaže za Radiosarajevo.ba Merhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

U prilog ovoj tezi idu i podaci do kojih je došla Unija za održivi povratak i integracije u BiH na osnovu svog istraživanja, a koji govore da je od 2013. godine približno 90.000 građana napustilo BiH, a samo prošle godine iz naše zemlje otišlo je 16.000 osoba. “Među općinama u kojima je zabilježen najveći odlazak bh. građana, prednjači Sanski Most, koji je napustilo 7.113 građana, odnosno 2.335 obitelji koje su migrirale. Iz Zvornika je, prema podacima, otišlo 2.000 obitelji, odnosno 6.000 osoba, Brčko je napustilo 4.223 građana“, dodaje Zukić. Također, zanimljivo je istaknuti da je stanovništvo iz bivše Jugoslavije druga grupa stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon stanovništva iz Turske, a vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije dogodio se u razdoblju od 1995. do 1996. godine.

Dvije osobe poginule su danas u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Lukavac-Gračanica u mjestu Gnojnica.

Poginuli su dvadesetogodišnji vozač automobila i pedesetsedmogodišnja žena, koja je bila saputnica u vozilu, rekao je Srni portparol Ministartva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Izudin Šarić.

On je rekao da je u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila oko 10.30 časova, učestvovao i kamion.

U toku je uviđaj.

Putnička vozila koriste zaobilazne pravce, dok teretna vozila i autobusi za sada ne mogu proći.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH