Izdvojeno

Izdvojeno (4655)

Policijski komesar KS Vahid Ćosić, na današnjoj konferenciji za novinare je iznio podatak da se optuženi Sanjin Sefić nalazi u registru novčanih kazni u oblasti Zakona osnova bezbjednosti saobraćaja gdje je čak 47 puta evidentiran da je pravio prekršaje i gdje mu je izrečena novčana kazna, te dodao da MUP KS djeluje i privodi one koji "krše zakon", a da su "tužilaštvo i sudstvo" ti koji slabije funkcionišu jer te osobe puštaju na slobodu, prebacujući dio odgovornosti za sigurnosnu zabrinutost građana Sarajeva.

"Mediji su objavili generalne podatke, i koristit ću se s tim. Sanjin Sefić je evidentiran u 47 slučajeva gdje mu je izrečena novčana kazna. Prekršaji su sljedeći: Vožnja pod dejstvom alkohola osam puta, tri puta je vozio sa prekoračenjem brzine, jednom sa neprilagođenom brzinom u odnosu na cestu, jednom je prošao kroz crveno, jednom je preticao, devet puta je vozio bez predivđenih pomagala (dioptrijske naočale), jednom je kažnjen zbog preticanja, osam puta je bio za volanom neregistrovanog automobila, šest puta bez vozačke dozvole, jednom nije uvažavao znakove zabrane i saobraćajne znakove, pet puta bez pojasa, dva puta je kažnjen za nedozvoljeno parkiranje, dva puta je kažnjen zbog korištenja mobitela tokom vožnje, jednom zbog kretanja vozila bez ZOPS-a, tri puta bez opreme, dva puta bez znaka P, jednom zbog pogrešnog korištenja trake i jednom zbog korištenja lakog motocikla bez kacige, naveo je policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo, Vahid Ćosić, na početku konferencije za medije.

Ćosić je takođe izrazio saučešće u ime svih pripadnika MUP-a KS porodicama stradalih djevojaka, te se u nastavku fokusirao na dešavanja nakon saobraćajne nesreće, pa dodao da su svi prekršaji sankcionisani i da je ukupan dug na ime neplaćenih kazni po Zakonu o prekršajima 3.875 KM. Također, Sanjin Sefić je zbog kršenja javnog reda i mira (tuča) kažnjen jednom, jednom je ometao rad i omalovažavao službena lica.

U operativnoj evidenciji koju vodi MUP KS on je teške tjelesne povrede drugim licima nanosio tri puta, za razbojništvo je evidentiran osam puta, te razbojništvo u pokušaju. Zbog tih krivičnih djela kažnjen je 17 puta, a procesuiuran jednom, kada je pravomoćno osuđen na uslovnu kaznu od jedne godine i osam mjeseci, zbog djela počinjenog 2010. godine.

"Policijski službenici za saobraćaj poduzeli su sve mjere i radnje s ciljem prikupljanja informacija da se dođe do počinitelja djela. Operativnu podršku službenicima pružili su svi na području Novog Sarajeva. Neposredno nakon izvršenja djela angažovali smo se da se locira vozilo kojim je izvršeno krivično djelo. Pronađeno je, osigurano, upakovano i prevezeno do gražne jedinice za saobraćaj gdje će se izvršiti vještačenje", rekao je Ćosić.

MUP KS je obavijestio sve agencije o djelu u 22:45 u noći kada se desila nesreća, a Granična policija je također bila obaviještena, kazao je Ćosić, te po automatizmu, tvrdi, da je "ta informacija bila je dovoljna da službenici GP izvrše potragu i zadržavanje lica za kojim se traga". "Njegov prolazak je evidentiran u 06:36, a minutu kasnije je prešao granicu sa Srbijom, potvrdio je Ćosić, rekavši da je su u 06:30 službenici GP imali nalog za postupanje.

"Dovoljno je bilo da nakon raspisane potjere za njim - njegov identifikacijski dokument policajac stavi na skener i na njemu bi se pojavila informacija da je raspisana potjera. Kako je evidentiran - ne znam, a te informacije će se razmjeniti između nadležnih ministarstava Srbije i Bosne i Hercegovine", izjavio je Ćosić. Službenici u KS su neposredno nakon prelaska granice Sanjina Sefića saznali neposredno nakon što se do dogodilo.

Komesar Ćosić je o saradnji MUP-a KS i Tužlaštva KS još rekao da "tvrdi da nemamo nikakvih problema sa agencijama za provođenje zakona, Tužilaštvom i Sudom. Razmjenjivali smo informacije sa tužiteljem, a on je rukovodio svim radnjama koje je policija preduzimala", izjavio je Ćosić

Inače, radi svih dešavanja vezano za nesreću u kojoj su život izgubile dvije studentice i propusta u sigurnosnim službama, građani Sarajeva zatražili su ostavke ljudi na vodećim pozicijama u Kantonu i MUP-u, a jedan od prozvanih je i policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo, Vahid Ćosić.

Tužilaštvo KS: Svi navedeni predmeti su procesuirani i okončani

Povodom navoda koje je policijski komesar MUP-a KS-a Vahid Ćosić prezentirao na konferenciji za novinare, oglasilo se i Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

Prenosimo saopćenje u cjelosti:

"U ovom Tužilaštvu je od 2007. do 2010. godine zaprimljeno ukupno osam službenih izvještaja MUP-a KS-a, te je po istim i formirano osam krivičnih predmeta.

U periodu Sefićevog punoljetstva, ovo Tužilaštvo zaprimilo je dva izvještaja od MUP-a KS-a. U jednom od predmeta, Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Sanjina Sefića zbog krivičnog djela napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti.

Općinski sud u Sarajevu oglasio ga je krivim za ovo djelo i izrekao uvjetnu osudu. Na ovu odluku suda Tužilaštvo je uložilo žalbu.

Drugi predmet odnosi se na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Postupajući tužilac, nakon provedene istrage, u ovom slučaju donio je naredbu o obustavi istrage, budući da nije bilo dokaza da je osumnjičeni počinio krivično djelo.

U svim preostalim formiranim predmetima (njih šest), a dok je Sanjin Sefić bio maloljetnik, Tužilaštvo je kod nadležnog Suda podnijelo prijedlog za pokretanje postupka.

Dakle, svi navedeni predmeti su procesuirani i okončani u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku FBiH, a Sud je izrekao sankcije Sanjinu Sefiću predviđene za maloljetne izvršioce krivičnih djela. Treba napomenuti da policijske agencije od 2010. godine nisu dostavile ni jedan izvještaj protiv Sanjina Sefića, izuzev ovog posljednjeg. Istovremeno, Tužilaštvo podsjeća da 47 prekršaja koje je napravio Sanjin Sefić su isključivo u nadležnosti MUP-a KS-a, a ne u nadležnosti Tužilaštva", navodi se u saopćenju ureda glavne kantonalne tužiteljice.

Razlika između kandidata Koalicije za Srebrenicu Mladena Grujičića i nezavisnog kandidata za načelnika te opštine Ćamila Durakovića nakon najnovije obrade podataka u Glavnom centru za brojanje glasova u Sarajevu pristiglih putem pošte i sa birališta u odsustvu, smanjena je na 778 glasova.

Grujičić sada ima ukupno 4.675 glasova ili 54,44 posto, a Duraković 3.897 glasova ili 45,38 posto. Nezavisni kandidat Desnica Radivojević dobio je ukupno 15 glasova ili 0,17 posto. Do promjene u korist Durakovića došlo je nakon obrade podataka sa birališta u odsustvu. Duraković je dobio 1.299 glasova sa birališta u odsustvu, Grujičić dva, a Radivojević jedan.

Za opštinu Srebrenica ukupno na lokalnim izborima za glasanje putem pošte bilo je evidentirano 1.596 osoba. Do sada je obrađen dio glasačkih paketa. Prema tim rezultatima, Duraković je za sada putem pošte dobio 683, a Grujičić 246 glasova.

Grujičić je osigurao i 77 glasova birača koji su glasali na nepotvrđenim glasačkim listićima, a koji su prihvaćeni i postali potvrđeni, a Duraković je dobio dva glasa. Na redovnim biračkim mjestima, njih 27 koja su ranije obrađena, utvrđeno je kako Grujičić ima 4.350, Duraković 1.914, a Radivojević 14 glasova.

Planirano je da Centralna izborna komisija BiH u ponedjeljak, 17. oktobra utvrdi rezultate lokalnih izbora u BiH održanih 2. oktobra, a nakon što se preko vikenda obrade preostali glasovi pristigli putem pošte, sa birališta u odsustvu, od birača koji su glasali putem mobilnih timova, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, te na nepotvrđenim glasačkim listićima.

Tačno u 12 sati u Bosni i Hercegovini je počela tzv. “digitalna era”. Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Ismir Jusko pustio je testni digitalni signal u digitalnim oblastima Sarajevo, Banja Luka i Mostar. Iako sa velikim zakašnjenjem za susjednim zemljama danas treba reći: “Ipak se kreće”!

Ministar je za BHRT rekao kako je zahvalan svima koji su doprinijeli da počne proces digitalizacije u BiH, te najavio raspisivanje tendera za nabavku opreme uz pomoć koje će proces digitalizacije biti proveden do kraja, piše na stranici BHRT-a.

“Dovoljno je bilo kašnjenja i nećemo dozvoliti da ovaj proces kasni više niti jedan dan”, rekao je ministar Jusko.

Generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović izjavio je da je BHRT produkcijske kapacitete prilagodio digitalnom emitiranju i da spremno ulazi u testni proces.

“U BHRT-u smo vrlo zadovoljni najavljenim početkom testnog emitiranja digitalnog signala javnih RTV servisa jer smo aktivno učestvovali u cijelom procesu koji je vodilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH”, istakao je Karamehmedović.

Nakon svečanog puštanja u pogon “digitalnih postrojenja” ministar Jusko je na konferenciji za novinare, koja je također održana u prostorima BHRT-a rekao kako ministarstvo već intenzivno radi da, nakon što prođe 90 dana testne faze, na kvalitetan način bude provedena i druga faza digitali.

Ministar je rekao da će ministarstvo koje vodi predložiti Vijeću ministara da risiveri koji su potrebni domaćinstvima da bi primali digitalni signal, budu subvencionirani, na način kako je to urađeno i u zemljama u našem susjedstvu.

Upitan o vremenu uvođenja 4G mreže u Bosni i Hercegovini Ismir Jusko je rekao kako će ona biti uspostavljena odmah nakon što proces digitalizacije bude proveden na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

Ostaje još da šest oblasti BiH bude pokriveno
Današnjim činom je završena prva faza digitalizacije prijenosne i emisione opreme u BiH, a u narednoj fazi se planira pokrivanje digitalnim signalom i preostalih šest digitalnih oblasti odnosno cijele teritorije BiH.

Programe javnih RTV servisa BHRT, RTRS i RTVFBiH u ovim oblastima građani mogu pratiti na 30-om televizijskom kanalu u Sarajevu, 32-om kanalu građani Banja Luke, dok je za građane Mostara u skladu sa Ženevskim sporazumom osiguran 36-ti televizijski kanal.

Naravno, program se može pratiti i u okolnim gradovima i mjestima koja imaju optičku vidljivost prema emisionim lokacijama. Tu prije svega mislimo na građane Vogošće, Ilijaša,Visokog, Pala, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Gradiške, Laktaša, Čelinca kao i mjesta u dolini rijeke Neretve prema Čapljini.

Srbijanska policija ga ima u rukama, vijest je koja se sinoć munjevitom brzinom proširila društvenim mrežama, portalima, TV i radio stanicama. Brzinom, koju već je sasvim očito naši policajci, granične službe i ostala policijska tijela nemaju. A ako je suditi po primjerima koji slijede u narednih nekoliko redova, efikasnost kantonalnog sudstva i tužiteljstva još je sporija i apsolutno neprihvatljiva. I dok se vrše pregovori i dogovori kako i kada će Sanjin Sefić biti izručen, građani Sarajeva ponovo izlaze na mirne proteste.

Jedan od zahtjeva grupe koja i danas poziva na proteste je i izmjena krivičnog zakona. Potpuno sulud i nevjerovatan je podatak da u najtežem slučaju 'ubica za volanom' može dobiti maskimalnu kaznu od osam godina zatvora. U krivičnom zakonu FBiH tako stoji: "Ako je krivičnim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina."

To nije sve. Mučno je i revoltirajuće da velika većina njih nikada tu kaznu i ne odleži. Pretpostavljate, oni se slobodno sa vrlo vjerovatno ni mrvicom grižnje savjesti, šeću ulicama bh. gradova. Neki do njih su na liječenju u ludnici ili pak na kućnom liječenju i pritvoru. A mnogi i dalje za volanom.

Semir Rastoder je 1. aprila 2014. godine u 21:45 sati upravljao Golfom 6, koji je vlasništvo njegovog brata, iz pravca Ildiže u pravcu Otoke brzinom od 103 kilometra na sat i tom prilikom je udario 27-godišnju Havu koja je prelazila cestu na obiljženom pješačkom prijelazu.

Tokom suđenja, sudija Jasenko Ružić je kazao kako Rastoder nije obraćao pažnju na pješake. Nije vozio po saobraćajnim propisima, što je rezultiralo smrtnim ishodom. Rastoder je dobio pet i po godina zbog načina na koji je izvršeno djelo, zbog težine djela i stepena odgovornosti.

Ružić je istakao kako je otežavajuća okolnost što je Rastoder osoba koja je sklona kršenju propisa, te da iza sebe ima skoro 50 novčanih kazni. On je osoba koja svjesno krši saobraćajne propise i vozio je dvostruklo većom brzinom od dozvoljene.

„Uglavnom se govorilo o brzini i dokazivala se brzina, ali niko ne gleda to što je oduzet jedan mladi život. Nijedna presuda ne može umanjiti bol. Svaka kazna treba da bude opomena, ali kaznena politika u ovoj državi je apsurdna. Za ovaj čin kazna je od godine do dvadeset, ali ništa meni ne može vratiti suprugu. Sigurno ćemo uložiti žalbu na ovu presudu“, govorio je tada Havin suprug. "Svako ročište je čupanje utrobe, dijete svaku noć plače i pita gdje je mama", izjavio je tada Dovadžija.

Zatvora Rastoder još nije ni vidio. Na prste jedne ruke mogu se zbrojati oni koji su u međuvremenu pomislili na to da Havina djeca u međuvremenu odrastaju bez majke.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se 19.01.2016. dogodila na kolovozu raskrsnice lokalnog puta Ilijaš - Donja Luka smrtno je stradala 25-godišnja Samra Aliefendić iz Sarajeva. Automobilom Volkswagen Golf 4, registarskih oznaka E70-T-042, upravljao je Hasib Redžo rođen 1961. u Brezi gdje je i nastanjen.

Redžo je bio pijan i u trenutku nesreće nije posjedovao vozačku dozvolu, odnosno, nikada nije položio vozački ispit. Pješakinja je zbog teških tjelesnih povreda koje je zadobila preminula na KCUS-u. Hasiba Redžu policija je uhapsila dva sata nakon nesreće uz pomoć građana koji su bili svjedoci svega onoga što se dogodilo.

“Bila je zima i Samrina ruka je bila u mom džepu. Odjednom se začuo udar, Samra pada na tlo i ispada mi iz ruku. Trenutak udara nisam vidio, ali jesam sivi Golf A-4 kako se zaustavlja 10-ak metara od nas. Nije bilo drugih vozila. Dotrčali su zaštitari iz Željezare, mislim da su oni zvali hitnu pomoć. Vozač iz sivog Golfa se šetao okolo, izgledao je kao da ne može da stoji na nogama”, ispričao je svjedok, te dodao kako su djevojku namjeravali da stave u BMW i krenu u susret vozilu hitne pomoći. Prije nego su ozlijeđenu Samru unijeli u vozilo, vozač Golfa je, prema njegovim riječima, sjeo u vozilo i udaljio se.

Hasib Redžo je u sudnici prilikom uzimanja ličnih podataka izjavio da je osuđivan zbog ubistva.

Naime, Vrhovni sud FBiH je 2005. potvrdio prvostepenu presudu kojom je osuđen na osam godina zatvora zbog ubistva i ubistva na mah u naselju Dabravine, koje se nalazi između Vareša i Breze 2000. godine. Za ubistvo 25-godišnje Samre još nije osuđen.

Mirzad Brkić je u večernjim satima 14. januara 2014. godine u sarajevskom naselju Grbavica upravljajući terencem Nissan udario pješakinje Arijanu Ž. (54), Ismetu K (52) i Magbulu Dž. (59).

Iz MUP-a KS tada su potvrdili da je u Brkićevoj krvi prilikom testa otkriveno prisustvo amfetamina.U zatvoru nije proveo ni dana. Od policije se uspješno skrivao sve do 16. decembra prošle godine kada je uhapšen na Graničnom prelazu Karakaj. Osuđen je na dvije godina zatvora, a nije mu ovo prvi put da se našao s druge strane zakona. Brkić nije u zatvoru, nego na Psihijatrijskoj klinici u Sarajevu gdje izdržava kaznu.

Alena Šehovića je 05.11. 2015 godine, usmrtio Admir Čorbo, policijski službenik Granične policije BiH. Čorbo je kako je naknadno utvrđeno bio pod dejstvom alkohola, a nakon što je udario u moped kojim je upravljao Alen Šehović, Čorbo je pobjegao. Šehović je na mjestu preminuo od povreda. Nakon pogibije Edite i Selme, oglasila se i sestra Alena Šehovića: "Moga brata više nema i vratiti ga ništa ne može. Zvao se Alen Šehović i imao je 32 godine, kada ga je udario pijani granični policajac. Naravno, nije se zadržao, već je pobjegao sa mjesta nesreće. Od tog dana moja majka i ja čekamo pravdu, čekamo da se nešto desi, ali nažalost pomaka nema. Naravno, on je policajac, ima leđa koja ga štite. Dok moj brat leži dva metra pod zemljom, ubica moga brata je slobodan“, piše između ostalog u Facebook statusu ove ožalošćene sestre.

Jelena Opričić, djevojka iz Srbije poginula je dok je sa prijateljem čekala tramvaj ispred Predsjedništva BiH u noći sa 9. na 10. juni 2015. godine. Krivac za ovu nesreću je 20-godišnji Kerim Mudželet koji je krećući se neprimjerenom brzinom, izgubio kontrolu nad vozilom te usmrtio nesretnu djevojku, dok je njen prijatelj teško povrijeđen. Protiv Mudželeta koji je prije ove nesreće već imao 17 počinjenih prekršaja, podignuta je optužnica. Suđenje je počelo u novembru prošle godine, a prilikom čitanja optužnice Mudželet je plakao, iskazujući cijelo vrijeme kajanje zbog počinjenog djela. Presuda još nije izrečena.

18. februara 2016. godine u sarajevskom naselju Stup smrtno je stradala 52- godišnja Fikreta Selman. Prema policijskom izvještaju, Armin Muratović je te noći vozeći BMW X5, udario u improvizirana metalna kolica koja je ispred sebe gurala Salman. Kolica su se od siline udara zanijela i udarila u parkiranu prikolicu. Nesretna žena pala je na asfalt te, usljed teških povreda, preminula na mjestu događaja.Nakon toga automobil je udario i u parkirano priključno vozilo lambert, gdje se i zaustavio.

Sve se odigralo pred očima Fikretinog supruga Adema, koji je zajedno s njom sakupljao karton, a nesreća se dogodila kada su završili s poslom i spremali se da krenu kući. „Zvao sam je malo prije nesreće i kazala mi je da ide pokupiti lišće ispred jedne radnje. Ubrzo sam je ugledao na cesti kako gura kolica. I tada je projurilo vozilo... Išao je 120 kilometara na sat, ma, učinilo mi se da zviždi vozilo koliko je brzo išao... Odletjela je u zrak... Letjelo je i ono lišće što je kupila... Prišao sam joj i ljubio je, grlio... Samo je uzela jedan dah, zakrkljala i gotovo... – plačući je dan nakon nesreće opisivao suprug Adem.

Optužnica protiv Muratovića podignuta je u aprilu ove godine, a ishod suđenja još nije poznat.

Najveća kazna do sada je izrečena prije nešto više od tri godine Mirsadu Subašiću, kojem je Kantonalni sud izrekao jedinstvenu kaznu zatvora od 12 godina i četiri mjeseca zbog teškog krivičnog djela protiv sigurnosti javnog prometa i ne pružanja pomoći osobi povrijeđenoj u udesu.

U presudi stoji da je Subašić u alkoholisanom stanju i bez položenog vozačkog ispita upravljao audijem A6, te na Skenderiji udario u Peugeot koji je stajao na semaforu. Vozač Peugeota Zlatan Handžić je preminuo na mjestu udesa, dok je državljanka Španije koja je bila s njim u vozilu prošla sa teškim povredama, a taksista koji se nalazio u blizini sa lakšim.

Nažalost ovo su samo neke od nesreća s smrtnim ishodom i to samo na području Kantona Sarajevo u proteklih dvije godine. Teško je i zamisliti koliko je sličnih zabilježeno na području cijele države. A još teže prihvatiti da većina saobraćajnih nesreća nije riješena i da su brojne ubice i dalje na slobodi. Kako rekosmo, od kojih mnogi i dalje za volanom.

Vođa navijača Partizana Aleksandar Stanković, zvani Sale Mutavi ubijen je večeras oko 21 sat u pucnjavi na raskrsnici Bačvanske i Ulice Gospodara Vučića, nedaleko od kapija Centralnog zatvora u Beogradu.

Osim njega, u pucnjavi je teško ranjena još jedna osoba, a kako saznajemo, riječ je o čuvaru zatvora M. Đ.

Pucnjava se dogodila kada su iz vozila u pokretu iz automatskog oružja ispaljeni rafali na dva automobila, "BMW" i "opel".

U "BMW" je bio Stanković, dok je ranjeni čuvar bio u "opelu". Za sada nije poznato kako se čuvar našao na mjestu obračuna.

Sale Mutavi dospeo je u žižu javnosti nakon što je objavljen snimak na kojem se vidi kako on sa još trojicom muškaraca 28. aprila tuče tadašnjeg direktora FK Partizan Miloša Vazuru.

Tužilaštvo BiH donijelo je jučer naredbu o provođenju istrage protiv Gorana Salihovića, suspendiranog glavnog tužioca ove pravosudne institucije, potvrdio je jučer Boris Grubešić, portparol Tužilaštva. Naredba o provođenju istrage, kako je pojašnjeno, pokrenuta je nakon dostavljene prijave Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) od 12. oktobra, piše Dnevni avaz.

Disciplinski postupak

- U istrazi će se prikupljati dokazi i utvrđivati okolnosti u vezi sa sumnjom u počinjenje krivičnih djela, koja su, između ostalog, i predmet disciplinskog postupka pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH - rekao je Grubešić.

Prvostepena disciplinska komisija VSTV-a 28. septembra donijela je odluku o privremenoj suspenziji Salihovića s pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Prije toga, VSTV je informirao javnost da je Ured disciplinskog tužioca (UDT) podnio disciplinsku tužbu protiv Salihovića, a pritužba o povredi dužnosti glavnog tužioca registrirana je po službenoj dužnosti na osnovu medijskih navoda. Nakon provedene istrage, UDT je utvrdio da postoji dovoljno dokaza da je tuženi Salihović izvršio disciplinske prekršaje iz Zakona o VSTV-u.

Među prekršajima je navedeno i namjerno davanje lažne ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti VSTS-a te svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva. No, nije samo ove prekršaje počinio Salihović.

Prema ranijim pisanjima medija, on je u predmetu “Pavlović banka” zabranio postupajućem tužiocu Mirzi Hukeljiću da sasluša predsjednika RS Milorada Dodika, iako je, prema provedenoj istrazi, utvrđeno da je Dodikova vila na Dedinju kupljena sumnjivim kreditom u „Pavlović banci“.

Hukeljić je, kako prenose portali, izjavu o ovoj zabrani potvrdio glavnoj disciplinskoj tužiteljici Aleni Kurspahić. Salihović je slično postupao i u predmetu „Bobar banka“. Postupajući tužilac u ovom slučaju Dubravko Čampara potvrdio je disciplinskom tužiocu da on uopće nije vodio istragu, već da je samo potpisivao dokumente koje su ranije pripremali Salihovićevi saradnici Hasan Pleh i Emil Pinkas, koji uopće nemaju tužilačka ovlaštenja.

Osuđeni ubica

Nadalje, prema pisanjima medija, Salihoviću se još stavlja na teret da je planirao da bez dokaza uhapsi predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića, ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića i direktora Agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA) Pericu Stanića.

Kako su pisali mediji, do ovih saznanja došlo se tokom obavještajnog nadzora nad osuđivanim ubicom iz Lukavca Almirom Bilalićem, za kojeg ističu da ga policija dovodi u vezu s međunarodnom trgovinom narkoticima.

Sve planirao s Plehom

Policijski izvori otkrili su da je onog trenutka kada je shvatio da je „ulovljen u nečasnim i nezakonitim radnjama“, Salihović počeo planirati hapšenje čelnika pravosudnih, obavještajnih i policijskih agencija koje su dokumentirale njegove sumnjive poslove.

Hapšenje čelnika pravosudnih organa Salihović je planirao, kako su ranije pisali mediji, sa svojim saradnikom Hasanom Plehom.

Nakon provedene interne istrage Granična policija BiH je suspendovala četvoricu svojih službenika zbog sumnje da su počinili teže povrede službene dužnosti a koje su omogućile bjekstvo Sanjina Sefića iz naše zemlje u Srbiju.

Provedenim internim postupkom Granična policija BiH utvrdila je da je Operativni centar GPBiH informaciju o događaju i osobi prethodno dobijenu od MUP-a Kantona Sarajevo, proslijedio svim organizacionim jedinicama. U skladu s tim informacije su bile dostupne policijskim službenicima na Međunarodnom graničnom prijelazu Uvac. Zbog nesavjesnog i nepravovremenog obavljanja službenih zadataka i površnog pristupa u obavljanju službene dužnosti policijskih službenika na MGP Uvac omogućen je izlazak S.S. iz BiH, navode iz Granične policije.

Također, utvrđeno je da nije postojao problem u sistemu protoka informacija između organizacionih jedinica GPBiH, te da je propust prilikom kontrole S.S. uzrokovan isključivo ljudskim faktorom.

Disciplinska komisija Granične policije BiH donijela je rješenje o pokretanju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika Jedinice granične policije Višegrad R.D., P.D., B.E. i B.A. zbog postojanja osnova sumnje da su počinili teže povrede službene dužnosti "neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka" i "ponašanje koje narušava ugled policijskog organa".

Policijski službenici privremeno su suspendirani do okončanja disciplinskog postupka. Granična policija BiH nastavit će provjeravati okolnosti prelaska S.S. preko granice. Ukoliko se utvrdi da je bilo propusta i drugih službenika GPBiH uključenih u obavljanje graničnih provjera ili prijenos informacija o događaju, bit će sankcionirani, navodi se u saopćenju iz GPBiH.

Ivana Karapandžić, portparolka Višeg suda u Novom Sadu, izjavila je da je Sanjin Sefić noćas oko tri sata priveden sudiji Višeg suda u Novom Sadu, čime je, kako je pojasnila, otpočeo postupak povodom ekstradicije osumnjičenog Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency.

„Saslušan je pred sudijom za prethodni postupak, u prisustvu branioca po službenoj dužnosti. Izjasnio se o svojim ličnim, porodičnim prilikama, o svom državljanstvu, gdje se izjasnio da jedino državljanstvo koje posjeduje jeste državljanstvo Bosne i Hercegovine. Imenovanom je određen ekstradicioni pritvor, koji mu se računa od juče, kada je uhapšen, i može, po tom rješenju, da traje najduže dva mjeseca“, izjavila je Karapandžić.

Ona dodaje da od zamolnice za izručenje državljanina BiH, na sudu u Novom Sadu je „da cijeni ispunjenost pretpostavki za izručenje Bosni i Hercegovini“.

„On je svakako saslušan i o okolnostima djela, o samom događaju, ali je pred našim sudom prvenstveno da sprovodi postupak izručenja i sve okolnosti oko toga. A o svemu što se tiče njegove krivične odgovornosti, djela i ostalog, izjašnjavaće se sudovi njegovog državljanstva, znači sudovi Bosne i Hercegovine. Njemu se, inače, stavlja na teret teško djelo ugrožavanja javnog saobraćaja, sa smrtnom posljedicom, i djelo nepružanja pomoći povrijeđenom licu“, pojasnila je Ivana Karapandžić.

Odmah po dobijanju zvaničnog obavještenja Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine će od organa koji potražuju Sanjina Sefića zatražiti da pripreme neophodnu ekstradicionu dokumentaciju, potvrdila je Feni glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.

Naglasila je da je na nadležnom tužilaštvu da kompletira dokumentaciju i putem Ministarstva pravde BiH podnese molbu za izručenje.

"Dakle, izručenje će biti zatraženo odmah po dobijanju dokumentacije s tim da konačnu odluku o izručenju donosi ministar pravde Republike Srbije. Rokove također određuje država koja izručuje potraživanu osobu", pojasnila je Bakić.

Po njenim riječima, svaka država u kojoj se zatekne tražena osoba obavještava državu koja je raspisala potjernicu da je ta osoba locirana ili uhapšena na njenoj teritoriji.

Sva ova komunikacija realizira se putem Interpola, koji odmah obavještava Ministarstvo pravde države koja je raspisala potjernicu o zahtjevu države koja je uhapsila traženu osobu.

Kada jedna država odobri izručenje drugoj državi, interpoli dviju država dogovaraju mjesto i vrijeme preuzimanja potraživane osobe. Rokove ekstradicije određuje država koja provodi izručenje, kazali su u Ministarstvu pravde BiH.

Edita Malkoč iz Bosanske Krupe i Selma Agić iz Bugojna, najbolje prijateljice i cimerke, studirale su na trećoj godini Odsjeka psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Njih je u ponedjeljak, 10. oktobra, u 21,30 sati na raskrsnici kod Zemaljskog muzeja BiH na pješačkom prijelazu usmrtio 25-godišnji Sanjin Sefić, prošavši kroz crveno svjetlo vozilom Golf VI brzinom 100 kilometara na sat.

Sefić se odmah nakon nesreće dao u bijeg, a granični prijelaz Uvac prešao je uprkos saznanjima Granične policije BiH da se za njim traga.

Američki kantautor Bob Dylan ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, saopštio je Nobelov komitet.

U obrazloženju se navodi da je Dylan "stvorio nov poetski izraz unutar bogate američke pjesničke tradicije".

Sara Danils, stalna sekretarka Švedske kraljevske akademije, rekla je da je Dylan već 54 godine sjajan pjesnik, a njegov album “Blonde on Blonde” ocijenila je kao “nevjerovatan primjer sjajnog rimovanja, i slaganja refrena sa njegovim britkim razmišljanima”.

Odluka Nobelovog komiteta možda deluje iznenađujuće, ali vratite se 5.000 godina unatrag i pogledajte Homera ili Safo, rekla je Danils. “Oni su pisali poetske tekstove namijenjene javnom izvođenju, a to isto radi Bob Dylan. Još uvijek čitamo Homera i Safo, i još uvijek uživamo u njima”, dodala je ona.

Bob Dylan je kultna ličnost generacije 1960-ih godina i jedan od najvećih kantautora 20. vijeka.

Mnoge Dylanove pjesme obradilo je veliki broj izvođača. Često je kroz pjesmu izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegovog vremena.

Nobelovu nagradu za književnost dodjeljuje Švedska kraljevska akademija, a dobitniku pripadaju novčana nagrada, diploma i medalja.

Dylan je 259. Amerikanac koji je osvojio Nobelovu nagradu.

Sanjin Sefić, osumnjičeni da je automobilom u ponedjeljak navečer usmrtio dvije djevojke u Sarajevu, uhapšen je večeras u Srbiji, potvrdio je za N1 ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić. Šta slijedi nakon njegovog hapšenja?

Baš kao i što je obećao ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, pripadnici MUP-a Srbije u slučaju hapšenja Sanjina Sefića pružili su svu neophodnu pomoć u skladu sa zakonima Republike Srbije i drugim međunarodnim propisima.

U Srbiji su, ispostavit će se, samo čekali na potjernicu iz BiH kako bi uhapsili osumnjičenika koji je nakon što je udario dvije djevojke na pješačkom prelazu, pobjegao u Srbiju preko graničnog prelaza Uvac. U svom bijegu imao je i pomagače, ali to je sada na bh. pravosudnim institucijama.

Još uvijek nije poznato u kojoj pritvorskoj jedinici se nalazi Sanjin Sefić, ali nakon hapšenja će mu biti određen ekstradicijski pritvor.

"Postoje dva načina da on bude izručen. Jedan je u skraćenoj proceduri, ali pod uslovom da on pristane želi da bude izručen u BiH. Drugi je redovna ekstradicija koja podrazumijeva više dokumentacije i dokaza koje treba dostaviti vlastima Republike Srbije u smislu osnovanosti da je on počinio to krivično djelo što može produžiti ekstradiciju i izručenje", kazao je Mektić za N1.

Pošto je ranije utvrđeno da Sefić nema državljanstvo Srbije, njegovo izručenje BiH je pitanje dana.

Prije neešto više tri godine su dva ministra pravde Srbije i BiH, Nikola Selaković i Bariša Čolak, potpisali Ugovor o izručenju dražavljana optuženih i osuđenih za krivična dela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i druga teška krivična djela čime su zaokruženi svi vidovi pravne saradnje između BiH i Srbije.

Ovim dokumentom regulisana je ekstradicija ne samo stranih državljana već i sopstvenih državljana okrivljenih za krivična djela iz domena organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, za koja je zaprezatvorska kazna od najmanje četiri godine. Pored toga, dokument predviđa i izručenje okrivljenih za teška krivična djela za koja je predviđena kazna od 15 godina ili više.

Ugovor sadrži standardna rješenja u pogledu uslova za izručenje koji se tiču visine kazne zbog koje se dozvoljava izručenje (propisana najmanje jednu godinu-izrečena najmanje četiri meseca), traži se obostrana kažnjivost krivičnih djela, da nije nastupila zastara krivičnog gonjenja, odnosno izvršenja kazne, da osoba već nije za isto djelo osuđena, zabranjuje se izručenje u slučaju amnestije itd.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja bivše Jugoslavije sa kojom Srbija nije imala takav sporazum. Prethodnih godina su sporazumi o ekstradiciji zaključeni sa Hrvatskom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH