Izdvojeno

Izdvojeno (4431)

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske tvrdi da postrojenje neće početi sa radom ni za godinu dana i da mu je ta informacija potvrđena iz „Rafinerije Brod“, u kojoj su najavili da u ovoj godini neće biti primarne prerade i da neće uvoziti sirovu naftu. I pored toga, Đokić tvrdi da to neće uticati na tržište.

„Oni ostaju pri tome da će obezbijediti, u nešto malo izmijenjenim uslovima, rad rafinerije ulja u Modriči, a nadamo se da će uspješno završiti remont postrojenja i da se možda i do kraja godine, ali vjerovatno naredne godine, ponovo vrate u pogon“, kaže ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

Kakva je sudbina jedine rafinerije nafte u Srpskoj i njenih radnika, ne otkrivaju ni iz „Optima grupe“. Na naša pitanja da li je tačno da će dio radnika biti na „čekanju“ i koliko će to trajati, kao i da li su sa Sindikatom riješena pitanja naknada za radnike, nije bilo odgovora. Iz „Optima grupe“ nisu odgovorili ni na pitanje šta je zvanični uzrok havarije u brodskoj „Rafineriji“ i ko je odgovoran za istu.
Oni su juče potvrdili da je postrojenje od 8. januara u remontu. Saopštili su da se radi nezavisno tehničko ispitivanje opreme, na osnovu kojeg će biti izrađen plan dodatnih radova u okviru remonta u „Rafineriji“.

Zid ćutanja na koji smo naišli u grupaciji „Optima“, donekle su razbili u Konfederaciji sindikata Republike Srpske. Kažu da su tokom januara obavili razgovore sa resornim ministrom i predstavnicima „Optima grupe“ i da je donesena odluka o statusu radnika „Rafinerije“.

„Iz 'Optima grupe' su nam dali garancije da neće biti spremanja radnika na 'čekanje' do kraja april, te da se u ovome periodu pravi plan sanacije, koji će da obuhvati procjene koja to sve ulaganja treba da se urade u Brodu. Za to vrijeme, održavaće se proizvodnja na staroj liniji, a nedostatak derivata će se obezbjeđivati preko „Gasproma“ i NIS-a“, kaže Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Srpske.

Osim što, bar za sada, nema odlaska na „čekanje“, Tepavčević kaže da su predstavnici Konfederacije sindikata približili stavove sa „Optima grupom“ i u vezi sa potpisivanjem opštih kolektivnih ugovora za radnike.

„Dobili smo čvrste garancije da će svi radnici biti angažovani na određenim poslovima. Neće povećavati procenat smanjenja broja radnika, kao što je poznato javnosti, u svakom godišnjem planu je to do 10 odsto. Predstavnici 'Optima grupe' sada nude i veće otpremnine za one radnike koji su već navršili već četrdeset godina radnog staža“, objašnjava Tepavčević.

Opozicija, sa druge strane, ne vidi rješenje za izlazak iz krize, jer je finansijska situacija komplikovana. S tim u vezi, smatraju i da se dovodi u pitanje nastavak rada „Rafinerije“.

„Nakon svih gubitaka koje Rafinerija ima, ja nisam optimista da će nastaviti preradu nafte. Dakle, čuli ste objašnjenje iz preduzeća i od resornog ministarstva, da se sada nafta uvozi, odnosno gotov proizvo preko NIS-a iz Srbije“, poručuje poslanik PDP-a u NS Republike Srpske Jelena Trivić.

Lošu situaciju u „Rafineriji“ dodatno je zakomplikovala havarija koja se dogodila početkom oktobra prošle godine u jednom od postrojenja, koje je tada, usljed požara, potpuno izgorjelo.

Ni četiri mjeseca nakon toga javnost nije upoznata sa uzrocima požara u kome je smrtno stradao jedan radnik. Još uvijek se ne zna ni ko je odgovoran za havariju, niti kolika je pričinjena šteta, kao ni koliko će rekonstrukcija postojenja koštati, piše BN.

Više od šest hiljada tona goveđeg mesa iz Poljske uvezeno je u BiH tokom 2018. godine, zvanični su podaci Ureda za veterinarstvo BiH.

Direktor tog Ureda, pak, Ljubomir Kalaba, tokom razgovora sa novinarom Žurnala, nije bio upoznat o velikoj aferi u Poljskoj, gdje su novinari britanskog Guardiana u saradnji sa tamošnjom televizijom Superwizjer otkrili kako se u jednoj klaonici u poljskoj regiji Mazovija kolju bolesna goveda čije je meso, potom, plasirano na tržište Evropske unije.
„Nadređeni bi mi naredili da obilježim meso kao zdravo i uljepšam ga. Moj zadatak je bio da uljepšam tako da bih nožem ostrugao trule dijelove“, ispričao je jedan od novinara koji je tri sedmice radio kao uposlenik te klaonice.

Ko uvozi zaraženo meso?

Poljska je, prema zvaničnim podacima, tokom 2017. godine izvezla skoro pola miliona tona govedine, a među kupcima tog mesa je najmanje trinaest bosanskohercegovačkih kompanija koje se bave preradom mesa i mesnih proizvoda. Neke od tih kompanija 2016. godine je istraživala i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koja je tada podnijela izvještaj Tužilaštvu BiH, ali krivični proces nikad nije pokrenut. Osim toga, u ljeto 2017. godine turski inspektori su otkrili da su bh kompanije u tu državu uvozile zaraženo meso.

„Nema sumnje da postoji problem sa zdravstvenom ispravnošću namirnica životinjskog porijekla u Tursku i da su ugroženi životi hiljada ljudi“, kazao je tada za turske medije ministar za poljoprivredu Ahmet Fakibaba.

Prema dokumentaciji Žurnala, među kompanijama koje godinama uvoze meso iz Poljske je preduzeće Bajra doo Travnik. Uglavnom je bio u pitanju uvoz smrznutog mesa, ali su istražitelji pronašli da je 2016. godine to preduzeće uvozilo i stoku nepoznatog porijekla za svoje kupce. Tako je, prilikom samo jedne kontrole, utvrđeno da je dokumentacija za 19 grla krivotvorena. U kompaniji Bajra d.o.o. istražiteljima su tada saopćili da je stoka nabavljena preko posrednika iz Žepča, te su priložili dokumentaciju Veterinarske stanice Žepče.

„Odgovorno lice Veterinarske stanice Žepče, Mihajlov Milana je rekla da ova stanica već duže vrijeme ne funkcioniše, odnosno da je račun blokiran, a odnedavno je pokrenut stečajni postupak, tako da oni nemaju odgovarajuće evidencije izdatih pasoša , niti znaju ko je i kako je mogao izdati dokumentaciju, s obzirom da su navodni vlasnici životinja izjavili da nikad nisu prodavači stoku za bilo koju klaonicu“, navedeno je u dokumentu SIPA-e koji je dostavljen Tužilaštvu BiH.

Istragom je, ipak, utvrđeno da samo jedna ušna markica pripada Veterinarskoj stanici Žepče, dok su ostale izdale privatna veterinarska stanica „Dr Uner“ iz Zavidovića, ZOIZO iz Gradiške, Jasmin d.o.o. iz Orašja, te Veterinarska stanica Modriča.

„Iz razgovora sa odgovornim licem Dr Uner iz Zavidovića došlo se do saznanja da je pet pasoša ove Veterinarske stanice izdato još 2010. godine, na zahtjev vlasnika Zekrije Mustića , koji je prodočio kompletnu dokumentaciju koja prati njegov rad sa stokom, te da nikad nije prodavao grla bilo kojoj klaonici“, piše u Informaciji SIPA-e.

Prodavač već tri godine mrtav

Uglavnom, niko od „formalnih“ vlasnika stoke nikad nije nijedno grlo prodao kompaniji Bajra. Inspektori su tako otkrili čak i da je u dokumentaciji navedeno da je stoka 2016. godine kupljena od čovjeka koji je umro tri godine ranije!

Osim kompanije Bajra, prema podacima Uprave za indirektno oorezivanje BiH, meso iz Poljske uzvozila je i kompanija „Šuša Komerc“ iz Visokog. I njihovo poslovanje pripadnici SIPA-e su provjeravali 2016. godine, kada je utvrđeno da su u svojim klaonicama klali stoku čije porijeklo nije moglo biti utvrđeno. Stoka je formalno uvezena iz Srbije, ali da se „podaci iz raspoložive arhivirane dokumentacije ne slažu sa podacima iz razduženih pasoša“. Policijske agencije su tada sumnjale da su ove kompanije, osim mesa, u BiH uvozile i stoku iz Rumunije i Poljske, čije su meso potom izvozile u Tursku.

Među izvoznicima mesa u Tursku je kompanija Mujanović d.o.o. Upravo ta kompanija 2016. godine bila u središtu afere kada su povratnicima u Srebrenici isporučili zaražene junice. Stoka je bila bez uredne dokumentacije, a sumnja se da je bila uvezena iz Rumunije i Poljske, piše Žurnal.

PIŠE: Avdo Avdić, Žurnal

Na Youtubeu se ovih dana pojavio zanimljiv video-klip koji na duhovit i satiričan način komentira nedavni izbor za Hrvatski Narodni Sabor.

Autor, koji se potpisuje kao Mili Marušić, kombinirajući snimke informativnih emisija državne televizije Sjeverne Koreje sa snimcima iz dvorane "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, sugerira na sličnost koja se najviše prepoznaje u stvaranju kulta Velikog vođe.

Komična je konfuzija koja je nastala tokom izbora novog-starog predsjednika HNS-a Dragana Čovića, gdje zastupnici nisu znali za što glasuju, jedino su znali da on mora biti jednoglasno izabran.

Pogledajte šta povezuje Kim Jong Una i njegovu režimsku televiziju sa izborom Čovića za lidera HNS-a.

Pametnom dosta! Uostalom, pogledajte ovaj hit na internetu:

https://www.youtube.com/watch?time_continue=61&v=Wyzu1pxDOZk

Na obali Normandije pronađena su dva jastuka za sjedenje za koja se vjeruje kako su pripadala zrakoplovu u kojem su prošlog ponedjeljka nestali pilot i argentinski nogometaš Emiliano Sala.

Jedan jastuk je pronađen na plaži blizu mjesta Surainville na poluotoku Cotentin na francuskoj obali La Manchea, a drugi malo dalje.

Francuski istražitelji o svemu su obavijestili englesku agenciju Air Accidents Investigation Branch (AAIB), a istraga je utvrdila kako se najvjerojatnije radi o jastucima iz nestalog zrakoplova, javlja Hina.

''Francuska agencija BEA javila nam je kako je pronađen dio sjedala na plaži kraj Surainvillea. Nešto kasnije tog dana pronađen je i drugi jastuk od sjedala. Preliminarna istraga utvrdila je kako se vjerojatno radi o jastucima iz nestalog aviona", stoji u priopćenju AAIB-a.

Nakon toga, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom prometu odredila je područje od četiri nautičke milje koje će se pretraživati čim to dopuste vremenske prilike.

Zrakoplov je nestao s radara na letu iz Nantesa u Cardiff u prošli ponedjeljak navečer. Sala je potpisao ugovor za Cardiff City vrijedan 17 milijuna eura pa je otišao u Nantes pozdraviti se s igračima s kojima je dijelio svlačionicu tri i pol godine. Na povratku u Cardiff zrakoplov je nestao s radara i od tada mu nema niti traga.

Potraga za nestalim zrakoplovom tipa Piper PA-46 trajala je danima, međutim do sada nije pronađeno ništa što bi ukazivalo na ostatke zrakoplova ili preživjele. Potraga je nakon toga i službeno prekinuta, a dužnosnici su priopćili kako su šanse da ima preživelih izuzetno male.

Salina obitelj nije se željela pomiriti s tom odlukom, pa je angažirala jednu njemačku tvrtku kako bi nastavila potragu. Angažiran je i ugledni pomorski znanstvenik David Mearns, a u pomoć su uskočili i brojni nogometaši s donacijama kako bi se potraga nastavila.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović borave u posjeti Briselu.Na put su otišli odvojeno. Sarajevski dvojac redovnom linijom, Milorad Dodik svojim avionom ili avionom Republike Srpske. To vam dođe na isto. Osim što su otišli na put u Brisel, nemaju ni približno zajedničku viziju briselskog ili evropskog puta ove zemlje. Evropa Bosnu i Hercegovinu samim tim ne može da shvati ozbiljno i pored najboljih namjera. Ako ih uopšte ima.

Amerika se odavno umorila od Bosne, Evropa ipak nema taj luksuz, dio smo kontinenta koji ima sve više problema. Ne trebamo im kao još jedan, to je i naš jedini adut. Kada je prošle godine Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini dolazila u Sarajevo, nije mogla da sleti zbog magle.

Mislim da je za nju to bio i najbolji dio posjete. Jer Bosna i Hercegovina ne mrda nikuda osim unazad i u mjestu.U sigurnim je rukama političara i njihovih partija koji je u potpunosti i sve više kontrolišu. Ispunjavanje upitnika i pristupnih dokumenata počinje jednostavnim pitanjem, Koliko vaša zemlja ima stanovnika, a dok se ne odgovori na to pitanje, ne može se preći na naredno.

Poznato je i briselskim administrativcima da ni oko te brojke ne postoji konsenzus, popis stanovništva se u jednom dijelu zemlje prihvata kao validan, u drugom ne.Kao što im je poznato da je više od milion ljudi iz BiH uveliko u Evropi i da se ta brojka, vrijednih i radno sposobnih ljudi svakodnevno povećava. Tom demografskom matematikom ovo će u budućnosti biti zemlja staraca i zatvorenih porodilišta.Realno, zašto bi ta strašna slika budućnosti brinula bilo koga u Briselu ako već ne brine nikog od nacionalnih poglavica u Sarajevu, Banjaluci ili Mostaru? Ili ako ova pošast ne brine narod koji većinski godinama bira politike koje ga ne vode nigdje. Tu smo, gdje smo.Bosna i Hercegovina i nakon ove protokolarne posjete Tročlanog Predsjedništva Briselu ostaje na istom mjestu, mjestu najtužnijeg političkog vica Evrope.

Prema ideji Aleksandra Trifunovića, karikaturu za Buka magazin nacrtao je Mladen Oljača

U policijskoj akciji na autoputu A-1 u blizini Sarajeva pronađeno je više od 100 kilograma opojne droge skank i uhapšene su tri osobe, saopćilo je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS).

''Provodeći plansku akciju, kodnog naziva 'Sedlo', pripadnici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a KS, uz asistenciju Obavještajno-sigurnose agencije BiH, a pod nadzorom Tužilaštva KS, zaustavili su automobil marke 'renault kangoo' na naplatnom mjestu Tarčin, općina Hadžići, u kojem su pronašli više od 100 kilograma opojne droge, najvjerovatnije skanka', navodi se u saopćenju Tužilaštva.

Dodaje se da je prilikom pretresa, osim droge, u automobilu pronađen novac u različitim valutama, mobilni telefoni i drugi predmeti koji mogu poslužiti u daljnjem krivičnom postupku. ''Uhapšene su tri osobe, među njima vozač automobila 'renault kangoo' inicijala A.G., suvozač inicijala V.J. i vozač automobila marke 'polo' zagrebačkih registarskih oznaka, koji je bio u pratnji.

Nakon kriminalističke obrade u MUP-u KS, osumnjičeni za krivično djelo 'Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga' biće predati u nadležnost Tužilaštva KS na daljnje postupanje'', kaže se u saopćenju.

Ljudi svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu i ne postoje zvanični podaci o tome, a kamoli planovi kako ih zadržati. Glavna motivacija je potraga za poslom i sigurniji život negdje drugo. Između ostalog, više od 500 medicinskih radnika od 2012. godine, uz pomoć "Triple Win" projekta, otišlo je da rade u struci kod pouzdanih poslodavaca u Njemačkoj.

Koordinator ovog projekta Emir Čomor pojašnjava da ovo nije nije agencija, niti kandidatima naplaćuju bilo kakve usluge vezano za posredovanje, a sve troškove plaćaju poslodavci.
''Triple Win je projekat posredovanja pri zapošljavanju medicinskih radnika iz BiH u Njemačkoj. Projekat provodi GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH) uime njemačke vlade, na temelju sporazuma i saradnje između Centrale za rad sa strancima i stručno posredovanje SR Njemačke, Savezne agencije za rad SR Njemačke, te Agencije za rad i zapošljavanje BiH (ARZ). Naziv "Triple Win" temelji se na trostrukim pogodnostima koje proizlaze iz projekta - Njemačka rješava nedostatak medicinskih radnika, stopa nezaposlenosti u BiH se smanjuje, a doznake koje šalju imigranti doprinose ekonomskom razvoju njihove zemlje'', kazao je Čomor.

Naglašava da se projekt zasniva na međudržavnom dogovoru, a podržavaju ga državne institucije i pravno obavezujući sporazumi među njima. Za potencijalne kandidate to zapravo znači pouzdanu, punu i besplatnu podršku od trenutka kada su izabrani za posredovanje, do njihovog odlaska, kao i tokom prve godine boravka u Njemačkoj.

''“Triple Win” projekt se provodi na temelju Ugovora o postupku, izboru i zapošljavanju medicinskog osoblja, uspostavljenom između Njemačke federalne agencije za zapošljavanje i Agencije za rad i zapošljavanje BiH. GIZ, u okviru suradnje sa Saveznom agencijom za rad, podržava partnersku organizaciju u BiH kroz tehničku i jezičku pripremu, kao i podršku u odlasku kandidata i njihovu integraciju u Njemačku. Dakle, prije svega, posredovanje kroz Triple Win projekt obezbjeđuje sigurnost, jer ga podržavaju državne institucije. Podrška kroz projekat podrazumijeva pronalaženje odgovarajućeg poslodavca, organiziranje intervjua i pokrivanje svih troškova u vezi sa tim. Zbog nedoumica koje se čuju u javnosti, želim napomenuti da kandidati mogu birati gdje žele živjeti i za koga raditi. Recimo i to da projekt pokriva i troškove kursa njemačkog jezika do potrebnog nivoa (B1) u saradnji s Goethe institutom. Osim toga, pomažemo sa pronalaskom pouzdanog poslodavca u Njemačkoj, s kojim se potpisuje ugovor o radu prije odlaska u Njemačku, a pomažemo i sa procesom aplikacije za vizu. Naši kandidati pohađaju i informativne kurseve, kako bi bolje razumjeli njemački sistem zdravstvene njege, te kulturu i društvo dio kojeg će da postanu'', navodi Čomor.

Dalje ističe da projekt pokriva troškove prijevoza i pomaže unaprijed pronaći smještaj, tako da su osigurani osnovni elementi za siguran dolazak u Njemačku.

''U toku boravka u Njemačkoj, pomažemo sa verifikacijom diploma za koju troškove snose poslodavci. Na kraju, pomažemo u spajanju porodica, kada se steknu uslovi za to. To je proces koji osigurava uspješnu integraciju građana BiH u njemačko društvo'', rekao je.

Naglašava da svi kandidati potpisuju ugovore s poslodavcima, prema istim uslovima kao i drugi radnici u Njemačkoj, prema njemačkom zakonu o radu. To znači da je svaki kandidat podjednako zaštićen ugovorom i ima ista radnička prava i obaveze kao i svaki drugi radnik Njemačkoj.

''Ono za šta su ljudi uglavnom zainteresirani jeste kakve plate mogu očekivati. Do verifikacije diplome kandidati mogu raditi kao asistenti medicinskom osoblju. Na taj način, uz podršku poslodavaca, stiču praktično iskustvo i stručnost za ispit koji je potrebno da polažu da bi dobili njemačku diplomu, što je preduslov za njihov daljnji boravak i rad u Njemačkoj. U tom razdoblju poslodavac osigurava plaću u iznosu od 2.000 eura bruto, dok ona raste na 2.400 odmah po završenom procesu verifikacije diplome. Svaki poslodavac obezbjeđuje jednog svog zaposlenika kao savjetnika za zaposlenike koji dolaze putem posredovanja, tako da kandidati imaju nekoga kome se mogu obratiti za savjet i pomoć u bilo kojem trenutku. U kasnijoj fazi poslodavac podržava kandidata i, ako se odluči za to, pokriva troškove obrazovanja za daljnji profesionalni razvoj i fleksibilan je s povoljnijim radnim smjenama, kako bi omogućio prisustvovanje predavanjima'', rekao je Čomor.

Projekt pomaže i spajanje porodica, ali to se može desiti tek nakon što kandidati verifikuju svoje diplome i postanu kvalifikovani medicinski radnici u Njemačkoj. Postoje i drugi uslovi koji se moraju ispuniti da bi im se porodice pridružile, kao što je osiguranje adekvatnog smještaja, prema unaprijed određenim standardima.

''Važno je napomenuti da se kandidati mogu prijavljivati kontinuirano, ali ako žele biti uzeti u obzir za prvi sljedeći intervju, koji organiziramo tri puta godišnje, trebali bi pažnju obratiti na objave datuma ovih intervjua. Sljedeći intervju organiziramo već krajem februara ove godine, tako da će kandidati koji se prijave do 03.02.2019. godine biti uzeti u obzir za taj rok. Svi ostali kandidati koji se u međuvremenu prijave, biće uzeti u obzir za sljedeći krug intervjua, planiran za maj 2019'', kazao je Čomor, dodajući da se sve informacije o načinu i uslovima za prijavu mogu naći na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH ili u lokalnom birou za zapošljavanje.

Od pilot faze projekta (2011-2012.) do danas 500 medicinskih sestara i tehničara iz Bosne i Hercegovine je putem projekta otišlo da rade u raznim zdravstvenim ustanovama u Njemačkoj.

''Treba naglasiti da ovaj broj varira iz dana u dan, jer je posredovanje kontinuirano i svakodnevno. Dosadašnja iskustva i reakcije su bili veoma pozitivni, kako njemačkih poslodavaca tako i kandidata koji su zaposleni kroz ovaj projekat. Do sada nismo imali povratnika zbog neispunjavanja uslova za posredovanje. Svi naši posredovani kandidati su dobri i cijenjeni radnici, koji veoma brzo napreduju u svom poslu nakon početnog perioda prilagodbe'', zaključio je Čomor.

„HT Eronet“ i „BH Telecom“ su godinama bez konkursa zapošljavali članove vladajućih stranaka i porodica uposlenika. Vlada FBiH je to dozvoljavala pa ostali građani nisu imali jednaku šansu za posao.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ekonomistica Vesna Butigan se odrekla otpremnine kada je 2015. godine otišla u penziju iz Javnog preduzeća „Hrvatske telekomunikacije Eronet“. Zauzvrat, Uprava je zaposlila njenu kćerku Mirjanu, profesoricu engleskog jezika i hrvatskog jezika i književnosti. Tako su, smatraju u Upravi, podmladili kadar i uštedjeli, a nisu mijenjali broj radnika.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da je Butigan jedna od najmanje četiri uposlenice koje su 2014. i 2015. godine otišle iz „Eroneta“ kako bi napravile mjesto svojoj djeci. U tom periodu u ovom javnom preduzeću niko nije zaposlen konkursnom procedurom.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je dozvoljavala takvu praksu u javnim preduzećima, a proteklih sedam godina je samo formalno nastojala uvesti red pri zapošljavanju. Federalni revizori su utvrdili da je i pored toga postojao prostor za neregularno zapošljavanje i korupciju.

Osim djece uposlenika, svoja mjesta na visokim pozicijama u javnim telekomima pronalazili su i stranački kadrovi.

„Javna preduzeća i jesu, zapravo, najveći prostor političkim partijama da zapošljavaju svoje članove i da na taj način svoju bazu obezbjeđuju“, kaže Ivana Korajlić, vršiteljica dužnosti direktora Transparency Internationala BiH.

Posao s koljena na koljeno

Mirjana Butigan je 2007. godine diplomirala na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Radila je kao predavačica, prevoditeljica te kao administrativna radnica u privatnoj firmi. U međuvremenu se prijavljivala na konkurse u državnim institucijama, ali nije mogla dobiti posao.

Bezuspješno je posao tražila i u „HT Eronetu“ sve dok joj majka Vesna nije napravila mjesto. Vesna Butigan je iskoristila mogućnost da ode u prijevremenu penziju bez otpremnine, uz uslov da njena kćerka dobije posao. „Čovjek u takvim nekakvim okolnostima, pa neću reći koristi svakakve mogućnosti, ali evo, znate, uglavnom, kakva je situacija“, kaže ona.

Mirjana Butigan danas radi u Sektoru za korisničku podršku „Eroneta“, a za CIN kaže da su joj u opisu posla i prevođenje i komuniciranje sa korisnicima na engleskom jeziku.

Preko roditelja su u „HT Eronet“ tokom 2014. i 2015. godine zaposlene još najmanje tri osobe. Umjesto Ivanke Kožul, kuharice po zanimanju, u preduzeće je došao njen sin Dario, inženjer računarstva, dok je pravnica Anka Grizelj osigurala mjesto kćerki Oliviji Grizelj-Perić.

Grizelj-Perić je bila savjetnica federalnom ministru trgovine Miloradu Bahilju, a potom jedna od direktorica u „Cestama Federacije“. Nakon toga je stigla u „Eronet“.

Uz dogovor sa Upravom, svi su dobili stalni posao nakon što su njihovi roditelji otišli iz preduzeća i odrekli se otpremnine. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija im je za to dalo saglasnost.

Niko od ovih uposlenika nije želio govoriti za CIN.

U „Eronetu“ ovakvo zapošljavanje smatraju uspješnim. Praksu je pokrenuo tadašnji direktor Stipe Prlić koji kaže da je firma tako uz uštede dobila visokoobrazovani mladi kadar. Prlić je saglasan da je ovako uskraćena prilika drugim građanima da rade u „Eronetu“, ali smatra da svaka odluka ima prednosti i mane: „Bilo kako da se radilo, uvijek bi neko bio uskraćen, a mislim da je ovako ipak i nekakva zadovoljština – ljudi su radili 30 i nešto godina, a djeca su startala“.

Interes za posao u ovom preduzeću je veliki – trenutno se u bazi firme nalazi 22.000 prijava.

Ni „BH Telecomu“ zapošljavanje djece radnika nije bilo strano. Donedavni generalni direktor Mirsad Zaimović kaže da su bez konkursa zapošljavali članove porodica umrlih radnika.

„Htjeli smo da u tom smislu budemo socijalno osjetljivi“, pojasnio je Zaimović.

Registar za izbor direktora

Prema dosadašnjem zakonu, javna preduzeća nisu bila obavezna objavljivati konkurse za prijem novih radnika. Tek od novembra 2018. godine Zakon o radu u FBiH to izričito propisuje.

Vlada FBiH godinama nije uspijevala uspostaviti transparentno zapošljavanje u javnim preduzećima, smatraju u Uredu za reviziju institucija FBiH.

Niko iz Vlade FBiH o ovome nije želio razgovarati sa novinarkom CIN-a.

U reviziji učinka „Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH“ koja obuhvata i dva telekom operatera, revizori su zaključili da nisu svi zainteresovani građani imali jednake šanse za zapošljavanje u javnim preduzećima te da su uprave imale diskreciono pravo da odluče kako će provesti zapošljavanje.

Tako su u „BH Telecom“ tokom proteklih godina novi radnici stizali i preko registra aplikacija. Iako je za vrijeme njegovog rukovođenja preduzećem na ovaj način primljeno više od 20 osoba, Zaimović nije mogao objasniti kako registar funkcioniše.

„Mogu nešto pogriješiti tu, vezano za funkcionisanje tog sistema, tako da ne rizikujem“, rekao je.

Iz registra aplikacija u direktorske fotelje „BH Telecoma“ sjeli su Mirza Drpljanin i Adis Halilović.

Njihovi prethodnici su novinarima CIN-a ispričali da su sa ovih pozicija otišli po političkoj liniji nakon smjene vlasti.

„Sasvim je normalno da neka druga stranka dođe i da predloži svoje“, kaže Munir Ramić, bivši direktor brčanskog „Telecoma“.

Njega je na ovoj poziciji naslijedio Mirza Drpljanin, dotadašnji šef Odjela za komunalne poslove u Vladi Brčko distrikta kao član Saveza za bolju budućnost (SBB).

Adis Halilović je dugogodišnji član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) i bivši poslanik u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona. Ovaj profesor odbrane i sigurnosti je nedugo po dolasku u „BH Telecom“ imenovan za direktora Direkcije „Goražde“.

Upravu „BH Telecoma“ su u prošlom mandatu činili članovi SBB-a i SDA. Uprava imenuje direktore direkcija na prijedlog generalnog direktora. Uprkos tome, bivši direktor Zaimović kaže da zapošljavanje nema veze sa politikom.

„Svakako sam ja obavljao šire konsultacije, vezano za imenovanje ljudi koji će rukovoditi pojedinim direkcijama“, kaže Zaimović za CIN, ali ne objašnjava s kim se konsultovao, s obzirom na to da Halilović i Drpljanin do tada nisu radili u „Telecomu“.

Njih dvojica nisu htjeli razgovarati o načinu na koji su se zaposlili u ovom preduzeću.

U „HT Eronetu“ kažu da zapošljavaju iz svoje baze prijava. Direktor Sektora za upravljanje ljudskim resursima „HT Eroneta“ Ivica Rotim kaže da su svi zainteresovani za posao mogli poslati svoje podatke preko internet-stranice preduzeća. Rotim objašnjava da nisu mogli razgovarati sa svim kandidatima.

„Navala velika“, kaže on, ali nije mogao objasniti na osnovu čega su iz baze prijava birali kadrove.

U Transparency Internationalu BiH ne misle da je ovo ispravan način zapošljavanja. Oni su zagovarali izmjene Zakona o radu kojim bi bila uvedena obaveza objavljivanja konkursa. Od prijedloga Vlade do usvajanja Zakona u Parlamentu čekalo se skoro dvije godine.

Ivana Korajlić smatra da su javna preduzeća godinama odbijala da uvedu konkurs radi zapošljavanja po partijskoj, rodbinskoj i „svakoj drugoj liniji“.

„Kažu, eto, mi smo imali tu nekih prijava pa smo mi na osnovu toga. I baš među tim prijavama nečija kćerka, sin“, komentariše Korajlić.

Konkurs obustavljen, prijem nastavljen

Vlada FBiH je 2011. godine donijela zaključak da se u statute javnih preduzeća unese obaveza zapošljavanja isključivo preko javnog konkursa. Međutim, kada su nakon sedam godina revizori pitali za provođenje zaključka, za njega nisu znali ni u javnim preduzećima ni u ministarstvima koja su bila dužna da ga provode.

Vlada je nametnula i takozvani moratorij na zapošljavanje, odnosno zabranu prijema novih radnika bez njene saglasnosti.

Saglasnost za zapošljavanje u javne telekome su davali Vlada ili Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, ali samo formalno – nisu pratili ko će i kako biti zaposlen. U Ministarstvu kažu da za to nisu nadležni. Davali su saglasnost da bi pratili broj zaposlenih, ali nisu imali garanciju da će njihove odluke biti ispoštovane jer moratorij nije bio obavezujući.

„Znači da mi, jednostavno, damo-ne damo, oni će postupiti po svom. A ovo njima služi kao pokriće da je neko to odobrio, da pokrije rad Uprave“, kaže Ernest Đonko, pomoćnik federalnog ministra za elektronske komunikacije i pošte.

On navodi da su javna preduzeća u Zakonu našla uporište da ne raspisuju javne pozive za posao. „Koliko god mi smatrali da je to netransparentno, nerealno, nepošteno prema drugima (…) to je, jednostavno, tako“, kaže Đonko.

Vlada je moratorij provodila sporadičnim zaključcima kojima je propisivala da preduzeća „odmah obustave konkursne procedure prijema zaposlenika“. Ovim nisu ograničavali druge načine zapošljavanja.

Prema CIN-ovom istraživanju, upravo su drugi načini dominirali prilikom zapošljavanja u „BH Telecomu“ i „HT Eronetu“.

U „BH Telecom“ je za četiri i po godine konkursnom procedurom došlo 70 osoba, od ukupno 336 primljenih.

„Ne bih se složio sa tvrdnjom da smo vrlo malo raspisivali konkurs“, kaže Zaimović.

„HT Eronet“ nije dostavio CIN-u podatke o zaposlenim, javnim konkursima, kao ni Statut preduzeća, navodeći da je riječ o ličnim podacima. Revizori su ustanovili da je u ovom preduzeću za tri godine zaposleno 100 osoba i da su sve primljene bez konkursa.

Bivši direktor „Eroneta“ Stipe Prlić je za CIN objasnio zašto je to tako:

„Raspisivali smo mi konkurs pa se na sedam radnih mjesta 1.200-1.300 ljudi javljalo i to je, jednostavno, nemoguće bilo. Toliko su procedure dugo trajale i uvijek svak’ je mislio, ko nije primljen, da je zakinut. I onda, pošto nam je zakonski to bilo omogućeno, mi smo tako radili“.

Preminuo je profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu Zdravko Grebo.

Profesor Grebo je rođen 30. jula 1947. u Mostaru.

Radio je kao redovni profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu. Bio je osnivač gradskog radija ZID, osnivač i direktor Izdavačke kuće ZID, član Executive Board of Bosnian Peace Corps, osnivač HCA za ex-Yu, direktor Pravnog Centra FOD BiH, direktor međunarodnog postdiplomskog kursa “Evropske studije” i osnivač Open Society Fund BiH.

Dobitnik je Nagrade Evropskog kluba za mir i protiv rasizma i ksenofobije 1994., Ruzveltova medalja 1994. Francuska legija časti, 2003.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv Elzine Pirić, zastupnice u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, Midhata Husića, načelnika općine Banovići, i Nijaza Mezetovića, predsjednika Općinskog odbora PDA Kladanj, zbog krivičnog djela primanje nagrade i drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Optuženi su za utjecaj na v. d. direktora Javnog preduzeća Šume TK-a da smijeni jednog zaposlenika s funkcije rukovodioca Šumarije Banovići.

Optužnicu je potvrdio Općinski sud u Živinicama.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH