Izdvojeno

Izdvojeno (4246)

Turski parlament prihvatio je sporazum o pomirenju potpisan s Izraelom u junu kojim se okončava šest godina star spor između dviju regionalnih sila, rekao je premijer Binali Yildirim u subotu.

Odnosi između dviju zemalja narušeni su nakon što je izraelska mornarica napala turski humanitarni brod u maju 2010. i nametnula pomorsku blokadu Pojasa Gaze, ubivši deset Turaka na brodu.

Izrael, koji je već ponudio izvinjenje za napad, složio se da u sklopu sporazuma plati 20 miliona američkih dolara porodicama ubijenih i ranjenih, a zauzvrat će Turska odustati od potraživanja.

Obje zemlje imenovat će ambasadore u skladu sa sporazumom koji je djelimično pokrenut zbog mogućnosti za postizanje unosnih dogovora o eksploataciji plina u Sredozemlju, prenosi Hina.

Sporazum, potpisan 28. juna, rijedak je slučaj zbližavanja na podijeljenom Bliskom istoku koje su također pokrenuli razni strahovi zbog sve većih sigurnosnih prijetnji u regiji. Dvije sedmice nakon toga 240 ljudi je ubijeno u pokušaju puča u Turskoj.

U skladu sa sporazumom, pomorska blokada Gaze, za koju Ankara želi da se ukine, ostaje na snazi, no unatoč tome humanitarna pomoć bit će dostavljana Gazi preko izraelskih luka. Izrael kaže da je blokada Gaze potrebna kako bi se zaustavilo Hamasovo krijumčarenje oružja. Hamas, koji je pobijedio na zadnjim parlamentarnim izborima 2006., SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.

Fudbaleri Slobode pobijedili su Čelik s 2:0 u meču 6. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine i zauzeli prvo mjesto na ligaškoj tabeli. Utakmica na stadionu Tušanj u Tuzli protekla je u dominaciji domaće ekipe, koja ipak u prvom poluvremenu nije uspjela zatresti mrežu gostiju iz Zenice. Sloboda je u prvih 45. minuta prijetila preko Krpića i Zebe, ali golman Čelika je ostao nesavladan. U drugom poluvremnu domaći su nastavili igrati u istom napadačkom ritmu. Ordagić je nakon nekoliko minuta igre imao odličnu priliku da dovede domaćina u vodstvo, ali njegov šut je bio neprecizan.

Napadi Tuzlaka isplatili su se u 65. minutu kada prvi gol na ovom susretu postiže Aleksandar Subić. U regularnom toku susreta Sloboda je imala još nekoliko odličnih, ali neuspješnih prilika. Ipak, konačan rezultat od 2:0 postavio je u sudijskoj nadoknadi igrač Slobode Asim Zec, koji je svojim pogotkom potvrdio pobjednika ovog meča.

Olimpic je na stadionu Otoka poražen od ekipe Mladosti s 3:2. Gosti su u ovom meču krajem prvog i početkom drugog poluvremena došli do dva gola prednosti golovima Husića (41.), Brkića (48.). Olimpic se nije predavao, te u nastavku meča dolazi do izjednačenja golovima Lelića (56.) i Regoja (60.). Mladost 13 minuta kasnije dolazi do novog pogotka koji postiže Aldin Isaković (74.), a do kraja utakmice nije bilo novih pogodaka. Olimpic je ostao na posljednjem mjestu ligaške tabele, dok je Mladost ovom pobjedom skočila na treće mjesto.  

 

Individualna aktivnost dijela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) i dalje je na vrlo niskom nivou, podaci su Centara civilnih inicijativa (CCI) o radu entitetskih parlamentaraca u prvom polugodištu 2016.

U posmatranom periodu, održano je 27 zasjedanja na kojima su razmotrene 92 mjere i usvojeno 28 zakona, ali ima i parlamentaraca koji svoju poziciju ne koriste aktivno za zastupanje interesa građana koji su ih izabrali na tu odgovornu, ali i unosnu dužnost.

Čak njih 12 nije diskutovalo ni o jednoj od tih mjera. To su: Goran Jerinić (SNSD), Milorad Jagodić (SNSD), Milan Dakić (DNS), Nenad Kuzmić (SNSD), Ivana Lovrić (HSP), Čedo Vuković (SNSD), Nedeljko Čubrilović (DNS), Branko Butulija (SDS), Vojin Mitrović (SNSD), Zorka Andrić (NDP), Ilija Tamindžija (SNSD), Siniša Ilić (RSRS).

Monitoring rada Narodne skupštine RS-a pokazao je da 27 poslanika, od ukupno 83, nisu postavili ili pokrenuli nijedno pitanje ili inicijativu, a 14 parlamentaraca diskutovalo je samo o jednoj od svih mjera koje su se pojavile na dnevnom redu.

Ako je plata naknada za rad, postavlja se pitanje kako su je zaradili „čutolozi“ ili njihove kolege koje su za šest mjeseci i 27 zasjedanja samo jednom se javili za diskusiju.

Građani RS-a iz svog džepa izdvajaju za zarade parlamentaraca, od kojih je 53 profesionalizovalo svoj status u Skupštini RS-a, tj. imaju status zaposlenih i primaju punu platu po ovom osnovu.

Iz CCI-a su naveli da se može reći da je prosječna plata profesionalnog poslanika, uz minuli rad, oko 3.000 KM.

U statusu profesionalnog poslanika je Vojin Mitrović (SNSD), koji je napustio NDP nakon izbora u parlament, te se ponovo vratio u okrilje vladajućeg SNSD-a, a ujedno je i vlasnik privatne firme.

I on nije usamljen primjer, jer iako ima privatnu firmu, u statusu profesionalnog poslanika u parlamentu RS-a su još neki parlamentarci među kojima i Slavko Dunjić (Slobodni demokratski srpski klub), koji se, po podacima CCI-a, za šest mjeseci svega jednom javio za diskusiju.

Prosta računica pokazuje da su Mitrović i Dunjić za šest mjeseci (ne)rada građane RS-a „koštali“ oko 18.000 KM, pri čemu je za jednu minutu jedne diskusije Slavka Dunjića trebalo izdvojiti čak 1.800 KM.

Narodni poslanici koji nisu u stalnom radnom odnosu u Narodnoj skupštini RS-a imaju pravo na naknadu u mjesečnom iznosu (paušal) od 70 posto osnovne plate poslanika koji su u stalnom ili profesionalnom radu. Po navedenom osnovu, primaju mjesečnu naknadu od 1.785 KM.

Značajno je istaći, da poslanici koji primaju paušal od 1.785 KM, neometano na svojim profesionalnim radnim mjestima primaju punu platu za poslove i funkcije koje obavljaju, pa većina poslanika koja nije profesionalizovala svoj status, mjesečno faktički ostvaruje dupla primanja.

Budžet Narodne skupštine RS-a u 2016. godini iznosi 10.840.600 KM. Struktura mu je takva da je za lična primanja poslanika i zaposlenih na godišnjem nivou predviđeno 6.700.000 KM ili 62 posto od ukupnih budžetskih sredstava predviđenih za rad najviše zakonodavne institucije.

U CCI-u smatraju da bi bilo značajno i da se na web stranici postavljaju i podaci o platama profesionalnih poslanika, kao i iznosi paušala koje primaju.

I ovo je pitanje koje će se morati riješiti, a CCI-u se pitaju zbog čega to ne urade skupštinske službe, već čekaju da dobiju instrukciju od EU gdje je ovo obavezan standard.

Ili je na ovom prostoru i danas sve isto kao što je Nušić u svojoj komediji davno napisao „poslanička funkcija se vidi kao neiscrpni majdan za lično bogaćenje kroz privilegije koje poslanički mandat pruža. Kandiduju se oni koji misle da treba da budu poslanici zato što je to u njihovom interesu ...“.

A, narod sve to plaća.

Sa krova Kantonalne bolnice Zenica u jutarnjim sati skočila je pacijentica Đ.A. i tom prilikom zadobila teške tjelesne povrede opasne po život.

Odmah nakon incidenta povrijeđena pacijentica je prebačena na Odjel za urgentnu medicinu gdje se ljekari bore za njen život.

Prema informaciji dežurnog službenika iz Operativnog centra MUP-a ZDK-a, incident se desio nešto prije osam sati, a pacijentica, koje je bila hospitalizirana na Odjelu za neuropsihijatriju, pod za sada nepoznatim okolnostima skočila je s krova zgrade bolnice.

Stručni policijski tim i dežurni kantonalni tužitelj obavljaju uviđajne radnje na mjestu gdje se dogodio incident.

Balkanska ruta nije zatvorena, samo su krijumčari promijenili puteve za dovođenje ilegalaca u zapadnu Europu, piše danas bečki dnevnik Presse.

Prema navodima tog lista, prenosi Tanjug, putevi krijumčara preusmjereni su s Mađarske na Hrvatsku i Sloveniju, a indikator da krijumčarima poslovi dobro idu podaci su Savezne kriminalističke službe Austrije, prema kojima je broj onih koji su ilegalno ušli u Austriju, koristeći usluge krijumčara, a čiji je broj prošle godine iznosio 20 975, ove godine ostao na sličnoj razini.

Kriminalistička služba nije objavila ovogodišnje podatke, ali ukazuje da gotovo da nema primjetnih razlika.

Uzrok tome je da je "klijentela" krijumčara postala raznovrsnija, to jest brojnija.

"Slike koje od ove godine kruže svijetom preko socijalnih mreža prouzrokovale su da se više ljudi iz Afrike kreće ka Europi", rekao je šef Centralne uprave za borbu protiv krijumčara u Kriminalističkoj službi Gerald Tatzgern.

Kontrole na granicama ukazuju da krijumčari sve više pred austrijskom granicom prepuštaju izbjeglice vlastitoj sudbini.

Granične kontrole duž balkanske rute, navodi Presse, imaju negativne posljedice, jer su zemlje poput Makedonije ili Bugarske suočene s pravim problemom korumpiranih policajaca, koji mitom poboljšavaju svoja primanja.

Dalja posljedica kontroliranih granica je da pojedine države kazneno djelo krijumčarenja tretiraju drugačije prilikom ulaska na njihov teritorij nego prilikom izlaska.

To, kako ističe Presse, znači da, kada je riječ o zaštiti vlastitog teritorija, zemlje na Balkanu, ali i Italija, primjenjuju strože kriterije i surađuju sa stranim vlastima.

Međutim, ako ilegalci nastave put onda se na upite policije zemalja destinacije odgovara argumentom da nisu koristili usluge krijumčara, po principu "izbjeglica koja napušta zemlju je dobra izbjeglica", navodi bečki dnevnik.

Najmanje jedan vojnik je ubijen, a jedan ranjen prilikom eksplozije vozila u Kabulu, javili su danas afganistanski lokalni mediji.

Improvizovana eksplozivna naprava bila je podmetnuta u vojno vozilo nakon čega je eksplodirala u afganistanskoj prijestonici, javila je novinska agencija Khaama Press.

Talibani su već preuzeli odgovornost za napad na vojni konvoj.

Afganistan prolazi kroz političku, društvenu i bezbjednosnu krizu, gdje radikalne ekstremističke organizacije, uključujući talibane, nastavljaju da sprovode napade na civilne i državne ciljeve.

UN tvrde da talibani trenutno kontroliše više teritorije nego u bilo kom trenutku od 2001. godine.

Matthew Bissonnette, bivši marinac koji je učestvovao u ubistvu vođe terorističke organizacije Al Kaida Osame bin Ladena te napisao knjigu o tome, pristao je dati američkoj vladi svu prošlu i buduću zaradu od bestsellera nakon što njen sadržaj prije objave nije dao vladi na pregled.

"Bissonnette je pristao dati SAD-u svu prethodnu i buduću zaradu od prodaje knjige No Easy Day", izjavila je glasnogovornica Ministarstva pravde Nicole Navas.

Američka vlada je teretila Bissonnettea zbog kršenja ugovora prema kojem je morao sadržaj knjige ustupiti vladi na pregled prije objave, a razlog su povjerljive informacije koje ona sadrži. On na kraju nije optužen za otkrivanje povjerljivih infromacija, nego zbog nepoštivanja procedure.

Nagodba i sudski troškovi će koštati više od 7 miliona dolara.

Djevojke u Srbiji sve se češće bave najstarijim zanatom, a novcem koji zarade plaćaju školarinu, stan i hranu, jer se drugačije ne mogu uzdržavati dok studiraju. Teška materijalna situacija natjerala je mnoge studentice na prostituciju, a u toj borbi za golo preživljavanje neke su spremne svoje tijelo prodavati i za hiljadu dinara (približno 15 KM), piše Kurir.

“Studentska prostitucija je doslovno procvjetala u Beogradu u posljednjih godinu dana, a glavni je razlog neimaština. Neke studentice tako zarađuju za život, plaćaju školarinu, kupuju hranu… Mnoge od njih su na fakultetu uzorne, pa tako tokom dana marljivo uče, a noću čekaju mušterije kod Plavog mosta i oko željezničke stanice. Međutim, dok elitne prostitutke zarađuju i nekoliko stotina eura po satu, ove djevojke seks nude za hiljadu ili dvije hiljade dinara”, kaže sugovornik za Kurir.

Dodaje da se prostitucijom u posljednje vrijeme sve ćešće bave i mladići.

“Pristaju na sve, a usluge pružaju u automobilu ili stanu klijenta. Cijene su tako niske jer im je novac hitno potreban za preživljavanje, dok je, s druge strane, i konkurencija velika, što također obara cijenu. I u ostalim univerzitetima u Srbiji je vjerovatno isto”, kaže.

Nacionalna komisija za ljudska prava u Meksiku potvrdila je da je policija u sukobu s narko kartelom u gradu Tanhuato, u maju prošle godine ubila 22 osobe.

Ukupno su poginula 42 pripadnika kartela i jedan policajac. Vlada Meksika se oglasila kazavši da u ovom sklučaju nije bilo kršenja ljudskih prava.

Istraga je potvrdila i da je policija mučila dvoije osobe, a nekoliko tijela pronađeno je i na drugoj lokaciji.

Meksička država Michoacan poznata je po rivalstvu lokalnih kartela i čestim sukobima s policijom, a okršaj iz maja 2015. jedan je od najvećih, koji je privukao i pažnju svjetskih medija.

Ono što je učinio na 100 m, osvojivši na Igrama u Rio de Janeiru svoje treće uzastopno olimpijsko zlato u toj disciplini, Jamajčanin Usain Bolt to je ponovio i na dvostruko dužoj dionici, čime je stigao do svog osmog najsjajnijeg odličja na OI.

Uz laganu kišicu koja je padala, Bolt je u finalu ponovio rezultat iz polufinala (19.78 sekundi), što mu je bilo dovoljno za uvjerljivu pobjedu. Nitko od konkurenata nije se spustio ispod 20 sekundi, a najboljem svjetskom sprinteru svih vremena najviše se približio Kanađanin Andre De Grasse (20.02). Francuz Cristophe Lameitre (20.12) osvjetlao je obraz europskog sprinta osvojivši brončano odličje.

Amerikanci su opet ostali bez medalje, baš kao i u Londonu, gdje su Jamajčani pokorili svijet i zauzeli sva tri mjesta pobjedničkog postolja. U Rio de Janeiru su ostavili Bolta samog u finalu. No, morat će mu pomoći da ostvari svoj zacrtani cilj na ovim Igrama i treći put zaredom osvoji i olimpijsko zlato u štafeti 4 x 100 m. Uspije li u tome, Bolt će se po broju zlatnih olimpijskih odličja (9) izjednačiti s legendama i najuspješnijim atletskim olimpijcima, Amerikancem Carlom Lewisom i Fincem Paavom Nurmijem.

Svoj naslov iz Londona obranio je i Ashton Eaton u desetoboju. Obranu naslova olimpijskog pobjednika začinio je olimpijskim rekordom. Eaton je uspio točno u bod (8893) ostvariti jednak rezultat s kakvim je 2004. u Ateni slavio Čeh Roman Šeberle. Francuz Kevin Mayer s kojim je Eaton vodio žestoku borbu i na kraju ga pobijedio za 59 bodova, okitio se srebrnom medaljom, a Damian Warner odnio je brončano odličje u Kanadu.

Atletičarke su se borile za odličja na 400 m prepone, a vlasnica najboljeg svjetskog vremena Amerikanka Dalilah Muhammad potvrdila je svoju formu osvajanjem zlata. Slavlje Amerikanki upotpunila je Ashley Spencer koja je dotrčala do bronce. Između Amerikanki smjestila se Dankinja Sara Slott Petersen.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH