Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Uhapšena je osoba koja se sumnjiči da je jutros BMW-om tamne boje udarila u grupu vojnika, a zatim pobjegla, prenosi Anadolu Agency (AA).

Napad je izveden u jutarnjim satima na području Levallois-Perretu u Parizu, a tokom potrage za napadačem uhapšena je jedna osoba, koja je povrijeđena.

Sigurnosni izvori navode da je uhapšen u automobilu koji se kretao iz Pariza prema Calaisu, na sjeveru zemlje. Osumnjičeni je ranjen tokom hapšenja.

Šest francuskih vojnika je povrijeđeno nakon što ih je automobilom udario nepoznati napadač u predgrađu Pariza. Incident se dogodio jutros u pariskom predgrađu Levallois-Perret. Napadač se odmah nakon što je udario vojnike udaljio s mjesta događaja, a policija je krenula u potragu za njim.

Napadač je pobjegao nakon što je udario šest članova Operation Sentinelle, koji su dio mjera uvedenih tokom vanrednog stanja nakon terorističkih napada u Parizu prije dvije godine. Vojnici su stajali pored vozila oko osam sati na Place de Verton, u blizini gradske vijećnice.

Među šest povrijeđenih vojnika tri se nalaze u teškom zdravstvenom stanju.

Ministar unutrašnjih poslova Gerard Collomb izjavio je da je napad namjerno izveden te da ga je izvela jedna osoba.

U jeku turističke sezone pojačan je promet vozila na bh. putevima. Našom zemljom, u tranzitu ka Jadranu, prolaze turisti iz cijele Evrope. Umjesto lijepih krajolika, ostanu pod utiskom vožnje uskim, lošim cestama, na kojima se, i zbog nesavjesnih vozača, gine gotovo svakodnevno.

Pojačan promet na užarenim putevima kroz Hercegovinu je uobičajena slika u avgustu. Građani, ali i turisti, putuju ka moru, ili se vraćaju.No, prizori preticanja lede krv u žilama, a oni su gotovo svakodnevni.Magistralni put M-17 vodi prema jugu zemlje, ali i prema moru. Prema zvaničnim statistikama, to je jedan od najsmrtonosnijih i najopasnijih puteva u BiH. Znaju to dobro domaći stanovnici, a o tome su posljednjih dana pisali i strani mediji.

Tako je bečki list Standard objavio tekst u kome upozorava na loše puteve u BiH.”Ako odlučite da putujete u Bosnu i Hercegovinu morate se naoružati strpljenjem za satima dugu vožnju uskim i opasnim kolovozima punim rupa, kroz stare, mračne tunele u kojima kaplje voda”, stoji u tekstu.

No, nisu problem samo tuneli. Uski putevi, oštre krivine, kritične ili crne tačke, ograničenje brzine do maksimalnih 30 km/h, lična su karta bh. puteva. I jedan od uzroka brojih nesreća sa smrtnim ishodom.”Svaki dan na našim putevima većinom mladi životi plaćaju danak naših sporih odluka ili nekih drugih interesa”, naveo je Adis Imamović, sudski vještak saobraćajne struke.

A taj danak uglavnom se plaća zbog nedostatka novca, kažu ljudi iz struke.”Da je to najvjerovatnije finansijske prirode. Neću da kažem političke, jer tu politike ne bi trebalo biti. Nego da nedostaju sredstva da bi se te dionice dovele u stanje kako ne bi više bile kritična mjesta na kojima se događaju saobraćajne nezgode”, dodao je Imamović.

I kao što je bečki ”Standard” naveo, svaki kilometar autoputa, spas je za putnike – kako strane, tako i domaće. No, njihova izgradnja ide sporo. I zbog nedostatka novca i zbog politike, čini se, kao da dolazi sporim bh. putevima.

Prosječna neto plata u BiH prvi put je prešla 800 KM u decembru 2009. godine kada je iznosila 802 KM. Varirala je do marta 2011. godine kada je bila 818 KM i do danas nije bila niža od 800 KM. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u maju ove godine iznosila je 860 KM i to je ujedno i najveća prosječna neto plata u BiH u posljednjih 17 godina.

U maju 2011. je iznosila 821 KM, što znači da je za sedam godina porasla za samo 42 KM. Spori rast je, ističu ekonomski stručnjaci, posljedica neproduktivnosti i nekonkurentnosti.”Produktivnost naše privrede ne raste toliko brzo da bi plate to mogle pratiti. Ukoliko privreda bude produktivnija i neto plate će rasti. U proteklih pet godina nije došlo do naročitih promjena i tu država ili bilo ko drugi ne može ništa uraditi. To je odnos ponude i potražnje ne tržištu rada, a situacija je takva da imate ogromnu ponudu rada, a s druge strane veoma skromnu potražnju, odnosno mali broj poslodavaca koji traži radnike, prije svega u realnom sektoru”, kazao je za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Problem je u Zakonu o radnim odnosima FBiH, smatra ekonomski stručnjak Muris Čičić, koji je najavljen kao revolucionaran, a nije znatno utjecao na tržište. “Nije ni blizu utjecao na to da tržište postane fleksibilnije, da poslodavci mogu lakše zapošljavati i otpuštati. To bi dovelo do veće konkurencije i boljeg plaćanja. Nažalost, mi imamo socijalistički sistem radnih odnosa i on je zamrznuo situaciju, nema fleksibilnosti, poslodavac nema mogućnost da angažuje dinamičnijeg radnika, sve je prilično zakovano. Imamo Zakon o radnim odnosima koji doprinosi nezaposlenosti. Ako otvorite tržište rada onda će ono biti dinamičnije, ali kod nas je to sve naopako. Pri tome će vas neko optužiti da ste neokapitalista, neoliberal, da govorite protiv interesa radnika, a u interesu radnika je da bude veće zapošljavanje. Zato su kod nas niske plate i visoka nezaposlenost, treba otvoriti tržište rada”, ističe Čičić.

Čavalić smatra da se najbolji način za poboljšanje položaja radnika krije u smanjivanju poreza kako bi poslodavci imali više raspoloživih finansijskih sredstava da bi radnicima mogli omogućiti veće plate i time povećati produktivnost, što bi na kraju rezultiralo većom konkurentnošću.

Ukoliko pak nadnica ostaje ista, a cijene rastu, mijenjaju se obrasci potrošnje, odnosno potrošači se odriču luksuza i novac troše na stvari koje su im nužne. To je glavna posljedica, ističe Čavalić, ako govorimo o rastu cijena u posljednjih nekoliko godina i stabilnom rastu plata.”Glavna odlika cijena je da direktno zavise od dešavanja u članicama Evropske unije zato što mi najviše, shodno našoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, ovisimo upravo o EU. Bilo kakva kretanja cijena direktno održavaju kretanja u kontekstu povećanja ili smanjivanja cijena u zemljama EU i zemljama regiona”, kaže Čavalić za Klix.ba.

S druge strane, Muris Čičić tvrdi da je u BiH u posljednje dvije godine zabilježena deflacija, odnosno snižavanje cijena. “Ako i dođe do povećanja to je za 0,5 posto, dakle nije ni jedan posto. Smatra se da umjerena inflacija, porast cijena između 2 i 3 posto, stimulativno djeluje na tržište. Nažalost, mi posljednje dvije godine imamo deflaciju, prije toga smo imali vrlo malu inflaciju, a ranije opet deflaciju. Posljednjih 5-6 godina nema povećanja cijena u BiH”, navodi Čičić.

Tvrdi da deflacija nije dobra jer umrtvljuje privredu.”Bilo bi dobro da cijene s vremena na vrijeme blago porastu, onda bi porasle i plate i investicije. Sve evropske zemlje i SAD imaju za cilj da im je inflacija do 2 posto. Deflacija znači da nema modifikacija proizvoda koje izazivaju povećanje cijena, to znači da privreda nije dovoljno dinamična”, zaključuje Čičić za Klix.ba.

Delegati Federalnog parlamenta su za dvije i po godine naplatili više od 825.000 maraka za: smještaj, odvojeni život od porodice i prevoz do kuće. Većina njih koristi manjkavosti propisa kako bi izvukli najveću korist.

Delegatu iz Goražda Sanelu Mušoviću građani 17 mjeseci plaćaju smještaj i troškove za njegov rad u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH), iako već deset godina ima svoj stan u Sarajevu.

Ovu privilegiju koristi još 34 Mušovićevih kolega jer su im prebivališta udaljena najmanje 70 kilometara od glavnog grada. Zbog toga oni imaju pravo da iznajme stan u kojem će boraviti dok rade u Sarajevu, a potom i pravo na novac za režije i odvojeni život od porodice.

Svaki mjesec za ova tri troška dobiju 800 maraka i sami odlučuju kako će ih rasporediti. Uz to, plaćen im je i prevoz vikendom do porodica. Iz federalnog budžeta je za dvije i po godine za ove naknade dato nešto više od 825.000 maraka.

Pojedini delegati ugovaraju najniže kirije kako bi im ostalo što više novca od naknada. U velikom broju stanova koji su plaćeni za delegate u stvari žive drugi ljudi: stanodavci i njihove porodice, djeca delegata ili drugi podstanari. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da su ti iznajmljeni stanovi često u starim i neuvjetnim kućama ili u predgrađima, daleko od zgrade Parlamenta FBiH, pa ih najmanje polovina delegata i ne koristi.

Oni nakon obaveza u Parlamentu obično putuju kući ili prespavaju u hotelu. Stanodavci su im često prijatelji, poznanici i stranačke kolege.

Dom naroda PFBiH ne provjerava da li delegati poštuju pravila o ovim privilegijama jer nemaju mehanizme nadzora niti kapacitete.

„Mogućnost manipulacije bez mehanizma nadzora korištenja je nemoguće spriječiti“, kaže sekretar Doma naroda PFBiH Izmir Hadžiavdić.

Zbog nedostatka kontrole ova institucija je delegatu Mušoviću isplatila 11.200 KM za smještaj i troškove života. Tri dana nakon razgovora sa novinarima CIN-a koji su otkrili da Mušović ima stan, on je podnio zahtjev za prekid primanja naknade koji je Dom naroda PFBiH prihvatio. Nije bilo riječi o eventualnoj sankciji za delegata Mušovića.

Najviše novca, skoro 276.000 maraka za dvije i po godine, Dom naroda Federalnog parlamenta izdvaja za zakup stanova u kojima mnogi delegati ne borave.
Prijateljski dogovor
Sanel Mušović na sjednice Doma naroda PFBiH u Sarajevo dolazi iz stotinjak kilometara udaljenog Goražda gdje živi sa porodicom. Kao naknadu za razdvojenost od nje mjesečno dobije nešto manje od prosječne plaće Federacije BiH i novac da ih svaki vikend obiđe.

Mušović je naknadu prvi put zatražio na početku mandata 2015. godine. Delegiran je iz Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) kao član Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH. Iako je već deset godina bio vlasnik dvosobnog stana u Sarajevu, udaljenog nekoliko kilometara od Federalnog parlamenta, naknadu je koristio 2015. i 2017. godine.

Oba puta mu je stanodavac bio prijatelj Sadik Miraščija. Prvi put je od njega iznajmio dio porodične kuće za 400 maraka mjesečno. Ove godine je iz budžeta plaćano 200 maraka mjesečno za kuću u izgradnji u kojoj se ne može živjeti.

„Mi smo imali jedan dogovor u kojem se očekivalo da će on vrlo brzo to dovesti u stanje koje je okej“, rekao je Mušović. S obzirom da Miraščija to nije uspio, delegatu Mušoviću je ponudio smještaj u svom hotelu na Baščaršiji.

Mušović je za CIN to potvrdio i rekao da je i tokom 2015. godine ponekad boravio u hotelu svog stanodavca umjesto u iznajmljenoj kući. U Goražde se vraćao kad god je imao priliku. Dom naroda FBiH je Miraščiji redovno plaćao kiriju, a ostatak od 600 KM za režije i troškove odvojenog života od porodice isplaćivao Mušoviću uz plaću.

U pravilima o korištenju ovih naknada ne piše kakav smještaj delegati mogu iznajmiti niti se onima koji već imaju svoj stan zabranjuje pravo na naknadu.

Nakon što su novinari CIN-a otkrili da delegat Sanel Mušović ima stan u Sarajevu, on se odrekao naknade za odvojeni život od porodice.

Sekretar Doma naroda Izmir Hadžiavdić kaže da se to podrazumijeva: „Ne čini li Vam se da bi norma koja bi glasila – ukoliko delegat ima svoj privatni stan u Sarajevu, nema pravo na službeni smještaj – bila malo nezgrapna norma i bila besmislena?“, kaže Hadžiavdić.

Zahvaljujući tome, Mušović je 17 mjeseci dobijao novac za smještaj, režije i troškove života, odvojenog od porodice. On je novinarima CIN-a, koji su i otkrili da ima svoj stan, rekao da ga je kupio porodičnim novcem i da ga zbog specifičnih okolnosti ne može koristiti.

„Nekada različiti porodični dogovori i obećanja Vam utiču da nemate dostupnost nekretnini koja je pravno da, ali u stvarnom korištenju nedostupna Vama“, rekao je Mušović, ali nije htio objasniti detalje.

Kaže da mu iz administracije niko nije tražio dokaz da nema svoju nekretninu u Sarajevu.

Za odvojeni život i smještaj Mušovića u Sarajevu je u 2015. i za prvih šest mjeseci 2017. godine isplaćeno 11.200 maraka. Uz to, dobio je i 1.792 KM za prevoz kući. Da je rekao Administrativnoj komisiji Doma naroda PFBiH da ima stan, ne bi dobio ovaj novac, a prevoz bi mu drugačije obračunavali. Mušović u Skupštini BPK nema primanja, a u Domu naroda PFBiH mjesečno prima oko 4.170 KM.

Novinari CIN-a su ga pitali smatra li svoj postupak moralnim, a on je odgovorio da je moralnost većine ljudi upitna. „U tom pravcu ja bih ovdje govorio opet o savjesti sistema koji dozvoljava da se takve stvari rade“, rekao je Mušović.

Nakon što su novinari CIN-a saznali da ima stan i da je iznajmio kuću u izgradnji, Mušović je podnio zahtjev o ukidanju naknade za odvojeni život od augusta 2017. godine. Zahtjev je usvojen.

Amil Buljubašić od januara do marta 2017. godine nije imao ugovor o zakupu stana, ali je, iako na to nije imao pravo, primao naknadu. Za tri mjeseca isplaćene su mu 1.752 KM.

Prazni stanovi na teret budžeta
U Domu naroda PFBiH sjede 54 delegatkinje i delegata iz deset kantonalnih skupština. Njih 48 su profesionalaci koji plaću primaju u ovoj instituciji, od čega 35 ima pravo i na naknadu za smještaj i odvojeni život od porodice. Uz to idu i troškovi u vrijednosti četiri povratne karte od Sarajeva do mjesta u kojem žive. To je tzv. vikend-prevoz.

Delegati iz Laburističke stranke iz Cazina i Velike Kladuše Mirvet Beganović i Rasim Kantarević mjesečno dobiju po 376 KM za prevoz. Iznajmili su isti stan u naselju Svrake blizu Sarajeva koji im građani plaćaju po 150 maraka. Ostatak od po 650 maraka ide njima u džep.

Oni su novinarima CIN-a rekli da u tom stanu nikada nisu bili i da umjesto toga plate noćenje u hotelu. Beganović je pokazao račun za smještaj u hotelu: „U tom stanu mi se ne isplati doći. Biti u hladnom stanu, prenoćiti i vratiti se u Kladušu?!“

Kantarević kaže da je stan daleko od Parlamenta i da je drugi bilo teško naći. Obojica zakup stana u kojem niko ne živi vide kao jedini način da ostvare pravo na naknadu za odvojeni život.

„Ja znam da je to nemoralno, ali sa druge strane, to je jedini način kojim je u ovom momentu zakonom omogućeno da Vi naplatite neke svoje troškove putovanja, dolaska i boravka“, objašnjava Kantarević.

Za dvije i po godine je Kantareviću i Beganoviću za prevoz i život u Sarajevu dato 55.704 KM.

Daliborka Milović kaže da živi u iznajmljenom dijelu kuće, iako komšinica koja već 11 godina živi u stanu iznad kaže da je nikada nije vidjela.

Za delegata iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH iz Posušja Zdravka Bešlića Parlament plaća 200 maraka stan Rešada Kusturice u sarajevskom naselju Velešići. Novinari CIN-a su utvrdili da u stanu živi bivša Kusturicina supruga, a Bešlić najčešće plaća hotel.

„Spavao sam u hotelu jer je logično. Mi, uglavnom, delegati iz Kluba hrvatskoga naroda, dolje spavamo iz više razloga“, kaže Bešlić, objašnjavajući da mu je ispred hotela auto siguran od krađe.

Do sada je za zakup stana koji Bešlić ne koristi plaćeno 5.800 maraka, a njemu 17.732 marke naknade sa prevozom.

Novinari su Rešada Kusturicu pitali zašto izdaje stan u kojem živi njegova porodica, a on je odgovorio prijetnjom i psovkom: „Šta to Vas briga! (…) Još jednom to vidim! Ja sam Vas ganj’o, mrtva će glava pasti! P…. Vam materina, još jednom dođite na vrata! Ja imam pravo, imam ugovor, plaćam porez“.

Sa njim je Dom naroda PFBiH potpisao još jedan ugovor pa je od januara do aprila ove godine Kusturica dobijao još 150 maraka za smještaj delegata Socijaldemokratske partije (SDP) BiH iz Bugojna Nikole Simića. Ovaj put je Kusturica izdavao dio kuće u sarajevskom naselju Bjelave. Ni Simić nije koristio taj smještaj.

Oba delegata kažu da su do Kusturice došli na prijedlog nekoga iz Parlamenta FBiH, ali se ne sjećaju koga.

Simić je objasnio da mora dogovoriti što nižu cijenu kirije kako bi mu ostatak naknade mogao pokriti troškove hotela.

Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda PFBiH, kaže da administracija Doma naroda nema dovoljno zaposlenih koji bi provjeravali da li delegati koriste iznajmljene stanove.

Pravo na plaćeni hotelski smještaj su do 2010. godine imali delegati koji nisu koristili službeni smještaj, a prebivalište im je udaljeno bilo više od 50 kilometara od Sarajeva. Ti troškovi su, kažu u Domu naroda PFBiH, bili ogromni. Zato je 2010. godine donesen Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH koji ukida pravo na hotelski smještaj. Novi Zakon predviđa naknadu za odvojeni život samo za profesionalne delegate, a to su oni koji su izabrali da im poslodavac bude Federalni parlament. Drugi delegati koji plaću i naknade primaju u kantonalnim skupštinama imaju pravo samo na plaćeno gorivo po dolasku na sjednicu u Sarajevo. Nakon što je donesen ovaj zakon, Simić je prešao u profesionalce.

„Dva puta sam bio za govornicom da kažem: ljudi, natjerat ćete sve u profesionalce, ostavite tu mogućnost, ostavite da zastupnici mogu primati razliku plate i da mogu stanovati u hotelima. (…) Zar stvarno neko misli da sam ja jedini retardiran ili jedan od rijetkih retardiranih u Parlamentu pa da to ne uzimam“, objasnio je Simić.

Nakon što je u aprilu raskinut ugovor o najmu stana sa Kusturicom, Simić je do polovine jula 2017. godine bio bez ugovora. Uprkos tome Simić je nastavio redovno primati novac za odvojeni život, režije i prevoz kući. U maju i junu primio je 1.644 KM.

Damir Jukić je iznajmljeni stan ustupio svojoj stanodavki jer je, kako kaže, htio učiniti dobro djelo.

Sekretar Doma naroda PFBiH Hadžiavdić kaže da se to nije smjelo događati jer je odvojeni život vezan za korištenje stana. „Moguće da je u nekim slučajevima napravljena takva greška, ali ćemo to svakako nastojati ispraviti i to se sigurno neće događati u budućnosti“, rekao je Hadžiavdić.

Kusturica je Simiću drugi stanodavac. Za dvije i po godine mandata Simiću i njegovim stanodavcima isplaćeno je 23.416 maraka.

Ni Simićev stranački kolega iz SDP-a Amil Buljubašić iz Tešnja prva tri mjeseca 2017. godine nije imao iznajmljen stan, ali je primao naknadu. Kada su ga novinari CIN-a pitali za to, on je rekao: „Vjerujte da ne mogu to pratiti. To na bankovnom računu, šta dođe, koja je razlika… Zaista, to je nekakva minorna razlika“. Prema podacima iz Parlamenta, Buljubašić je od januara 2017. godine za odvojeni život, troškove i prevoz dobivao po 584 marke svakog mjeseca.

Edim Fejzić ne zna gdje se nalazi stan koji je za njega plaćan 15 mjeseci.

Ugovor za njegov smještaj je potpisan tek krajem marta 2017. godine za stan na Baščaršiji, uz zakup od 400 maraka. Tromjesečna kirija je tada stanodavcu isplaćena retroaktivno. Početkom maja Buljubašić je rekao da u ovom stanu još nije bio.

„Ovaj stan nisam koristio iz nekih objektivnih razloga. Koristio sam nekakav drugi stan“, rekao je Buljubašić.

Novinari su u stanu stanodavca Miralema Arnautovića zatekli njegovog sina koji kaže da u njemu živi sa porodicom i da to nije stan koji izdaju delegatu. Njegov otac je kasnije, u telefonskom razgovoru, tvrdio da je upravo to stan za koji Dom naroda PFBiH plaća zakup za Buljubašića.

„Obzirom da on tu nije stalno, ja nekad sina pošaljem tu, pa je sin bio tu, a ja djetetu to nisam ništa ni objašnjavao. Nisam se ni nadao da bi neko dolazio, da bi nešto to provjeravao“, objasnio je Arnautović.

Nikola Simić kaže da dogovara manju kiriju sa stanodavcem kako bi mu ostalo više novca od naknade.

Kirija za sobu
Novinari CIN-a su tokom ovog istraživanja u 13 zakupljenih stanova zatekli porodice stanodavaca. U deset slučajeva delegati su rekli da po potrebi dolaze u te stanove. Među njima su i delegati Stranke demokratske akcije (SDA) iz Travnika i Bosanske Krupe Refik Poparić i Mehmed Mahmić te delegat HDZ-a BiH Tomislav Martinović iz Čitluka. Međutim, članovi porodica stanodavaca koje su novinari zatekli u tim stanovima su rekli da ne znaju ko su delegati i da oni ne žive sa njima.

Na pitanje novinara kako to da ga čovjek koji živi u stanu ne poznaje, delegat Martinović je rekao: „To je njegov problem!“

„Ja ne znam šta je Vama taj čovjek rekao, ja znam da živim tu“, na isto pitanje je odgovorio Mahmić.

Poparić nije znao objasniti kako ga čovjek koji živi u stanu nikada nije sreo.

Mirko Batinić, član HDZBiH iz Travnika, za stanodavca je izabrao svog prijatelja Zdenka Markovića. Novinari su u stanu zatekli Markovića koji tu živi sa porodicom. On je rekao da Batinić ima na raspolaganju sobu te da mu on nije ni htio naplaćivati boravak.

„On kaže: prijatelju, ne dajem ti ja, moram to u Parlamentu potpisati, Parlament mora dati. Je li tako? Pojest ćemo i popit ćemo, okrenut ćemo janje“, prepričava Marković svoj razgovor sa Batinićem prilikom dogovora o zakupu.

Prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, niti jedan od ugovora sklopljenih sa stanodavcima ne odnosi se na dio stana ili sobu.

„Odluka kojom smo mi razradili zakonske odredbe govori o službenom stanu, ne govori o službenom dnevnom boravku ili službenoj kuhinji. (…) Takva odredba kroz jezičko tumačenje podrazumijeva da mi u Parlamentu Federacije želimo da taj delegat iznajmi stan, a ne neku sobicu“, rekao je sekretar Doma naroda PFBiH Hadžiavdić.

Nikola Simić nikada nije bio u iznajmljenoj kući u sarajevskom naselju Bjelave. Kad je u Sarajevu, on prespava u hotelu.

Za delegatkinju iz Zenice Draženku Subašić, članicu Demokratske fronte (DF), Dom naroda PFBiH plaća 200 maraka za troiposoban stan u sarajevskom naselju Malta. Prema oglasima, cijene iznajmljivanja stanova iste površine u ovom kraju su duplo više. Svakog mjeseca Subašić ostaje razlika od 600 maraka. Stanodavka je njena prijateljica Nerma Šečić-Haračić. Novinari CIN-a su na adresi pronašli drugog podstanara. Kada su mu pokazali fotografiju delegatkinje, rekao je: „Nikad vidio ni čuo!“

Šečić-Haračić kaže da stan nije izdala čovjeku kojeg su novinari zatekli u njemu. „Ne. Ja imam samo jedan ugovor i to sa Draženkom Subašić za koji plaćam porez i neću više nikakav komentar tu dati“, rekla je Šečić-Haračić.

Subašić je rekla da ne zna ko je čovjek koji živi u stanu, jer ga je ona ustupila svojoj prijateljici.

„Ja sam dozvolila da ona tu bude“, rekla je Subašić.

Istraživanje je pokazalo da i u stanu koji je zakupljen za delegata iz Goražda Edima Fejzića, člana Stranke dijaspore BiH, žive drugi podstanari. Oni tvrde da su još krajem 2014. godine preko agencije za nekretnine iznajmili stan od vlasnice Šehzije Sinanović. Međutim, prema podacima iz Doma naroda PFBiH, Sinanović je od početka 2016. do kraja marta 2017. godine za 400 maraka mjesečno izdavala stan Fejziću.

Dom naroda PFBiH je za Sanela Mušovića pola godine plaćao zakup neuvjetne kuće za boravak.

Ona je rodica Fejzićevog prijatelja i stranačkog kolege Sejada Tatarina koji mu je pomogao da nađe stan. Tatarin je novinarima rekao da nije znao da ona već ima podstanare jer je nije ni pitao. „Meni je trebao kroz papire stan (…), jer Edim je rekao ja neću stanovati tu“, rekao je Tatarin.

Sa druge strane, Fejzić kaže da je znao da su podstanari bili u stanu prije zaključivanja ugovora, ali da je očekivao da će oni izaći za par mjeseci. Krajem marta 2017. godine ugovor o zakupu ovog stana je otkazan. Bez obzira na to, on je mjesečno primao 512 KM za život u Sarajevu. Krajem jula ove godine potpisan je novi ugovor o zakupu stana za Fejzića.

U stanovima zakupljenim za Fuada Hadžimehmedovića iz Tuzle i Željka Mirkovića iz Bihaća, članove SBB-a i SDP-a, žive i njihova djeca koja studiraju u Sarajevu. Obojica tvrde da u stanovima sa djecom provode nekoliko dana sedmično. Hadžimehmedović kaže da Parlament ne plaća stan njegovoj kćerki, nego njemu.

„Ako ja iznajmim stan, pa može biti prazan, a da ja kažem kćerki da ide negdje drugo da živi? Ili šta?“, komentarisao je Hadžimehmedović.

„To je moja porodica. Ja živim ovdje. Ja da imam priliku, ja bih svoju suprugu doselio sa sobom. Imam na kraju krajeva na to pravo“, objasnio je Mirković.

Mile Marčeta i Admir Hadžipašić dijele smještaj na spratu kuće stanodavca Safeta Ovčine. U prizemlju živi njegova majka koja nije znala da je gornji sprat iznajmljen. Kaže da na tom spratu ima samo jedan krevet.

Zakon ne poznaje zloupotrebe
Pravila korištenja naknada su određena Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH koji je donesen 2010. godine i Odlukom o utvrđivanju visine za odvojeni život od porodice, zakup stana za službene potrebe, troškove smještaja i naknadu troškova prevoza iz 2011. koju je donijela Administrativna komisija Doma naroda PFBiH.

Ovakva pravila su dala mogućnost delegatima da sami biraju stanove i iznose zakupnina koje će biti isplaćivane od naknada. Zapravo, omogućila su im da pronađu jeftine stanove u kojima neće boraviti kako bi im ostalo više novca od naknade. Najviša kirija može biti 400 maraka i Dom naroda PFBiH je plaća direktno stanodavcu. Od ostatka delegat plaća režije i troškove života u Sarajevu.

U januaru 2017. godine naknada je povećana sa 600 na 800 maraka.

Starim drvenim stepenicama se dolazi do stana koji je uposlenica Doma naroda Darinka Mašović iznajmila delegatu Slobodanu Tomiću.

„Što se tiče mene i mojih kolega, ma to je 200 maraka, to je ništa i zaboravi čovjek“, rekao je delegat iz Širokog Brijega Slobodan Tomić, član Narodne stranke Radom za boljitak. U prvoj polovini 2017. on je u prosjeku mjesečno zarađivao oko 4.300 KM.

Predsjedavajuća Doma naroda PFBiH i predsjednica Administrativne komisije Lidija Bradara kaže da je Komisija podigla visinu naknade jer je željela izjednačiti primanja delegata sa zastupnicima u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

„Ne možete diskriminirati svoje izaslanike, bez obzira kako to Vama izgledalo.“

Real Madrid osvajač je evropskog Superkupa za 2017. godinu. Španski i evropski prvak savladao je večeras u Skopju osvajača Evropa lige Manchester United stigavši tako do prvog trofeja već u augustu. Konačan rezultat bio je 2:1.

Poveo je Real u 24. minuti. Nakon lijepe akcije, ali i sporne situacije, gol je zabio Brazilac Casemiro na asistenciju Carvajala. Zaspao je pomoćni sudac koji nije signalizirao očigledno nedozvoljenu poziciju.

Na 2:0 povisio je Isco nakon prekrasne akcije i duplog pasa s Garethom Baleom. Kako bi to stariji sportski komentatori rekli, akcija iz školskih udžbenika. Dogodilo se to u 52. minuti obračuna.

Konačnih 2:1 postavio je Romelu Lukaku u 62. minuti nakon dobrog pokušaja Nemanje Matića i odbijene lopte. Treba reći da je napadač iz Belgije prije prvijenca promašio nekoliko velikih prilika i nije odigrao dobru utakmicu.

Utakmica je odigrana u makedonskoj prijestolnici u vrlo dobroj atmosferi. Opravdala je očekivanja jer je bilo mnogo prilika na obje strane. Podsjećamo, sezona u Engleskoj počinje već predstojećeg vikenda kada su na rasporedu mečevi prvog kola Premier lige.

Najbrži internet na svijetu ima Singapur, najsporiji Jemen, a Srbija je na 41. mjestu liste sa 189 zemalja, pokazalo je novo istraživanje.

Za "skidanje" filma u HD tehnologiji u Srbiji u prosjeku treba nešto manje od sat i po, u Singapuru ni 19 minuta, a u Jemenu više od dva dana, objavio je danas britanski cable.co.uk nakon analize podataka koje je prikupila istraživačka grupa M-Lab.

U okruženju brži internet od Srbije imaju Mađarska, koja je na 15. mjestu globalne liste, Rumunija je 18, Slovenija 25, Bugarska 27. a Hrvatska je odmah iznad Srbije, na 40. mjestu sa brzinom od 12,57 Mbps.

Makedonija je 59. na planeti po brzini interneta, Bosna i Hercegovina 61, Crna Gora 71. a Albanija 78, pokazala su testiranja.

Inače, tokom 12 mjeseci do 10. maja ove godine širom svijeta je sprovedeno više od 63 miliona testiranja brzine interneta.

Testovi su pokazali da najbrži internet ima Singapur, u prosjeku 55,13 Mbps, što je dovoljno za preuzimanje 7,5 GB HD filma za 18 minuta i 34 sekunde.

Skidanje istog filma u Jemenu, zemlje koja je posljednja na listi i koja ima prosječnu brzinu od samo 0,34 Mbps, potrajalo bi više od dva dana.

Švedska, Tajvan, Danska, Holandija i Letonija bilježe prosječnu brzinu veću od 30 Mbps, što britanska regulatorna agencija za telekomukacije Ofkom (Ofcom) definiše kao "super brzinu".

Istovremeno 139 zemalja ima prosječnu brzinu interneta ispod 10 Mbps, što je, prema Ofkomu, minimalna brzina koja može da odgovori potrebama tipične porodice.

Među 30 zemalja sa najbržim internetom uglavnom su države Evrope i Azije dok je u Africi više od polovine zemalja sa najslabijim performansama, objavio je cable.co.uk koji pruža savjetodavne usluge o britanskim provajderima interneta, TV i telefonije.

Policija u tri države uhapsila je 17 ljudi i zaplijenila skoro dvije tone droge tokom pokušaja organizovane kriminalne grupe da transportuje veliku količinu narkotika u Australiju. Savezna policija saopštila je da je uhapšeno deset ljudi u Sidneju, pet Australijanaca u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i dvije osobe u Holandiji u okviru istrage protiv dvije povezane grupe koje su djelovale u tri države.

Zvaničnici u Holandiji zaplijenili su 1,8 tona ekstazija, 136 kilograma kokaina i 15 kilograma kristal metamfetamina, javlja AP.

Cjelokupna količina droge bila je namijenjena nelegalnom tržištu Australije. Vrijednost droge procjenjuje se na 640 miliona američkih dolara.

Srbija je pojačala nadzor nad robom biljnog i životinjskog podrijetla iz Hrvatske, priopćila je u ponedjeljak srbijanska uprava carina (UCS), uzvraćajući time Hrvatskoj koja je drastično povećala pristojbe i pojačala fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz nečlanica EU-a.

U priopćenju dostavljenom Hini, UCS navodi da "u koordinaciji sa svim ostalim pograničnim tijelima i inspekcijskim službama pojačava mjere kontrole i nadzora nad robom".

Pojačane mjere kontrole podrazumijevaju uzimanje uzoraka "svakog tovara i detaljnu provjeru svakog uzorka, a ne selektivnom metodom kao što je to do sada bio slučaj". Roba se, kako je navedeno u priopćenju "potom stavlja pod carinski nadzor dok se ne dobiju rješenja fitosanitarne i veterinarske inspekcije".

Tek kad iz inspekcija ministarstva poljoprivrede stignu pozitivna rješenja roba, kako se navodi, može biti ocarinjena i puštena u slobodnu prodaju. Prema neslužbenim saznanjima Hine, carinske ispostave na graničnim prijelazima sa Hrvatskom već su dobile upute o primjeni mjera.

Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim uvodi kontrolu većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećana je s 90 na 2000 kuna u cilju, kako je priopćilo u ponedjeljak, bolje zaštite potrošača.

Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić poručio je da "nitko ne želi trgovinski rat", ali da će četiri zemlje zapadnog Balkana biti prinuđene na protumjere ako problem ne bude riješen.

Poslije sastanka u Sarajevu ministri BiH Mirko Šarović, Srbije Rasim Ljajić, Crne Gore Dragica Sekulić i Makedonije Ljupčo Nikolovski pozvali su Hrvatsku da ukine "diskriminatorske odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja".

Ministri su zatražili hitan sastanak s resornim hrvatskim kolegom Tomislavom Tolušićem koji bi, kako je poručeno, trebao biti održan do kraja tjedna u Podgorici ili će, kako je navedeno, svako odgađanje proizvesti "nesagledive posljedice".

Ministri su konstatirali da su potezom Hrvatske ugrožena pravila i načela Svjetske trgovinske organizacije i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji zabranjuju diskriminiranje u trgovinskom prometu.

Korisnik Facebooka se pogrdnim riječima obratio kolumnisti Al Jazeere, zaprijetivši mu da se “neće nanosati glave“.

Kolumnisti Al Jazeere Balkans, Draganu Bursaću upućene su ponovno prijetnje smrću, a ovog puta zbog teksta „Šutio sam dok je Bihać granatiran“, u kojem se on prisjeća trogodišnje opasade Bihaća koji je bio opkoljen sa jedne strane od Vojske SAO Krajine, a sa druge od Vojske Republike Srpske i akcije “Oluja” koja je potom uslijedila.

Bursać opsadu Bihaća opisuje iz perspektive mobilisanog pripadnik VRS-a. U kolumni navodi kako nema opravdanja za nijedan zločin počinjen tokom rata u BiH, te da se narodi na ovim prostorima moraju suočiti sa prošlošću.

Bursaću su i ranije upućivane prijetnje smrću zbog teksta „Slavi li Banja Luka srebrenički genocid?“, u kojem iznosi svoje stajalište o skupu podrške Ratku Mladiću, optuženom za najteže zločine počinjene u BiH, koji je bio najavljen za 11. juli, dan u kojem se obilježava godišnjica srebreničkog genocida.

Školski primjer krivičnog djela

“Jutros, oko 7:00, sam dobio eksplicitne prijetnje smrću. Ovog puta je to osoba s imenom i prezimenom koja očigledno postoji. Mislim da je motiv tipični nacionalistički poriv. To je školski primjer jednog krivičnog djela. Otišao sam naravno u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i prijavio to, ali nažalost već sam u MUP-u domaći i nažalost osjećam se kao izgnanik u sopstvenom gradu. Taj osjećaj već i smara čovjeka“, kaže Bursać za Al Jazeeru.

Nakon prijetnji upućenih nakon teksta „Slavi li Banja Luka srebrenički genocid?“, Bursać je odlučio da na nekoliko dana napusti Banja Luku, a sada razmišlja o istom koraku.

“Ja stvarno ne znam šta da mislim. Ako policija i Udruženje novinara kažu da bi bilo bolje da se opet sklonim, da budem izbjeglica iz sopstvenog grada, 22 godine nakon rata, onda hoću. Sve je to čudno, oko vas je sve mirno, a vi ste u nekom stanju neurotske agonije, iako ne bi trebali biti. Ali morate jednostavno razmišljati o svojoj porodici, gdje na neki način njima stavljate metu na čelo svojim radom. Ali, naravno to neće ni najmanje utjecati na moj rad i moje traganje za istinom. Koliko god ona bila bolna i koliko god vrijeđala nekoga, istina je istina. Ali što se tiče nekog fizičkog prisustva, ne znam da li ću sutra biti u Banjoj Luci. U ovom trenutku ne mogu to da kažem“.

Bursać navodi kaže kako u MUP-u RS-a jesu bili kooperativni, ali da se ta saradnja svodi na futur-budućnost.

MUP ne ulijeva povjerenje

“Biće,vidjećemo… To ne ulijeva neko povjerenje, pogotovo zbog činjenice da su se prve prijetnje nakon teksta na Al Jazeeri desile prije mjesec dana, a ja još uvijek nisam dobio neke povratne informacije. Danas sam u MUP-u pitao ljude šta se dešava, a oni govore da je to u proceduri. To je neki administrativni rječnik koji ništa ne kaže. Tako da vi ne možete saznati dokle je taj slučaj, a već imamo novi slučaj koji je prilično eksplicitan. Baš me zanima kako će MUP raditi na ovom slučaju, jer se ovaj put radi o osobi sa imenom i prezimenom“.

Podsjećamo, korisnik Facebooka, koji koristi nickname „Čaruga Stanisavljević“ pogrdnim se riječima obratio Bursaću povodom teksta „Slavi li Banja Luka srebrenički genocid?“, poručivši mu da će „doći na penal“, ali i da je „penal dosuđen“. Takvu su poruku prijetnjom smrću ocijenili u Udruženju BH Novinari te odmah pozvali nadležne da reagiraju.

I sam Bursać se tada pokušao obratiti, putem zaštićenog broja telefona, policijskom službeniku zaduženom za takve prijetnje, no nije uspio dobiti policajca.

Povod da dobije takav broj jeste bio jedan napad, također prijetnje smrću kojeg je dobio ranije.

Pozvao je tada nadležne organe da učine sve, „na prvom mjestu da sankcionišu onoga ko prijeti i pruže svu moguću zaštitu kolegi, jer lični i javni stav o bilo kom društvenom problemu jeste i pravo, i obaveza novinara“.

Službenici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga SKP MUP TK-a i PU Tuzla (OKP PU Tuzla, PS Zapad i PS Centar) u protekla dva danas su na području grada Tuzla izvršili pretrese lica bez Naredbe nad ukupno 16 lica: N.M., M.S., E.M., E.K., A.M., N.J., A.S., A.D., V.H., E.K., N.D., A.H., A.O., E.H., A.O., i N.D.

Tom prilikom kod njih su pronašli i privremeno oduzeli određenu količinu materija i tableta koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu „cannabis“, „amfetamin-speed“, „LSD“, „ekstazi“ i dr. (ukupno oko 35 pakovanja različite veličine i sadržaja, uglavnom manjih pakovanja).

Pronađena materija i tablete su oduzete radi vještačenja.

O događajima je obaviješten kantonalni tužilac, a policijski službenici poduzimaju mjere i radnje na dokumentovanju istih i podnošenju Izvještaja Kantonalnom tužilaštvu Tuzlanskog kantona protiv navedenih lica u skladu sa zakonom i rezultatima vještačenja.

Takođe, dana 05.08.2017.godine službenici PU Gračanica/PS Doboj Istok su na području općine Doboj Istok izvršili pretres lica S.H. i A.M., kojom prilikom su kod istih pronašli i privremeno oduzeli šest manjih pakovanja sa sadržajem materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „cannabis“ i sedam manjih pakovanja sa sadržajem materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „amfetamin – speed“. Nad licima je izvršena kriminalistička obrada, nakon koje je S.H. uz Izvještaj predat nadležnom Tužilaštvu TK-a na dalje postupanje - saopšteno je iz MUP-a TK.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH