Izdvojeno

Izdvojeno (4072)

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupna zaduženost građana RS nešto je veća od tri milijarde KM.

Krediti građana na kraju prve polovine ove godine iznosili su skoro tri milijarde KM (2.903.300.000 KM), i oni su veći za četiri odsto nego na kraju prethodne godine (2.795.600.000 KM).

U izvještaju se navodi da dominiraju dugoročni krediti sa 88 odsto, dok kratkoročnih ima 12 odsto.

"Prema namjenskoj strukturi kredita za opštu potrošnju, najveće učešće imaju nenamjenski gotovinski krediti, koji čine 88 odsto ukupnih kredita za opštu potrošnju, odnosno 64 odsto od ukupnih kredita građana", kaže se u izvještaju i dodaje da su ovi krediti imali stopu rasta od 5%.

Krediti za stambene potrebe iznosili su 623,7 miliona KM ili 21% ukupnih kredita građanima sa stopom rasta od 4% u odnosu na stanje na kraju 2017. godine.

Krediti građanima po karticama i prekoračenja po računima ukupno iznose 165,7 miliona KM s učešćem od 8%, a na kraju prethodne godine iznosili su 166,3 miliona KM s učešćem od 8%.

Ostale namjene kredita opšte potrošnje (kupovina robe široke potrošnje, kupovina automobila, kupovina hartija od vrijednosti, lombardni krediti) iznose 53,5 miliona KM ili 3% ukupnih kredita za opštu potrošnju sa stopom pada od 10% (sa 31.12.2017. godine 59,5 miliona KM ili 3% ukupnih kredita za opštu potrošnju).

Ostali krediti za opštu potrošnju koji nemaju određenu namjenu iznose 42,3 miliona KM ili 2% učešća u ukupnim kreditima za opštu potrošnju, sa stopom rasta od 38% u odnosu na kraj prethodne godine (30,6 miliona KM).

Nastavljen je trend rasta ukupne štednje građana, uključujući i tekuće račune, a zaključno sa 30. junom ove godine iznosila je 3.024.000.000 KM i za 4% je veća u odnosu na kraj prošle godine (2.908.600.000 KM).

U poređenju s krajem 2008, kada je iznosila 773 miliona KM, štednja građana porasla je gotovo četiri puta, a 75 odsto od ukupne štednje građana čini oročena štednja.

"Rast štednje, kao i povoljnija ročna struktura štednje, odnosno znatno veće učešće oročene štednje u ukupnoj štednji, rezultat je povjerenja građana u banke. Tome svakako doprinosi nadzor banaka i osiguranje depozita koji u osnovi imaju za cilj stabilan bankarski sektor i zaštitu deponenata", navodi se u izvještaju. Marko Đogo, ekonomski analitičar, rekao je da krediti rastu kako rastu privreda i stanovništvo, međutim mi imamo negativne demografske pokazatelje.

"Banke imaju dvije glavne grupe klijenata, privredu i stanovništvo, koji su kod nas i dominanti", rekao je Đogo i istakao da povećana štednja ne znači da je poraslo i povjerenje bankama, te da je to povjerenje bilo veće 2008. godine prije krize.

"Imali smo posljedice koje se ogledaju u načinu na koji je rekonstruisan bankarski sektor i struktura depozita. Privreda bi trebalo da bude osnovni klijent bankama", rekao je Đogo.

Bankarski sektor u Republici Srpskoj čini osam banaka s ukupno 2.938 radnika, koje su poslovale preko mreže od 290 organizacionih dijelova.

Najvećih pet banaka u RS po neto aktivi (u 000 КМ)

1. Nova banka a.d. Banjaluka 2.028.004

2. UniCredit Bank a.d. Banjaluka 1.717.278

3. NLB banka a.d. Banjaluka 1.363.552

4. Sberbank a.d. Banjaluka 857.781

5. Addiko bank a.d. Banjaluka 738.777

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik susreo se u nedjelju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju, tijekom utrke Formule 1. Budući da se susret održao samo tjedan dana prije izbora u BiH riječ je o nedvosmislenoj podršci Putina Dodiku koji se ovaj put natječe za srpskog člana predsjedništva BiH, piše Jutarnji list.

I ona bi mogla imati važnu ulogu u odluci biračkog tijela u RS-u koje je u znatnoj mjeri proruski orijentirano. Budući da Dodik nije uspio u planu da ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dođe samo u Banju Luku, zatim je plan bio prvo u Banju Luku, a zatim u Sarajevo da bi na kraju Lavrov došao prvo u Sarajevo, a onda u Banju Luku, odlučio je učiniti sve kako bi osigurao sliku i tekst sa susreta s Putinom.

I dok je Lavrov, u ulozi “dobrog policajca”, poručio kako Rusija ne favorizira nikog na izborima, Putin je poručio, kako prenosi njegov ured: “Znam da su 7. listopada izbori. Želim uspjeh vama i onima koji vas podržavaju. Nadam se da će sve proći u okviru zakona, uspješno te da će pridonijeti daljnjoj stabilizaciji republike (дальнейшей стабилизации в республике)”.

Budući da BiH u nazivu nema pojma “republika”, može se zaključiti da je ovo poruka upućena Republici Srpskoj. Kojoj je, kako Putin tumači, potrebna stabilizacija. Možda u vidu odlaska Milorada Dodika s političke scene?

Iako je Putinova poruka izuzetno pažljivo diplomatski sročena ipak ostaje činjenica da je podržao jednog od kandidata iz srpskog naroda u BiH i da je time izravno utjecao za rezultat izbora. Čime je još jednom pokazao da Rusija želi sačuvati snažan utjecaj na RS kao jednu od preostalih savezničkih točaka na Balkanu. Predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, iako također želi sačuvati snažan utjecaj u bošnjačkom korpusu, nije dosad podržao niti jednog od kandidata za predsjedništvo. Hrvatski je premijer stao iza Dragana Čovića.

No, većina medija nije izvijestila o za Hrvatsku važnom dijelu razgovora koji prenosi Ured ruskog predsjednika.

“Velik je projekt dovođenje plina u rafineriju nafte na granici s vašim susjedima što bi trebalo riješiti problem vezan s okolišem”, rekao je Vladimir Putin. Riječ je o rafineriji nafte u Bosanskom Brodu i njezim ispušnim plinovima koji izazivaju probleme građanima Slavonskog Broda.

Budući da Putin traži od Dodika da se taj problem riješi, očito je da je problem u Banjoj Luci. Dodik se brani: “Stvarno želimo riješiti problem s okolišem i našim susjedima, ali, kako ste ispravno rekli, nije to tako velik problem kako se želi pokazati”.

Putin nije zadovoljan i na kraju razgovora ističe: “A što se tiče ekologije, ako postoji određena zabrinutost, tada treba riješiti problem. Prelazak rafinerije na plin svakako će poboljšati situaciju”.

Osim što političari ne urade skoro ništa od onoga što obećaju, oni i otvoreno koriste javne institucije i resurse za svoju ličnu promociju u vrijeme predizborne kampanje, prenosi Deutsche Welle.

Predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini traje već pune tri sedmice. Za sedam dana 3.352.933 građana i građanki, koliko ih je na biračkom spisku, će imati priliku izaći na glasačka mjesta i zaokružiti svoje favorite od ukupno 518 nositelja mandata. U međuvremenu im kandidati obećavaju sve i svašta, prijete im, dijele poklone i lažu. Sve s ciljem da pobijede.

Iz inicijative „Istinomjer" koju vodi Udruženje „Zašto ne" iz Sarajeva poručuju da se ova predizborna kampanja ne razlikuje od prethodnih. Jer, predstavnici političkih stranaka i dalje obećavaju ono što poslije nikada ne bude ispunjeno. Istraživači „Istinomjera" već tri izborna mandata prate da li političari na vlasti zaista i ispune ono što su obećali.

„U trenutnom mandatu od 2014. do 2018. godine ispunjeno je samo 3,3 posto svih obećanja na državnom i entiteskim nivoima. U Republici Srpskoj taj procenat je bio četiri posto, a u Federaciji Bosne i Hercegovine i na državnom nivou tri posto", izjavio je za DW Dalio Sijah, istraživač i novinar ove inicijative. To u brojkama zvuči ovako: od ukupno 966 obećanja na sva tri nivoa vlasti, ispunjena su svega 32.

Unija za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini objavila je rezultate istraživanja prema kojima je od 2013. do oktobra ove godine BiH napustilo ukupno 151 hiljada 101 osoba. U ovoj godini, BiH je napustilo 35.377 osoba.

Stanovništvo najviše odlazi iz Posavine, pokazala je ova analiza.

Podaci su alarmantni za Brod, Brčko, Derventu, Doboj, Gradačac,
Modriču, Odžak, Orašje, Srebrenik, Pelagićevo, Vukosavlje, Domaljevac-Šamac.

Iz ovih mjesta samo u ovoj godini otišlo je više od 10.000 ljudi. Najviše iz Brčkog (3.500), te Doboja (2660).

Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava i politička situacija samo su neki od najvažnijih uzroka iseljavanja stanovništva.

Iz Unije za održivi povratak kažu da će svoje vanprojektne aktivnosti usmjeriti na kampanju prema institucijama vlasti, za izradu Strategije za zaustavljanje odlaska bh. građana.

U istraživanju je učestvovalo 1.750 mjesnih zajednica, 82 opštine, 104 lokalne nevladine organizacije i 170 volontera.

Čudno je da iz grada koji se naziva i sjeverna kapija Bosne, odlazi toliko ljudi. Da li su uzrok tome seljaci iz okolnih sela koji vladaju Bosnom i Hercegovinom: Fadil Novalić je premijer Federacije BiH, Husejin Kavazović je reis, a Nurdin Peštalić zvani Nurdo je tajkun, koji je dvojicu svojih jarana instalirano u neslućene visine vladavine bosanskom bijedom i neimaštinom. Uostalom, znaju ljudi u Gradačcu sve... Zato i odlaze.

Pitanje koje čeka odgovor je: Da li su Kavazović i Novalić u svom anticivilizaciijskom uspinjanju na vlast, ostavili svojim seljanima i komšijama, išta osim svoj pohlepe, nezajažljivosti, moralne bijede i podaništva?

Nisu ništa.

I, zato ljudi bježe - što dalje od Kavazovića, Novalića, Nurde Peštalića...

Ko ne vjeruje, ili mu nije jasno, neka ode do Gradačca i svih tih prelijepih sela okolo. Neka priča sa ljudima, oni će mu sve kazati..

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarat će danas u Sočiju sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Dodik je izjavio da će na sastanku sa Putinom razmotriti mogućnosti podsticaja za investiranje, te političku i ekonomski situaciju u RS.

- U kontinuitetu razgovaramo dva puta godišnje. Vidjeli smo se ranije u Sankt Peterburgu i dogovorili ovaj sastanak. Informirat ću Putina i kako se razvija situacija u pogledu Republike Srpske - rekao je Dodik jučer novinarima.

Daleko smo mi od Evrope

Vodeći ljudi u državi nas već godinama ubjeđuju kako je živjeti ovdje sve bolje i lagodnije. Tako se, pogotovo u ovo predizborno vrijeme, hvale da su porasle plate, da se ekonomska situacija poboljšala, ali prava istina je su za pet godina prosječni troškovi života jedne četveročlane porodice u Republici Srpskoj skočili za 84 marke, dok je prosječna plata u istom periodu porasle za svega 41 marke.

Tako je, pokazuju podaci Saveza sindikata RS, potrošačka korpa u avgustu 2013. iznosila 1.785, a u avgustu ove godine 1.869 KM, dok je u istom periodu prosječna neto plata porasla sa 811 na 852 KM.

Najviše novca porodice su u RS-u u augustu trošile za nabavku prehrane – 691 marka, stanovanje i komunalne usluge koštale su 568 maraka, dok je za tekuće održavanje domaćinstva trebalo izdvojiti 105 maraka, navodi Savez sindikata.

Da tu nije kraj mukama građana govore najave da nam se bliži četvrto ovogodišnje poskupljenje goriva, a svi znamo da nakon goriva slijede i druga poskupljenja. Trgovci upozoravaju da je to neminovnost za sve one proizvode koji zavise od troškova transporta, a to su skoro pa svi.

U udruženjima potrošača kažu da smo najbrži na svijetu kada treba nešto da poskupi, a kada je u prošlosti dolazilo do pojeftinjenja barela goriva niti jedna cijena osim cijena goriva na benzinskim pumpama nije snižena.

Da građani BiH žive dosta lošije od evropskog prosjeka i da pojedine proizvode u maloprodaji plaćaju skuplje nego stanovnici EU u čijim zemljama je prosječna plata viša i do pet puta, pokazuju posljednji podaci Eurostata.

Tako električne uređaje plaćamo po cijeni koja je za oko šest posto veća od prosjeka EU, dok su, na primjer, u Irskoj, gdje se prosječna plata kreće oko 2.479 eura, ovi uređaju jeftiniji za oko 14 posto od prosjeka EU.

Iako su primanja daleko manja, cijena hrane u BiH je ista ili čak skuplja od nekih zemalja u EU. Situacija je ista i sa odjećom. I nju plaćamo po gotovo istim cijenama kao i u EU, a cijene su nam čak i više od onih u Bugarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji, u kojoj je, poređenja radi, prosječna plata u ovoj godini 1.990 eura ili četiri i po puta veća nego u BiH.

Kada su plate u pitanju, one u BiH rastu tek oko osam maraka, ili oko jedan posto, dok je, na primjer, u Bugarskoj u ovoj godini zabilježen rast plata od 11 posto.

Prema podacima koje je objavio sajt Demostat.rs, pozivajći se na Eurostat, u prvom kvartalu ove godine plata u Bosni i Hercegovini 440 eura, Crnoj Gori 512 eura, Hrvatskoj 832 eura, Sloveniji 1.077, Mađarskoj 703, Rumuniji 535, Bugarskoj 457 eura a koliko iznose u ostatku Evrope pogledajte u infografici u nastavku.

Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kaže da se najlakše baviti populizmom i obećavati neostvarivo, izlaziti iz nadležnosti, te da je izabrao najteži put u nadi da će biti izabran i da će ga provesti.

"Želim da vratim građanima Bosne i Hercegovine nadu da je drugačija zemlja moguća. Želim da kroz ove poruke pokažem da znamo koliko je snažna sila koja nasrće na domovinu, ali da istovremeno mi ne gubimo iz vida vrijednosti na osnovu kojih smo krenuli u borbu za nezavisnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu", kaže u intervjuu za "Nezavisne" Komšić.

NN: Šta Vi kao kandidat nudite svojim potencijalnim biračima?

KOMŠIĆ: Izabrao sam teži put. Želim naredne četiri godine biti neko ko radi na terenu, ko povezuje naše stručnjake i ko šalje neke nove poruke iz Predsjedništva. "Plan za domovinu" je moja vizija rada Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2018. do 2022. godine. Tu viziju možemo provesti samo zajedno, te je želim ponuditi i drugim članovima Predsjedništva. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predstavlja instituciju kolektivnog šefa države te je ključna brana u borbi za suverenitet, teritorijalni integritet i vladavinu prava države Bosne i Hercegovine. Vrlo je jednostavno baviti se populizmom, obećavati neostvarivo, izlaziti iz nadležnosti. Ono što je teži put, a koji sam izabrao - pripremajući ovaj dokument, jeste pojasniti šta se zaista može uraditi. Zbog toga želim ponuditi svoju viziju, koja je, postavljena u realnim okvirima, sa "mapom puta" kuda i kako želim ići i raditi na poboljšanju stanja.

NN: A šta je ono što Vi nudite, a drugi kandidati ne mogu ponuditi?

KOMŠIĆ: Želim da vratim građanima Bosne i Hercegovine nadu da je drugačija zemlja moguća. Želim da kroz ove poruke pokažem da znamo koliko je snažna sila koja nasrće na domovinu, ali da mi istovremeno ne gubimo iz vida vrijednosti na osnovu kojih smo krenuli u borbu za nezavisnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. Nekad se čini da su te snage slabije, da pred naletom onih koji žele podijeliti zemlju puca i ta ideja o jedinstvu, hrabrosti i građanskoj viziji Bosne i Hercegovine. Vrijeme je da pokažemo da je ideja multietničke, slobodne i demokratske Bosne i Hercegovine jača nego ikad. Zato poručujem građanima da se "Plan za domovinu" može ostvariti samo ako zajedno budemo radili za državu - u kojoj želimo da odrastaju naša djeca i naši unuci.

NN: Šta će biti Vaš glavni zadatak ukoliko Vas građani većinom glasova izaberu na poziciju za koju ste kandidovani?

KOMŠIĆ: Realizovati taj program.

NN: Već dva puta ste bili u utrci za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i oba puta ste dobili povjerenje građana. Očekujete li da će isto biti i ovog puta?

KOMŠIĆ: Mislim da bi moglo biti isto i ovoga puta.

NN: Jedan od Vaših protivkandidata na ovim izborima je Dragan Čović, lider HDZ BiH i aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Može li on ugroziti Vaš izbor kod građana?

KOMŠIĆ: Kod građana ne može.

NN: I na kraju kako vidite Bosnu i Hercegovinu nakon 7. oktobra?

KOMŠIĆ: Nadam se stabilnijoj i mirnijoj zemlji ako Čović i Dodik izgube izbore!

Razgovarala: Mirsada Lingo Demirović

Facebook je u petak objavio da je hakirano gotovo 50 milijuna profila na toj društvenoj mreži, prenose svjetske agencije.

U kompaniji kažu da su napadači iskoristili slabosti opcije "View As" kako bi stekli kontrolu nad računima korisnika.

Napad je otkriven u utorak i o njemu je obaviještena policija.

Zahvaćeni korisnici pozvani su u petak da se ponovno logiraju na svoj profil. "Problem je sada riješen", napisao je šef sigurnosti Facebooka Guy Rosen.

"Budući da smo tek otvorili istragu, moramo utvrditi jesu li računi ili neka informacija zloupotrebljeni. Također ne znamo tko stoji iza tih napada i odakle su pokrenuti", dodao je.

"Privatnost i sigurnost korisnika su nevjerojatno važni i žao nam je što se ovo dogodilo", rekao je Rosen.

Bezobzirno iskorištavanje okoliša postalo je umjesto krijumčarenja droge glavni izvor prihoda organiziranom kriminalu i raznim oružanim skupinama, objavio je ovaj tjedan Interpol.

Krijumčarenje bjelokosti, vađenje zlata, ilegalni “porezi” na prirodne resurse i druga kaznena djela čine 38 posto prihoda kojima se financiraju sukobi i oružane skupine, navodi se u izvješću Interpola.

I dok skupine kao što je Islamska država dominiraju naslovnicama, na njih otpada samo četiri posto od 31,5 milijarda američkih dolara zarađenih u zonama sukoba širom svijeta svake godine. Ostatak odlazi skupinama organiziranog kriminala.

Izvješće, koje su pripremili norveški centar za analizu rizika RHIPTO i Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, prvi je globalni pregled krijumčarskih ruta koje koriste takve skupine.

Ono navodi oko 1.000 ruta kojima se krijumčari sve od nafte, zlata i dijamanata do droge, ljudi i bjelokosti.

“Organizirani kriminal sve više potkopava mir, sigurnost i razvoj”, rekao je Mark Shaw, direktor Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala,

“To je postao globalni fenomen, zastupljen u sukobima od Afrike do Bliskog istoka i Amerika”, rekao je. Ilegalno vađenje rudača čini 17 posto prihoda oružanih skupina, a među najpoželjnijima su zlato s istoka DR Konga i mineral koltan (za mobitele) u Latinskoj Americi.

Skupine organiziranog kriminala bave se i unosnom trgovinom bjelokosti iz Afrike te rogovima nosoroga koje se prodaje u Aziji za korištenje u tradicionalnoj medicini, no u izvješću se naglašava da 165 milijuna dolara zarađenih takvom trgovinom čini tek mali dio njihovih ukupnih prihoda.

Nakon “ekološkog kriminala”, krijumčarenje droge i dalje je drugi najveći izvor prihoda i čini 28 posto ukupnog iznosa, navodi se u izvješću. Ilegalno oporezivanje civila, pljačke i iznude čine još 26 posto njihovih prihoda.

S druge strane, donacije i otmice za otkupninu čine samo po tri posto prihoda.

Christian Nellemann, direktor RHIPTO centra, rekao je da vlade moraju shvatiti da je borba protiv organiziranog kriminala ključni čimbenik za pomoć u okončanju sukoba.

“U puno slučajeva kriminalne skupine, od kojih su neke usko povezane s političkim elitama, mogu imati interesa u nastavku oružanih sukoba kako bi osigurale svoju dominaciju nad prirodnim resursima i trgovinskim rutama”, rekao je.

Izvješće otkriva i da militantne skupine ubiru poreze od civila.

Sredinom 2017. Islamska država ubrala je oko 10 milijuna dolara u vidu poreza na teritorij koji je držala u Iraku i Siriji.

“Danas, s obzirom na dramatičan gubitak teritorija, Islamska država vjerojatno raspolaže s jedva četvrtinom tog iznosa”, navodi se, upozoravajući ipak da ta organizacija ima vjerojatno “značajne rezerve”.

Afganistanski talibani isto su tako prošle godine zaradili između 75 i 95 milijuna dolara na oporezivanju heroina i drugih poljoprivrednih kultura.

U Somaliji islamisti Šababa povezani s Al Kaidom zarađuju oko 10 milijuna dolara na godinu oporezujući sve od stoke do pitke vode ili iznuđujući novac za zaštitu od tvrtki.

Militanti imaju čak “prikupljače poreza, koje se može identificirati po odorama”, navodi se u izvješću.

Trgovina ljudima je također jako isplativ izvor financiranja oružanih skupina i skupina organiziranog kriminala – četvrti najveći kriminalni posao u svijetu vrijedan 157 milijarda dolara, po izvješću.

Krijumčarenje migranata preko Sahare donosi oružanim skupinama do 765 milijuna dolara na godinu, procjenjuje se u izvješću.

Izjave bosanskohercegovačkih biskupa i muftija Islamske zajednice povodom predstojećih izbora sadrže u sebi uglavnom načelne savjete i sugestije upućene vjernicima. Ali iza te načelnosti i pokušaja da se politički bude nepristran, kad se ozbiljnije analiziraju te izjave, one u nekim svojim dijelovima ipak idu u prilog najvećim nacionalnim strankama Bošnjaka i Hrvata u BiH. Načelnim stavovima se pokušava zamagliti i vlastita odgovornost vjerskih vođa koji su, što otvoreno što prešutno, podržavali i podržavaju nacionalne politike koje su opljačkale i osiromašile ovu zemlju. Uz to, kod ovakvih izjava i nije problem u tome što se kaže, nego što se ne kaže. Nije, dakle, sporno to što je rečeno, nego ono što je izostavljeno.

Kad biskupi u svojoj poruci, primjerice, upozoravaju da „iz političkog života trebaju nestati majorizacija i preglasavanje“, što je neosporno ozbiljan politički problem ove države, takve formulacije bez preciznijih objašnjenja i kritike političkih predstavnika bosanskohercegovačkih Hrvata, idu u prilog stranci HDZ koja svoju moć u hrvatskom narodu temelji upravo na strahu od majorizacije i preglasavanja, u čemu političkom trgovinom radi osobnih interesa sudjeluju i članove te stranke. Podugačka je lista službi na svim razinama vlasti koje zakonski ili reciprocitetno pripadaju Hrvatima, a koje su članovi te stranke prepustili radi osobnog političkog i ekonomskog profita.

Kad s druge strane predstavnici Islamske zajednice u BiH pozivaju primjerice bosanskohercegovačke muslimane „da svoj glas daju onima za koje su uvjereni da će čuvati vjeru, tradicionalne vrijednosti našeg naroda i njegovu državu“, protiv čega se načelno ne može uputiti prigovor, ali što također zahtijeva podrobniju analizu s obzirom na sadržaj vrijednosti koje se spominju i dosadašnju vjersku i političku manipulaciju njima, te riječi idu u prilog SDA, koja upravo na takvim vjerskim i političkim narativima (vjera – narod – država) održava svoju političku premoć unutar bošnjačkog naroda. Nijedna stranka nije nanijela toliku štetu bošnjačkom narodu – i u političkom i u ekonomskom i u kulturnom pa i u vjerskom smislu – kao Stranka demokratske akcije.

Ove općenite izjave tretiraju sve političke aktere i stranke u izbornom procesu na isti način. To se načelno može prihvatiti u smislu da nitko ne smije biti pošteđen kritike, ali nije jednaka odgovornost političkih subjekata i stranaka koji vladaju preko dvadeset godina, koji su opterećeni zločinima, kriminalom i korupcijom, i koji su ovo društvo doveli u tešku situaciju i onih koji imaju marginalan i neznatan politički utjecaj i nisu opterećeni takvom hipotekom. Na takav način se u isti koš želi strpati sve političke aktere (svi su isti!), što opet ide u prilog onima koji su brojčano, infrastrukturno, ekonomski i politički moćniji.

Obje izjave sadrže i dijelove koji su sudbinski važni za ovo društvo kao što su poziv na poštivanje dostojanstva svakog čovjeka ili osjetljivost za politički i socijalno ugrožene, ali sve to ostaje puko slovo na papiru jer većina vjerskih predstavnika Katoličke crkve i Islamske zajednice u praksi – od lokalnih do najviših razina – podržava upravo one politike i političare koji ruše te vrijednosti i koji upravo ovih dana u predizbornoj kampanji bahato paradiraju crkvama i džamijama skrnaveći svete prostore i pretvarajući ih u „spilje razbojničke“, što ljudima koji drže do svog dostojanstva i do svoje vjere i svetinja mora biti odbojno i odvratno.

U usporedbi s ove dvije izjave, poruka Komisije „Iustitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine koju potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica, ozbiljnija je i konkretnija. U njoj se, između ostalog, kaže: „Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja. (…) Ne dajte svoj glas kandidatima čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!“ Ali ni od ovih upozorenja neće biti ništa dok, primjerice, katolički biskupi i svećenici podržavaju upravo nevjerodostojne političare sumnjive prošlosti, paradiraju s njima u predizbornoj kampanji, dopuštaju im da govore s oltara ili s njima u opuštenoj atmosferi sa širokim osmijehom gledaju nogometne utakmice.

U suvremenoj Bosni i Hercegovini svih ovih godina su uglavnom vladali političari i stranke koji su se pozivali na vjeru. Zahvaljujući prvenstveno „velikim vjernicima“ u politici i onim „malim vjernicima“ koji su ih glasovima podržavali, imamo podijeljeno društvo, nefunkcionalnu državu, socijalnu bijedu i mnoge druge nevolje. To je veliki poraz vjerskih zajednica i vjernika u ovoj zemlji koji se rado, nametljivo i agresivno, pozivaju na vjeru i istodobno svojim javnim, društvenim i političkim angažmanom demonstriraju nevjerodostojnost, odsutnost odgovornosti za opće dobro, raspirujući pritom vjersku i etničku mržnju, što je najbrutalnija negacija vjere i onih vrijednosti na kojima bi se ona trebala temeljiti. Biblijski kazano, živimo u vremenu „zlog i opakog naraštaja“ koji svoje zloće i opačine pokriva i pravda vjerom i vitalnim nacionalnim interesima, napisao je Bojić za Patriju.

PIŠE: Drago Bojić, Patria

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH