Izdvojeno

Izdvojeno (4541)

Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine i napadač Rome Edin Džeko za klupsku stranicu rimskog kluba je kazao da se od svih mečeva koje je odigrao u karijeri najviše sjeća debija za BiH te da je Sergio Ramos najteži protivnik s kojim se susreo.

Na zvaničnoj stranici Rome ističu da je 30-godišnji Džeko ostvario uspješnu karijeru u evropskom fudbalu pri čemu je osvajao nacionalne titule sa Wolfsburgom i Manchester Cityjem. Karijeru je počeo u Željezničaru prije nego je izgradio ime odlaskom u češke Teplice.

U svojoj drugoj sezoni za Romu postigao je 10 golova u 11 kola Serije A i prvi je strijelac lige zajedno sa napadačom Intera Maurom Icardijem. Džeko je za zvaničnu stranicu Rome odgovorio na 10 pitanja.

Fudbalski idol?

"Kada sam odrastao to je bio Andriy Shevchenko. Mnogo sam gledao utakmice Serije A, jer je u to vrijeme Serija A bila najbolja liga, a on je za mene bio najbolji napadač. Sjećam se njegovih utakmica za Milan, naravno, ali također se sjećam i utakmica za Dinamo Kijev. Sjećam se njegovog hat-tricka protiv Barcelone na Nou Campu. To je vjerovatno prva utakmica kada sam ga vidio. Za mene je on bio broj 1 igrač."

Da li si trenirao drugi sport?

Igrao sam košarku u školi, za školski tim. Bavio sam se atletikom. Trčao sam na 1000 metara i slično, ali fudbal je uvijek bio na prvom mjestu za mene. To je bilo uvijek ono što sam želio raditi. Ali, moram reći, kada se sjećam perioda u školi, najviše sam igrao košarku nakon škole. Mnogo sam gledao NBA utakmice i naravno košarkaški tim Bosne i Hercegovine."

Koju si poziciju igrao kao dijete?

"Kada sam počeo igrati, igrao sam na desnom krilu. Ali, uvijek sam postizao golove dok sam bio malen i bilo je čudno što sam počeo na krilu. U jednom trenutku odlučili su staviti me naprijed i postigao sam mnogo golova. Igrao sam za Željezničar tokom juniorske karijere. Počeo sam trenirati sa 10 godina. Kada je završio rat u Bosni, otac me odveo u Željezničar, bilo je to teško vrijeme, ali počeo sam igrati tada i vidite gdje sam sada, 20 godina kasnije."

Kakva imate sjećanja na vaš prvi profesionalni meč?

"Ne mogu se sjetiti prve utakmice za klub. Mislim da je bilo u gostima i da smo gubili sa 2:1. I trener me uveo zadnjih 10 minuta i rekao mi da postignem dva gola. Nažalost nisam i izgubili smo, ali mislim da je to bio moj prvi meč."

Koje se utakmice najviše sjećaš?

"To je vjerovatno moja prva utakmica za Bosnu. To je bilo 2007. godine, igrali smo protiv Turske kod kuće i počeo sam od početka svoj prvi meč za nacionalni tim. Gubili smo sa 2:1 i postigao sam gol u sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena. Postigao sam lijep gol, moj prvi za reprezentaciju i pobijedili smo sa 3:2. To je vjerovatno utakmica koju nikada neću zaboraviti."

Ko je najteži igrač protiv kojeg si igrao u karijeri?

"To je teško reći. Igrao sam protiv mnogo dobrih odbrambenih igrača i nekada je mnogo teže igrati protiv manjih timova i protiv odbrambenih igrača koji nisu popularni kao ostali odbrambeni igrači. Tako da ne znam ko je najteži. Ako bih morao odabrati jednog, onda bih vjerovatno rekao Sergio Ramos. Igrao sam protiv njega puno puta za Manchester City, Romu i za reprezentaciju. On je definitivno najbolji protiv kojeg sam igrao."

Najbolji igrač s kojim si igrao?

"Još jedno teško pitanje. Igrao sam sa mnogo dobrih igrača, ali vjerovatno najbolji igrač s kojim sam igrao je David Silva. Zvao sam ga 'mali mađioničar', jer je briljantan sa svojim nogama, mogao je primiti svaku loptu koju mu pošalješ, iskontrolisati je i dodati. Svi smo bili zadivljeni njegovom sposobnošću i tehnikom."

Koji je tvoj najdraži stadion?

"Santiago Bernabeu je jedan od najljepših. Ima ih još mnogo, poput Nou Campa, ali nešto je posebno sa Bernabeuom. Ima historiju i način na koji je dizajniran sa visokim tribinama, tako vertikalnim, impresivno je."

Ko je najutjecajnija osoba u tvojoj karijeri?

"To su moji roditelji. Počeo sam igrati fudbal sa 10 godina i vjerovatno malo kasno u odnosu na današnju djecu koji možda imaju pet ili šest godina i bilo je to teško vrijeme poslije rata za mene i moju porodicu. Ali, moji roditelji su me odveli u klub da počnem trenirati i od tada su uvijek bili uz mene i kada je dobro i kada je loše. Oni su osobe kojima moram zahvaliti za sve što sam uradio."

Šta je najbolji dio jednog fudbalera?

"Za mene najbolji dio je postizanje golova. Emocija kada stavljate loptu u mrežu je nešto nevjerovatno što ne možete opisati."

Ja sam kriv

10 Stu 2016 Written by

Piše: Gojko Berić

Šta je Hrvatska Orašju, a šta je Orašje Hrvatskoj da zbog njega plače?

Sa stanovišta zdravog razuma, razlog za to je besmislen – hapšenje desetorice bivših pripadnika HVO iz Orašja, osumnjičenih da su počinili ratne zločine nad Srbima. Ali, razlozi te vrste ne samo što se među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima ne smatraju besmislenim već se, naprotiv, koriste kao snažni detonatori etničke homogenizacije i zapaljivog patriotizma. Na vijest o hapšenju veterana HVO i njihovom odvođenju u pritvor u Sarajevo, hrvatski državni vrh je praktično proglasio “opću opasnost” po Hrvate Bosne i Hercegovine, direktno se uplićući u pravosuđe susjedne države.

Oglasile su se braniteljske udruge i Crkva, mediji su obavili svoj dio posla i nacija se digla na noge. Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH, odletio je u Zagreb da vodeće ličnosti Hrvatske i kardinala Josipa Bozanića izvijesti o uznemirenosti koja je ovdašnje Hrvate zahvatila nakon događaja u Orašju, malom gradiću na Savi, medijski prilično zapostavljenom, o kojem se nešto više čulo prilikom katastrofalnih poplava u maju 2014. Međutim, njegova historija nije tako nezanimljiva. U Drugom svjetskom ratu Orašje je bilo jako ustaško uporište, koje su partizani oslobodili nakon teških borbi vođenih nekoliko dana nakon sloma fašizma. Na Orašju su polomile zube i Mladićeve jedinice, koje ga nikada nisu uspjele osvojiti.

Slučaj Orašje, proizveden krajnje neprimjerenom reakcijom Hrvatske, zapravo je još samo jedan dokaz da etnonacionalističke većine, koje su devedesetih krenule u krvavi bratoubilački rat, nikada nisu promijenile svoj odnos prema zlikovcima iz vlastitih redova, kao ni odnos prema “tuđim” žrtvama. Kad srpski, hrvatski ili bošnjački političari stanu uvjeravati javnost kako nemaju ništa protiv da se i njihovi ratni zločinci procesuiraju, oni ustvari bestijalno lažu, jer znaju da su te ubice u narodu odavno stekle status velikih ili malih heroja. O prvima se pjevaju pjesme, njihove slike vise u kućama poput ikona, a po povratku sa robije priređuju im se svečani dočeci. Jesmo za kažnjavanje raznih “budala” ali neka se, brate, sudi drugima koji su nas ubijali, a ne nama koji smo se branili.

Zaprepašćujući je broj onih koji tako rezonuju, dokazujući time da svaka majka ipak nije majka, da svaka sestra nije sestra, da svaki otac ipak nije otac, nego je njihova empatija selektivna, rezervisana samo za svoje najbliže. Zdravom umu je nepojmljivo kad vidi i čuje da se rulja divi i veliča svoje plemenske srodnike koji su klali, ubijali i progonili svoje komšije, pljačkali ih, odvodili u logore i silovali njihove žene i kćerke. Gdje su tu ova ili ona crkva, ova ili ona vjerska zajednica? Znaju li kakvo su zlo i bogohuljenje činili popovi koji su uniformisane zvijeri blagosiljali i škropili svetom vodicom šaljući ih u zločinačke pohode?

Sud je tu da kaže konačnu riječ o krivici ili nevinosti desetorice osumnjičenih veterana HVO iz Orašja. To nipošto nije stvar države Hrvatske, njenih institucija i hrvatskog plebsa koji živi u dvije susjedne zemlje. Utisak je, međutim, da zabrinutost za njihovu sudbinu nije u prvom planu uzrujanih reakcija hrvatskog desničarskog establišmenta, nego je to i dalje famozno “hrvatsko pitanje”. Jedan hrvatski političar, pristalica teorije zavjere, izjavio je neki dan na televiziji da Sarajevo i Banjaluka imaju zajednički cilj – da se Bosna i Hercegovina očisti od Hrvata!? U otvorenom pismu upućenom Bakiru Izetbegoviću, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i zastupnik u Saboru RH Božo Ljubić navodi da je od 1992. do 2013. u BiH pobijeno ili iz nje prognano i iseljeno više od 230.000 Hrvata.

Ljubić pritom ispostavlja Sarajevu neku vrstu “historijskog računa”, tvrdeći da su Hrvati tri puta spasili BiH i da sada to čine i četvrti put: “Prvi put na referendumu glasajući gotovo stopostotno za njezinu neovisnost; drugi put organizirajući i prvi stajući u njenu obranu; treći put kada su HVO i HV pobijedili agresora i time stvorili uvjete za Dayton i četvrti put jer stvaramo temelj za pravednu i stabilnu BiH i predvodimo je na putu u EU.”

“Reći ću nešto što nitko do sada nije rekao u Hrvatskoj. Prema informacijama koje sam dobivao iz novinskih medija kojima se može vjerovati, to su, recimo, Herald Tribune International, Times, francuski Le Monde, nizozemski Fondshrand, Hrvati su, hrvatska vojska u Bosni i Hercegovini i vlast Herceg-Bosne počinili vrlo ozbiljne pogreške spram Muslimana. Ne samo pogreške nego su tu učinjena i takova djela koja su u totalnom raskoraku sa svim principima koje smo proklamirali. Nisu se poštovala ljudska prava, bilo je etničkog čišćenja i ubijanja.

Mostar nije hrvatski grad, Mostar je multikulturan grad, Mostar je multinacionalan grad. Nisam uvjeren da je to prijestolnica Hrvata u Bosni. Tamo živi svega 34 posto Hrvata, živi isto toliko Muslimana, živio je veliki broj Srba. Kako to da smo mi to proglasili glavnim gradom? Što se događalo u Ahmićima, što se u Stupnom Dolu događalo, kako je došlo do rušenja mosta u Mostaru, kako Mostar pomalo postaje Vukovar? To su sve pitanja koja mene strahovito muče. Za razliku od brojnih mojih kolega, ne mislim da su to samo grijesi hrvatske vlasti, jer smatram ekipu koja vlada u Herceg-Bosni produženom rukom hrvatske vlasti. Ne mislim da je za to kriva samo hrvatska vlast. Za to sam kriv ja. To je moj grijeh, to je grijeh svih Hrvata i nećemo se izvući time što ćemo baciti krivnju na današnju hrvatsku vlast. Kada su se dogodili Ahmići, koliko je ljudi u Hrvatskoj izašlo na ulice da protestira? Nijedan! Kada se dogodio Stupni Dol, gdje su te stotine hiljada ljudi koje će protestirati protiv takvih činova?

Njih nema, kao što ih nije bilo u Srbiji. Prema tome, mi stojimo iza onoga što je počinjeno. I to je moj grijeh!”
Navedene riječi izgovorio je ugledni hrvatski književni povjesničar i pisac, krležijanac Stanko Lasić u televizijskoj emisiji “Slika na sliku”, nepun mjesec dana nakon rušenja Starog mosta. “Što sam učinio ili što sam mogao učiniti”, bilo je Lasićevo ljudsko i intelektualno geslo.

Čujete li ovakav ili sličan glas u današnjoj Hrvatskoj? Nema ga. Kao što ga nema ni u Srbiji ni u Bosni.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, najveći iznos PDV – 785.873 KM prošle godine je uplatio jedan trgovac.On je u 2015. ostvario promet od 56,7 miliona KM, a pomenuti iznos poreza platio je po odbitku ulaznog PDV-a na koji je imao pravo. Po ovom osnovu, i jedan sarajevski advokat uplatio je 224.471, a ostvario je promet od čak 1,3 miliona KM, piše Slobodna Bosna.

Portparol UIO Ratko Kovačević kaže da je ova uprava prošle godine po osnovu PDV-a ukupno naplatila skoro 1,7 milijardi KM.”Obavezu da se registruju u sistem PDV-a imaju sva pravna i fizička lica koja se bave oporezivom djelatnošću u skladu sa Zakonom o PDV-u, a koja pređu prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM na godišnjem nivou. Kad je riječ o obveznicima koji su samostalni preduzetnici, a koji se bave određenim privrednim djelatnostima koje su oporezive PDV-om, možemo reći da su, u pogledu uplate ovog poreza, za devet mjeseci ove godine u vrhu samostalni preduzetnici koji se bave trgovinom, advokati i notari, zakupodavci”, ističe Kovačević.

Tako je jedan poljoprivredni proizvođač iz okoline Bijeljine uplatio 328.974 KM, njegov zemljak zakupodavac 229.594 KM, a Banjalučanin koji se bavi pekarstvom 203.245 KM. Zanimljivo je da je jedna vjerska zajednica u BiH uplatila 242.989 KM PDV-a.

Podaci o oporezivanju dohotka u RS-u pokazuju da je, s druge strane, jedan Banjalučanin lani od izdavanja nekretnina zaradio čak 3,4 miliona KM. Tako se našao na prvom mjestu liste top – deset sretnika sa najvećim primanjima u Republici Srpskoj. Prema podacima Poreske uprave Srpske, riječ je o najvišem iznosu prijavljenog oporezivog dohotka u 2015. godini.

Rame uz rame sa njim je čovek iz Čelinca koji je od “samostalne djelatnosti” za godinu dana inkasirao 3,2 miliona KM, što znači da su njegova mjesečna primanja “šišala” 266.000 KM.Jedan Srebreničanin je na osnovu kapitalne dobiti iz 2015. izašao bogatiji za 2,6 miliona, dok je u kategoriji ličnih primanja ubjedljivi šampion opet mještanin Banjaluke koji je za godinu dana u džep stavio 1,5 miliona KM.

Šarolika lista dužnika

Među dužnicima PDV-a iz reda preduzetnika nalaze se zadruge, udruženja građana, privatne zdravstvene ustanove, arhitektonske kancelarije, agencije za pružanje pravne pomoći.Od početka 2006. do jula ove godine, dug po osnovu prijavljenog a neuplaćenog PDV-a iznosio je milijardu i 125 miliona KM. Od tog iznosa, Uprava je uspjela naplatiti 775 miliona KM. Trenutno, 16.063 obveznika duguju 350 miliona KM, piše Slobodna Bosna.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine odradit će danas posljednje treninge u Zenici u sklopu priprema za kvalifikacioni susret s Grčkom za Svjetsko prvenstvo 2018. godine u Rusiji.

Golman bh. reprezentacije Asmir Begović rekao je kako reprezentativce u nedjelju u Atini očekuje veliki test.

"Svjesni smo važnosti utakmice, ovo je velika utakmica i ovo je jedan od direktnih rivala za kvalifikacije. Bit će teška utakmica i znamo od prošlog puta da se radi o jakoj ekipi i atmosferi, a u nedjelju nas očekuje veliki test, a na nama je da donesemo dobar rezultat. Cilj nam je da budemo kompaktni, da odradimo sve kao tim, imamo dobre igrače i u odbrani i cijela ekipa je dobra. Sjećam se prošle utakmice sa Grčkom i spreman sam za sve", rekao je Begović.

Edin Višća rekao je kako je ovo bitna utakmica za nastavak kvalifikacija.

"Svi znamo da nam je ovo jako bitna, možda i trenutno najvažnija utakmica. Sigurno da ćemo se boriti za drugo mjesto, moramo ići na pobjedu. Da igramo taktički, idemo na rezultat. Imamo kvalitet, dobru atmosferu. Napravili smo veliku grešku u Belgiji i moramo ići na pobjede ako hoćemo u Rusiju", rekao je Višća te dodao kako od prvog trenutka igrači moraju krenuti sa ciljem da osvoje tri boda.

Višća je rekao da igrači moraju ostaviti posljednji atom snage i ponuditi više nego u utakmicama s Belgijom i Kiprom

"Imamo dobre lekcije iz tri utakmice i svjesni smo šta znači grb reprezentacije", rekao je Višća.

Sead Kolašinac će sutra doći u Atinu i bit će spreman za susret u nedjelju, a na preporuku ljekarskog tima radit će večeras sa svojim timom, potvrdila je glasnogovornica Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine Slavica Pecikoza.

Reprezentativci Bosne i Hercegovine umjesto treninga danas će prošetati Zenicom, a poslijepodne će redovno trenirati. U Atinu će odletjeti sutra čarter letom sa sarajevskog aerodroma.

U okviru Grupe H prva je Belgija sa devet, Grčka sa isto bodova je na drugom mjestu, dok je Bosna i Hercegovina treća sa šest bodova. Estonija je na četvrtom mjestu s tri boda. Bez bodova su Kipar i Gibraltar.

Susret Bosna i Hercegovina - Grčka igra se 13. novembra u Atini s početkom u 20:45 sati.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj redovnoj sjednici Velikog vijeća na kojoj se, razmatralo 170 apelacija, odbio je kao neutemeljenu apelaciju Ćamila Durakovića podnesenu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra ove godine.

"Naime, apelant je 1. novembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio apelaciju protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. oktobra 2016. godine kojim je Sud Bosne i Hercegovine odbio kao neosnovanu apelantovu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine koju je donijela Centralna izborna komisija 17. oktobra 2016. godine", istakli su iz Ustavnog suda BiH.

Apelant je, kako su podsjetili, zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi Centralnoj izbornoj komisiji BiH bilo naloženo da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika općine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.

Između ostalog, Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da nije povrijeđeno apelantovo pravo jer je apelantu bilo omogućeno da se prijavi za učešće na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.

Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran nezavisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.

Ustavni sud je zaključio da su neosnovane apelantove tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.

Ustavni sud je utvrdio da apelant nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da biraju načelnika.

S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.
Na današnjoj sjednici Velikog vijeća Ustavni sud BiH je, između ostalog, razmatrao veći broj apelacija podnesenih zbog navodnih povreda ustavnih prava apelanata koje su im nanijeli redovni sudovi. Isključivo radi ilustracije, izdvajamo:

Ustavni sud je odlučivao i o jednom broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje. U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku, nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome obavijeste Sud u roku od tri mjeseca.

Apelacije koje su bile očito neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio. To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.

Serija hakerskih napada, koja je počela 8. novembra, predstavlja prvi ovogodišnji veliki val napada na ruske banke. U 2014. grupa ruskih hakera probila je na internetu blizu 1,2 milijarde korisničkih imena i šifri.

Pet glavnih ruskih banaka našlo se na meti hakerskih napada, rekao je izvor blizak ruskoj Centralnoj banci, prenose inostrani mediji.

Serija hakerskih napada, koja je počela 8. novembra, predstavlja prvi ovogodišnji veliki val napada na ruske banke, navodi se u izvještaju antivirusne kompanije Kaspersky, navodi Sputnjik.

Prema podacima te kompanije napadi su počeli 8. novembra u 16.00 sati po moskovskom vremenu i još traju.

Napominje se da su hakeri napali stranice najmanje pet poznatih finansijskih organizacija. U 2014. grupa ruskih hakera probila je na internetu blizu 1,2 milijarde korisničkih imena i šifri, te prikupila skoro 500 miliona e-mail adresa.

Ruski hakeri su korisnička imena i šifre ukrali sa blizu 420.000 internetskih stranica velikih i manjih firmi.

Zbog hakerskih napada u 2015. "procurilo" je gotovo 300 miliona podataka, a ukradeno je više od milijardu dolara. Mnogi su izgubili povjerenje u pružatelje zdravstvenog osiguranja, agencije za kredite, proizvođače igračaka ili neke od omiljenih internetskih stranica.

Nekoliko hiljada demonstranata se okupilo na ulicama gradova širom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo povodom jučerašnje pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima.

Demonstranti ističu kako je Trumpova pobjeda neočekivana te osuđuju njegovu kontroverznu retoriku protiv imigranata, muslimana i ostalih.

Predsjednička utrka između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Hillary Clinton jučer se mogla i javno posmatrati na ekranima širom SAD-a, a demonstranti su sada preplavili gradske ulice. Policija navodi da je stanje za sada mirno.

Od New Englanda do gradova kao što su Kansas City te duž zapadne obale, više hiljada demonstranata drži zastave i ističe znakove protiv Trumpa, ometaju saobraćaj izjavljujući da odbijaju prihvatiti Trumpom trijumf.

U Chicagu je također nekoliko hiljada ljudi marširalo kroz glavnu regiju. Oni su se okupili ispred Trumpovovog tornja, uzvikujući "On nije naš predsjednik".

Jedan stanovnik Chicaga Michael Burke je rekao kako vjeruje da će novoizabrani predsjednik "podijeliti zemlju i uzburkati mržnju" te je dodao da je ustavna obaveza ne prihvatiti ovakav ishod.

Sličan protest je na Manhattanu privukao blizu 1.000 ljudi. Na Petoj aveniji je policija postavila barikade kako bi spriječila veće incidente demonstranata. Stotine demonstranata se okupilo i u blizini Gradske vijećnice u Philadelphiji uprkos hladnom i vlažnom vremenu. Učesnici koji uključuju i pristalice demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i senatora Bernieja Sandersa su izrazili svoju ljutnju na tok i ishod izbora.

U Bostonu se moglo vidjeti hiljade demonstranata koji prolaze kroz centar grada, uzvikujući "Trump je rasistički nastrojen". Demonstracije su eskalirale u kampusima Univerziteta u Californiji u Los Angelesu (UCLA), Oregonu i u Seattleu. kada se nekoliko stotina ljudi okupilo i marširalo.

Predstavnici Trumpovog izbornog štaba zasad nisu komentirali proteste protiv novoizabranog američkog predsjednika koji je nakon proglašenja izbornih rezultata bio pomirljiv i rekao da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

"Vrijeme je da se okupimo kao jedinstven narod", rekao je Trump.

Demonstranti su širom zemlje osuđivali Trumpove stavove u pogledu imigranata, posebno ideju da se na granici s Meksikom izgradi zid kako bi se zaustavio priliv ilegalnih imigranata.

U reno meganu punom oružja, koji je pronađen na Novom Beogradu, otkriveni su tragovi S. M., bivšeg policajca Republike Srpske i pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice MUP Srbije. To je čovjek koji je decembra 2015. privođen, jer je danima osmatrao teren u naselju "Belvil" nedaleko od zgrade u kojoj živi premijer Srbije Aleksandar Vučić, saznaju "Novosti".

Prema informacijama ovog lista, ovo su u nedjelju otkrile srpske bezbjednosne službe, što je predsjednik Vlade Srbije ocjenio kao pomak u istrazi koji ukazuje da su "stvari ozbiljnije nego što se činilo u prvi mah". Kako prenose izvori "Novosti" bliski istrazi, trenutno se provjerava i da li je S. M. bio u kontaktu sa Jovanom Jošilom, koji je uhapšen u subotu u Banjaluci, jer se dovodi u vezu baš sa krađom reno megana.

A Jošilo se pojavljuje i u dijelu istrage oko arsenala oružja pronađenog u Jajincima, nedaleko od porodične kuće Vučića. Ministarstvo pravde priprema dokumentaciju kolegama iz BiH, kojom bi bilo omogućeno izručenje Jošila Srbiji. Njemu je, inače, oduzet pasoš i zabranjeno mu je da napušta Banjaluku.

Obavještajne službe su o ovim ali i drugim saznanjima izvjestile državni vrh, a čelnici Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i Vojno-bezbjednosne agencije (VBA), dostavile su srpskom premijeru detaljan izvještaj sa svim dosadašnjim saznanjima.

Poslije uvida u ove raporte, Vučić će odlučiti da li će u sadejstvu sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem sprovesti kadrovsku čistku u ovim službama koje su odgovorne za njegovu bezbjednost i kontraobavještajnu zaštitu.

Sve ove dileme mogle bi da budu razriješene u subotu, kada bi trebalo ponovo da se sastanu predsjednik Vlade Srbije i šef države i nastave razgovore o bezbjednosnoj situaciji u državi, ali i promjenama u BIA i VBA.

Nikolić je na prošlonedjeljnom susretu zatražio od Vučića da se smjene svi odgovorni za propuste u obezbjeđenju premijera.

Šef BIA spreman da ode?

Prema nezvaničnim saznanjima "Novosti", prvi čovjek BIA Aleksandar Đorđević spreman je da napusti funkciju, a navodno je započeo i formalnosti oko prepuštanja mjesta nasljedniku. Dosad se spekulisalo da su najbliži toj fotelji Bratislav Gašić i Nikola Selaković.

Neki u tome vide "tragediju", "katastrofu", drugi "pobjedu gnjeva" i "osvetu" malih ljudi, no svjetska štampa saglasna je u srijedu da pobjeda Donalda Trumpa predstavlja prije svega trijumf populizma i početak nepredvidljiva predsjednikovanja.

"Pobjeda gnjeva" naslov je francuskog dnevnika Le Monde koji u Trumpovu dolasku na vlast vidi pobjedu koja će "pogodovati političkim pokretima i čelnicima iz čitavog svijeta", a u njegovom obećanju da će "Americi vratiti njezinu veličinu" znak "povlačenja i izolacionizma".

"Trumpokalipsa" piše lijevi dnevnik Liberation. "Ne zavaravajmo se: prva svjetska sila sad je u rukama krajnje desnice. Polovina Amerikanaca glasala je, svjesno, za rasističkog kandidata, lažova, seksista, prostaka i mrzitelja. Ovi su izbori dodatno upozorenje onima koji misle da Marine Le Pen ne može doći na vlast u Francuskoj 2017.".

Na desnici, Le Figaro vidi u "američkom gnjevu" koji dovodi Trumpa na vlast kopiju evropskih pobuna. Ta nova realnost neće se raspršiti kao prašina nakon sukoba. Niti na atlantskoj obali niti na drugoj."

U Njemačkoj, Sueddeutsche Zeitung žali zbog "najgore moguće katastrofe. Nezamislivo je postalo stvarnost".

U Londonu Guardian dodaje: "Američki narod upao je u bezdan. Budući predsjednik sektaška je i nestabilna osoba, seksualni predator i zagriženi lažljivac. Sposoban je za sve.

Tabloid desnice Daily Mail pozdravlja pak "osvetu" malih ljudi i "poniženje za Hillary, anketare i poslovnu elitu te pripadnike showbusinessa".

U Italiji La Stampa je manje pesimistična. Pod naslovom "Trump, uragan bijesa i nezadovoljstva", ocjenjuje da "pobjeda Trumpa potvrđuje vitalnost američke demokratije, sposobne da se stalno transformira" iako izaziva "niz nesigurnosti povezanih s nepredvidljivošću pobjednika". U međuvremenu "ostatak svijeta mora probaviti što se dogodilo ove noći: pobunjeni narod kuca na naša vrata"., prenosi Hina pisanje štampe nakon pobjede Trumpa.

Prije 27 godina kreatori najgledanije animirana serija svih vremena, The Simpsons predivdjeli su da će Donald Trump biti predsjednik SAD-a.

U epizodi koja je emitovana 2000. godine, u seriji je prikazana odrasla Lisa Simpson koja govori o krahu budžeta kojeg je nanio predsjednik Trump. Ova interesantna scena je u epizodi "Bart To The Future", u kojoj se otkriva kako bi centralni likovi animirane serije mogli živjeti u budućnosti.

Kreator serije Matt Groening za The Guardian je kazao da su tada 'imenovali' Trumpa za predsjednika jer je bio "najbizarniji lik kojeg su se mogli sjetiti". Simpsoni su pokazali još jednom da njihova kultna serija prevazilazi okvire satire, te da postaje realnost. Dan Greaney, jedan od scenarista serije kazao je u istom intervjuu: "Ako Trump bude izabran, to će biti upozorenje SAD-u".

"To je logičan korak koji se mora desiti prije nego Amerika dotakne dno, jer je očito da ta zemlja ide ka ludilu", pojasnio je.

U istoj epizodi, Homer Simpson je dodirnuo kosu Donalda Trumpa, a interesantno je i to da ispod table Trump - na kojoj drži predsjednički govor stoji: "Ameriko, ti možeš biti moja bivša supruga".

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH