Izdvojeno

Izdvojeno (3857)

Malverzacije biračkim spiskovima, glasanje 'umrlih' i još mnogo toga događa se i danas, više od 25 godina od uvođenja višestranačkog sistema. Izgleda da se predizborne kampanje nisu uopšte promijenile. Nijedna od nadležnih bh. institucija a ni međunarodni predstavnici koji prate izbore, nemaju odgovor na pitanje: zbog čega se ne sankcionišu odgovorni.

Sumnjivo preko 1.400 prijava u CIK BiH

Najnoviji prmjer stiže iz Dervente gdje je policija uhapsila šest lica koji se sumnjiče za falsifikovanje dokumentaciije na osnovu koje su registrovali preko 1400 birača koji glasaju putem pošte iz inostranstva i te podatke dostavili Centralnoj izbornoj komisiji. Ni prvom čovjeku opštine nije jasno kako se godinama formiraju birački spiskovi.

„Derventa ima 30.177 stanovnika. Po nekoj statistici 60-ak posto je aktivnog biračkog tijela, a na našem biračkom spisku je oko 33 hiljade glasača. Dakle umjesto 18 hiljada, koliko bi ih zapravo trebalo biti (60 odsto prim. red.), na biračkom spisku je njih 33 hiljade“, kaže načelnik opštine Derventa Milorad Simić, postavljajući pitanje "kako je moguće da takav birački spisak bude potvrđen".

Kupovina glasova

Ovo je samo samo jedan u nizu primjera izbornog inženjeringa a malverzacija na terenu je veliki broj o čemu je Koalicija „Pod lupom“ obavještavala Centralnu izbornu komisiju BiH u više navrata. Član ove koalicije Vehid Šehić kaže da je na sceni prisutan izborni inženjering, kupovina mjesta u biračkim odborima, kupovina glasova ali i korištenje javnih sredstava u izbornoj kampanji, što je gotovo nemoguće spriječiti.

„Svi smo na početku znali da nas očekuje žestoka kampanja ali u smislu da će se kroz nju kandidati najmanje baviti pitanjima od lokalnog značaja i interesa građana. Institucije ove države nisu u funkciji radi onog zbog čega postoje jer su svi uključeni u kampanju pa se događaju mnoge stvari poput trgovine biračkim mjestima u odborima, gdje se krši Izborni zakon BiH“, kaže Šehić.

Nedavno su se pojavili oglasi u kojima se nudi glas po cijeni od 50 do 100 maraka, što se dešavalo i ranijih godina. Zloupotrebe ličnih podataka zabilježene su u Trebinju. Nekoliko desetina građana tvrdi da nikada nije poslalo Centralnoj izbornoj komisiji zahtjev za glasanjem u inostranstvu. Svoja imena, međutim, pročitali su tvrde na glasačkim spiskovima u Crnoj Gori i Srbiji.

Trebinjac na biračkom spisku u Igalu

„Moje se ime ne nalazi u Trebinju nego u Crnoj Gori u Igalu. Nikada tamo nisam glasao, ne znam odakle moji podaci na tom biračkom spisku“, kaže Bojan Mrakić koji je još sa nekoliko sugrađana otkrio da "glasa" van Trebinja, u Crnoj Gori.

„Ukoliko postoji elemenata za sumnju na postojanje krivičnog djela, zna se ko treba da reaguje. Pošto se mnogo priča o nepravilnostima, o kupovini glasova, zloupotrebi djece, pozivamo sve nadležne institucije da reaguju“, kaže Vehid Šehić.

Te instititucije reaguju deklarativno, saopštenjima ili verbalnim osudama i tu se sva priča završava. Mada je je zakonski gledano to i najviše što mogu učiniti.

CIK traži uputstva

Centralna izborna komisija primila je do sada nekoliko pritužbi u vezi sa dosadašnjim tokom izbornog procesa. U vezi sa slučajem u Derventi CIK se obratio Sudu BiH od kojeg je tražio upustva kako dalje postupati kada je riječ o predaji tražene dokumentacije.

„Centralna izborna komisija BiH će obavjestiti o svemu i Tužilaštvo BiH uz poziv da Tužilaštvo BiH preuzme istragu koja se vodi u Derventi, a sve imajući u vidu činjenicu da je došlo do lišavanja slobode i prava određenih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela falsifikovanja isprava i zloupotrebe biračkog prava, a što eventualno može dovesti i do uskraćivanja biračkog prava pojedinim osobama što je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH“, saopštili su iz CIK-a.

U koaliciji za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ kažu da su u proteklih ne samo 15 dana izborne kampanje, već i prije toga, zabilježeni ozbiljni slučajevi nepravilnosti od strane političkih subjekata. Poražavajuće je to što te nepravilnosti ne ugrožavaju regularnost izbora, ali da se radi o očiglednoj zloupotrebi.

Ne može nam niko ništa

U tom kontekstu jasno je da niko ne može da zabrani otvaranje autoputa ili samo jednog njegovog dijela, ali je simptomatično što se to dešava uvijek u vremenu pred izbore. Tako smo u RS nedavno imali otvaranje dijela autoputa od Doboja do Prnjavora ali i polaganje kamena temeljca za izgradnju mosta na rijeci Savi kod Svilaja. U oba ova događaja učestovali su predstavnici aktuelne vlasti, koje su to predstavile kao njihove uspjehe. U oba slučaja korištena su javna sredstva za promociju određenih političkih subjekata iako dobro skrivenih pod plaštom nacionalnih interesa.

„Niko njima ništa ne može. Nema sankcija, nema odgovornosti, nema ničega. Ovdje je političarima dozvoljeno da govore šta god hoće, tako je kreiran čitav sistem. Institucije mogu na nešto da reaguju ali u principu to je zanemarljiv broj slučajeva. Mi smo ovdje potpuno izgubili kompas. Možemo zloupotrebljavati i djecu u kampanjama, škole, školska dvorišta za političke skupove... ako to možemo, a evidentno je da možemo, onda smo dotakli dno“, zaključuje Elvir Padalović, novinar magazina Buka.

Zbog ograničenja ulaska izbjeglica u Jordan na ničijoj zemlji između te države i Sirije trenutno je zarobljeno 75.000 ljudi, javlja Amnesty International.

Objavljene su satelitske snimke koje pokazuju veličinu improviziranog izbjegličkog naselja u pustinji uz sjeveroistočnu granicu Jordana, te uz granicu između Jordana i Iraka.

U naselju se prije godinu dana nalazilo 369 zaklona, dok je ovaj mjesec izbrojano njih čak 8.295. Objavljene su i snimke koji grobove ljude koji su preminuli čekajući da se njihova situacija riješi. Video su snimili aktivisti Plemenskog vijeća Palmyre i Badie koji imaju pristup izbjegličkom naselju.

Jordan odbija primiti izbjeglice tvrdeći da se u zemlji već nalazi više od milion Sirijaca, od čega su njih samo 650 hiljada kao izbjeglice registrirani pri UN-u. Jordan je tokom prošle godine ograničio mogućnost ulaska iz Sirije zbog sigurnosnih razloga.

Humanitarna pomoć, koje nikada nije bilo dovoljno, gotovo je potpuno prestala pristizati do ljudi zarobljenih na ničijoj zemlji kada je u junu šest jordanskih vojnika stradalo u napadu autobombom. Jordan je nakon tog incidenta zatvorio granicu sa Sirijom, što nije spriječilo dolazak izbjeglica iz te ratom poharane države.

Amnesty International uvjete u naselju opisuje kao vrlo teške. Tokom augusta je do izbjeglica stigla samo jedna pošiljka hrane. Nemogućnosti održavanja higijene i ograničene količine čiste vode doveli su do pojave hepatitisa.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci plasirala se u finale paraolimpijskog turnira u Rio de Janeiru.

Peti uzastopni nastup u finalima paraolimpijskih igara odbojkaši BiH osigurali su polufinalnom pobjedom nad selekcijom Egipta sa 3:0 (25:23, 25:16, 25:20).

Protivnik odbojkaša BiH u finalu bit će bolja ekipa iz drugog polufinalnog para u kojem se sastaju selekcije domaćina Brazila i Irana.

Finalni susret igrat će se u nedjelju u 17 sati.

U dosadašnja ćetiri finalna nastupa na paraolimpijskim igrama izbaranici selektora Mrze Hrustemovića osvojili su zlatna odličja u Atini 2004. i Londonu 2012., dok su u Sydneyju 2000. i Pekingu 2008. bili drugi.

Poznati bh. bokser Damir Beljo doživio je saobraćajnu nezgodu u Mostaru u kojoj je zadobio lakše povrede, potvrdila je glasnogovornica Univerzitetske kliničke bolnice Mostar Adrijana Pandža.

"Iako je riječ o lakšim povredama, Beljo je hospitalizovan u Klinici za ortopediju", izjavila je Pandža.

U policiji zasad nemaju nikakvih informacija o ovom događaju, a prema pisanju portala Bljesak.info, Belju je udarilo bolničko sanitetsko vozilo.

Damir Beljo bivši je evropki prvak u cruiserweightu po verziji WBO. Nakon što je titulu odbranio u martu ove godine, titulu je morao ustupiti jer se zbog povrede nije borio četiri mjeseca nakon posljednjeg meča.

Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija (INTERPOL) na svojim je stranicama objavila listu osoba čiji nestanak je prijavljen ovoj organizaciji.

Na spisku je ukupno 14 imena - građanki i građana Bosne i Hercegovine, a nestanak jedne osobe prijavljen je prije više od 34 godine. Radi se, naime, o slučaju koji je više puta pronalazio svoje mjesto u ovdašnjim medijima.

Darko Stančević ime je dječaka koji je u Mostaru nestao 21. decembra 1982. godine. Do danas nije pronađen, premda su neke informacije, prema medijskim izvještajima, ukazivale na njegov navodni boravak u Italiji.

Na listi su, inače, uglavnom imena osoba nestalih u proteklih nekoliko godina. U nastavku pogledajte kompletnu listu bh. državljana čiji je nestanak prijavljen INTERPOL-u.

Tomislav Spahović priznao je krivicu za ubistvo Amila Geca, potvrdio je za N1 član njegove odbrane Omar Mehmedbašić.

"Odbrana je u toku ovoga predmeta napravila sporazum, ali takav sporazum gdje se detaljno utvrdilo da je Tomislav Spahović bio napadnut i da ranije da nije bilo u sukobu sa zakonom. Napravili smo sporazum o priznanju krivice te izricanje zatvorske kazne od 7,5 godina", rekao je advokat Omar Mehmedbašić i istakao da je odbrana prvenstvo predložila 6 godina zatvora uz priznanje krivice.

Istom optužnicom Arlis Nišić bi vjerovatno trebao sklopiti sporazum, a za njega su pregovori u toku, dodao je advokat Mehmedbašić.

Sporazum odobrava Tužilaštvo na osnovu dokaza, a tek na osnovu toga se odobrava sklapanje sporazuma. Sud će razmatrati ovaj sporazum 10. oktobra.

Tomislav Spahović se, podsjećamo, tereti da je 22. aprila 2016. godine u ulici Nusreta Prohića, naselje Buća Potok, Sarajevo počinio krivično djelo ubistvo na način da je ispalio pet hitaca u pravcu vozila u kojem se nalazio Gec, da bi usljed zadobijenih povreda isti i preminuo dan poslije.

U osam sati ujutro u Appleovim prodavnicama širom svijeta počela je prodaja novih modela iPhone pametnih telefona u izdanjima iPhone 7 i iPhone 7 Plus.

Riječ je o kupovini uglavnom unaprijed naručenih uređaja, a prema Appleovom saopćenju u četvrtak, kupci koji nisu uspjeli naručiti novi telefon vjerovatno će ostati razočarani zbog manjka jedinica usljed velike potražnje.

Kao i obično, prve Appleove prodavnice otvorene su u Japanu, Hong Kongu, Australiji, Novom Zelandu i drugim azijskim i okeanskim državama.

Cijena za iPhone 7 od 32 GB interne memorije je od 649 američkih dolara, a može rasti sve do 969 američkih dolara ukoliko se kupac odluči za iPhone 7 Plus od maksimalnih 256 GB interne memorije.

Prodaja iPhonea će u Bosni i Hercegovini početi 23. septembra u ovlaštenim prodavnicama, dok su narudžbe moguće od danas.

Najsretniji ljudi na svijetu danas žive u Danskoj i Švicarskoj.

Prema posljednjem istraživanju o zemljama gdje žive najsretniji ljudi (World Happines Report 2016), u kojem je učestvovalo 157 zemalja, najsretniji ljudi žive u Danskoj, Švicarskoj, Islandu, Norveškoj i Finskoj.

Na listi deset prvih zemalja gdje žive najsretniji građani nalaze se još Kanada, Holandija, Novi Zeland, Australija i Švedska.

Među dvadeset zemalja s najsretnijim ljudima još se nalaze Izrael, Austrija, SAD, Kostarika, Portoriko, Njemačka, Brazil, Belgija, Irska i Luksemburg.

Rezultati indeksa sreće dobiveni su analizom brojnih studija koje su uključivale najbitnije društvene faktore koji utječu na subjektivnu sreću, a uključuju ekonomske, zdravstvene i psihološke faktore.

Deset "najsretnijih" zemalja su uglavnom industrijske zemlje zapadnjačkog mentaliteta i male odnosno srednje veličine, a čak sedam zemalja je iz Evrope.

Od zemalja iz regiona Balkana, najsretniji ljudi žive u Sloveniji koja se nalazi na 63. mjestu ove liste, a prate ih građani Hrvatske na 74. i Kosova na 77. poziciji.

Nakon njih slijede Srbija koja je na 86. poziciji, Bosna i Hercegovina na 87, te Crna Gora koja je pozicionirana na 88. mjesto Indeksa sreće.

Prema ovom indeksu, najmanje sretni u regionu su građani Makedonije koja se nalazi na 95. mjestu te građani Albanije na 109. mjestu ove liste.

Najmanje sretni na svijetu su građani Madagaskara, Tanzanije, Liberije, Guineje, Ruande, Benina, Afghanistana, Toga, Sirije i Burundija.

Posljednjih deset zemalja po ovom opsežnom istraživanju uglavnom su loše pozicionirani zbog lošeg socio-ekonomskog stanja, čestih bolesti, nasilja, korupcije i niskog BDP-a.

Podsjetimo, četiri nacionalne Vlade, Butan, Ekvador, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venecuela, osnovale su Ministarstva za sreću koja bi trebala doprinijeti poboljšanju indeksa sreće ovih zemalja, javlja Anadolija.

Haris Medunjanin postigao je dva pogotka za Maccabi Tel Aviv protiv Zenita u utakmici 1. kola grupe D Evropske lige. Pobjedu su odnijeli gosti rezultatom 4:3, iako su do 76. minute gubili 3:0.

Naš internacionalac uputio je centaršut u kazneni prostor gostiju, no lopta nije zakačila nikoga te je prevarila golmana Zenita i završila u mreži.

Prvo poluvrijeme okončano je rezultatom 2:0 za domaće, a Medunjanin se i u drugom poluvremenu upisao u strijelce.

Ovaj put mrežu ruskog predstavnika zatresao je u 70. minuti i to na fenomenalan način iz slobodnog udarca.

Prava drama odvijala se u posljednjih 15-ak minuta. Kokorin je u 76. minuti smanjio rezultat na 1:3, da bi pet minuta kasnije domaći igrač Dasa zaradio drugi žuti karton, pa je prijevremena završio susret, ostavivši svoju ekipu desetkovanu.

Rusi to koriste na najbolji mogući način i sa tri pogotka dolaze do velikog preokreta i pobjede. Prvo Robert Mak u 84. minuti smanjuje na 2:3, u 86. Giuliano poravnava na 3:3, da bi u sudijskoj nadoknadi vremena Luka Đorđević donio pobjedu Zenitu.

U automobilu u Zvorniku pronađeno više od osam kilograma marihuane.

Droga je pronađena u unutrašnjosti automobila Passat, kojim je upravljala osoba čiji su inicijali D.L, u osam paketa oblijepljenih smeđom selotejp trakom.

Ukupna težina pronađene marihuane je osam kilograma i 774 grama.

U saopštenju CJB Bijeljina se navodi da je droga otkrivena jučer na dijelu magistralnog puta u Zvorniku, u saradnji sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Pretres automobila izvršen je na osnovu naredbe Osnovnog suda u Zvorniku.

Iz policije navode da je, uz prethodnu konsultaciju sa tužiocem, D.L. lišen slobode zbog krivičnog djela neovlaštene proizvodnje i prometa droga.

Nakon završene kriminalističke obrade, uhapšeni će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predat u nadležnost i na dalje postupanje Okružnom tužilaštvu u Bijeljina.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH