Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Tužilac će se u roku od 24 sata odlučiti o daljnjim zakonskim mjerama prema privedenim Po naredbi Kantonalnog suda u Sarajevu, pripadnici FUP-a su nakon pretresa u okviru akcije Pravda, jučer uhapsili dvije osobe, potvrdila je za Oslobođenje portparolka Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu Azra Bavčić.

Dodala je i da će se tužilac u roku od 24 sata odlučiti o daljnjim zakonskim mjerama prema privedenim. Saznajemo da su uhapšeni advokat Murisa Makarević i vještak ekonomske-finansijske struke Abid Hodžić.

Podsjetimo, policijska akcija Pravda u kojoj je uhapšeno više osoba, pokrenuta je 11. novembra po nalogu Tužilaštva KS-a, a akteri ovog slučaja sumnjiče se za organizirani kriminal, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja ili ovlasti, pranje novca i prevare, te povreda zakona od sudije.

Kao organizator grupe označen je bivši ministar policije RBiH Alija Delimustafić.

Jedna osoba je stradala u požaru koji je izbio u okviru pritvorske jedinice u Scheveningenu.

Uzrok požara se ispituje, policija radi na slučaju.

Informacija je za N1 potvrđena iz Haaškog tribunala.

''Tačna je informacija da je izbio požar, ali niko od pritvorenih osoba nije povrijeđen'', kratko su nam kazali.

Reprezentativac Bosne i Hercegovine Toni Šunjić od naredne sezone će nastupati za ruskog prvoligaša Dinamo iz Moskve.

Dvadesetosmogodišnjem defanzivcu, koji je prošlu polusezonu proveo na pozajmici iz Stuttgarta u Palermu, ovo je povratak u Rusiju jer je već nastupao za Kuban Krasnodar.

Osim navedenih ekipa Šunjić je u karijeri nastupao za Zrinjski, Kortrijk i Zoryu, a za reprezentaciju Bosne i Hercegovine je odigrao 27 utakmica.

Pripadnici SIPA-e jutros su na području Tuzle uhapsili Adnana Šabića, bivšeg direktora Rudnika Đurđevik, potvrđeno je za N1 u Kantonalnom tužilaštvu TK.

Šabić je uhapšen zbog načinjene štete u iznosu 1,9 miliona KM, a tom prilikom je pribavljena imovinska korist u iznosu od 750.000 KM u periodu 2006. godine.

Blizu 200 demokrata u američkom Kongresu potpisalo je tužbu protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog, kako navode, primanja isplata od stranih vlada putem njegovih kompanija. Zastupnici krive Trumpa za kršenje ustava i primanje dara bez saglasnosti Kongresa.

Ovo je najveći broj zakonodavaca koji tuže predsjednika SAD u historiji, prenosi BBC. Slične tužbe podnose i državni službenici te poslovni ljudi.

Bijela kuća odbacuje optužbe. Portparol Sean Spicer je rekao da su iza svega politički i stranački razlozi. Ministarstvo pravde nije komentiralo ovu tužbu, al je ranije navelo da je neustavno tužiti predsjednika u „privatnom kapacitetu“. Najmanje 30 senatora i 166 kongresmena je potpisalo tužbu. Oni kažu da Trump nije tražio saglasnost Kongresa niti za jednu isplatu koju su njegovim kompanijama prebacile strane vlade od kada je postao predsjednik.

"Predsjednik Trump je u sukobu interesa sa najmanje 25 država, a čini se da on koristi svoju ulogu predsjednika da poveća svoje profite", rekao je kongresmen John Conyers, prenosi Reuters.

Trumpovo poslovno carstvo obuhvata više od 500 kompanija, uključujući hotele, golf terene i stambene zgrade od kojih mnoge posluju sa stranim vladama. Kada je preuzeo dužnost, Trump je kontrolu na poslovnim carstvom prebacio na fondaciju kojom upravljaju njegovi odrasli sinovi. Pravni zastupnici predsjednika tvrde da se zakon ne odnosi na situaciju u kojoj je Trump te da zabrana primanja poklona od stranih vlada “ne obuhvata plaćanje hotelskih soba“.

Bivši čelnik NK Dinama Zdravko Mamić izjavio je u srijedu kako su mu na suđenju na osječkom Županijskom sudu uskraćena elementarna i procesna prava u čemu su ga, tvrdi, trebali, a nisu zaštitili njegovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković kojima je zato otkazao punomoć te je sudska rasprava odgođena, a što, istaknuo je, nije dio njegove taktike.

Nakon prekida rasprave tijekom svjedočenja Saše Lovrena, oca bivšeg Dinamovca, trenutno nogometaša engleskog Liverpoola Dejana Lovrena koji je također danas trebao biti saslušan na osječkom sudu, Mamić je pred novinarima prozvao tužiteljstvo da "uvodi svjedoka svojim pričama, konstrukcijama i sugestivnim pitanjima", a da on ne želi dopustiti da mu se uskraćuju osnovna prava, među kojima i ono na pošteno suđenje.

Upitan je li odluka o otkazivanju punomoći braniteljici Jadranki Sloković došla naprasno ili je sazrijevala neko vrijeme, Mamić je odgovorio kako je to danas došlo naprasno, iako je tijekom suđenja bilo još nekih zaoštrenih situacija, zbog čega je "u njemu kiptilo".

"Poštujem odvjetnike, ali nema dvojbe da smo mi završili našu priču. Tu se više ne da ništa popraviti, niti ja to želim popraviti", poručio je. Na novinarski upit je li prekid današnje rasprave i odgoda suđenja koja slijedi dio nekakve njegove taktike u obrani, Mamić je odgovorio pitanjem "zašto bi to bio dio taktike". "Recite mi jednu insinuaciju zbog čega bi to trebao biti dio taktike", upitao je novinare.

Žao mi je jer sam danas, barem za sebe, mogao biti heroj

"Žao mi je jer sam danas mogao, barem za sebe, biti heroj, jer ja znam što je Lovren danas trebao svjedočiti i znam što će svjedočiti, jer sam vidio njegov iskaz. I kad ga pročitate shvatit ćete da je sve ovo jedna velika farsa i da do ovoga nije trebalo ni doći", rekao je.

Dodao je kako kako bi na sudu potpisao i da se Lovrena danas uopće i ne ispita, jer mu je dovoljan njegov iskaz iz istrage, u kojemu je Lovren, tvrdi Mamić, rekao da je potpisao aneks ugovora o profesionalnom igranju i da je posudio novac Zoranu Mamiću.

"Danas bi rekao da mu je Zoran Mamić vratio 3,1 milijun od posuđenih 3,5 milijuna eura. To bi danas čuli i suđenje bi bilo završeno", ocijenio je.

Užasno sam ugrožen jer mi sustav pakira veliku robiju

Ponovio je kako će se na suđenju saznati prava istina, odnosno da nije učinio ništa negativno, ali i da je "užasno ugrožen jer mu sustav pakira veliku robiju".

Izrazio je žaljenje reakcijama dijela javnosti na jučerašnje svjedočenje kapetana hrvatske nogometne reprezentacije Luke Modrića, ustvrdivši da je Modrić "svjedočio istinu" te da svoj prvi iskaz iz istrage "nije promijenio ni za jednu jedinu riječ", već je samo pojasnio što je tada rekao i nadopunio svoj iskaz odgovorima na pitanja tužiteljstva.

Nije znao reći tko će mu biti novi odvjetnici, istaknuvši da "ne bi ni startao s odvjetnicima da je to moguće po zakonu".

Bivši pripadnik ISIS-a Enes Mešić kojeg je Sud BiH osudio na tri godine zatvora zbog učešča u paravojnim formacijama u Siriji uhapšen je u utorak prilikom pokušaja ilegalnog prelaska granice između BiH i Srbije.

Mešića su uhapsili pripadnici Granične policije BiH, a kod njega je pronađeno 5.000 eura.

"Enes Mešič je kontrolisan u graničnom pojasu od strane pripadnika Granične policije BiH. On je uhapšen i zadržan, a bit će predan u dalju nadležnost u SIPA-i", potvrđeno je za N1 u GP BiH.

Podsjetimo, 31. oktobra prošle godine Sud Bosne i Hercegovine donio je presudu za grupu bh. državljana koji su se borili na strani takozvane Islamske države u Siriji. Sedmočlana grupa je osuđena na ukupnu kaznu zatvora od 12 godina i 5 mjeseci.

Oni su proglašeni krivim da su tokom 2013. i 2014. godine boravili na sirijskom ratištu, gdje su se borili na strani takozvane Islamske države. Također su osuđeni i zbog nelegalnog držanja naoružanja na tlu Bosne i Hercegovine.

"Krivi su što su u drugoj polovini 2013. i tokom 2014. godine napustili BiH kako bi se pridružili tzv. Islamskoj državi, znajući du su Rezolucijom UN-a proglašene terorističkim organizacijama i grupama", kazao je sudija Mirsad Strika.

Sudija je naglasio da se ovoj grupi sudilo za konkretna djela koja su počinili, a ne zbog toga što su pripadnici selefijske zajednice, koja je izvan ingerencije Islamske zajednice.

Sud je utvrdio da je sedmorka do ratišta odlazila avionom iz Sarajeva do Istanbula. Nakon toga su odlazili na tursko-sirijsku granicu, koju su prelazili na ilegalnim prelazima.

Sudsko vijeće je u obrazloženju presude navelo da se ona temelji i na priznanju optuženih da su se borili protiv Bashara al-Assada. Također, presudno je bilo i svjedočenje jedne osobe koja se vratila sa sirijskog ratišta, i koja je iznijela detalje o njihovom boravku u Siriji.

Više od 200 vatrogasaca pokušava da ugasi požar koji je protekle noći zahvatio stambeni neboder u zapadnom Londonu. Ima ljudi zarobljenih u vatri, javlja BBC.

Kako javljaju britanski mediji, ima povrijeđenih, a neki stanari su i dalje blokirani u 27-spratnom Grenfel taueru ipokušavaju upaljačima da signaliziraju spasiocima da su živi. Prema slikama koje stižu iz Londona jutros, vidi se neboder iz kog kulja dim sa svih strana.

Evakuacija i dalje traje. Šef londonske policije je rekao za BBC da su povrijeđeni, koji su evakuisani, zadobili brojne povrede. Takođe, saopšteno je i da je na licu mjesta 40 vatrogasnih kola, kao i brojne ekipe Hitne pomoći.

Zgrada ima 120 stanova, ali se ne zna koliko se ljudi nalazilo u njoj u trenutku izbijanja vatre. Prema izjavama očevidaca, neki ljudi sa viših spratova očajnički zovu pomoć, navodi Rojters.

Strahuje se da bi cijela zgrada, koja je skoro u potpunosti u plamenu, mogla da se obruši, javlja BBC. U blizini požara raspoređeno je oko 40 vatrogasnih vozila i 20 ambulantnih kola.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se definira pojam javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Predlagač je Ministarstvo pravde BiH, a ovaj prijedlog će u Parlamentarnu skupštinu BiH biti dostavljen u skraćenoj proceduri.

Navodi se da ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskih sistema ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno podstrekava ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima poziva na nasilje i mržnju usmjerenu protiv grupe ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili entičku pripadnost, spol, spolno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine, u slučaju kada je počinjenje izvršeno na način koji će poticati na nasilje i mržnju protiv grupe osoba ili člana neke grupe, o čemu odlučuje sud, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

Kaznom iz prethodnog stava kaznit će se i ko na način kojim se podstrekava na nasilje ili mržnju protiv grupe ljudi ili nekog člana takve grupe zbog njihove rase, boje kože, vjeroispovijesti, porijekla ili nacionalne ili etničke pripadnosti, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo koje druge osobine javno odobrava, poriče ili grubo umanjuje, pravosnažnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđen zločin genocida, zločin protiv čovječnosti i ratni zločin iz člana 6., 7. i 8. Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda ili zločin iz člana 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene Londonskom sporazumu od 8. augusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda koji prihvata Bosna i Hercegovina".

Prijedlogom zakona je definirano da se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM novčane kazne.

Zakonske odredbe koje regulišu zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom neće se primjenjivati na počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH i krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Predloženim zakonom je predviđeno izvršavanje kazne "kućnim zatvorom s elektronskim nadzorom", čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili zatvorski sistem i ljudski resursi. Ovakav način izvršenja kazne zatvora primjenjivao bi se na osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, što podrazumijeva da se radi o lakšim kaznenim djelima. Ovaj način izdržavanja kazne znatno će doprinijeti pravovremenom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora počinilaca osuđenih na duže kazne, odnosno teža kaznena djela.

Predloženim izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uvjetno pušten nakon izdržane dvije trećine te kazne.

Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih medunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne grupe za prisilne nestanke.

Njihova imena su Amir, Jakob ili Nesrin. Njihova stara domovina je Avganistan, a nova Njemačka. Da li se oni krštenjem i prelaskom na hrišćanstvo nadaju boljim šansama da dobiju azil?

"Dok slušam kako izgovaraju Vjerovanje (jednu od osnovnih hrišćanskih molitava prim. red.), duboko me dira njihova posvećenost", priča Irmgard Konin, savjetnica i rukovoditeljica u Fidesu, katoličkom savjetovalištu za ljude koji se zanimaju za religiju u centru Kelna. Ona je ove godine na njihovom putu do krštenja pratila petoro izbjeglica. Jedno od njih se zove Jakov. "On je toliko strasno ušao u sve to da je prosto obogaćenje za hrišćansku zajednicu", oduševljena je Konin.

Novi jezik, nova religija

Jakov je iz Avganistana. Stigao je u Keln kako bi se krstio. Konin nam kaže da su višestruki razlozi zašto se ljudi odlučuju da pređu na drugu religiju. "Neki od njih žele da islam iz zemlje porijekla jednostavno ostave iza sebe. Kažu kako je hrišćanstvo prava religija - religija ljubavi." Drugi pak, priča, tako žele da se identifikuju s Njemačkom. Ako već ovdje žive onda žele da budu hrišćani, priča Konin.

No, kada se muslimanske izbjeglice u Njemačkoj krste i kada prime hrišćanstvo, uvijek se javlja sumnja da to rade kako bi poboljšali šanse za dobijanje azila. Diskusija o ovoj temi se rasplamsala zbog slučaja jednog Avganistanca koji se krstio tokom zatvorske kazne i time je spriječio već donesenu odluku o deportaciji. On je tokom hrišćanskog praznika Duhovi ubio u bavarskom izbjegličkom centru u Arnšvangu jednog dječaka - osjetljiv slučaj i za politiku i za crkvu.

Konsekventno protjerivanje počinilaca krivičnih djela

Političari iz gotovo svih partija već odavno zahtijevaju konsekventno protjerivanje počinilaca krivičnih djela. I počinilac krivičnog djela iz Arnšvanga je trebalo da bude vraćen u Avganistan, ali je tada za to nadležni sud u Minhenu stopirao protjerivanje. Razlog: sa islama je prešao na hrišćanstvo i u domovini mu prijeti mučenje ili čak smrtna kazna.
Politički pritisak međutim raste. Crkvi se predbacuje da slabo provjerava ozbiljnost novokrštenih. Bavarski ministar unutrašnjih poslova, Joahim Herman zahtijeva do crkava i sudova "da podrobno preispitaju da li je neko istinski prešao na hrišćanstvo". Zamjenik predsjedavajućeg Saveza njemačkih kriminalističkih službenika, Ulf Kih je u osnovi skeptičan kada se radi o krštenjima muslimanskih izbjeglica. On drži da je njihov prelazak na drugu vjeru "samo trik kako bi ostali u zemlji". "Kada je protjerivanje jednog počinioca krivičnog djela propalo samo zbog toga što je prešao na hrišćanstvo - onda treba samo da saberete dva i dva."

Da li je ubica zaista bio praktikujući hrišćanin? Da li je njegov prelazak ozbiljno provjeren? Ili je on htio da prelaskom na hrišćanstvo samo obezbijedi dozvolu boravka u Njemačkoj? Adminsitrativni sud je za DW saopštio kako se radi o komlikovanoj odluci i da se "religiozni identitet jednog čovjeka, kao nešto njegovo unutrašnje i lično može ustanoviti samo na osnovu navoda podnosioca zahtjeva za azil". No, možda bi mogla da se uradi provjera od strane članova vjerske zajednice i ustanovi da li je prelazak na hrišćanstvo bio istinski ili se radilo samo o činu kojim se omogućuje dobijanje azila.

Kako se može dokazati vjera?

Nadležna Savezna služba za migracije i izbjeglice smatra da kršteni list nije dovoljan dokaz o prelasku na drugu vjeru, kažu u toj službi na pitanje DW-a. "Podnosilac zahtjeva za azil mora da dokaže da bi mu po povratku u domovinu, zbog praktikovanja vjere, prijetio progon što bi bilo relevantno za dobijanje azila u Njemačkoj." I dalje: "Generalno se predbacuje hrišćanskim zajednicama da ne prate pomno osobe koje se pripremaju za krštenje."

Pitanje azila ili pitanje vjere?

U Njemačkoj biskupskoj konferenciji kažu kako krštenju i prijemu u crkvu predstoji priprema i provjera koja traje mjesec dana. I to važi za sve one koji se pripremaju za krštenje bez obzira na porijeklo i kulturološku pozadinu. Dug i savjestan put praćenja nekog do krštenja takođe predstavlja i određenu vrstu zastrašivanja kako se ne bi vršila zloupotreba, smatra Klaus Hagedorn, koordinator za pomoć izbjeglicama u kelnskoj nadbiskupiji. On kaže kako ga ponekad zovu oni koji pomažu izbjeglicama, koji bi krštenjem da spriječe njihovo protjerivanje. "Mi na takve apale reagujemo tako što te ljude iz tih razloga ne krstimo", kaže.
Biskupska konferencija Njemačke, ali i Evangelistička crkva u toj zemlji ne vide vezu između priliva izbjeglica i povećanog broja krštenja. Tomas Cimerman iz Evangelističke crkve tvrdi da se u toku protekle godine, u svim priklljučenim crkvenim zajednicama u diocezi Keln, krstilo manje od dest odraslih osoba.

Strah od progona

Irmgard Konin tokom pripreme za krštenje govori i o temi - azil. Kada izbjeglice konvertiraju, smatra on - to znači da im u staroj domovini prijeti progon. "U 99 odsto slučajeva u pitanju je istinski interes da dobiju vjeru koja ih oslobađa, ali to predstavlja i opasnost da dođe do razdora s porodicom", priča dalje Konin za DW. "Dvojica muškaraca su ove godine zaista odustala od krštenja upravo zbog toga što im je prijetio izgon iz Njemačke. Da su prešli na hrišćanstvo strahovali bi od represalija u svojoj domovini."

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH