Izdvojeno

Izdvojeno (3860)

Na automobil bivšeg reprezentativca i košarkaša "Partizana" Vukašina Vuleta Avdalovića jutros je bačena eksplozivna naprava, ali nije bilo povrijeđenih.

Incident se dogodio jutros oko 4.30 časova, a eksplozivna naprava je bačena na džip koji je bio parkiran u dvorištu Avdalovićeve kuće u Beogradu, prenosi "Blic".

Prvi rezultati istrage ukazuju da Avdalović nije bio na meti napadača.

Dvadeset osoba poginulo je kada se iznad švajcarskih Alpa srušio stari jednomotorni avion koji prevozi turiste.

Lokalni mediji javljaju da je u avionu bilo 17 putnika i tri člana i da niko nije preživio pad. Avio se srušio na zapadnoj strani planine Piz Segnas u kantonu Graubunden.

Policija je potvrdila da se avion srušio i da je u pitanju letjelica koja je bila na letu iz Lucerna ka Cirihu. Olupina aviona nalazi se na 2.450 metara nadmorske visine i sa tri strane je okružena vrhovima.

Uzrok nesreće se utvrđuje.

Vidljivost je zbog magle mjestimično smanjena u kotlinama i uz riječne tokove. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i preko prevoja, upozoravamo na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja.

Pojačan intenzitet saobraćaja trenutno se bilježi na izlazu iz BiH na graničnim prijelazima: Bosanska Gradiška, Izačić, Doljani, Bijača, Neum 2, Ivanica, Zupci i Deleuša, kao i u oba smjera na GP Bosanski Brod. Na ostalim graničnim prijelazima povremeno dolazi do formiranja kolona, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.

U posljednjih pet godina zatvorena su 24 štampana medija, dnevne novine i magazini, a razlozi tome su višestruki, stoji u odgovoru BiH na upitnik Evropske komisije.

"Stanje u sektoru štampe je veoma loše, a postoji mnoštvo razloga za to počevši od velikih političkih pritisaka na slobodno izvještavanje, tužbi od strane političara i javnih dužnosnika i višestrukih novčanih sudskih presuda protiv medija i novinara, pa sve do visoke stope PDV-a", navodi su u odgovoru.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Savjeta za štampu i onlajn medije u BiH, smatra da su štampani mediji u BiH u lošem stanju prvenstveno zbog ekonomskih pritisaka.

"Ono što je veliki problem su ekonomski pritisci koji se manifestuju kroz sudske tužbe po osnovu klevete protiv štampanih medija i nekoliko štampanih medija je ugašeno upravo zbog takve vrste pritisaka i izricanja tih novčanih penala po osnovu presuda koje su često vrlo sumnjivo utvrđene", kazala je Zurovac za "Nezavisne".

Prema njenim riječima, ako jedan medij ima 50 ili čak 100 tužbi za klevetu, onda sam proces, ističe, kakav god ishod bio, ugrožava ekonomsko stanje te redakcije.

"'Slobodna Bosna' je zatvorena dobrim dijelom upravo zbog takve vrste pritisaka. S druge strane, materijalna situacija u štampi je loša i zbog visoke stope PDV-a, koji bi trebalo da bude, kao i u mnogim drugim zemljama - niži od regularnog PDV-a, kada je štampa u pitanju", naglasila je Zurovac.

Navela je da su visoke i takse za uvoz papira, boje, kao i repromaterijala za štampanje.

Za loše stanje u štampanim medijima, pojašnjava ona, mnogi na prvo mjesto kao krivca stavljaju onlajn medije, ali, prema njenim procjenama, onlajn mediji ipak nisu glavni krivac nezavidnog položaja štampanih.

"Taj procvat onlajn medija, koliko god oni bili neprofesionalni i nepouzdani u odnosu na štampu, jeste uticao da mnogi ljudi više ne kupuju novinska izdanja, nego čitaju besplatne vijesti s interneta bez obzira kakvog su one sadržaja i kvaliteta, ali ipak to nije glavni razlog loše situacije u štampi", ističe Ljiljana Zurovac.

Ona naglašava da će štampa ipak još dugo držati primat.

Navela je da su se, iako su u svijetu postojale spekulacije o zatvaranju velikih štampanih medija, oni ipak pomalo vratili.

"Štampa će preživjeti, samo je pitanje u kojoj formi i u kojem obimu", smatra ona.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, rekao je da od svih medija štampa trpi najveće udarce, a najviše ekonomske.

"Neki od razloga su globalnog karaktera i ogledaju se u tome da se sve veći broj ljudi okreće internetu i televiziji", ističe Vukelić i dodaje da mnogi ljudi smatraju da bi informacije trebalo da budu besplatne.

Naglasio je da se štampa još drži što se tiče interesovanja, ali da opada kupovna moć stanovništva, a samim tim i tiraž u novinama.

"Ono što sigurno utiče na pad prodaje dnevne štampe je dostupnost dnevnih listova na mjestima gdje se ljudi najviše okupljaju, a to su frizerski saloni, restorani i kafići, gdje ljudi za cijenu jednih dnevnih novina mogu da popiju kafu i pročitaju troje dnevnih novina. To sigurno za 10 do 20 odsto smanjuje prodaju novina", naglašava Vukelić za "Nezavisne".

I on je rekao da štampa nije oslobođena PDV-a, niti je njegova stopa smanjena, za razliku od drugih zemalja.

Nakon što je Porezna uprava FBiH (PUFBiH) krenula u aktivniju naplatu poreza od građana koji ostvaruju prihode iz inostranstva, direktor ove ustanove Šerif Isović za Faktor otkriva sljedeću oblast na koju će se ova institucija fokusirati.

Kazao je da rad na oporezivanju freelancera ne znači da "smo stali da provodimo i aktivnosti od naplate i preko bukinga, pa evo poziv svim onima koji su u prethodnom periodu izdavali i izdaju imovinu da znaju da prikupljamo podatke o prihodu od izdavanja imovine".

- U narednom periodu i izdavanje imovine pod zakup i ostvarivanje prihoda po tom osnovu bit će predmet rada Porezne uprave kojem će se posvetiti posebna pažnja - kazao je Isović za Faktor.

Kako prijaviti porez

Ovo pitanje je aktuelizirano posebno u februaru ove godine nakon što je kompanija Booking.com koja olakšava turistima pronalazak smještaja širom svijeta, obavijestila oglašivače iz Kantona Sarajevo koji putem njihovog servisa kratkoročno iznajmljuju sobe, stanove ili apartmane, da se više neće moći oglašavati ukoliko ne pošalju dokaz da su registrovali svoje poslovanje.

Iako je tada nastupila konfuzija jer građani ali ni pojedine institucije nisu znali kako uputiti građane da uđu u zakonske okvire, Federalno ministarstvo turizma se na kraju oglasilo saopćenjem u kojem su pojasnili kako su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (ZUD) moguća tri oblika registracije: pravna osoba, obrtnik i fizička osoba. Kao pravna osoba (d.o.o. i d.d.) se oni koji iznajmljuju svoje smještajne kapacitete registruju kod nadležnog suda u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, dok se kao fizička osoba-obrtnik s mogućnošću iznajmljivanja više nekretnina registruju u skladu sa Zakonom o obrtu FBiH koji je podložan fiskalizaciji. Treća opcija je registracija kao fizička osoba-iznajmljivač, odnosno vlasnik nekretnine koju izdaje, i ova osoba nije obrtnik, ne obavlja djelatnost i ne podliježe fiskalizaciji te prijavljuje porez na prihod kao fizička osoba, uz evidentiranje gostiju kod Ureda za strance BiH i nadležne turističke zajednice.

Ono što je svakako važno znati je da građani trebaju ugovore o izdavanju stambenih objekata prijaviti kod Porezne uprave FBiH, i shodno tome platiti porez.

Visina poreza i priznavanje rashoda

Porez na prihod od imovine plaća se po stopi od 10 posto na osnovicu poreza na dohodak koja predstavlja razliku između ukupno oporezivih prihoda umanjenih za rashode koji se priznaju u iznosu od 30 posto na prihod ostvaren od iznajmljivanja nepokretne imovine (zgrade, zemljišta i dr.) i pokretne imovine. Moguće je ostvariti priznavanje rashoda od 50 posto na prihod ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna taksa.

Iskustva Porezne uprave FBiH ukazuju na to da po pravilu nema izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica koja iznajmljuju prostor firmama jer se mjesto obavljanja djelatnosti firme mora na odgovarajući način dokumentirati radi registracije kod PUFBiH što olakšava kontrolu.

S druge strane, puno je manji broj slučajeva da građani koji iznajmljuju stan strancima kao i studentima plate porez. Ovo će se svakako mijenjati u budućnosti, barem u dijelu koji se tiče izdavanja stanova turistima preko online sajtova poput Booking.com i sličnih.

Iskustva iz regije

Ni susjedne zemlje nisu "operisane" od utaje poreza preko iznajmljivanja smještajnih jedinica. U Hrvatskoj se procjenjuje da je tokom 2017. više od polovine privatnih iznajmljivača preko internetskih platformi poput Booking.com i Airbnb utajilo dio prihoda, zbog čega Porezna uprava Hrvatske (PZUH) nad njima provodi postupak.

Ovi podaci rezultat su analize PZUH koji je od Booking.com i Airbnba, u skladu s domaćim i međunarodnim propisima koji reguliraju razmjenu podataka, zatražio podatke o iznajmljivačima koji oglašavaju nekretnine u Hrvatskoj i potom uočio određene nepravilnosti te posumnjao na pogrešno prijavljivanje poreznih prihoda.

U toku analize istražen je čak 6.681 iznajmljivač te će se ovisno o stepenu rizičnosti provesti odgovarajući porezni postupak. Naravno, Porezna uprava je prije pisanja kazni pozvala sve da prijave ispravan iznos prihoda te izbjegnu nepotrebno kažnjavanje.

Iz jezera Tribistovo u općini Posušje u petak poslijepodne pripadnici HGSS-a Posušje izvukli su beživotno tijelo muškarca, saopćeno je iz Uprave Civilne zaštite ZHK-a.

Kako navode lokalni mediji, riječ je o M.K. (1976.) iz mjesta Gornji Mamići između Širokog Brijega i Posušja.

Mjesto događaja osiguravali su pripadnici PU Posušje, a u pomoć su bili stigli i pripadnici GSS-a Široki Brijeg te županijske Uprave Civilne zaštite iz Gruda, stoji u saopćenju.

U Global Ispat Koksnoj Industriji (GIKIL) d.o.o. Lukavac dogodila se nesreća u kojoj su povrijeđena tri radnika tokom izvođenja radova na razdvajaču sirovog katrana u drugoj smjeni.

Nakon ukazane prve pomoći od GIKIL-ovih medicinara, vozilima hitne pomoći povrijeđeni su odmah prebačeni u Dom zdravlja Lukavac, odakle su upućeni na Univerzitetsko-klinički centar Tuzla, te prema informacijama niti jedan od radnika nije životno ugrožen, saopćeno je iz GIKIL-a.

Nesreća se dogodila u petak u 15.45 sati tokom varenja na jednom od rezervoara prilikom čega je došlo do rasta pritiska, a koji je uzrokovao i njegovo urušavanje. Tom prilikom povrijeđena su tri radnika, od kojih jedan teže.

“Oni se trenutno nalaze na UKC-u Tuzla i, što je u ovom momentu najvažnije, van su životne opasnosti. Sigurnosna situacija u GIKIL-u je trenutno pod kontrolom, alarmirane su sve naše službe, te nadležni organi, a više detalja o cjelokupnom uzroku nesreće znat ćemo nakon što budu obavljene sve interne i eksterne istražne radnje”, kazao je Huso Jašarević, direktor fabrike Koksara u GIKIL-u.

Inspekcija utvrđuje stepen zagađenja voda nakon incidenta u GIKIL-u

Federalna uprava za inspekcije poslove saopćila je da je danas oko 16 sati došlo do incidentnog ispuštanja onečišćene tekućine uslijed eksplozije rezervoara R34 u kome se nalazila amonijačna voda u RJ Kondenzacija u GIKIL-u.Isteklo je cca 200-300 m3 amonijačne vode sa primjesama katrana. Pretpostavlja se da je oko 70 m3 isteklo u rijeku Spreču.

– Odmah po saznanju na lice mjesta su izašli inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove iz Sarajeva i tužioci Kantonalnog tužiteljstva Tuzlanskog kantona. O incidentnom ispuštanju u rijeku Spreču obavješteni su predstavnici Agencije za vodno područje sliva rijeke Save, policajci nadležne Policijske Uprave, Inspektorat Republičke uprave za inspekcijske poslove R. Srpske, Kantonalni inspekcijski organi, Federalno Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ističe se u saopćenju.

Federalni vodni inspektor je proglasio II stepen ugroženosti i angažovao ovlašteni pravni subjekt Delta petrol Kakanj za sprečavanje daljnjeg širenja onečišćenja koje pluta rijekom Sprečom.- Ovim putem obavještavamo javnost koja koristi vodu iz rijeke Spreče za zalijevanje poljoprivrednih površina nizvodno od Lukavca kao i bunare koji se nalaze u blizini rijeke da ih ne koriste dok se ne utvrdi stepen zagađenja voda. Uzorke rijeke Spreče će u toku noći uzeti predstavnici Laboratorije Agencije za vodno područje sliva rijeke Save iz Sarajeva. O rezultatima će javnost biti obavještena u što kraćem roku, navodi se u saopćenju Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Slovenija je s ostvarenom mjesečnom neto plaćom od 1.077,77 eura za maj ove godine država u regionu s najvećim primanjima.Istovremeno, to je jedina plaća u regionu koja premašuje iznos od 1.000 eura.Prosječna plaća u Hrvatskoj za maj dostigla je nivo od 866,95 eura (6.352 kune), u Crnoj Gori ona je za juni iznosila 511 eura, u Bosni i Hercegovini je prosječna plaća u petom mjescu bila na nivou 448,59 eura (881 KM), a u Srbiji 426 eura (50.377 dinara), prema podacima također, za maj ove godine, prenosi Anadolija.

Najmanja plaća isplaćena u petom mjesecu ove godine bila je u Makedoniji i to 399, 28 eura (24.509 denara)Kada je u pitanju Crna Gora interesantno je da je prosječna neto zarada u junu ove godine u odnosu na mjesec ranije – maj zabiježila pad od 0,2 posto, dok je prosječna neto zarada u junu 2018. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježile rast od 0,2 posto.

Istovremeno ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu 2018. godine u odnosu na maj 2018. godine zabilježile rast od 0,2 posto proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 0,4 posto.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za maj je nominalno veća za 2,1 posto, a realno za 1,7 posto u odnosu na april ove godine.

Interesantno je da je prosječna isplaćena plaća u regionu u ovoj u odnosu na kraj prošle godine najviše porasla u Hrvatskoj i to za 71,42 eura (bila 795,53 eura).Prosječna plaća u Srbiji u ovoj u odnosu na prošlu godinu porasla je za 29,71 euro (bila 396,29 eura), te Sloveniji za 21,30 eura (bila 1.056,47 eura).

Prosječna plaća porasla je i u Makedoniji u odnosu na prošlu godinu i to za 17,38 eura (bila 381,90 eura), a u Bosni i Hercegovini za 12,46 eura (bila 436,13 eura).Zanimljivo je da se nivo prosječne plaće jedino nije mijenjao u Crnoj Gori, te da se zadržao na iznosu od 511 eura.

Svakodnevno slušamo o sve većem broju bh. stanovnika koji traže i pronalaze zaposlenje daleko od domovine. Podaci su zabrinjavajući. Svega ovoga nije pošteđen ni Tuzlanski kanton, najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH.Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku sa područja Tuzlanskog kantona u periodu 2013.-2017. godina ukupno je odseljeno 19.048 osoba uključujući kretanje stanovništva unutar BiH kao i inostranstvo.

Da je situacija iz godine u godinu sve lošija govori kontinuirano povećanje broja odjava sa evidencije u periodu 2013.-2017. godina građana sa područja Tuzlanskog kantona koji su se odjavili sa evidencije kao razlog navodeći zaposlenje u inostranstvu (530 u 2013. godini, 2.626 u 2017. godini).

Dvadeset posto građana iz pet gradova Tuzlanskog kantona sigurno bi napustilo BiH kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj zemlji, dok je naročito velika stopa takvih građana mlađe starosne dobi ispod 31 godine i iznosi 46,6 posto, rezultati su istraživanja Fondacije tuzlanske zajednice.

Odlaze radno sposobni ljudi

Odlazak, prije svega mladih ljudi, dovodi do mnogobrojnih problema. Jedan od njih jeste nedostatak radne snage.“Činjenica je da je veliki broj ljudi odselio. Uglavnom su to stručni ljudi, kvalifikovani radnici koji su potrebni našoj privredi, ali i društvu u cjelini. Sve je veći problem naći radnike, posebno u proizvodnji”, kaže Nedret Kikanović, direktor Kantonalne privredne komore Tuzla.

Privrednici u Tuzlanskom kantonu se već sada susreću sa ozbiljnim problemima kada je u pitanju radna snaga.“Kratkoročno, u građevinarstvu, drvnoj i metalnoj industriji, ali i svim drugim industrijama koje su osnova naše privrede, sve je teže pronaći radnike. Firme konstantno traže kvalifikovane radnike, posebno u proizvodnji, ali jako teško ih pronalaze. To dovodi u opasnost poslovanje firmi. Ne mogu prihvatati nove poslove, a ako se nastavi ovaj trend i postojeći ugovori i rokovi mogu biti dovedeni u pitanje. Napominjem da je naša industrija uglavnom izvozno orijentisana, a vanjski kupac će, u slučaju nepoštivanja ugovorenih poslova, brzo svoje zahtjeve usmjeriti ka nekim drugim državama i privredama”, upozorava Kikanović.

Dugoročne posljedice, kada je riječ o privredi jesu usporen rast i razvoj, ako ne i stagnacija, u ovom slučaju kantona, ali i cijele države. Ljudi su osnova svakog privrednog razvoja.“Ne možemo sebi dozvoliti luksuz da ulažemo novac i vrijeme u obrazovanje ljudi, da investiramo u njih, a da oni, obrazovani, osposobljeni svoju privrednu aktivnost obavljaju u nekoj drugoj državi”, kaže Kikanović.

Prema njegovom mišljenju potrebno je radnicima ponuditi bolje uslove rada, prije svega veću cijenu satnice. Privrednici to ne mogu uraditi bez podrške države, jer uz ovakve troškove radnog mjesta, povećanjem cijene satnice bi postali nekonkurentni na vanjskim tržištima. Stoga je potrebno izvršiti rasterećenje privrednika, posebno po pitanju doprinosa, ali i ostalih nameta koji su izuzetno visoki, te na taj način stvoriti prostor za povećanje neto plaće koja će radnika motivisati da ostane u Bosni i Hercegovini.

Odlazak čitavih porodica

Nermin Mehić je iz Srebrenika. U Njemačku je otišao 2016. godine. Kaže da iz BiH nije otišao samo zbog nezaposlenosti, iako je to primarni razlog, već i zbog političke situacije u našoj zemlji.“Otišao sam u Njemačku u potrazi za boljim životom. Želim sebi obezbijediti bolji život i u budućnosti život svojoj porodici. Ovdje radim kao šef kuhar u jednom restoranu”, kaže Mehić uz napomenu da bi se vrlo rado vratio kad bi se stvorili uvjeti za to.

Ali ne odlazi se samo pojedinačno, odlaze cijele porodice. Damir Babajić, takođe iz Srebrenika sa djecom uskoro napušta BiH. Njegova supruga je već prošle godine otišla u Njemačku i radi u državnoj klinici u Minhenu. Iako je Babajićeva supruga doktor nauka, a i on sam je u završnoj fazi izrade doktorske disertacije svoju budućnost ne vide ovdje.

“Onoga trenutka kada je u pitanje došla egzistencija odlučili smo se za odlazak. Iako nije samo egzistencija u pitanju, puno je još razloga, od nesigurnosti, nepovjerenja, korupcije. Jedan od najvećih razloga jeste i budućnost naše djece. Šta im kazati, koje razloge navesti da ostanu ovdje, mogu li mu garantirati slobodu i sigurnost, adekvatno obrazovanje? Mogu li?”, pita se Babajić.

Kao i Mehić i on bi se vratio u zemlju ukoliko bi se stanje popravilo.“Naravno, i to vrlo rado. Ali tek onda kada se bude poštivalo obrazovanje, struka, kada se stvore uvjeti za normalno egzistiranje, kada institucije budu institucije u pravom smislu te riječi, kada se u ljude bude ulijevala sigurnost, povjerenje, tada bih se vratio”, ističe Babajić.

Novo ministarstvo za mlade

Poseban problem jeste odlazak mladih. Ovim problemom bi se u budućnosti trebalo baviti novoosnovano Ministarstvo kulture, sporta i mladih Tuzlanskog kantona.“Skupština Tuzlanskog kantona je usvojila zaključak sa mjerama koje će doprinijeti rješavanju problematike odlaska građana i mladih sa područja Tuzlanskog kantona, pri čemu su neke od definisanih mjera i: izraditi Strategiju za mlade na području Tuzlanskog kantona, izraditi Strategiju razvoja sporta sa jasnim smjernicama za plansko ulaganje u sportsku infrastrukturu, realizovati programe promocije uspješnih mladih ljudi u zajednici, uskladiti upisnu politiku sa potrebama tržišta rada te ubrzati proceduru donošenja Zakona o dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava kojim se od plaćanja poreza na promet nepokretnosti i prava oslobođaju mladi bračni parovi”, kaže ministrica kulture, sporta i mladih Tuzlanskog kantona, Slavena Vojinović.

Vlada Tuzlanskog kantona, ističe ministrica Vojinović, u 2018. godini već je sprovela niz aktivnosti u kontekstu implementacije navedenih mjera, objavljen je Javni poziv za odabir korisnika sredstava sa potrošačke jedinice „Podrška mladima“ u 2018. godini. Ukupno 100.000,00 KM će putem Javnog poziva biti dodijeljeno za dva programa. 100.000,00 KM je obezbjeđeno i za stipendiranje učenika prvih razreda srednjih škola sa liste deficitarnih zanimanja.

Iako iz Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona navode da se može izvući generalni zaključak da su nizak životni standard i nezaposlenost najčešći razlozi zbog kojih se građani i mladi odlučuju da napuste zemlju, što su ujedno vjerovatno i najveći problemi sa kojima se susreću, iz razgovora sa mladima evidentno je postojanje mnoštva drugih faktora od korupcije, stranačkog i rodbinskog zapošljavanja, nesigurnosti do komplicirane i skupocjene birokracije i neuređenog sistema.

Novi javni diskurs u medijima o podeli Kosova teško je prihvatiti ozbiljno, imajući u vidu da je to do sada bila samo jedna od skoro beskorisnih poluga pritisaka zvaničnog Beograda na tok Briselskih pregovora.

Ulogu „lošijeg policajca“ u dijalogu između Beograda i Prištine imao je ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, sa metaforičkim ali veoma jasnim predlozima o „trajnom razgraničenju“ između Srba i Albanaca na Kosovu.

Krajem jula direktno i šovinistički o razgraničenju se izjasnio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Bez obzira na utemeljenost teze o podeli Kosova, obnavljanje političke retorike o crtanju novih etničkih karata imaće svoje posledice najmanje povoljne po mir i stabilnost u regionu, posebno u BiH.

Zastrašivanje EU 'velikom Srbijom'
Komentarišući otvoreno pismo episkopa raško-prizrenskog Teodosija o odlasku i prodaji imovine Srba sa Kosova zbog gotovo svakodnevnih medijskih izjava u vezi podele Kosova, Vučić se drsko i preteći izrazio da ukoliko ne bude razgraničenje sa Albancima, srpski narod treba da se spremi da za 40 godina brani Vranje.

Jer tobože demografija je najbolje albansko oružje.

Za odbranu se sprema i premijer Kosova Ramuš Haradinaj, ali ne pelenama. Za njega ideja o podeli Kosova ili razmena teritorije sa Srbijom znači – rat.

Republika Srpska i separatistička retorika njenog predsednika Milorada Dodika još jedna je poluga pritiska na Briselske pregovore. Zastrašuje se ne samo EU, već i ceo region ratovima i obnavljanjem Velike Srbije, barem tih ostataka što su od nje od devedesetih godina ostali.

Dodik, koji je uveliko u predizbornoj kampanji, smatra da „rešavanje pitanja statusa Kosova ne treba odvajati od pitanja statusa Republike Srpske“. Za njega je „konačni okvir“ savez Republike Srpske sa Srbijom i „dijelovima koji mogu perspektivno da kontrolišu, kao što je sjever Kosova, uz jačanje snage autoriteta srpskog naroda u Crnoj Gori, koje bi trebalo da približi Srbiji Crnu Goru“.

Licemerno prijateljstvo sa Rusijom
Dva su važna momenta u ovoj, na prvi pogled, drugorazrednoj političkoj predstavi: rasklimavanje postojećih mirovnih sporazuma i stvaranje okolnosti za novo prekrajanje granica.

Dejtonski i Kumanovski sporazum potpisani su nakon vojnih intervenicja NATO i predstavljaju svojevrsni simbol, pre svega američkog prisustva na Zapadnom Balkanu.

Rusija je ta kojoj najviše odgovara dezavuisanje i postavljanje pod pitanje rezultat američkog mešanja na prostoru bivše Jugoslavije. Cilj Moskve je zaustavljanje novog proširenja NATO-a na istok, kao i onemogućavanje širenja modela, primenjenog na Balkanu, američkog prisustva na prostoru bivšeg SSSR – u Ukrajini i Gruziji.

Situacija je mnogo ozbiljnija nego što sa malih ekrana i društvenih mreža izgleda. Rusi su planirali nerede u Crnoj Gori, kao i sprečavanje konačnog rešavanja makedonsko-grčkih pregovora oko imena Makedonije.

Licemerno prijateljstvo završilo se proterivanjem dvoje ruskih diplomata i zabranom ulaska za još dvoje zbog pokušaja da ugroze sporazum sa Makedonijom. Skandal je delimično rasvetlio veze ruskih diplomata i biznismena sa grčkim desničarima, pravoslavnom crkvom i organizovanjem masovnih protesta, a akcija je simbolički izvedena pred sam početak samita NATO u julu.

Makedonci su zato korak bliže NATO-u i korak dalje od podela.

Iako je rusko Ministarstvo spoljnih poslova demantovalo medijske napise kosovskog lista „Gazeta ekspres“ da se Donald Tramp za vreme samita u Helsinkiju sa Vladimirom Putinom složio sa predlogom da Srbija prizna nezavisnost Kosova u zamenu za teritorije, takav način produbljavanja krize odgovara Rusima jer bi samnjio pritisak na Moskvu.

Rusija igra igru strpljenja: čeka tolerisanje aneksije Krima i odustajanje od sankcija u zamenu za zajedničko rešavanje konflikta na istoku Ukrajine.

Buđenje identiteta prošlosti
Drugi momenat koji bi mogao imati šire dramatične posledice je, kako ga naziva novinar i politički analitičar Mirnes Kovač, sistematsko buđenje predatorskog identiteta kod bosanskih Srba, koji Dodik ciljano podstiče kontinuiranom politikom negiranja najtežih zločina i genocida.

Dodikovo razglabanje hipoteze za ruski Sputnjik o novom vojnom konfliktu u Bosni, ko bi protiv koga ratovao i ko bi kako prošao u tom hipotetičkom sukobu, Kovača podseća na početak devedesetih kada je sličnu raspravu u Skupštini Republike BiH vodio Radovan Karadžić.

Priča o podeli Kosova je opasna, bez obzira na to da li je ona samo Vučićev preteći manevar, ili, pak, realna akcija da se uz podršku Rusije za tu ideju pridobije haotični Donald Tramp.

Bez zavaravanja, nesrazmerna podela Kosova na „srpski sever“ i „albanski jug“ sve vreme postoji i ona je noćna mora za Prištinu.

Ta podela je jedan od razloga zbog čega se odugovlači formiranje Zajednice srpskih opština. Kada se govori o „izdaji srpskih interesa na Kosovu“, srpski nacionalisti pre svega misle na stavljanje severa pod punu kontrolu kosovskih vlasti.

Zbog toga je zvanični Beograd Severnu Mitrovicu prepustio srpskim kriminalnim strukturama, a ne Prištini.

Napeti pregovori i niz sporazuma
Da mu je sever važniji od preostalih srpskih enklava, Vučić je pokazao poslednjih dana u izjavama drastično umanjujući broj srpskih kuća južno od Ibra i govoreći za više srpskih mesta da „tamo više nema nikog“.

Episkop raško-prizrenski Teodosije u svom pomenutom pismu veoma je direktan kada kritikuje princip teritorijalnih razgraničenja i stvaranje novih etnički kompaktnih teritorija koji je i bio uzrok stradanja nevinih ljudi tokom ratova devedesetih i koji predstavlja kontinuiranu pretnju regionu.

Iako se zvanično razgraničenje i razmena teritorija na severu Kosova i jugu Srbije možda nikada ne desi, najverovatnije da će decenije raznih veoma napetih pregovora i niza sporazuma samo podsticati predstavnike manjina da napuštaju mešane sredine.

O novim razgraničenjima teritorija po etničkom principu u BiH sanja ne samo Dodik. Planovi o trećem entitetu nikad nisu prestajali da budu aktuelni.

Etnička homogenizacija uz podizanje svesti o ujedinjavanju svih srpskih zemalja stvoriće na terenu novu političku realnost. Po svemu sudeći, to će biti nacionalističke politike sa kojima bi trenutno stanje postojećih mirovnih sporazuma iz devedesetih godina, postignutih uz pomoć Zapada, postalo potpuno neodrživo.

PIŠE: Boris Varga, RFE

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH