Izdvojeno

Izdvojeno (3001)

Njegoš Tomić, policajac iz Donjeg Vakufa, prije nekoliko dana na društvenim mrežama objavio je fotografije s četničkim obilježjima. Zbog takvog postupka suspendiran je s dužnosti.

On se fotografirao ispred plakata koji najavljuje proslavu dana Republike Srpske. Fotografirao se sa četničkim obilježjima, šajkačom i kapom s kokardom. Takav njegov postupak uznemirio je brojne građane.

Da je suspendiran s dužnosti, potvrđeno je za Avaz.ba u MUP-u SBK.

- Na osnovu Odobrenja Ureda za pritužbe javnosti, Odsjek za unutrašnju kontrolu MUP-a SBK provodi interni postupak protiv policijskog službenika iz PS Donji Vakuf zbog objavljivanja fotografija na društvenim mrežama koje su izazvale uznemirenje većeg broja građana. Navedeni službenik privremeno je suspendiran jer je u toku dosadašnjeg postupka utvrđeno da postoji osnova sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti, te da bi dalji ostanak u službi štetio interesu interesima službe ili provođenju internog postupka – kazao je za Avaz.ba Hasan Hodžić, portparol MUP-a SBK.

BiH je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 miliona litara vode u vrijednosti od 133,07 miliona KM, što je više za 21 milion KM u odnosu na isti period 2016. godine.Godinu ranije u prvih 11 mjeseci BiH je uvezla oko 143 miliona litara vode. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, istovremeno, izvoz vode domaćih proizvođača izvan granica BiH u prvih 11 mjeseci iznosio je 45,8 miliona KM, pišu Nezavisne novine.

Interesantno je da je samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača BiH uvezla u vrijednosti od 20 miliona KM, što je za skoro pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode. Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 miliona litara u vrijednosti od 9,1 milion KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.

Pored Hrvatske, BiH je tokom godine najviše uvozila vodu iz Srbije i Slovenije.Predrag Duduković, ekonomista, kaže da je prvi razlog uvoza tolike količine vode što je uopšte veoma teško osnovati firmu koja će se baviti proizvodnjom vode.”Neophodno je, prije svega, naći izvorište pa dobiti koncesiju na to izvorište. To su velike procedure i vrlo visoka investicija”, rekao je Duduković.

On je istakao da postoji i onaj problem da se više vjeruje uvoznoj vodi, nego domaćoj.”Domaća voda je sigurno kvalitetnija. Druga stvar, recimo, kada govorimo o Srbiji, su niže cijene nego kod nas”, ističe Duduković.Dodaje da je prvi korak da se radi na tome da se bar uvoz pokrije našom domaćom vodom, a onda da sljedeći korak bude pokretanje što većeg izvoza.”Nemamo ni nešto puno proizvođača, ali ti kapaciteti bi mogli biti puno popunjeniji, jer tu ima prostora za širenje već postojećih kapaciteta. Proizvođači nisu popunili svoje kapacitete, ali imaju konkurenciju u toj inostranoj vodi, što je zapravo i najveći problem”, zaključuje ovaj ekonomista.

Jelena Ivanić, asistent na programu “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu, kaže da BiH još ima rijeke koje su čiste i pitke. “Smatramo da je to značajan prirodni resurs koji bi trebalo čuvati i koristiti za piće i druge životne potrebe. Određena istraživanja su pokazala da je voda iz slavine daleko kvalitetnija od flaširane vode, a da proizvođači reklamama pokušavaju da nas uvjere u suprotno”, rekla je Ivanićeva za ‘Nezavisne’.

Potrošači s kojima smo razgovarali kažu da često kupe male flaše vode jer su im praktične kada idu na posao, put ili u šetnju.”U kući imamo i velike flaše od četiri litra, ako kojim slučajem nestane vode iz česme zbog nekog kvara. Mi ipak kupujemo domaću vodu”, rekla je jedna Banjalučanka.

Hiljade turista ostale su zarobljene u švicarskom planinskom odmaralištu nakon što su ogromne snježne padavine na Alpama prekinule veze s gradovima i naseljima širom Francuske, Švicarske i Italije.

U Švicarskom odmaralištu Zermattu, na jugozapadu zemlje, više od 13.000 turista je zaroboljeno, prenosi N1.

Spasioci su uspjeli helikopterima prebaciti nekoliko osoba do prvih prohodnih gradova, dok bi se oni koji su ostali na planini uskoro mogli suočiti i s nestankom struje.

Skijanje na stazama je nemoguće zbog rizika od lavina.

U Švicarskoj je u ponedjeljak palo više od jednog metra snijega, dok se u planinskim predjelima očekuje još jedan metar snijega. Meteorolozi u Švicarskoj kažu kako na Zermattu nije bilo gore u proteklih deset godina.

Turistima je zabranjeno i šetati planinskim stazama, a oni se osjećaju opušteno i "normalno", prenosi Reuters.

Američki Odbor za zaštitu novinara (CPJ) dodijelio je američkom predsjedniku "nagradu za napade na medije, ušutkavanje kritičara vlasti i slabljenje demokracije".

Organizacija CPJ sa sjedištem u New Yorku imenovala je američkog predsjednika Donalda Trumpa najvećim neprijateljem slobode medija od svih svjetskih vođa. CPJ je objavio da su mu "dodijelili nagradu namijenjenu vođama koji najviše napadaju medije i norme koje podržavaju slobodu medija".

Prema organizaciji, Trumpov najočitiji i najčešći prijestup je "zanemarivanje prvog amandmana državnog ustava do te mjere da su strane države usvojile njegovu poštapalicu 'lažne vijesti', kojom opisuje objavljene kritike".

Trumpova "nagrada za lažne vijesti"

"Američki predsjednik zaslužio je najveću nagradu za sveukupni uspjeh u potkopavanju globalne slobode medija", objavio je CPJ u ponedjeljak, dodavši kako je Trump "pobijedio unatoč snažnoj kontroli Rusije i Kine nad njihovim državnim medijima".

Uz Trumpa su kao vođe koji se najviše bore protiv kritika te oslabljuju demokraciju navedeni i turski i ruski predsjednik. CPJ je naglasio da su Trumpovi napadi na medije bili "najbrojniji u slobodnom svijetu" te da im je nekoliko puta prijetio oduzimanjem dozvola za rad i podizanjem tužbi.

Prošlog tjedna američki predsjednik najavio je da će 17. siječnja dodijeliti nagradu za "najkorumpiraniji medij s najviše laži na svijetu", koju je nazvao "Nagrada za lažne vijesti". U posljednjih nekoliko dana pokušao je spriječiti objavljivanje knjige o Bijeloj kući novinara Michaela Wolffa, koja između ostalog navodi da Trumpovo osoblje ne radi svoj posao, a njega smatra nesposobnim za obnašanje dužnosti predsjednika.

Prve utakmice „A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine sa novim selektorom Robertom Prosinečkim odigraće krajem ovog mjeseca u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prvo će 28. januara u Los Angelesu protivnik našem timu biti selekcija SAD-a, a tri dana poslije u San Antoniu zakazan je susret sa Meksikom

Selektor Robert Prosinečki je danas objavio širi spisak na kojem se nalazi sljedećih 28 igrača:

Kenan Pirić (Zrinjski), Ibrahim Šehić (Qarabag, Azerbejdžan), Nemanja Trkulja (Borac), Darko Todorović (Sloboda), Srđan Stanić (Zrinjski), Daniel Graovac (Željezničar), Marko Mihojević (Sarajevo), Almir Bekić (Sarajevo), Muhamed Bešić (Everton, Engleska), Besim Šerbečić (Radnik), Elvis Sarić (Sarajevo), Dino Beširević (Radnik), Zoran Kvržić (Rijeka, Hrvatska), Stjepan Lončar (Široki Brijeg), Marijan Ćavar (Zrinjski), Goran Zakarić (Željezničar), Ognjen Todorović (Zrinjski), Nemanja Bilbija (Zrinjski), Luka Menalo (Široki Brijeg), Amer Ordagić (SK Brann, Norveška), Elvir Koljić (Krupa), Armin Hodžić (Dinamo Zagreb, Hrvatska), Jasmin Mešanović (Maribor, Slovenija), Mersudin Ahmetović (Sarajevo), Adnan Šećerović (Mladost DK), Haris Medunjanin (Philadelphia Union, SAD), Tomislav Tomić (Olimpija, Slovenija), Toni Šunjić (Dinamo Moskva, Rusija).

Okupljanje reprezentativaca je zakazano za 21. januar 2018. u Trening centru NS BiH u Zenici.

Bosna i Hercegovina trenutno proizvodi velik broj ekonomista i pravnika, a upravo se najveći broj osoba s tim kvalifikacijama nalazi na burzi rada.Sve je manje “zanatlija”, a sve je veća potražnja za njima. U najboljoj su poziciji, pak, IT stručnjaci. Razmišljate o prekvalifikaciji?

Četvrta digitalna era nije zaobišla Bosnu i Hercegovinu, stoga je IT sektor uvijek u potražnji za kvalitetnim kadrovima, a kompanije u BiH nude solidne finansijske pakete i kvalitet rada na nivou evropskih i svjetskih kompanija. No, traže se: Doedukacija, prekvalifikacija, trening i volja.

Manjak stručnih radnika, posebno zanatlija osjetile su zemlje zapadne i centralne Evrope, a BiH je često destinacija za pronalazak odgovarajućeg kadra.No, aktivnost bh. tržišta opadala je u posljednje tri godine, zaposlenost je donekle rasla, dok je nezaposlenost varirala.

Bosna i Hercegovina je, prema zvaničnim statistikama, jedna od zemalja regije koja je u vrhu liste prema nezaposlenosti, a prva je od 134 zemlje svijeta prema nezaposlenosti mladih. No, paradoks je da i u ovako visokoj nezaposlenosti, posla ima, a poslodavci teško pronalaze kadar koji im odgovara.Vodeća kompanija za posredovanje pri zapošljavanju u BiH je i Kolektiv posao.ba na čijem je sajtu u 2017. godini otvoreno preko 22.000 poslova.

U Bosni i Hercegovini, najtraženiji su:

1.Prodavač / trgovac
2.Call agent
3. Konobar / Šanker
4. Komercijalista
5. Programer / Software Developer
6. Kuhar
7. Stjuart / Stjuardesa
8. Vozač
9. Frizer
10. Zaštitar

Nesrazmjernost u potrebi tržišta rada i kvalifikacijama kadra prisutna je u gotovo svim sektorima.Iako je obrazovanje oduvijek bila predispozicija za dobar posao, rastući je trend da potencijalni poslodavci radije upošljavaju kadrove s tzv. “soft skills”, te insistiraju na poznavanju stranih jezika, rada na računaru i pozitivnom stavu.

Nakon duge i teške bolesti na Odjelu intenzivne njege UKC Tuzla jutros je u 71. godini preminuo dr. Alija Azabagić, vhunski stomatolog i osnivač poliklinike “Azabagić”. Osim kao stomatolog i zdravstveni stručnjak, bio je veoma angažiran u političkom, javnom i sportskom životu i svugdje je ostavio neizbrisiv trag, a posebno u rukometu obnašajući dugi niz godina dužnost predsjednika RK Sloboda Solana. Bio je veoma omiljen među građanima Tuzle, ne samo kao stomatolog, nego i kao humanista. U ovom trenutku, nije poznat datum niti vrijeme dženaze, a o svemu će javnost, po želji porodice, biti naknadno obaviještena.

Vremenske nepogode i prirodne katastrofe u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) 2017. godine vlasti te zemlje su koštale 306 milijardi dolara.

Američka agencija za okeane i atmosferu (NOAA) je saopćila da su prošle godine troškovi u SAD-u u borbi sa posljedicama uragana, šumskih požara, polava i suša iznosili 306 milijardi dolara.

Navodi se da je samo uragan Harvey, koji je pogodio državu Teksas, SAD koštao 125 milijardi dolara.

U saopćenju se navodi i da su šumski požari na zapadu SAD-a zemlju koštali oko 18 milijardi dolara.

Prošla godina u SAD-u je tako zabilježena kao rekordna po pitanju troškova za saniranje šteta izazvanih prirodnim katastrofama.

Prije toga, 2005. je bila rekordna godina u kojoj je potrošeno 215 milijardi dolara.

Daniel Serwer sa američkog Univerziteta Jonhs Hopkins za Zašto? objašnjava zbog čega Sjedinjene Države, glavni sponzor Dejtonskog mirovnog sporazuma, nisu zvanično reagovale na ponovno obilježavanje Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, kao i šta za BiH znače bliske veze predsjednika RS Milorad Dodika sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, što je bila tema na 'Zašto?' Radija Slobodna Evropa.

Scenario
Ne možete zamisliti koliko malo pažnje se posvećuje BiH u Washingtonu u ovom momentu.

Washington bi bio zabrinut ako bi došlo do nekih konkretnih koraka po pitanju prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.

Činjenica je da Republika Srpska neće biti nezavisna, nema mogućnosti da se to desi i ne može napraviti scenario koji vodi u tom pravcu i koji je uspješan.

Odluke
Ali, kada je u pitanje provođenje odluka Ustavnog suda, Amerikanci osjećaju da se Bosanci i Hercegovci moraju time pozabaviti.

Ideja da će Amerikanci sve srediti nije vrlo uvjerljiva danas kada Amerika ima toliko mnogo drugih problema.

I, iskreno, nismo intervenisali u BiH kako bismo donosili odluke za BiH 22-23 godine poslije.

Greška
BiH kao država može računati na čvrstu opredijeljenost Sjedinjenih Država i Evropske unije kada je u pitanju očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Ali očekivati od nas da se uznemirimo oko svega što se dešava u BiH je greška.

Čini mi se da se Bosanci i Hercegovci moraju pobrinuti za svoje problem mnogo više nego što su to činili u prošlosti i mnogo više nego što to čine sada.

Okvir
Mislim da EU ima jako dobru reputaciju u pomaganju u izgradnji države i prepuštanja mnogih odluka lokalnim vlastima u oviru konteksta priključenja.

To nije uvijek čist put i bez prepreka ali ako pogledate Sloveniju, Hrvatsku -- one same donose odluke, uključujući i one loše.

Tu bismo željeli vidjeti BiH, u tom okviru, a ne želimo je vidjeti u ruskom okviru.

Apsurd
Gospodin Dodik ima pravo na bilo koje prijateljstvo koje želi ali je potpuno diskvalificirajuće za njega kao za političara iz BiH da sugerira da budućnost BiH leži u pravcu Rusije a ne u pravcu Evropske unije.

Mislim da je beskorisno za Dodika da se udvara Moskvi -- Moskvi mu ne može ponuditi ništa ozbiljno osim punjenja njegovog bankovnog računa.

Sa američke tačke gledišta skoro je potpuno apsurdno predložiti da BiH može mnogo više dobiti od Rusije.

Razumijem da gospodin Dodik može mnogo toga dobiti od Rusije ali ne vidim šta BiH može dobiti od Rusije.

Mitropolit crnogorski-primorski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Amfilohije izrazio je bojazan da politika predsednika Srbije Aleksandra Vučića vodi "izdaji Srbije i Kosova", preneli su u nedelju crnogorski mediji.

"S Vučićem nijesam imao nikakav sukob. On je prvi predsjednik Srbije koji je bio na Saboru. …Sada se bojim da njegova politika vodi izdaji Srbije i Kosova i da se zato promijenio", kazao je Amfilohije u intervjuu hercegnovskoj televiziji TV Novi.

Mitropolit SPC je saopštio da je "Apel za odbranu Kosova i Metohije", čiji je on jedan od potpisnika, napisan "zbog nepovjerenja i kombinacija koje se prave".

"Sadržaj apela je podsjetnik za one koje je sada dopala prilika da vladaju Srbijom da se ne odreknu sebe. Već od 1998. i 1999, vremena bombardovanja, zna se kakav je stav tih koji su naši glavni prijatelji, američkog NATO pakta i Amerike, i prema Crnoj Gori i prema Srbiji... Uspjeli su od vlasti u Crnoj Gori da dobiju da se ona odrekne izvorne Crne Gore. To sada traže i od Srbije i Vučića. I kako je, nažalost, krenuo Vučić sa svojim kombinacijama, to nepovjerenje koje vlada uslovilo je apel", objasnio je Amfilohije.

Na pitanje kako gleda na Vučićev potez da se o Kosovu konsultuje sa intelektualcima, Amfilohije je odgovorio da smatra da predsjednik Srbije želi da smanji svoju odgovornost.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH