Izdvojeno

Izdvojeno (3656)

Fotografije dokumenta koji su potpisali predsjednici Donald Trump i Kim Jong Un pokazuje kako su se lideri složili da će raditi na denuklearizaciji Korejskog poluotoka i uspostavljanju novih odnosa između SAD-a i Sjeverne Koreje.

"Predsjednici Trump i Kim Jong Un su proveli iscrpnu, opsežnu i iskrenu razmjenu mišljenja o pitanjima koja se odnose na uspostavljanje novih odnosa između SAD-a i Sjeverne Koreje te na izgradnju dugotrajnog i snažnog mirovnog režima na Korejskom poluotoku. Predsjednik Trump se obavezao da će pružiti sigurnosne garancije Sjevernoj Koreji, dok je Predsjednik Kim Jong Un potvrdio svoju čvrstu i odlučnu opredjeljenost da završi denuklearizaciju Korejskog poluotoka", piše u sporazumu.

Zaustavljajući svoja vozila svaki dan u isto vrijeme, građani izražavaju nezadovoljstvo zbog, kako većina tvrdi, neopravdanog povećanja cijena goriva. Protesti zbog poskupljenja goriva održani su i danas širom BiH. Policijski službenici MUP-a KS-a preduzimaju konkretnije mjere da bi obustavili proteste i novčano kažnjavaju one koji su učestvovali u blokadi saobraćajnica.

Građani bi svoje nezadovoljstvo zbog poskupljenja goriva u Kantonu Sarajevo mogli platiti i kaznom do 1.500 maraka. Na ovakve poteze su se odlučili u MUP-u KS-a nakon jučerašnje blokade saobraćajnice u glavnom gradu BiH. Za njih ovakve blokade su neopravdane i na taj način građani ugrožavaju saobraćaj. Policijski službenici izvršit će provjere vlasnika automobila, učesnika protesta, nakon čega slijedi poziv za plaćanje kazne.

“Ukoliko dođemo do informacija, do organizatora ovog javnog okupljanja, pravom licu predviđena je kazna od 3.000 do 9.000 KM, ukoliko se radi o fizičkom licu 1.500 KM je predviđena novčana kazna”, kaže Elvedin Muratspahić, inspektor u Odjeljenju za unutrašnji nadzor, koordinaciju i usmjeravanje MUPKS-a.

Ovakva upozorenja građani Sarajeva očigledno su ozbiljno shvatili. Pozivi na blokadu koji su upućivani putem društvenih mreža, u Sarajevu danas nisu imali efekta. Tako blokada nije bilo. Međutim, građani Mostara, kao i građani Banje Luke bili su odlučniji. Akciji Stop poskupljenju goriva odazvao se veliki broj Banjalučana.

“Niko nam se nije obratio po pitanju nekog razgoovra, u proteste idemo svaki naredni dan dok se neko ne sjeti da s nama treba razgovarat. Prihvatljiva cijena koju građani i prevoznici BIH mogu priuštiti je 1,5 do 1,70 KM”, navodi Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS-a.

Zbog trećeg poskupljenja goriva u ovoj godini i vozači Bijeljine zaustavili su svoje automobile.

Povećanje akciza za 15 feninga i rast cijena nafte na svijetskom tržištu za mnoge građane nisu opravdanje za novo poskupljenje goriva. Da li je potrebno propisivanje mjera kontrole cijena i ograničenja maloprodajne marže distributera javnih derivata, od resornog ministra Zlatana Vujanovića konkretan odgovor nismo dobili.

U saopštenju su tek naveli: “Federalno ministrastvo trgovine konstantno vrši analizu maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u Federaciji BiH, a u okviru iste je i preispitivanje opravdanosti visine marže distributera. S obzirom na aktuelnu situaciju i prikupljenje sve kakulativne podatke koji su sastvani elementi izračuna maloprodajne ciejne, ovo ministarstvo će u cilju sprečavanja eventualnog kartelskog ponašanja pojednih naftnih distributera u Federaciji BiH poduzeti sve radnje i aktivnosti u skladu sa zakonskim nadležnostima.”

Da konkretne poteze treba poduzeti resorni ministar, složna je većina političkih stranaka u Federaciji BiH. Neke traže i smjenu ministara Vujanovića. A dok je politika složna, građani im poručuju: protesti će održavati dok ne budu vraćene relane cijene, jer se za gorivo ne može živjeti.

Dvojica pilota su poginula, dok je jedan član posade povrijeđen kada se bugarski vojni helikopter tokom rutinske vježbe srušio u blizini grada Plovdiv, saopšteno je iz bugarskog Ministarstva odbrane.

U saopštenju se navodi da se ruski avion "Mi 17" srušio na oko 50 metara od avio-baze Krumovo i da je istraga o incidentu u toku.

Jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene, kada se tokom taktičkih vježbi u julu prošle godine srušio vojni helikopter u blizini bugarske obale na Crnom moru.

Prije dva dana Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv 27 osoba osumnjičenih za organizovani kriminal.

Na teret im se stavlja krađa najmanje 200 vozila, tržišne vrijednosti više od milion KM. Za krađu auta koristili su posljednju tehnologiju. Izazov je to i za policijske agencije, ali i one koji se bave zaštitom od krađa.

Donosimo detalje metoda koje koriste kradljivci, ali i načine zaštite.

Nakon što je nasilno provalio automobil kradljivac koristi uređaj i gasi alarm. Sam alarm, uvjerili smo se, skoro da nikoga ne uznemiri. To lopovu daje vrijeme za krađu.

No, može i bez alarma, ukoliko kradljivac posjeduje uređaj kojim može da uhvati frekvenciju ključa kod novijih automobila, pojašnjava vlasnik Houdiny servisa Haris Muminović.

"Vi možete biti u kući i spavati, lopov priđe pored kuće sa tom antenom i hvata signal od tog ključa i nekih 300 do 500 metara gdje se auto nalazi parkirano njegov kolega otvara auto. Pali ga, vozi na drugo mjesto i kada ga ugasi, ne može ga više upaliti", kazao je Muminović za N1.

Kada su u pitanju organizovane grupe, više je učesnika. Jedan obezbjeđuje mjesto, drugi sjedi čeka u automobilu. Treći provali, i odveze automobil.

"Iza izvršioca ostaje vrlo malo tragova, maskirani su koriste fantomke što onemogućava identifikaciju. Često prilikom izvršenja koriste i vatreno oružje", kaže istražilac MUP-a KS Selmir Podgorica.

Uređaji za krađu automobila mogu se pronaći i u slobodnoj prodaji. Na internetu koštaju i do nekoliko desetina hiljada evra.

"Kako tehnologija napreduje, napreduje i njihov pristup. Sve je toliko dostupno kada to ne bi koristili", kaže Muminović.

Organizovana grupa protiv koje je podignuta optužnica automobile je krala u KS, Istočnom Sarajevu, na području Tuzlanskog kantona i Zapadne Hercegovine.

"Uglavnom u noćnim satima, koristeći specijalistički alat i pribor, naoružani i maskirani, koristeći radio stanice, podešene na policijske frekvencije kako bi pratili kretanje policije krali motorna vozila veće vrijednosti", kazao je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Migracije, prelazak ljudi iz sela u gradove i neupućenost stanovništva u to da imaju pravo da učestvuju u planiranju javnog prostora, dovode do urbicida i dehumanizacije kada je riječ o savremenoj gradnji, poručili su učesnici 14. Međunarodnog stručnog skupa ,,Ljetna škola urbanizma’’ koji je održan u Bijeljini.

Predsjednik Udruženja urbanista Srbije Aleksandar Jevtić istakao je da je urbanizacija uslovljena potrebama ljudi, a da na ovaj proces na prostoru Srbije, osim migracija, utiče i nesrazmjeran odnos između nataliteta i mortaliteta.”Još uvek su veliki migracioni procesi. Oni su uslovljeni urbanizacijom savremene evropske države. Nemačka sa 75 odsto urbanog stanovništva i Velika Britanija sa 90 odsto urbanog stanovništva, postavljaju standarde, odnosno, moderna civilizacija postavlja standarde da sve veći broj ljudi živi u gradovima. Cela Južna Amerika ima preko 70 odsto stanovništva u gradovima’’, kaže Jevtić.

On je naveo da su građani zemalja bivše Jugoslavije više od 40 godina živjeli u socijalizmu, kada nije bilo mnogo prostora za privatnu inicijativu, ali da je nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka došlo do liberalnog kapitalizma u kojem privatni kapital ne bira granice, ni sredstva za svoje ostvarenje, i gdje gradnja nije uvijek u skladu sa standardima.

“Kako se bude povećavao standard građana, tako će se povećavati standard građevina koje će se graditi, povećavaće se prosečna površina stana koji se gradi, zelena površina u okviru tih objekata, parking prostor i tako dalje. U Srbiji postoji striktna regulativa da se u stambenim objektima mora obezbediti jedno parking mesto za jedan stan i u poslednje vreme se to dosta poštuje’’, rekao je Jevtić.

S druge strane, arhitekta Isidora Karan iz Banjaluke smatra da životni standard građana nije uslov za kvalitetno planiranje prostora.”Ne bih rekla da je novac uslov za to. Ako odete na Kipar i pogledate kako je tamo građeno, to je urađeno bez bilo kakvog plana, to je jednostavno teritorijalna disperzija i zauzimanje površina gdje nemate apsolutno adekvatne koridore za pješake. Tako da, ja mislim da platežna moć nije direktno vezana za urbanizam, odnosno za kvalitet tog prostora, jer imate neke gradove ili zemlje u kojima se skromnije živi, ali ljudi pokazuju kulturu ka značaju zajedničkog učešća u oblikovanju javnog prostora’’, dodala je Karanova.

Ona naglašava da se ljudi u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, kada kupuju nekretninu malo trude da saznaju da li je sve legalno, da li postoje građevinska i upotrebna dozvola, da li je sve imovinsko-pravno riješeno, te da li su planom predviđene zelene površine, parking prostor, sadržaji za djecu.

“Građani kod nas isključivo brinu samo za svoj stan i svoju parcelu i sve što se dešava van toga nikoga nije briga. Mislim da bi više računa trebalo da vode o tome šta se dešava u javnom prostoru jer oni možda ne znaju dovoljno da imaju pravo da u tome učestvuju, što je donekle i naša odgovornost. Treba da se apeluje da nije samo bitna vaša ili moja parcela, već i šta se dešava oko nje i gdje mi imamo prilike da se susretnemo sa našim komšijama, gdje djeca mogu da se igraju, koliko vam treba do škole…’’, ističe Karanova.

Četrnaesti Međunarodni stručni skup ,,Ljetna škola urbanizma’’ organizovali su Udruženje urbanista Srbije i Republički geodetski zavod, u saradnji sa GIZ/AMBERO/ICON projektom, Javnim preduzećem ,,Direkcija za izgradnju i razvoj grada’’ i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskim fakultetom Banja Luka.Na skupu je održano trideset stručnih predavanja, a podržali su ga i Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Iako vlasti u zemljama regiona svoje građane svakodnevno uveravaju da žive sve bolje, podaci daju nešto drugačiju sliku – sve bolje živi manji procenat stanovništva u državama zapadnog Balkana, dok se to za većinu ne bi moglo reći.Jaz između bogatih i siromašnih je sve veći, a političari se, čini se, ne trude previše da to promene, iako ekonomisti i istraživači ove pojave upozoravaju da upravo izražena nejedankost predstavlja jednu od najvećih pretnji ekonomskom napretku, ali i političkoj stabilnosti.

Čak i kada se vlast odluči na neke ekonomske reforme, u prvom planu su mogući efekti na budžetski deficit, javni dug, makroekonomsku stabilnost i rast investicija, ali ne i kako će one uticati na smanjenje nejednakosti.

Duboki i dugotrajni jaz u dohotku

S druge strane, razvijeni svet je postaje svestan tog problema. Tako je na prošlogodišnjem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu ukazano na opasnost zbog razmera i brzine uvećavanja nejednakosti u raspodeli dohotka i bogatstva u svetu, uz ocene da bi duboki i dugotrajni jaz u dohotku između najbogatijeg i najsiromašnijeg stanovništva mogao da predstavlja rizik koji bi mogao da prouzrokuje najviše štete po ekonomski rast u narednoj deceniji i čak ugrozi stabilnost svetskog ekonomskog, pa i političkog poretka.

Na zapadnom Balkanu, području koje se ne može pohvaliti naročito visokim stepenom stabilnosti, nejednakosti su čak izraženije nego u okruženju, pre svega zemljama Evropske unije, kojoj države ovog regiona streme. Tako bar pokazuje istraživanje koje je nedavno uradila Mirna Jusić, istraživačica sarajevskog Centra za društvena istraživanja Analitika.

U studiji koju je nedavno objavila nemačka fondacija “Friedrich Ebert”, a odnosi se na zemlje regiona koje teže EU i Hrvatsku, navodi se da su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina zemlje sa najvećom nejednakošću u Evropi, dok je Hrvatska nešto ispod proseka EU-a.

Tržište rada podstiče nejednakost

Tako je, primera radi, nejednakost u raspodeli dohotka, merena Gini koeficijentom, u 28 zemalja EU-a u proseku iznosila 30,8 poena, dok je, prema dostupnim podacima EU-a za 2016. godinu, taj koeficijent u Makedoniji bio 33,6 poena, a u Srbiji 38,6 poena.

“U Srbiji je nejednakost dohotka mjerena Gini koeficijentom u 2016. godini bila veća nego u svim drugim državama u kojima se ova anketa provodi (uglavnom članice EU-a). S druge strane, u Hrvatskoj je vrijednost Gini koeficijenta 2016. godine bila 29,7 poena. Iako ne postoje u potpunosti komparabilni podaci za druge zemlje zapadnog Balkana, u Bosni i Hercegovini je Gini koeficijent na osnovu podataka iz 2015. godine procijenjen na čak 41,4 poena”, kaže za Al jazeeru autorka studije Mirna Jusić.

Ništa bolja slika ne dobija se ni kada se primeni drugi kriterijum za merenje nejednakosti u društvu – S80/S20, koji meri odnos prihoda 20 odsto građana sa najvećim primanjima i 20 odsto populacije sa najnižim dohotkom.

U Srbiji je, na primer, prema podacima iz 2016. godine, 20 procenata najbogatijihi imalo gotovo deset puta veći dohodak od 20 odsto najsiromašnijih. S druge strane, u Hrvatskoj je petina najbogatijih imala pet puta veći dohodak od 20 procenata najsiromašnijih. Procene su da je najgora situacija po tom pitanju u Bosni i Hercegovini.

Kao jedan od glavnih uzorka nejednakosti, u analizi se navodi tržište rada, odnosno njegovi nedostaci u zemljama regiona – visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti, ali i rad “na crno” ili u “sivoj zoni”. Dok je u EU u proseku zaposleno 66,6 odsto radno sposobnih, ta stopa u regionu ide od 28,7 odsto na Kosovu, 40 odsto u Bosni i Hercegovini, 55,2 u Srbiji do 59,9 odsto u Hrvatskoj. Zemlje regiona imaju i visok procenat osoba koje žive u domaćinstvima sa vrlo niskim intenzitetom rada (rade najviše dva i po meseca godišnje) u odnosu na zemlje EU-a.

Vladine mjere na štetu radnika

“Otežan pristup zaposlenju posebno imaju neke grupe, poput mladih, žena, osoba sa invaliditetom ili Roma. Sa većom učestalosti nestandardnog zaposlenja, kao i radom u neformalnom sektoru, također dolazi do izraženije dualnosti tržišta rada i dispariteta u zaradama, što u konačnici doprinosi dohodovnoj nejednakosti”, navodi Mirna Jusić.

Pokušaji vlada zemalja regiona da privuku strane investitore promenom radnog prava ili kolektivnih ugovora, kako bi radna mesta učinili fleksibilnijim, uglavnom su za rezultat imali smanjenje prava radnika, a fleksibilnost je, zapravo, značila lakše otpuštanje, odnosno slabiju zaštitu radnika.

“Takve mjere zasnovane su na pretpostavci da će fleksibilniji uslovi rada dovesti do povećanja zaposlenosti. Međutim, međunarodne empirijske studije nisu uspjele jednoznačno potvrditi takve pretpostavke. Teško je govoriti o efektima pojedinačnih reformi na dohodovnu nejednakost, s obzirom da su u nekim zemljama reforme tek nedavno provedene, ali možemo reći da ne postoje uvjerljivi dokazi za to da je povećana fleksibilnost dovela do boljih performansi tržišta rada. S obzirom da se mjere fleksibilizacije dovode u vezu s pojavom prekarnog zaposlenja, što obično podrazumijeva i niže zarade, može se pretpostaviti da takve mjere neće dovesti do smanjenja nejednakosti”, kaže Mirna Jusić.

Dodatni problem je i visok procenat neformalnog zapošljavanja u zemljama regiona, što znači da veliki broj ljudi radi u neregistrovanim firmama ili u legalnim preduzećima, ali gde nisu prijavljeni uopšte, ili dobijaju deo plate “na ruke”, rade bez ugovora i bez pristupa socijalnoj zaštiti. Tako je neformalno zapošljavanje 2015. godine u Albaniji iznosilo čak 46,7 odsto, u Srbiji 20,4, a u Makedoniji 19,9 procenata. Za druge zemlje nema preciznih podataka, ali postoje određene procene koje takođe ukazuju na rasprostranjenost neformalne zaposlenosti.Ni sposobnost poreske politike da smanji dohodovnu nejednakost u regionu nije zadovoljavajuća i generalno je niža u odnosu na zemlje EU-a.

Porezi najviše pogađaju siromašne

“Primjera radi, porezi na dohodak od rada u regiji generalno su nedovoljno progresivni, u smislu da bi oni s nižim dohotkom trebali imati manje poresko opterećenje na zaradu od onih s višim dohotkom. Stoga pokazuju nizak redistributivni kapacitet. Različite analize provedene u regiji su pokazale da porez na dohodak i socijalni doprinosi značajno opterećuju zaradu onih s najnižim primanjima, što može dati poticaja zaposlenju u neformalnom sektoru ekonomije”, kaže Mirna Jusić.

“Teško je objasniti zbog čega vlasti njeguju takvu poresku politiku, posebno zbog toga što sve države nisu iste, ali evo nekoliko mogućih teza: Prije svega, iz perspektive administriranja procesa prikupljanja i kontrole poreskih prihoda daleko je lakše imati jednu stopu poreza za sve, nego uvesti progresivni model oporezivanja. Pored toga, institucionalna inercija, odnosno tendencija institucija da rade stvari kako su ih oduvijek radile, čest je faktor koji sprečava reforme, uključujući i reformu poreskog sistema. Osim toga, mogući faktor su i interesi imućnijih društvenih grupa, koje imaju i više utjecaja na procese donošenja odluka, a kojima nije u interesu plaćati veće poreze i veće socijalne doprinose jer imaju veća primanja”, objašnjava Mirna Jusić.

Još jedan razlog koji utiče na povećanje nejednakosti u nekom društvu je obrazovni sistem. Prema rečima Mirne Jusić, smatra se da je kvalitetan obrazovni sistem jedan od ključnih mehanizama da se osiguraju jednake šanse i socijalna mobilnost, što bi trebalo da omogući i veću jednakost u ishodima. Međutim, obrazovni sistemi u regionu, tvrdi, nisu dovoljno inkluzivni.

Hrvatska najbliža evropskom prosjeku

Od zemalja regiona, Hrvatska je najbliža proseku Evropske unije, kada je reč o nejednakosti, a autorka istraživanja smatra da je članstvo ove zemlje u EU u određenoj meri doprinelo takvom stanju, između ostalog, i zbog unapređenja procesa donošenja politika u različitim oblastima.

„Hrvatska bilježi bolje performanse tržišta rada u odnosu na region, ima progresivnije poreze sa boljim redistributivnim efektom. Također ima i nešto izdašnija socijalna davanja u odnosu na druge zemlje. Prema raspoloživim pokazateljima, čini se da je obrazovni sistem inkluzivniji u odnosu na neke druge zemlje u regionu, te da srednjoškolci bilježe bolje rezultate na međunarodnim testovima“, navodi Mirna Jusić.

Za siromašne fakultet je nedostižan

“Učenici i studenti iz siromašnih domaćinstava, oni koji žive u ruralnim područjima, iz romskih porodica ili s invaliditetom, imaju mnogo slabije mogućnosti pristupa obrazovanju. Među studentima koji završe fakultet u zemljama regije iznimno je nizak udio onih koji dolaze iz siromašnih porodica. Za neke zemlje, također, postoje pokazatelji da učenici koji dolaze iz siromašnijih porodica imaju slabija postignuća u odnosu na vršnjake iz porodica boljeg socioekonomskog statusa”, objašnjava Mirna Jusić, napominjući da ne treba podceniti ni važnost kvaliteta obrazovanja.

“Primjera radi, rezultati PISA istraživanja ukazuju na vrlo slabe rezultate petnaestogodišnjaka iz regiona u odnosu na njihove vršnjake iz zemalja OECD-a. Društva u kojima je veliki procenat učenika funkcionalno nepismen, što radikalno umanjuje njihove šanse za dalje obrazovanje i zaposlenje, ne mogu se smatrati dovoljno inkluzivnim. Takva situacija, u konačnici, negativno utječe i na ukupan ekonomski prosperitet država”, dodaje Mirna Jusić.

Kako bi se smanjio jaz između najbogatijih i najsiromašnijih delova društva, neophodne su određene promene u domenu tržišta rada, poreske politike, socijalne zaštite i obrazovanja. Te mere uključuju “jačanje mehanizama socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja za kvalitetnije radne uslove, proširenje obuhvata i izdašnosti naknada za nezaposlenost, unapređenje aktivnih mjera zapošljavanja, što se odnosi na bolji dizajn, obuhvat i ciljanje ovih mjera, ali i jačanje službi za zapošljavanje, kako bi ih mogle provoditi. U domenu poreza, progresivnost poreza na dohodak bi se morala povećati i smanjiti poresko opterećenje radnika s niskim primanjima.”

Visok procenat funkcionalno nepismenih

“S druge strane, neophodno je unaprijediti mehanizme za suzbijanje izbjegavanja plaćanja i utaje poreza, a kako bi se unaprijedila sposobnost vlada da finansiraju važne javne usluge. U domenu socijalne zaštite, socijalna davanja trebala bi imati snažniju univerzalnu dimenziju, biti izdašnija i imati veći obuhvat, kako bi pojedinci bili zaštićeni od različitih socijalnih rizika. Neophodno je raditi na unapređenju kvaliteta i na ekspanziji različitih socijalnih usluga. Također bi bilo važno unaprijediti politike porodiljskog odsustva.”

Kada je reč o obrazovanju, Mirna Jusić smatra da su neophodna “veća ulaganja u domenu predškolskog obrazovanja, sveobuhvatne mjere koje bi povećale pristup svim nivoima obrazovanja za učenike i studente koji se nalaze u nepovoljnom položaju, poput onih koji dolaze iz siromašnih porodica, osoba s invaliditetom i drugih”, ali i unapređenje kvaliteta obrazovanja.

Trendovi u svetu, međutim, ne idu na ruku stanovnicima zemalja zapadnog Balkana. Podaci međunarodne organizacija za razvoj Oxfam pokazuju da 2014. godine 85 najbogatijih ljudi na svetu imalo isto koliko i siromašnija polovina sveta – a prošle godine je toliko imalo svega osam ljudi.

Najprofitabilnije kompanije u BiH iz godine u godinu čine telekomunikacioni, energetski i trgovinski giganti. Zanimljivo je da se među njima nalazi i jedna kladionica čiji je prihod tokom prošle godine iznosio 640 miliona KM.

Samo u Federaciji BiH priređivači igara na sreću u posljednje tri godine ostvarili su ukupan promet u iznosu od 3,7 milijardi KM. Podatak o kontinuiranom rastu iznosa koje ljubitelji igara na sreću troše, sa sociološkog stanovišta je zabrinjavajući.

S ukupnom dobiti u iznosu od nešto više od 45 miliona KM, kladionice Premier nalaze na petom mjestu po ostvarenoj dobiti kompanija u BiH u 2017. godini. (GFX) Prema analizama izvještaja o poslovanju najveći prihod tokom prošle godine imala je Elektroprivreda BiH s milijardu i 115 miliona KM, zatim slijedi Bingo s milijardu i 35 miliona KM te Holdina s 851 milionom KM. Lanac kladionica iz Čitluka iza sebe je ostavio Telecom, Željezaru, trgovačke lance.

Ljubitelji igara na sreću u FBiH tokom 2017. godine potrošili su 133,5 miliona KM više nego u godini ranije. (GFX) Priređivači igara tako su ostvarili milijardu i 600 miliona KM prometa. Trostruko više nego u 2015. Na osnovu dobitaka klađenjem prošle godine u FBiH isplaćeno je milijardu 427 i po miliona KM. Slična situacija je i u RS.

''Ako uzmete u obzir da je kladionica ulaganje od 2-3 marke plus jedna kafa koja košta marku, plus motane cigarete koje za taj dan koštaju još marku, to su vrlo mali iznosi, ali je mnogo onih koji posjećuju takva mjesta'', ispričao je za N1 ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

A što je ekonomska situacija teža, to je više onih koji idu u kladionice dodaje Pavlović.

Zabava ulaganja novca, nada u pozitivan ishod i zaradu ima i drugu stranu. Posljedice igranja igara na sreću po pojedince ipak stostruko su veće od prihoda, ističu stručnjaci. Patološko kockanje bolest je koja uzima danak i u BiH, smatraju psiholozi. Psiholog Ismet DIzdarević ipak dodaje da teška ekonomska situacija nije isključivi krivac za kockanje. Problem je, kaže, u pojedincu.

''On ne ulazi u to da klađenje može biti velika ovisnost, da klađenje može donijeti tegobe i probleme njegovoj porodici. Njega to ne interesira, jer to je jedna strast koja ga toliko blokira da on vidi samo to, tu mogućnost da bi eventualno mogao nešto postići ostvariti u tom smislu''.

Procjenjuje se da u BiH ima više od 35 hiljada patoloških kockara. Posebna briga je dostupnost klađenja maloljetnicima, koji najčešće igraju sportske kladionice, pa i putem interneta.

Trenutna veličina sumnjive opasne površine zbog mina u Bosni i Hercegovini iznosi 1.061,32 kilometara kvadratnih, ili 2,1 posto.

U ovoj zemlji je još zaostalo od 75.000 do 80.000 mina/eksplozivnih sredstva zaostalih iz rata, saopćeno je iz Centra za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine - BHMAC, prenosi Anadolija.

Problem s minama prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta.

Kontaminiranost minama/ESZR direktno utječe na sigurnost gotovo 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine.

Deset najugroženijih općina su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf/Uskoplje, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

Stradaju i žene i djeca
U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno.

Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u Bosni i Hercegovini je stradalo 127 deminera, od čega 51 smrtno.

U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno.

U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Doktori medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona u ponedjeljak će uručiti kolektivne otkaze u javnim zdravstvenim ustanovama. Za ovo krive Vladu TK-a, koja je, kako su kazali, pokazala rijetko viđenu malicioznost i nebrigu za svoje doktore.

Korumpirano pravosuđe

Ova nebriga se ogleda u načinu na koji je prekinuto kolektivno pregovaranje sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije TK-a i u neusvajanju kolektivnog ugovora za ovu djelatnost, kako je to urađeno u svim drugim kantonima FBiH. Doktori od početka sedmice štrajkuju u svim javnim zdravstvenim ustanovama TK-a, tražeći kolektivni ugovor, ali i povećanje koeficijenata.

Kako nam je kazao predsjednik Štrajkačkog odbora sindikata, doktor Admir Suljić, odluka je konačna, a procedure za kolektivni otkaz su već pokrenute.

- Već u ovom trenutku imamo oko 800 doktora koji su spremni dati kolektivni otkaz. Ima nekih doktora koji vagaju, iz različitih razloga, ali vjerujemo da će na kraju više od hiljadu doktora dati kolektivni otkaz. Jednostavno, nema drugog načina, kazao nam je Suljić.

Doktori smatraju da zdravstvo urušavaju Vlada TK-a, pojedini direktori, korumpirano pravosuđe, ali i pojedinci kojima zdravstvo služi za uhljebljivanje podobnih. Podsjećamo, Sindikat doktora prošle je godine u novembru također organizovao štrajk, a mjesec nakon obećanja Vlade da će im osigurati potpisivanje kolektivnog ugovora štrajk je obustavljen. Međutim, do danas kolektivni ugovor nikad nije potpisan, iako je dio zahtjeva ljekara, koji se uglavnom odnose na koeficijente i primanja, uvažen i uvršten u kolektivni ugovor koji je kantonalna Vlada potpisala sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika u zdravstvu, jedinim u Tuzlanskom kantonu koji ima pravo reprezentativnosti. Između ostalog, doktorima je povećan koeficijent za 0,6.

Do danas nije poznata cijela istina o razlogu nepotpisivanja kolektivnog ugovora za doktore. Doktori tvrde da im Vlada ne da kolektivni ugovor, dok iz Vlade ističu da je sve bilo dogovoreno, ali da su doktori odustali.

- Ja imam potpisan sporazum od federalnog sindikata doktora u kojem stoji da od 15. februara 2019. godine počinju pregovori za dodatno povećanje koeficijenta za 0,6, te da će tada uslijediti i potpisivanje zasebnog kolektivnog ugovora. Sutradan su oni najavili generalni štrajk, kazao nam je kantonalni ministar zdravstva Bahrudin Hadžiefendić.

Hitan potpis

Doktori danas u 13 sati na tuzlanskom Trgu slobode organizuju veliki protestni skup, kojem će prisustvovati predstavnici sindikata doktora iz svih kantona, ali i studenti tuzlanskog Medicinskog fakulteta.

Kako saznajemo, za ponedjeljak je već dogovoren sastanak predstavnika sindikata i Vlade TK-a, ali o čemu će biti razgovarano, i dalje je nepoznato. S obzirom na to da su doktori istrajni u tome da odmah dobiju kolektivni ugovor, ali da se, zbog promjene vlasti nakon izbora, boje da bilo kakav dogovor u narednoj godini neće biti ispoštovan, jedan od zahtjeva je hitno potpisivanje kolektivnog ugovora.

PIŠE: MIREN ALJIĆ, OSLOBOĐENJE

Prozivci i prvom treningu Slobode uoči nove sezone prisustvovala su 24 nogometaša, s Admirom Smajićem kao tim-menadžerom, prvim trenerom Milenkom Bošnjakovićem i njegovim asistentima Amirom Spahićem, Adnanom Osmanhodžićem i Edinom Ribićem. Na Tušnju se pojavilo dosta novih igrača, među kojima je većina na probi, a nije bilo većeg broja iskusnih igrača za koje se tvrdi da su promijenili boju dresa: Edin Rustemović (Zrinjski), Ibrahim Škahić, Anel Husić (Zvijezda 09).

Sloboda neće produžiti ugovore s vratarom Adnanom Hadžićem, te Ivorom Weitzerom i Milošem Mijićem, dok se još nećka Amer Bekić.Predsjednik Slobode Senad Mujkanović rekao je da su se za promjenu u stručnom štabu opredijelili radi forsiranja mladih igrača iz vlastitog pogona, te da je između igrača i trenera Slavka Petrovića došlo do zasićenja.
– Veoma smo zahvalni Petroviću za sve što je uradio u Slobodi, rastali smo se korektno, želimo mu puno uspjeha u nastavku karijere bilo gdje da ode. Sa Smajićem smo kontaktirali još prije godinu, bio je veliki igrač iskazao se i kao tim-menadžer – rekao je Mujkanović.

Admir Smajić je rekao da se sa ljudima iz Slobode brzo dogovorio o angažmanu, a naglasio je da je i sam bio iznenađen pozivom. – Drago mi je što sam u Slobodi, jer sam rodom iz ovih krajeva. Saradnici i ja nismo ovdje da prodajemo mlade igrače niti da se obogatimo. Obećavam dobar i naporan rad, a rezultati će se brzo pokazati. Mislim da Sloboda zaslužuje bolje mjesto u bh. nogometu. Napravili smo plan priprema prema kojima ćemo dvije sedmice raditi u Tuzli, a zatim ćemo otići deset dana negdje na završni dio priprema – izjavio je Smajić.

Iako bh. nogomet ne poznaje baš najbolje, jer je dugo igrao i radio u Švicarskoj, smatra da to neće biti hendikep, čak može biti prednost. – Spadam u osobe, i tako sam vaspitan, da prvo dajem maksimum od sebe, a tek onda tražim nešto od kluba. Tako će biti i sa igračima. Svi će startati od nule, a igrat će oni koji budu davali sve od sebe na igralištu – potencirao je Smajić, dodavši da će se u budućem radu orijentirati na igrače s ovog regiona, te da neće dovoditi polovne igrače iz susjedsnih zemalja.

Od jučer prvi trener Slobode je Milenko Bošnjaković. Karijeru je „pekao“ u Slogi iz Simin Hana, Radničkom iz Lukavca i Slavenu iz Živinica.- Sa Smajićem u tandemu radim već dvije godine. Trebali smo uzeti ljubljansku Olimpiju, bile su još dvije-tri opcije, ali smo se opredijelili za Slobodu. Dijete sam ovog grada, Sloboda je moja ljubav, navijač sam tog kluba i želio sam Smajića dovesti ovdje. Mnogi će reći da je on najbolji trener s kojim su radili. Morat ćemo se pojačati, a što se rezultata tiče, ništa ne obećavam, ali garantujem rad i disciplinu. Šta će iz toga izaći, vidjet ćemo, ali se nadam najboljem – rekao je Bošnjaković u svom obraćanju novinarima.

Pod nadzorom Smajića i Bošnjakovića, sportskog direktora Denisa Karića i predsjednika Mujkanovića, prvim treningom rukovodio je provjereni operativac Amir Spahić, asistirao je Adnan Osmanhodžić Buco, dok je četvoricu vratara „pod svoje“ uzeo Edin Ribić.Uporedo s treninzima, počet će se popunjavati kadrovska križaljka, tako da bi u narednih sedam dana trebalo biti jasno s kakvim će snagama Sloboda krenuti u novo prvenstvo.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH