Izdvojeno

Izdvojeno (4066)

Jučer smo pisali da je za potrebe srpskog člana Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića, ova institucija za izdvojila 200.000 KM za kupovinu novog automobila.

Uvidom u obrazac za praćenje realizacije ugovora i okvirnih sporazuma Predsjedništva BiH izlistane su nabavke i usluge za potrebe Predsjedništva BiH.

Zanimalo nas je na šta još Predsjedništvo BiH troši novac kada je u pitanju vozni park. Tu se nalaze troškovi nabavke automobila, najmova, pranja, osiguranja, vulkanizera te održavanja.

NAJAM
Predsjedništvo je sklopilo tri ugovora o iznajmljivanju motornih vozila. Prvi je na period od tri mjeseca u vrijednosti 3.333,06 KM bez PDV-a. Drugi ugovor je za rentanje vozila u periodu 66 dana, a to je ovu instituciju koštalo 2.444,30 KM bez PDV-a.
Samir brdo Brioni - Proces Sarajevo primorao je Predsjedništvo BiH da iznajmi luksuzna vozila, minivanove i autobus za potrebe istog. Sve je koštalo ukupno 21.500 KM bez PDV-a.

PRANJE
Vozila se moraju održavati i redovno prati. Zbog toga su sklopljena tri okvirna sporazuma između Predsjedništva BiH i kompanija koje se bave ovom vrstom djelatnosti.
Ugovori su sklopljeni za ručno pranje vozila u Mostaru, Sarajevu i Istočnom Sarajevu.
Ručno pranje u Mostaru za 12 mjeseci košta 4.300 KM bez PDV-a, u Sarajevu 4.400 KM bez PDV-a dok će se vozila Predsjedništva BiH u Istočnom Sarajevu prati ručno te imati usluge vulkanizera za 16.300 KM bez PDV-a.

NABAVKA
Pored kupovine motornog vozila za potrebe Mladena Ivanića, Predsjedništvo je nabavilo još dva automobila.
Riječ je o Passatu B8 2.0 TDI 4 motion BMT Comfortline vrijednosti 50.418,80 KM bez PDV-a, a drugo je marke Škoda Super Stile 2.0 TDI koji košta 59.788,89 KM bez PDV-a.

OSTALI TROŠKOVI ODRŽAVANJA VOZILA
Okvirni sporazum za osiguranje od autoodgovornosti i autonezgode sa zelenim kartonom i potpunim kasko osiguranjem. Vrijednost 33.800 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za isporuku i montažu autoguma za potrebe PBiH. Vrijednost 60.600 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen u Banjaluci za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 4. Vrijednost 2.700 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Audi u Sarajevu za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 1. Vrijednost 6.300 KM.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Škoda u Sarajevu za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 2. Vrijednost 3.200 KM.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen u Mostaru za potrebe PBiH koja su van garantnog roka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 9. Vrijednost 17.500 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Audi koje je u garantnom roku u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 5. Vrijednost 12.800 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Citroen koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 1. Vrijednost 3.900 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 1. Vrijednost 3.700 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Škoda koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 3. Vrijednost 4.200 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen koje je van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 6. Vrijednost 5.000 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke BMW koje je van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 7. Vrijednost 12.026 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke BMW koja su van garantnog roka u Banjaluci za potrebe PBiH, LOT 9. Vrijednost 22.500 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke BMW koja su van garantnog roka u Hercegovačko-neretvanskom Kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 10. Vrijednost 14.500 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke Volkswagen koja su van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 5. Vrijednost 31.900 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila markeAudi koja su van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 4. Vrijednost 18.700 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za registraciju postojećih i novonabavljenih motornih vozila za potrebe Predsjedništva BiH. Vrijednost 6.200 KM bez PDV-a.

Bivšem rukovodiocu rudnika mrkog uglja u Kini Yu Tieyiju izrečena je smrtna kazna zbog korupcije i primanja mita.

Kineska novinska agencija Xinhua javlja kako je bivšem čelniku državnog rudnika Longmay sud u sjeveroistočnoj kineskoj provinciji Heilongjiang danas izrekao smrtnu kaznu uz dvogodišnju odgodu izvršenja.

Osuđeni Yu se tereti da je u periodu upravljanju rudnikom od 2005. do 2011. godine primio mito u iznosu od blizu 45 miliona dolara.

Sva nelegalno stečena imovina osuđenog Yua je zaplijenjena, a sud je saopćio da će smrtna kazna biti izvršena nakon dvije godine dobrotvornog rada jer je osuđenik tokom procesa sarađivao sa pravosuđem.

Aktuelni kineski predsjednik Xi Yinping na čelo vladajuće Komunističke partije Kine došao je 2012. godine i tom prilikom je najavio opsežnu borbu protiv korupcije u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, a taj problem ocijenio je "najvećom prijetnjom" opstanku komunističke vlasti.

U protekle četiri godine borbe protiv korupcije u Kini je procesuirano 75 miliona članova Kineske komunističke partije.

Tužilaštvo BiH krajem septembra najavilo je da će ubrzo Sudu BiH proslijediti optužnicu u slučaju „Bobar banka“, ali to još nije urađeno.

U Sudu BiH tvrde da optužnicu nikada nisu primili i da su samo u medijima čitali da će biti dostavljena. Ovim je nastavljen niz skandala koji potresaju Tužilaštvo BiH.

Podsjetimo, 28. septembra, na dan kada je suspendovan glavni tužilac Goran Salihović, iz ove institucije su saopštili da će optužnica uskoro biti proslijeđena u Sud BiH. Ovo je ujedno bio prvi slučaj da Tužilaštvo BiH najavljuje optužnicu. Zanimljivo je da je predmet „Bobar banka“ među šest tačaka disciplinskog i krivičnog postupaka koji se vode protiv Salihovića.
Prema saopštenju iz Tužilaštva BiH, optužnica obuhvata „veći broj fizičkih osoba koje se terete da su organizovano počinili krivčna djela zloupotrebe ovlaštenja u privredi i finansijskog kriminala“.

-Nakon intezivne istrage, koja je trajala oko 18 mjeseci, prikupljeno je više stotina dokaza i saslušano više desetina svjedoka. Optužnica se odnosi na zloupotrebe u poslovanju Bobar banke, kojima je prouzrokovana direktna šteta od oko 130 miliona maraka – rečeno je tada u Tužilaštvo BiH.

Izvor blizak Tužilaštvu BiH rekao je da su ovu optužnicu napisali Salihović i njegovi najbliži saradnici, a tužioci bili primorani da je potpišu. Tužilac koji radi na ovom predmetu rekao je da mu treba do četiri mjeseca da optužnicu doradi kako bi bila potvrđena, jer je užasno napisana.

Glavnog tužioca Salihovića prvostepena disciplinska komisija suspendovala je 28. septembra zbog optužbe da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa. Zatim da se upustio u neprimjerne kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio obavljanje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, te da se miješao u rad sudija ili tužilaca.

Salihovića terete i da je namjerno davao lažne ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenje i napredovanja u službu i u drugim pitanjima koji su u nadležnosti VSTV. Ovakvim ponašanjem doveo je u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva.

Osim toga, Tužilaštvo BiH je 12. oktobra pokrenulo i krivičnu prijavu protiv Salihovića. Istraga je pokrenuta i zbog predmeta „Bobar banka“, kao i zbog „Pavlović banke“, presretnutih razgovora u kojima je Salihović namjeravao da hapsi visokopozicionirane osobe u pravosuđu, ali i ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića. Istraga je pokrenuta i zbog obustavljanja nekih istraga.

Nakon saopštenja da će uskoro proslijediti optužnicu u predmetu „Bobar banka“, Tužilaštvo BiH se nije više oglašavalo u ovom slučaju.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je još u julu raspisalo javni tender za kupovinu novog automobila za člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića ukupne vrijednosti 171.000 KM bez PDV-a, odnosno 200.000 KM sa PDV-om.

Datum zaključenja ugovora za kupovinu luksuznog automobila bio je 26. septembar, a Predsjedništvo BiH je za Ivanićeve potrebe kupilo Audi A8 Long 4.2 TDI Quattro Triptonic. Vrijednost automobila je 170.846,15 KM bez PDV-a, a rok za plaćanje je 30 dana od zaprimanja fakture.

Na ovaj način, Ivanić je upotpunio seriju automobila marke Audi koje u kojima se od ranije voze Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Zašto je nabavio tako skup auto odgovara:

"Imao sam auto koje je prešlo 230 do 250 hiljada kilometara, davno je prevazišlo ta pravila oko nabavki, tako da su ispoštovani svi uslovi kakvi su bili do sada".

Iako pojedini građani nemaju osnovnih uvjeta za život te jedva spajaju kraj s krajem, onima koji odlučuju o njihovoj sudbini itekako je stalo da se voze u u udobnim četverotočkašima.

U toku je i nabavka novih, budući da su od 18. septembra do 18. oktobra vlasti raspisale 25 tendera, za nabavku 114 vozila. Za njih izdvajaju 5,1 milion KM.

Fudbaleri tuzlanske Slobode pobijedili su ekipu Širokog Brijega s 1:0, u susretu 13. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Prvih 20 minuta utakmice na stadionu ''Tušanj'' proteklo je bez prilika za postizanje gola. Sloboda je imala terensku inicijativu i vršila je pritisak na gostujući tim, ali većih prilika izabranici Vlade Jagodića nisu imali.

S druge strane Široki Brijeg je čekao priliku da ugrozi protivnika iz kontranapada, međutim, zadnja linija domaćeg sastava je bila oprezna pa opasnosti za golmana Kenana Pirića nije bilo.

U 27. minutu Široki je imao priliku da ugrozi Pirića iz slobodnog udarca, ali lopta pogađa živi zid. Samo tri minuta kasnije Sloboda prijeti iz kontranapada, međutim, odbrana gostiju je bila na visini zadatka.

Do 40. minuta oba tima su imala nekoliko pokušaja, uglavnom nakon prekida, da ugroze gol protivnika, ali promjene rezultata nije bilo.

Kada je izgledalo da će prvih 45. minuta susreta završiti bez golova, u 41. minutu dosuđen je penal za Slobodu, a precizan s bijele tačke bio je Sulejman Krpić.

Tuzlaci su do kraja poluvremena pokušali povećati prednost, nastavili su napadati, ali novih pogodaka nije bilo.

U drugom poluvremenu prvu priliku za gol imali su gostujući nogometaši, tačnije Ivan Krstanović koji se u 52. minutu našao u odličnoj situaciji pred Slobode, ali je promašio loptu i upropastio do tada najbolju priliku Širokog Brijega.

Široki je u drugom poluvremenu igrao dosta agresivnije u želji da postigne izjednačujući gol ili da eventualno dođe i do preokreta.

U 73. minutu dobro je šutirao igrač Širokog Ćorluka, ali Pirić brani njegov udarac. Kako se bližio kraj susreta gosti su pojačavali napade, a takva igra je otvarala prostor za brze kontranapade Slobode.

Deset minuta prije kraja susreta Igrač Slobode Asim Zec pokušao je volejom savladati golmana Širokog Soldu, ali njegov udarac nije bio precizan. Isti igrač je pet minuta prije kraja iz odlične prilike pogodio stativu i propustio priliku da rješi pitanje pobjednika ovog meča.

Do kraja utakmice nije bilo promjene rezultata, a Sloboda je upisala drugu pobjedu protiv Širokog Brijega u zadnjih sedam dana. Iste ekipe će se susresti ponovo iduće sedmice u revanš susretu osmine finala Kupa BiH.

Mafijaški obračuni su ponovo postali svakodnevica u Srbiji. Ratuju između sebe regionalne mafije iz bivše Jugoslavije, navijačke grupe, a traje borba i za narko tržište. Premijer i policija su objavili rat mafiji.

Beogradske ulice su ponovo poprište mafijaških obračuna, u kojima često stradaju i slučajni prolaznici. Crne hronike su pune izvještaja o novim borbama za moć u srpskom podzemlju. Ratuju između sebe regionalne mafije iz bivše Jugoslavije, navijačke grupe, a traje borba i za narko tržište. Kulminacija svih ovih obračuna uslijedila je nakon ubistva Aleksandra Stankovića (29), zvanog Sale Mutavi. Stanković je jedan od vođa navijača Partizana, osuđivan je kao narko diler, a pored toga često je sjedeo i na sastancima uprave kluba. Javnost je stoga prilično zbunjeno dočekala vijesti da su počast ubijenom odali ne samo košarkaši i fudbaleri Partizana, nego da su njegovoj sahrani prisustvovali i svi čelnici Partizana. Pojedini mediji su to nazvali „počast za 'državnu mafiju'". U isto vrijeme, premijer Aleksandar Vučić i ministar policije Nebojša Stefanović objavili su „rat mafiji", i istakli kako neće dozvoliti da Srbija postane poprište obračuna kriminalaca iz jedne bivše jugoslovenske republike.

Sprega sporta, politike i mafije

Novinar nedeljnika Vreme Dejan Anastasijević za DW kaže kako ne očekuje ništa od najavljenog rata mafiji, jer smo takve objave imali i u vreme bivših vlasti. To se jednostavno mora raditi sistematski a ne kampanjski, ističe Anastasijević, i objašnjava zašto misli da taj 'rat' neće imati mnogo uspjeha:
„Prosto je riječ o tome da se vođe navijača očigledno bave kriminalom, i to vrlo organizovanim kriminalom, a da su pored toga i u upravama sportskih klubova. A sa druge strane u istim tim upravama sportskih klubova sjede i političari. I onda imatu tu jednu trostruku spregu sporta, politike i mafije. Ako država to želi da riješi onda je prvi korak da se promijeni status tih klubova, jer oni ne mogu više da budu udruženja građana, prosto Crvena zvezda i Partizan nisu isto što i udruženja filatelista. Potrebno je dalje uvesti pravila finansiranja, ili ih privatizovati, a ne koristiti klubove kao jedan od načina finansiranja političkih partija, gdje leži i suština problema".

Policija uz teške napore razdvaja navijače koji često napadaju navijače protivničkih timova. I uoči 152. fudbalskog derbija između Partizana i Crvene zvezde je bilo povrijeđenih.

Dejan Anastasijević smatra da to uopšte nije problem uraditi u pravnom i tehničkom smislu. „Problem je što političarima odgovara slabo regulisan rad sportskih klubova, a odgovara im i prisustvo organizovanog kriminala, jer se na taj način indirektno finansiraju političke stranke. Stoga je licemjerno da političari objavljuju rat mafiji, jer neki od njih, sasvim sam siguran u to, finansiraju i sebe i svoje stranke novcem od organizovanog kriminala".
Rat uz uništenu policiju

Rat protiv mafije se ne može voditi sa policijom koja je devastirana u kadrovskom i svakom drugom smislu, ocjenjuje za DW Božo Prelević, advokat i bivši koministar policije. „Vi sada imate policiju koja je pod najezdom nepismenih i polupismenih ljudi, sa kupljenim diplomama, imate razna šikaniranja, nema saradnje sa tužilaštvom, ljudi napuštaju policiju, i to je nešto na šta upozoravam već nekoliko godina. I sada premijer kaže obračunaćemo se sa onima u policiji koji borave na jahtama, i vi vidite da se sve to dakle zna. Rezultat toga je da vi imate po Beogradu devedesete godine, imate crnogorsku mafiju, bosansku mafiju, albansku mafiju, imate krijumčara koga uhvate sa 50 migranata i onda ga puste nakon telefonskog poziva. A ako kao građanin želite nešto da prijavite ja vam savjetujem da to ne radite, jer je besmisleno i policija je dovedena do nivoa da ona više uopšte nije servis građana. A da je to tako dovoljno je da vam samo kažu nadimke načelnika policije po Srbiji, i sve će vam biti jasno".

Koliko će ta borba protiv mafije biti uspješna ne treba vam bolji dokaz od činjenice ko je sve bio na sahrani Aleksandra Stankovića, napominje Božo Prelević. „Kada vidite ko je sve bio na sahrani, i ko je nosio majice sa njegovim likom, i kada znate da ga je tužilac pustio nakon što je išao da prebije nekoga iz uprave Partizana, vi vidite da to nije normalno. I sada imate premijera koji govori isto što i ja. Iz toga možete da zaključite da nas premijer ili pravi budalama, ili nema moć da nešto uradi. A ne zna se šta je gore od to dvoje".

Pacifikovani navijači- koliko to košta?

Navijačke grupe su uglavnom bile oslonac pojedinih političkih partija prilikom većine protesta koji su se dešavali u Beogradu. Navijači su se posebno isticali rušenjem Beograda i sprječavanjem održavanja gej parada, i tada su se žestoko sukobljavali sa policijom. Međutim, u posljednjih nekoliko godina navijača nema na ulicama, a pitanje koje se nametnulo je koliko košta politička pacifikacija navijačkih grupa. Dejan Anastasijević kaže da to jeste problem kada se prave dilovi sa takvom vrstom grupa: „Oni će vas uvijek sačekati na nečem drugom. Ako su se dogovorili da više ne tuku pripadnike LGBT populacije, očigledno se nisu dogovorili da više ne smiju da ubijaju ljude ili trguju drogom".

Navijači jači od države

U neredima navijača nastaje i velika materijalna šteta

Božo Prelević ističe da ne zna šta su oni dobili zauzvrat, „ali znam da je premijer nedavno rekao da su oni jači od države". Prelević dakle, podsjeća na izjavu premijera Vučića, koji je izjavio: "ne mogu da riješim pitanje privatizacije sportskih klubova. Eto priznajem, jači su od mene, mali sam i nedovoljno snažan da to izguram”. Mislim da bi nakon takve izjave trebalo da podnese ostavku, smatra Prelević, ali napominje da bi trebalo biti potpuno iskren i reći da je to stvar koja traje preko 20 godina. "Tu situaciju je etablirala bivša Državna bezbjednost (DB), koja ih je onda slala na front. A onda je nastao kancer, gdje su navijači odlučivali o svemu, postavljali i smjenjivali uprave, tukli koga su stigli, a država je sve to posmatrala sa strane. To je jednostavno odsustvo želje da se političari odreknu nekih paralelnih navijačkih vojski, koje se mogu upotrijebiti za ovu ili onu situaciju. Političari se uvijek boje da se te grupe ne okrenu protiv njih, i imaju bojazan da ako ih oni ne kontrolišu onda će ih kontrolisati neko drugi. Zato više vole da ih imaju uz sebe nego protiv sebe”.

Rat protiv mafije se u Srbiji ne objavljuje po prvi put, a po svemu viđenom rezultati su do sada bili loši. Najlakše je objaviti rat protiv nečega, smatra Dejan Anastasijević, pogotovu ako to činite u metaforičkom smislu. Onda možete ratovati protiv svega i svačega: protiv laži, protiv zolupotrebe ovoga ili onoga, protiv mafije, protiv droge…Sve je to lako izreći. Međutim, sve te stvari se ne suzbijaju ni verbalnim militarizmom, ni kampanjski. To znači da se sistemski mora raditi i na pravosuđu, policiji, tajnim službama takođe. Tu je potrebna jedna sistematska akcija, a ja nisam siguran da vlast na taj način želi da pristupi problemu”.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH u mjesecu septembru posredovala je pri zapošljavanju 148 osoba u Sloveniji i Njemačkoj. Nešto više je bilo zainteresiranih za rad u Njemačkoj 90 bh. državljana, a u Sloveniji 58 osoba, piše bh. novinska agencija Patria.

Trend masovnih odlazaka iz BiH još uvijek je poražavajući, naročito mladog i obrazovanog kadra. U samo posljednja tri mjeseca u Njemačku i Sloveniju otišle su raditi 1.124 osobe. Niko ne zna tačan broj onih koji idu iz BiH i snalaze se u drugim državama.

Na ovu činjenicu konstantno upozorava i poslanik Senad Šepić kazavši da nikada nije usvojena njegova inicijativa da se o ovoj problematici raspravlja u Parlamentu BiH. Ovakav stav dijele i međunarodni zvaničnici, ali vlasti ostaju nijeme. Tako je na ovaj zabrinjavajući trend upozorila danas i ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann koja je kazala da se mora zaustaviti odliv bh. građana i najaktivnijeg stanovništva – mladih.

Val iseljavanja bh. građana uskoro će se mjeriti s onim za vrijeme agresije na BiH. Prema nekim projekcijama BiH bi u narednoj godini moglo napustiti još 100.000 građana. Politički analitičar Almir Terzić navodi da odlaze mladi ljudi, osobe koje imaju posao što je haotično.

Iako i federalni premijer Fadil Novalić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović neumorno ponavljaju priču da je za 17 mjeseci zaposleno 25.000 u realnom sektoru i da se smanjuje nezaposlenost niko od njih dvojice ne navodi koliko ljudi u isto vrijeme odlazi iz BiH te da se i na taj način smanjuje broj nezaposlenih.

Zvanična statistika ipak ne ide u prilog tvrdnjama Izetbegovića i Novalića pa je prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH krajem avgusta bilo 520.565 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na juli došlo je do povećanja od 500 nezaposlenih osoba.

Prema evidenciji Agencije u avgustu se nezaposlenost povećala u Federaciji BiH za 1.748 osoba dok se smanjila u Republici Srpskoj za 1.146 osoba i u Brčko distriktu BiH za 102 osobe. U avgustu su ukupno 17.062 osobe brisane sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 10.698 osoba. Postavlja se pitanje šta je za razlikom između broja zaposlenih i broja brisanih za evidencije.

Istovremeno je za 9.436 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 6.746 novih radnika što pokazuje nesrazmjer između broja nezaposlenih i novih zapošljavanja.

Danas će u glavnome centru za brojanje početi ponovno prebrojavanje glasova oko 50 biračkih mjesta, odluka je to Centralne izborne komisije BiH.

Naime, komisija je odobrila ponovno brojanje glasova na onim mjestima na kojima je, kako ističu, uočen velik broj nepravilnosti.

Međutim, odbijeno je brojanje na više od 150 birčkih mjesta. Na nekim pak biračkim mjestima ponovno će se brojati glasovi samo unutar kandidatske liste pojedinih starnaka, dok će na drugim ponovno biti probrojani svi glasački listići za sve političke subjekte.

Vladajuća koalicija u Federaciji dogovorila je finansijske detalje izgradnje Bloka 7. Iako su kadrovi SBB-a učestvovali u pregovaranju kreditnog zaduženja, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić traži njegovu reviziju. Ostaje pitanje da li bi se revizijom već revidiranog projekta u narednih 7 godina ovaj projekat mogao realizirati.

Iako je direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH Senad Salkić, član SBB-a, u Pekingu dogovorio detalje kreditnog zaduženja za izgradnju Bloka 7, predsjednik SBB-a traži reviziju onoga što su kadrovi njegove stranke već dogovorili. Traži se revizija revidiranog projekta. Svi su saglasni da je Termoblok 7 neophodan. Bivši ministar energije, rudarstva i industrije Erdal FBiH Trhulj smatra da se Blok 7 mora izgraditi. "Blok 7 je zamjenski. Blokovi 1 i 2 su prestali s radom još davno, u narednih nekoliko godina izaći će i blok 3 i blok 4. Blok 6 je rekonstruisan, ali mu je samo produžen vijek za određen broj godina", navodi Trhulj.

Bivši direktor Elektroprivrede BiH iz doba Harisa Silajdžića i najave impresivnih energetskih projekata Amer Jerlagić pozdravlja reviziju projekta za koji smatra da može biti za više stotina miliona maraka jeftinije urađena. Ostaje pitanje kako to sve uraditi u narednih sedam godina, do kraja životnog vijeka postojećih blokova Termoelektrane Tuzla. "Ako se stvari urade na pravi način i transparentno, što do sada nije bio slučaj, do vremena gašenja blokova 3, 4, 5 u Tuzli imat ćemo spremnu i Kreku i novi blok 7 da bude u ekspalataciji", smatra Jerlagić.

Pripreme za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla traju već pet godina. Nedostatak projekata u elektroenergetskom sektoru najveća su boljka prilikom pronalaska partnera za finansiranje.

"Gdje ima ljudi i volje da se nešto uradi - uradi se. Tamo gdje se trguje koječime naći će se i sve moguće blokade", ističe Svetlana Cenić, predsjednica regionalne poslovne asocijacije Biznis plus.

Rudarski hljeb sa sedam kora ovisi o Termoelektrani Tuzla. Komorati rudnika Kreka svoju budućnost imaju izgradnjom bloka 7. Tu je i snabdjevenost Tuzlom i okolnih mjesta toplotnom energijom. No, to ništa nije dovoljno političkim zvaničnicima koji svoje lične interese i političku borbu stavljaju u prvi plan.

Kantonalni sud u Tuzli je u drugostepenom postupku poništio presudu profesoru Pravnog fakulteta Sarajevo Zdravku Lučiću uslovno osuđenom za upisivanje ocjena studenticima koje nisu polagale ispit. Profesor istog fakulteta Enes Durmišević u potpunosti je oslobođen optužbi jer je predmet otišao u zastaru. Pravosudnim je vratolomijama svojevremena velika seks afera tako u potpunosti zatomljena, piše zurnal.info.

Potvrđene su odavno izrečene sumnje da akteri afere na tuzlanskom odjeljenju Pravnog fakulteta Sarajevo nikada neće biti kažnjeni. O tome je Žurnal davno pisao. Predmet nazvan “Diploma” trebao je razotkriti široku mrežu seksualnog iskorištavanja studentica zarad upisivanja prolaznih ocjena, ali i imena onih koji su kod profesora intervenisali za polaganje ispita svoje djece, rodbine ili prijatelja. Među njima je veliki broj upravo osoba iz pravosuđa, tužilaca i sudija. Podsjetimo, što je kraće moguće, na početke te afere koja je u javnost dospjela tokom 2009. i 2010. godine. AdvokatFaruk Balijagić je tada uputio anonimno pismo Antikorupcijskoj komisiji Tuzlanskog kantona čiji je u to vrijeme bio član. Njegovi motivi nisu bili zadovoljenje pravde nego ljutnja što njegova kćerka nije položila ispit za koji je prema navodima istrage platila posredniku Jasminu Mašiću, vozaču nekoliko profesora pravnog fakulteta iz Sarajeva koji su predavali na odjeljenju u Tuzli. A u prijavi su navedeni profesori Bajro Golić, Zdravko Lučić, Enes Durmišević te Fuad Saltaga.

Ublažavanje optužbi

Žrtveno jagnje afere bio je i ostao vozač Jasmin Mašić, osuđen na godinu dana zatvora zbog prevare studenata, ali ne i navodenja na prostituciju i uzimanje mita. Optužnica mu je ublažena tokom suđenja i prema njoj su navedeni profesori seksualno iskorištavali samo strane državljanke – prostitutke, a uzimanje mita od strane Jasmina Mašica ocijenjeno je kao prevara. Već tada je bilo jasno da će prevagnuti uticaj profesora i da sve ide ka tome da budu amnestirani, iako su postojali brojni dokazi i svjedoci. O tome kako su kod profesora ispiti polagani za seks, druženje, novac ili putem drugih usluga u saslušanjima su priznali već pomenuti Jasmin Mašić, te “studentkinje” Alisa Sarajkić, Šejla Ledenko, Jovana Zoljić, Selma Mešić, Alma Husarkić i mnogi drugi.

“Bilo mi je stalo da završim fakultet. Otišla sam sa Zdravkom u sobu u kući kod Zumre i tu smo imali spolni odnos. Sa Zdravkom sam se sastala još nekoliko puta i tada nismo imali spolni odnos nego smo samo sjedili. Za ovo što sam imala spolni odnos sa Zdravkom, Zdravko mi je dao, to jest, upisao u indeks ocjenu 10 iz predmeta Pravne kulture. Ocjenu mi je upisao na fakultetu”, navela je tokom saslušanja u januaru 2009. godine Alma Husarkić.

Studentica Selma Mešić svjedočila je i o tome kako su neke njene kolegice kod profesora Enesa Durmiševića polagale ispite u zamjenu za druženje i seks.”Konkretno ja znam Sanelu, Šejlu, Trokić Selmu. Sve tri njih su bile dobre sa profesorom Durmišević Enesom. Znam da je Sanela izlazila sa Jaskom, to mi je ona rekla, a u Hotelu Tuzla se sastajala sa profesorima i sjedila u Nacionalnom restoranu sa profesorom Durmiševićem”, dio je iz njenog iskaza koji je u posjedu Žurnala.

Pompezno najavljena istraga je krahirala. Profesori Bajro Golić i Fuad Saltaga su preminuli. Preminula je 2011. godine i nadležna tužiteljica tuzlanskog tužilaštva Dijana Milić. Sve je ukazivalo da nije izdržala brojne pritiske koji su dolazili sa raznih strana, jer je istraga počela da stagnira te preusmjerava sa glavnih aktera. Pri tome ne treba zanemariti ni opstrukcije unutar tužilaštva na ovom predmetu, koje su provodili kantonalni tužioci Šesenam Čosić, Dragan Radovanovići Stjepan Čačić. Žurnal je o predmetu Diploma svojevremeno opširnije pisao.

Usluge utjecajnim ljudima

Profesor Zdravko Lučić je u svojoj izjavi istražiteljima oktobra 2009. godine naveo brojna imena uticajnih, visokopozicioniranih ili moćnih osoba koje su kod njega posredovale za polaganje ispita svoje djece, rođaka, prijatelja. Tu su imena političara, univerzitetskih profesora, sudija, tužilaca, advokata i novinara. U ovome treba možda i tražiti razloge za daljnja dešavanja.

Prošle godine su preostala dvojica optuženih provostepeno osuđena i to Enes Durmišević uslovno na četiri mjeseca i Zdravko Lučić uslovno na sedam mjeseci sa rokom od dvije godine. Njihovi advokati su odlično iskoristili sve propuste tužilaštva, ali i sudskog vijeća Općinskog suda u Tuzli, koje su svjesno ili ne počinili.

Enesu Durmiševiću je početkom januara ove godine nastupila zastara u ovom predmetu, jer za deset godina od počinjenja djela za koje je optužen, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, nije pravomoćno osuđen. To čak advokati nisu ni naveli žalbi, već je to uočilo drugostepeno vijeće. Tako je u potpunosti oslobođen optužbe.

Presuda Zdravku Lučiću je poništena i određeno je ponovno suđenje. I ova je presuda poništena iz proceduralnih razloga, odnosno propusta tužilaštva i prvostepenog vijeća. U obrazloženju presude navedeno je kako je prvostepeni sud propustio upozoriti svjedokinje Šejlu Ledenko, Almu Husarkić i Jelenu Hribar-Hadžić da svjedočenjem i same sebe optužuju, a nisu imale imunitet od krivične odgovornosti. Pored ovog utvrđeno je još niz proceduralnih propusta poput neovlaštenog pretresa prostorija na Pravnom fakultetu.

Kako god, ako je nekada i postojala vjera u pravni sistem koji će dosljedno razotkriti aferu seksualnog iskorištavanja studentica u Tuzli, sada je definitivno nestala. Navedeni profesori i dalje predaju na Pravnom fakultetu. Odgovornosti onih koji su istragu i proces neuspješno vodili, sigurno neće biti.

Izvor: zurnal.info/Autor: Amarildo Gutić

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH