Izdvojeno

Izdvojeno (4772)

Nakon utakmice između Grčke i Bosne i Hercegovine u kojoj je naš tim remizirao sa domaćinom, održana je press konferencija na kojoj je Mehmed Baždarević odgovarao na pitanja predstavnika medija.

Naš selektor je bio zadovoljan igrom naše ekipe, ali nije bio zadovoljan načinom na koji je grčka reprezentacija igrala i pokušavala da isprovocira naše igrače.

"Mislim da smo zaslužili više od remija. Ovaj gol koji smo primili svima nam je teško pao, ali još jednom treba svima čestitati, vidjevši sve ono što su uradili. Pobjeda je trebala biti naša, nasjeli smo na provokacije koje je protivnik tokom 90 minuta nastojao da stavi u igru... naivno smo primili gol kad sam tražio od igrača da sačuvamo loptu, a oni su krenuli da love novi gol", kazao je Mehmed Baždarević.

Selektor nije bio zadovoljan ni suđenjem, a nije želio šutiti nakon onoga što je on smatrao praktično lakrdijom.

"Sudija se treba sramiti svog suđenja koje je bilo tendenciozno i od prvog momenta je počeo dijeliti kartone i onemogućio nas je da budemo još agresivniji. Žao mi je zbog igrača nad kojima nije svirao dva faula u tom posljednjem napadu. Mislim da ćemo mi pripremiti Grčkoj pravi sportski doček kad budemo igrali kod nas, za razliku od ovog što smo mi imali u Grčkoj", kazao je iskreno naš selektor.

I pored svega, Baždarević smatra da je reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala dobru utakmicu i da treba biti zadovoljna prikazanim.

"Ja sam želio da vidim jednu dobru reprezentaciju Bosne i Hercegovine koja trči, bori se i čini sve da igra. Dobrim dijelom smo sve to ostvarili. Ipak, bili smo suviše naivni i nismo išli do kraja kako treba. Jedan bod nakon utakmice kakvu smo odigrali nije dovoljan. Dobar je rezultat izolovano i mislim da bi borba za prvo mjesto trebala biti naša. Htio sam da se nastavimo boriti za prvo mjesto. Ipak, mislim da možemo biti zadovoljni partijom koju smo pružili", kazao je Baždarević.

Baždareviću je bilo žao što je domaća publika u nesportskom ambijentu dočekala naš tim.

"Ja sam i prije utakmice govorio da je ovo naša prijateljska fudbalska zemlja. Mi smo došli ovdje da se borimo fudbalski, a ono što smo vidjeli na tribinama nema nikakve veze sa grčkim narodom i grčkim fudbalom. Mi ćemo reprezentaciju Grčke dočekati kao naše drage prijatelje u Zenici, Sarajevu i svugdje u našoj zemlji. Mislim da je pobjeda trebala biti naša", smatra Baždarević.

I pored toga što naš tim trenutno zaostaje tri boda za Grčkom, Baždarević smatra da je drugo mjesto itekako dostižno, ali da ne treba odustati ni od prvog mjesta.

"Imamo još puno utakmica, ne mogu da garantujem, ali mislim da je drugo mjesto za nas itekako izvodljivo. Nije ni prvo mjesto još uvijek izgubljeno, trebamo igrati sa malo više mangupluka i pameti. Zašto ne bi mogli dobiti Belgiju i Grčku? Mislim da možemo otići u Rusiju, optimista sam", kazao je selektor Baždarević. Grčke novinare je zanimalo zašto naš tim u drugom poluvremenu nije igrao dobro, a selektor je dao pomalo neodređen odgovor na ovo pitanje.

"Grci su u drugom dijelu imali jedan period kada su dominirali, ali mislim da su generalno više htjeli da igraju na kontru. Nakon vodstva od 1-0 krenuli su ofanzivnije i agresivnije, ali mislim da smo i u tom periodu imali par prilika da damo drugi gol i završimo utakmicu", smatra Baždarević.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine remijem (1:1) je nastavila kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.

Zmajevi su poveli autogolom domaćeg golmana Orestisa Karnezisa nakon sjajnog izvedenog slobodnog udarca Miralema Pjanića. Remi je domaćinu u 95. minuti donio Tzavellas.

Odlično je bh. tim otvorio susret. Već u drugoj minuti, nakon izvrsnog centaršuta Seada Kolašinca, glavom je šutirao Vedad Ibišević, ali promjene rezultata nije bilo. Bila je to prva u nizu ozbiljnih situacija u kojima su se napadači gostiju našli u prvom dijelu igre.

Prvu šansu Edin Džeko je imao u 17. minuti. Pjanić pronašao je kapitena u šesnaestercu domaćina, ali igrač Rome slabo je prihvatio loptu pa problema za Grke ovaj put nije bilo, barem ne kao četiri minuta poslije kada je Izet Hajrović raspalio s dvadesetak metara, odlučivali su centrimetri, ali je ostalo 0:0.

Potpuna kontrola igre i posjed lopte tokom većeg dijela prvog dijela za bh. tim su morali donijeti nagradu.

Desilo se to u 32. minuti: Džeko je izborio slobodan udarac u idealnoj poziciji, Pjanić je šutirao, a nespretni čuvar domaće mreže Karnezis postigao je autogol. Uslijedilo je veliko slavlje bh. navijača koji su, potom, učestvovali i u manjem incidentu zbog kojeg je meč bio prekinut.

Nakon pet minuta je nastavljen, a do kraja prvog poluvremena vrijedi istaći vrlo dobru šansu za Grke. Kostas Mitrouglu bio je u izglednoj poziciji, ali je maestralnom intervencijom Asmir Begović spriječio poravnanje u najgorem momentu pa se na odmor otišlo kod rezultata 0:1.

Konkretnije je domaćin ušao u nastavak ove važne utakmice. Uspostavili su ravnotežu na sredini terena, a prvu veliku šansu za Grčku promašio je Kostas Fortounis. Šutirao je sjajno s 25 metara, ali Begović je uz pomoć stative, ponovo spasio svoju mrežu. Sve se to desilo u 54. minuti.

Desetak minuta poslije, Emir Spahić izvrsno je pronašao Džeku koji je vješto izbjegao ofsajd zamku, dobro šutirao lijevom nogom, ali pravo u dobro postavljenog Karnezisa. Bila je to dobra prilika da se ova utakmica završi.

U 80. minuti večeras vrlo dobri Džeko nasjeo je na provokacije domaće odbrane, reagirao je oštro, a potom zaradio drugi žuti karton. U velikoj gužvi, i domaći su ostali s deset igrača jer je Kyriakos Papadopoulos također zaradio isključenje.

Do kraja susreta uz nekoliko ozbiljnih situacija na obje strane, domaći su ipak stigli do velikog boda. Strijelac je bio u Tzavellas u posljednjim sekundama meča. Bio je to sjajan pogodak za konačnih 1:1.

Naredni meč kvalifikacija, BiH će u martu igrati protiv Gibraltara. Revanš s Grčkom na rasporedu je juna naredne godine.

Grčka: Karnezis, Papastathopoulos, Papadopulos, Tzavellas, Torosidis, Stafyidis, Samaris, Maniatis, Mantolas, Mirtoglou, Fortounis.

BiH: Begović, Vranješ, Spahić (Šunjić), Zukanović, Kolašinac, Hajrović, Pjanić, Jajalo, Lulić, Džeko, Ibišević (Đurić).

Opstanak najvažnijih kulturnih institucija u Tuzlanskom kantonu, značajnih i za Bosnu i Hercegovinu, upitan je nakon najave vlasti ovog kantona da će od sljedeće godine ukinuti njihovo finansiranje.

Takvom odlukom ugrozio bi se rad Narodnog pozorišta Tuzla, najstarijeg u BiH koje godišnje zabilježi do 80.000 posjetilaca, Narodne i univerzitetske biblioteke Derviš Sušić sa više od 200.000 bibliotečkih jedinica koja je nedavno proslavila 60 godina postojanja, te Međunarodne galerije portreta u kojoj se nalazi više od 5.000 umjetničkih djela najznačajnijih slikara iz bivše Jugoslavije, dok bi bez posla ostalo 87 uposlenika.

“Svi smo zabrinuti i iznenađeni ovakvom najavom Vlade Kantona, faktički 87 zaposlenih bi ostalo bez plate, što bi dovelo u pitanje funkcionisanje rada ovih institucija, koje su važne i za BiH”, kaže direktor Međunarodne galerije portreta Dženan Jusufović, koju je osnovao poznati bh. slikar Ismet Mujezinović.

Prema ugovoru iz 2006, osnivačka prava i obaveze prema ovim institucijama imaju i Tuzlanski kanton i Grad Tuzla.

Približno 400.000 eura godišnje daje se iz kantonalnog budžeta za plate i doprinose radnika u tri ustanove, dok grad Tuzla izdvaja za druge troškove te je vlasnik zgrada u kojima se one nalaze.

Ipak, Vlada Tuzlanskog kantona, nezadovoljna takvim omjerom u finansiranju, uputila je prijedlog Skupštini da stavi van snage odluke o preuzimanju dijela osnivačkih prava i obaveza nad tuzlanskim ustanovama kulture, radi prestanka njihovog daljeg finansiranja iz budžeta Kantona.

'Suludo je ubjeđivati zašto je potrebno pozorište'

“To je poražavajuće za ustanove koje imaju ovaj status. Treba napomenuti da smo mi po zakonu o bibliotečkoj djelatnosti matična biblioteka Tuzlanskog kantona, tako da nas Kanton ne finansira zato što nas voli, nego zato što je zakonom obavezan da to radi, pa ako gledamo sa pravne strane - nisu u pravu što ovo rade”, ističe direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Edin Jahić.

Ova biblioteka ima 29 zaposlenih, a fond joj je više 200.000 bibliotečkih jedinica. Njen direktor je jedno vrijeme bio i bh. književnik Derviš Sušić.

U Međunarodnoj galeriji je zaposleno troje ljudi, a po sistematizaciji radnih mjesta treba biti zaposleno 11. Problem nastaje, kako kaže Jusufović, jer za svakog novog radnika saglasnost trebaju dati Grad i Kanton.

“Mi smo jedna institucija u BiH koja ima u fundusu više od 5.000 umjetničkih djela, najvažnijih slikara bivše Jugoslavije, a nemamo kustosa, jer nismo dobili saglasnost za njegovo zapošljavanje od Vlade Kantona u proteklih nekoliko godina.”

Narodno pozorište u Tuzli, najstarije u BiH, godišnje primi 80.000 posjetilaca, kroz razne predstave i manifestacije. Samo u ovoj sedmici igra se 13 predstava. U ovoj ustanovi zaposleno je 45 ljudi, čije se plate i doprinosi finansiraju iz kantonalnog budžeta.

“Značaj našeg pozorišta je opšte poznata stvar, ne samo u BiH, nego i u regionu. Mnogi kulturni radnici širom regiona su čuli za ovo što se desilo, dobio sam mnoge pozive gdje ljudi žele da nas podrže. Niko neće dovesti u pitanje rad Narodnog pozorišta Tuzla, jer samim tim narušavamo integritet BiH. Jednostavno je suludo da ja nekoga ubjeđujem da je neophodno da Narodno pozorište radi, jer mi čuvamo identitet BiH”, kaže direktor ove institucije Armin Ćatić.

Za premijera kulturne ustanove 'lokalnog nivoa'

Pored velikog značaja ovih institucija ne samo za Kanton, nego i BiH, kantonalni premijer Bego Gutić ipak je izjavio da su ovo jedine kulturne ustanove “lokalnog nivoa” koje se finansiraju iz budžeta TK-a.

"Imamo u Živinicama amatersko pozorište, a u svakoj općini imamo biblioteku ili neku drugu instituciju kulture koju je potrebno finansirati. Kultura nisu samo pozorište, galerija i biblioteka”, rekao je na konferenciji za novinare.

Kako je dodao, Vlada učestvuje u finansiranju ove tri ustanove u omjeru od 85 posto, a Grad Tuzla sa nekih 15 posto: “Vlada TK nije švedski sto pa da se može uzeti ono što vam odgovara.”

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović odgovorio je da Grad ulaže zgrade velike vrijednosti, funduse galerije i pozorišta i fondove knjiga biblioteke neprocjenjive vrijednosti te plaća troškove grijanje, rekonstrukcija zgrada, produkcije, dok se Kanton obavezuje na plate uposlenicima.

Podsjetio je i da su ove institucije progalašene ustanovama od kantonalnog značaja te da je po zakonu Kanton nadležan za njihovo finansiranje, napominjući da ako se Ugovor o suosnivačkim pravima i obavezama jednostrano prekrši - cijeli slučaj bi mogao dobiti sudski epilog.

Čak je upozorio da bi Grad Tuzla mogao deložirati kantonalne ustanove iz “više od 60 zgrada u vlasništvu Grada”, ako se ukinu sredstva za kulturne ustanove.

Muzej u Tuzli potpuno uništen

“Novac za finansiranje kulture postoji, ali one se brišu iz budžeta. U sarajevskim ustanovama je problem što njih nema u budžetu, nema sredstava za njihovo finansiranje, ovdje novac nije u pitanju, ovdje su u pitanju neki sukobi političke prirode između dvije političke opcije, između Kantona i Grada, riječ je o Stranci demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratskoj partiji (SDP)”, kaže Jahić.

Dodaje da je model suvlasništva Grada i Kantona primjer uspješnog poslovanja ustanova kulture koji bi rebao da bude urnek za ostale ustanove u BiH, jer Biblioteka nema nikakvih dugovanja.

“Ukoliko se ovo desi, ukoliko bi nas Vlada kantona uzela samo sebi, ili bi nas prepustila Gradu, bili bismo u položaju u kojem se nalaze mnoge ustanove kulture u BiH. Naprimjer, tuzlanski Muzej je u isključivoj nadležnosti Vlade TK i znamo da je on uništen, to je najbolji primjer kako oni brinu o kulturi, on se nalazi u ruševnom stanju, veći dio artefakata je uništen i otuđen.”

'Kada nema para uštede se prave na kulturi'

Ipak, predstavnici kulturnih ustanova vjeruju da će gradske i kantonalne vlasti pronaći rješenje.

“Ovo je samo jednostavno nedostatak komunikacije između dvije institucije. Mislim da će rješavanje suvlasničkih odnosa definitivno biti u korist Narodnog pozorišta, jer se mora znati koliko ko finansira”, kaže Ćatić.

Za direktora Međunarodne galerije portreta van pameti je da se ugasi pozorište, galerija i biblioteka.

“Politika ima svoj teren, ali kulturu ne treba tu miješati, treba pustiti ljude da rade, da se organizuju predstave, izložbe, a na kraju svega - svi koristimo budžetski novac, dakle novac građana.”

Ističu da su u sličnoj situaciji bile kulturne institucije u Sarajevu, te da sada oni dobijaju podršku Zemaljskog muzeja, Umjetničke galerije i Historijskog muzeja BiH

Kako kažu, svjesni su da kada nema para u državi uštede se prvo prave na kulturi i obrazovanju.

Međutim, upozoravaju, kultura i obrazovanje nisu nadogradnja nego temelj društva, koji se na ovaj način ruši.

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da će protjerati 3 miliona ilegalnih imigranata, u razgovoru za televizijsku mrežu CBS koji se vodio u petak, a emitovat će se u nedjelju.

"Ljude koji su kriminalci i imaju sudske dosjee, koji su članovi bandi, krijumčari droge... kojih je sigurno dva, a možda i tri miliona, protjerat ćemo iz naše zemlje ili ćemo ih zatvoriti", rekao je Trump u CBS-ovoj emisiji "60 minuta" koja će se prikazati u nedjelju navečer.

Potvrdio je da će podići "zid" na granici s Meksikom kako bi smanjio priliv ilegalnih imigranata.

Na nekim mjestima bi mogle biti "ograde", ali "zid je prikladniji", istaknuo je.

"Dobar sam u graditeljstvu", našalio se vlasnik Trump Organizationa, velike mreže hotela i luksuznih zgrada.

Trump je u kampanji obećao da će izgraditi zid na meksičkoj granici i natjerati Meksiko da "u cijelosti" finansira gradnju.

Usto je obećao da će već prvog dana boravka u Bijeloj kući izgnati oko dva miliona "kriminalaca" bez osobnih isprava, na skupu krajem augusta u Phoenixu, u Arizoni, američkoj saveznoj državi koja graniči s Meksikom.

No bivši predsjednik Zastupničkog doma Newt Gingrich, kojega spominju kao kandidata za državnog sekretara, rekao je ove sedmice da Meksiko najvjerovatnije neće finansirati izgradnju zida. Kratko je rekao da taj prijedlog nije bio ništa drugo doli "super sredstvo u kampanji".

"HRT je partijska televizija u službi HDZ-a. To nije javna televizija, prikriva kriminal. Informativni program je horor film", rekao je zastupnik Živog zida Ivan Pernar, gostujući u emisiji Nedjeljom u 2. Njegovo gostovanje trajalo je svega 15 minuta, nakon toga je Pernar napustio studio.

Razlog ovome je jer mu voditelj Aleksandar Stanković nije dopustio da odgovori do kraja. Nakon izlaska iz studija na svom je Faceebok profilu objavio da nije htio sudjelovati u farsi.

"Nisam htio sudjelovati u farsi u režiji Aleksandra Stankovića koji postavi pitanje pa ne dozvoljava da se odgovori. Zapravo problem nije u odgovoru, nego istini o kojoj se ne smije na HRT-u govoriti", napisao je.

"HRT je partijska televizija u službi HDZ-a", rekao je Stankoviću Pernar. "Samo na catering potrošili su milijune kuna, imate presudu koju je Vrhovni sud srušio, i Sanader odjednom nije kriv. HRT je ignorirao sav taj kriminal, a svaki dnevnik je počinjao s vijestima o HDZ-a. Prenosili su i skup HDZ-a četiri sata.", kazao je Pernar dok je još bio u emisiji.

Stanković ga je zatim pitao zar nije jednom izjavio da nema televizor i ne plaća pretplatu?

"Igrom slučaja imam televizor, ali neću plaćati pretplatu nikad, pogotov ne monstrumu Hanžekoviću", odgovorio je Pernar a zatim se vratio na objašnjenje presude Sanderu i HDZ-u.

"Informativni program HRT-a je horor film, zbog količine propagande", objasnio je Pernar Stankoviću.

Na početku emisije rekao je da je Živi zid smo "bliži SDP-u jer se ne koriste udbaškim metodama, HDZ je nama poslao poruku da ako ne damo potpise Plenkoviću da će nas progoniti putem DORH-a i HRT-a. HDZ koristi neke druge metode, ucjene, pritiske, radi se o jezivoj stranci, oni kontroliraju sve razine vlasti, sudove. Sve je u rukama jedne vlasti".

Hiljade ljudi i dalje se nalazi na ulicama gradova širom SAD-a nezadovoljni što će novi predsjednik SAD-a biti Donald Trump. U nekoliko gradova demonstracije su se otele kontroli, demonstranti blokiraju ceste, a policija ima pune ruke posla. U Portlandu je došlo i do pucnjave u kojoj je ranjen jedan muškarac, javlja CNN.

Kako sada stvari stoje, demonstracije će se nastaviti i idućih dana. U New Yorku su bijesni demonstranti u jednom trenutku došli pred Trump Tower, Trumpovo čuveno zdanje na 58 spratova u centru New Yorka.

"Riječi ne mogu opisati kako sam zgrožen jer je izabran Trump umjesto Hillary", rekla je Shoshi Rabinowitz.

Njen kolega Nick Truesdale smatra da bi se Trump trebao odreći riječi koje je govorio u kampanji, u prvom redu govora mržnje koji mu nije bio stran. Novoizabrani predsjednik, pak, smatra kako je ovo što mu se događa nepošteno.

"Upravo sam imao uspješne predsjedničke izbore. Sada profesionalni demonstranti, koje su nahuškali mediji, demonstriraju. To je vrlo nepošteno", objavio je Trump na Twitteru. On očito ne može oprostiti medijima činjenicu što su ga tokom kampanje uglavnom kritizirali, javlja Index.hr.

U jednom kasnijem tweetu Trump je malo okrenuo ploču i demonstracije pokušao omekšati drugačijom taktikom.

"Sviđa mi se što su malobrojni demonstranti sinoć pokazali strast za našu zemlju. Svi ćemo raditi zajedno i biti ponosni na to", napisao je Trump.

Među gradovima u kojima su demonstranti izaški na ulice su Los Angeles, Orlando, Chicago, Boston, Denver i mnogi drugi. Kao razlog demonstracija uglavnom se navode Trumpovi stavovi o imigrantima, okolišu, pravima LGBT osoba i slično.

Iako većina demonstracija, barem zasad, prolazi u mirnom tonu, ponegdje je došlo do eskalacije sukoba. Tako je u Portlandu u subotu ujutro upucan muškarac. Također, neki su demonstranti u Portlandu napali policiju.

"Gorući projektili bacaju se na policiju", upozorile su portlandske snage sigurnosti u petak na Twitteru.

Do hapšenja demonstranta došlo je i u Los Angelesu, ali policija nije zasad iznijela nikakve detalje o tome.

Možda najgori slučaj, iako ne jedini, dolazi s ulica Chicaga gdje je 49-godišnjak brutalno pretučen jer je glasao za Trumpa.

Monisha Rajesh, novinarka Guardiana, izazvala je pravu buru komentara nakon što je na svom Twitter profilu pozvala na atentat na američkog predsjednika.

"Vrijeme je za atentat na predsjednika", napisala je Monisha koja je ranije radila i za Daily Mirror kao i Daily Teegraph. Kasnije je ugasila profil nakon što je dobila mnogo uvreda i kritika na račun komentara.

Ljutiti korisnici Twittera pozivaju FBI da istraži novinarku te napadaju list Guardian zbog promovisanja komunizma i ubistava, piše The Sun.

Guardian se ogradio od novinarke Rajesh, kazavši u saopćenju kako je ona njihov spoljni saradnik, odnosno dopisnik te kako nije stalni član redakcije zbog čega Guardian ne može preuzeti odgovornost za njene natpise na društvenim mrežama.

Košarkaši tuzlanske Slobode pobijedili su sarajevske Sparse sa 78:65 u derbiju 4. kola Lige 10.

Tuzlaci su do pobjede došli na krilima Bože Dumića koji je postigao 19 poena i šest skokova, dok je Devonte Brown dodao 15 poena, sedam asistencija i četiri skoka. U timu Sparsa najefikasniji je bio iskusni centar Kenan Bajramović sa 17 poena i deset skokova.

Košarkaši Mladosti iz Mrkonjić Grada u gostima su savladali ekipu Bošnjaka s 80:72. Mladost je ovom pobjedom zauzela prvo mjesto na ligaškoj tabeli s učinkom od tri pobjede i jednim porazom, te boljom koš razlikom od Bosne Royal koja je poražena na gostovanju protiv Leotara (85:60).

Kakanj je upisao drugu ovosezonsku pobjedu protiv ekipe Građanskog (84:74), koja u ovoj sezoni još nije ostvarila pobjedu.

Zanimljiv meč će biti odigran sutra u dvorani ''Pecara'', gdje će u hercegovačkom derbiju snage odmjeriti Široki i Zrinjski.

Rezultati susreta 4. kola Lige 10: Bošnjak - Mladost 72:80, Leotar - Bosna Royal 85:60, Kakanj - Građanski 84:74, Sloboda - Spars 78:65 (subota, 12. novembra).

Nedjelja, 13. novembra: Široki - Zrinjski (17:00 sati).

Tabela:

1. Mladost 4 3 1 330:295 7
2. Bosna 4 3 1 311:301 7
3. Leotar 4 2 2 287:276 6
4. Spars 4 2 2 298:288 6
5. Sloboda 3 2 2 294:292 6
6. Kakanj 4 2 2 306:319 6
7. Široki 3 2 1 226:194 5 (-1)
8. Zrinjski 3 2 1 220:205 5 (-1)
9. Bošnjak 4 1 3 261:285 5
10. Građanski 3 0 4 274:353 4

Alija Delimustafić, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, uhapšen je jučer u akciji kodnog naziva "Pravda". Nekoliko dana ranije uhapšen je i Esed Radeljaš, bivši zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, osumnjičen je za krivična djela ovjeravanje neistinitog sadržaja, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, davanje dara.

U kakvoj su vezi Delimustafić i Radeljaš? Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) još je u martu objavio priču o njihovoj povezanosti i zajedničkim radnjama.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Prije nego što je postao ministar privrede Bosansko-podrinjskog kantona (BPK), Esed Radeljaš se okušao u građevinarstvu. Za tri godine je sa bivšim ministrom i stranim poduzetnikom dogovorio dva posla, vrijedna 11 miliona KM, a poslovni partneri su mu dali više od polovine novca za obećanja koja nije mogao ispuniti. Radeljaš nije ništa izgradio, a njegovi partneri tvrde da je zadržao 5,8 miliona KM. Zbog toga su ga tužili Općinskom sudu u Sarajevu, preko kojeg pokušavaju vratiti svoj novac.

Ministarski dogovor
U aprilu 2009. godine Radeljaš je sa Alijom Delimustafićem, bivšim ministrom Policije Bosne i Hercegovine (BiH), potpisao ugovor o zajedničkoj gradnji poslovno-stambene zgrade u sarajevskom naselju Nedžarići, vrijedan nešto više od osam miliona KM. U to vrijeme je Radeljaš bio vijećnik u Vijeću Općine Novi Grad kojoj pripada ovo naselje.

On se ugovorom obavezao da će pribaviti dozvolu za gradnju, koju izdaje ova općina, i do kraja 2009. godine izgraditi dio objekta. Delimustafićeva obaveza je bila finansiranje izgradnje. Radeljašu je do dana potpisivanja ugovora o izgradnji isplatio 5,3 miliona KM, piše u ugovoru.

Međutim, prema dokumentaciji kojom raspolaže Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Radeljaš je znao da ne može završiti dogovoreni posao.

CIN je ranije pisao kako je Radeljaš od sarajevske Općine Novi Grad na ovoj lokaciji krajem 2006. godine dobio pet parcela, ukupne površine oko dulum i po. Ove i još dvije parcele koje je Radeljaš ranije kupio su činile cjelinu na kojoj je trebala biti izgrađena zgrada. Međutim, Radeljaš je prešutio Delimustafiću da je svoje parcele već prodao sarajevskoj firmi “Zeuz”, zbog čega gradnja nije bila moguća. Vlasnik ove firme je bio slovenski poduzetnik Marjan Pišljar sa kojim je Radeljaš sredinom 2006. sklopio sličan posao.

Pišljar je tada od Radeljaša kupio dvije parcele u Nedžarićima za 250 hiljada KM. Nalazile su se uz općinsko zemljište koje su zajednički zacrtali u poslovnim planovima, a na kojem je Radeljaš već počeo bespravnu gradnju. Dogovorili su se da Radeljaš zemljište kupi ili zakupi, a objekat sruši ili legalizuje. Pišljar mu je za taj posao dao kaparu od 1,21 milion KM.

“On nije ništa uradio”, kaže Pišljar.

Radeljaš je nakon uplate podijelio novac na račune drugih ljudi. Dio od milion KM prebacio je na svoj drugi račun, račun svog brata Asima i račune još sedam osoba. Zato je Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) pokrenula istragu zbog sumnje u pranje novca, a Sud BiH je svima blokirao račune.

Pišljar za CIN kaže da je istraga pokazala da pranja novca nije bilo, nakon čega su on i Radeljaš u martu 2009. godine prekinuli saradnju, uz dogovor da Radeljaš sav novac od kapare vrati, što on nije uradio. Pišljar je zadržao parcele, a kaže da mu je Radeljaš ostao dužan oko pola miliona KM.

Mjesec dana kasnije Radeljaš je počeo saradnju sa Delimustafićem, ali mu nije rekao da više nije vlasnik svoje dvije parcele. Bez njih je gradnja bila nemoguća jer sa općinskim zemljištem čine građevinsku cjelinu.

Prema ugovoru, Delimustafić mu je za izgradnju zgrade dao 5,3 miliona KM u gotovini, a umjesto ostalih 2,7 miliona KM Radeljaš je dobio Građevinsku firmu “Ingra“. Uz to, Delimustafić se obavezao da će mu isplatiti i naknadu od 6,6 milion KM, ne navodeći da li se radi o novcu ili drugoj vrsti imovine.

Iz “Ingre” tvrde da je riječ o protuvrijednosti zemljišta od 22 duluma u Nedžarićima koje je firma kupila sredinom 2007. godine od članova sarajevske porodice Moravac. Tada su ga platili skoro 1,5 miliona KM, ali ga je Delimustafić dvije godine kasnije za dogovor sa Radeljašem procijenio na skoro četiri i po puta veću vrijednost.

Radeljaš je razliku od skoro četiri miliona KM trebao vratiti do sredine 2012. godine, ali to nije učinio.

U julu 2009. se upisao u sudski registar kao vlasnik “Ingre”, a nakon 13 dana je 22 duluma njenog zemljišta poklonio Rasimu Smajiću, stranačkom kolegi iz BOSS-a. Prema ugovoru, Smajić je poklon “prihvatio sa zahvalnošću”.

Za razliku od Delimustafića, koji je vrijednost zemljišta povećao, Radeljaš ju je umanjio 15 puta u odnosu na kupovnu cijenu, procijenivši ga u Ugovoru o poklonu na samo 100.000 KM.

Četiri mjeseca kasnije Radeljaš firmu bez zemljišta vraća Delimustafiću, a “Ingra” 2013. godine tuži Smajića i traži poništenje ovog ugovora. Smajić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (KS), nije htio razgovarati sa novinarima CIN-a o poklonu jer je postupak u toku.

Iste godine je Delimustafić tužio Radeljaša Općinskom sudu u Sarajevu zbog kršenja Ugovora o izgradnji, tražeći da mu Radeljaš vrati uloženih 5,3 miliona KM. Kako bi osigurao moguću naplatu potraživanja, Sud je Radeljašu zabranio da do kraja postupka proda, iznajmi ili prenese na drugog svoje nekretnine: kuću u Nedžarićima, vikendicu u Blažuju i zemljište u Foči.

Delimustafić nije u BiH, a preko svojih advokata je poručio da ne može razgovarati dok je postupak u toku.

Radeljaš mjesecima ne odgovara na pozive novinara CIN-a. U sudskim dokumentima piše da je na jednom od ročišta kazao da je Delimustafić ostao njemu dužan.

“To je njegova tvrdnja. Kad sam ja bio na tom ročištu, najinteresantnije je od svega bilo što je on rekao da će iznijeti to kao problem na parlamentu. Ja sam mu tad rekao da ne smije koristiti klupe parlamenta za pritisak na sud i onda je ušutio”, kaže Delimustafićev advokat Vlado Adamović.

Nevraćena pozajmica
Radeljaš je nastavio sumnjivim obećanjima dolaziti do novca i kada je postao političar. U aprilu 2013. godine je od sarajevskog poduzetnika Mehe Mušića posudio 200.000 KM. U to vrijeme je bio zastupnik u Skupštini KS-a, delegat u Parlamentu Federacije BiH i predsjednik Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Pozajmicu su ovjerili potvrdom u kojoj piše da će Radeljaš vratiti novac do kraja iste godine. On to nije uradio pa ga je Mušić tužio polovinom 2015. godine Općinskom sudu u Sarajevu. U odgovoru na tužbu Radeljaš je rekao da nije uzeo novac i da ne može sa sigurnošću reći da je na potvrdi o pozajmici njegov potpis niti kako se našao na tom dokumentu.

Meho Musić Privatni poduzetnik Meho Mušić je posudio 200.000 KM Esedu Radeljašu koji to poriče. (Foto: CIN)
Radeljaš je potvrdu o pozajmici potpisao kao Esad, iako mu je ime Esed. Ovakva greška u imenu mu je ranije pomogla da izbjegne zatvorsku kaznu. Naime, on je 2005. godine osuđen zbog prevare na godinu dana zatvora. U zatvor nikada nije otišao jer je u presudi bilo navedeno da se zove Esad, a ne Esed, što je u formalnom smislu moglo značiti da je riječ o drugoj osobi. Ispravka greške u imenu je trajala četiri godine pa je nastupila zastara izvršenja kazne o čemu je CIN već pisao.

“Kad sam ja to pročitao, isti slučaj je i ovo. To je ono kad je rekao Esed – Esad, isto! Isto!”, kazao je Mušić novinarima CIN-a koje je pozvao nakon što je pročitao priču.

On živi u Beču od 1992. godine, a u BiH ima firmu “Bosnamed” koja trguje medicinskom opremom. Kaže da je Radeljaša upoznao slučajno kada je otišao u njegovu autopraonicu. Radeljaš mu je prišao i počeo razgovor.

“Dolazi mi neki čovjek, kaže: ‘Vi ste u Beču?’ Kažem ja jesam. Kaže: ‘Taman ste došli, ovo je moje’”. Donese dvije kafe iz automata i mi smo dok su oni prali ćaskali”, prisjeća se Mušić. U autopraonicu je navraćao nekoliko puta, a onda ga je Radeljaš pozvao na doručak.

“Sjećam se dobro, jeli smo puru i kiselo mlijeko. Pitam ga ja kako napreduje radnja.”

Na to mu je Radeljaš odgovorio da ima poslovnih problema. “Kaže on meni: ‘Slab sam s parama, bi li mi posudio malo para?’”

Mušić kaže da mu je tada dao 5.000 KM koje je on vratio za deset dana, kako je i obećao. Poslije toga mu je nekoliko puta posuđivao manje iznose.

“Uzme ti pare, pa ti vrati”, opisuje Mušić. “Volio se šaliti, volio se zezati, jednostavno napravi klimu – narodski čovjek.”

U aprilu 2013. godine Radeljaš je od Mušića zatražio veću pozajmicu. Ispričao mu je da na Drini u Goraždu pravi kuću i da mu je sve u ratu stradalo. Kazao mu je i da ima mnogo zemlje, ali je ne može staviti pod hipoteku dok ne sredi zemljišne knjige.

“Pitam ja: ‘Esade, koliko ti treba para?’ Kaže on: ‘300.000 KM’. Pobogu, Esade, to je puno para. ‘Meho, rahmeta mi babina, vratit ću ti’”, opisuje Mušić susret sa Radeljašem.

Prema potvrdi koju su potpisali, Radeljaš je uzeo 200.000 KM. Mušić kaže da ga je tokom 2014. godine nekoliko puta pitao kada će vratiti novac. Njihov zadnji susret je završio prepirkom, a onda ga je Mušić tužio Općinskom sudu u Sarajevu.

“Neko mu mora stati na kraj”, kazao je Mušić.

Kuća koju je Radeljaš pominjao Mušiću je luksuzna vila sa velikim dvorištem i bazenom na obali Drine.

Pripadnici Federalne uprave policije i MUP-a Republike Srpske po nalogu Kantonalnog tužilaštva KS uhapsili su jučer 14 osoba.

Kako saznajemo uhapšeni su Samira Skorupan, Muamer Pita, Hajrudin Omerbegović, Suada Hadžić, Nihad Druškić, Muhamed Hadžiomerović, Emir Karača, Edina Mutevelić, Lejla Cerić, Kemo Kapur, Alija Delimustafić, Edin Banović, Jusuf Škrijelj i Pero Vuković.

Kako je za N1 kazala Azra Bavčić, akcija "Pravda" se nastavlja i očekuje se hapšenje još nekoliko osoba koje se dovode u vezi sa ovom grupom.

"Svi oni su predati u nadležnost Tužilaštva i bit će zadržani 24 sata. Nakon što ih ispita postupajući tužitelj, odlučit će o daljnjim mjerama. Bitno je napomenuti da se ova akcija nastavlja i izvjesno je hapšenje još nekoliko osoba koje se dovode u vezu sa ovom organiziranom grupom", kazala je Bavčić za N1.

Osumnjičeni su za krivično djelo organizirani kriminal, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja, povreda zakona od strane sudije, pranje novca i prevara.

Inače, Tužilaštvo je u ovom predmetu istražne radnje provodilo u koordinaciji i sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Hrvatske (USKOK). Značajna saradnja ostvarena je i sa Upravom za organizovani i teški krmininal MUP-a RS, pri čemu je asistenciju pružila i Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH