Izdvojeno

Izdvojeno (4524)

Talijansku regiju Abruzzo pogodilo je teško snježno nevrijeme u kojem je palo i više od 3,5 metara snijega u planinskom području iznad 800 metara nadmorske visine.

Oni koji se nalaze niže, na oko 500 metara nadmorske visine kao što je grad Teramo, zatrpani su s dva metra snijega zbog čega je puno sela ostalo odsječeno od svijeta.

Kućanstva su ostala bez struje pa ljudi nisu imali nikakvu komunikaciju sa svijetom. Neka mjesta struju nemaju već četiri dana, prenosi Večernji list.

Zloglasni meksički narkobos Joaquin "El Chapo" Guzman izručen je Sjedinjenim Američkim Državama, potvrdile su američke vlasti.

Amerikanci su preuzeli jednog od najmoćnijih ljudi u narkopodzemlju u Ciudad Juarezu, a potom ga zrakoplovom prevezli do New Yorka.

Ozloglašeni meksički narko bos izručen je u SAD uoči današnje inauguracije Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika.

Guzman je uhapšen u februaru 2014. u Mazatlanu, nakon 13 godina bijega. Međutim, u julu 2015. "El Chapo" (Niski) je pobjegao iz zatvora u Altiplanu kroz tunel dug 1,5 kilometara na motociklu koji je bio pričvršćen na tračnice koje su završavale u jednoj kući u izgradnji.

Vođa kartela Sinaloe skrivao se šest mjeseci, a ponovo je uhapšen nakon pucnjave u gradu Los Mochis. U sukobu je ranjen i jedan meksički specijalac ranjen. Specijalci su u ranu zoru upali u kuću u Los Mochisu te otvorili vatru. Ubijeno je pet osumnjičenih, a šest ih je uhapšeno.

Meksiko je u maju prošle godine odobrio njegovo izručenje nakon što su Sjedinjenen Države zajamčile da neće dobiti smrtnu kaznu.

Međutim, samo mjesec dana kasnije meksički sud je privremeno zaustavio izručenje nakon što su njegovi odvjetnici uložili žalbu. U drugom pokušaju izručenje je uspjelo i '"El Chapovi" advokati ovoga puta nisu uspjeli spriječiti njegovo izručenje SAD-u gdje će odgovarati za ubojstva, krijumčarenje droge i pranje novca.

"Dobra je stvar što je Guzman napokon stigao na američku stranu", kazao je neimenovani dužnosnik američke policije.

Na području Tuzlanskog kantona uhapšene su tri osobe zbog sumnje na proizvodnju i stavljanje u promet droge, saopćeno je iz Kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Nakon pretresa na četiri lokacije na području općina Banovići, Živinice, Zavidovići i Gradačac, uhapšene su osobe čiji su inicijali D. R. (40), J. A. (38) i S. S. (33).

Prilikom pretresa pronađen je 51 mobilni telefon, dijelovi za mobilne telefone, digitalna vaga za precizno mjerenje, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu s proizvodnjom i prometom droge.

Nakon kriminalističke obrade, uhapšeni će, uz izvještaj, biti predati nadležnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva.

Pretres je izvršen po nalogu nadležnih općinskih sudova, u okviru kontinuiranih aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju zloupotrebe droge.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je danas, 19. januara 2017. godine, održao 102. plenarnu sjednicu, prvu u 2017. godini.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na 102. plenarnој sjednici odlučivao o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prije prelaska na razmatranje dnevnog reda današnje 102. plenarne sjednice, svečanu izjavu pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine dao je sudija Giovanni Grasso (Republika Italija) koga je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, u skladu sa ovlaštenjem i uvjetima iz člana VI 1. a) Ustava Bosne i Hercegovine, imenovao na mjesto sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine nakon što je sutkinji Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Constance Grewe zbog navršenih 70 godina života prestala sudijska funkcija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Isključivo radi ilustracije, sa današnje sjednice izdvajamo.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, između ostalog, odbacio kao nedopušten zahtjev Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.

Odlučujući u predmetu broj U-7/16 - ODM-1 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske (Radovan Višković i drugi) za ocjenu ustavnosti „svih zakona i ostalih opštih pravih akata usvojenih od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine“.

Naime, 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 29. septembra 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu usaglašenosti „svih zakona i ostalih opštih pravih akata usvojenih od strane Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od njegovog konstituisanja poslije izbora 2014. godine“ sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također, podnosioci zahtjeva su zatražili donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje tih zakona i ostalih općih pravnih akata, kao i da se zabrani rad Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sve dok se u njemu ne ostvari konstitutivnost Srba u punom kapacitetu, a sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu.

Podnosioci zahtjeva, između ostalog, smatraju da osporeni zakoni i drugi opći akti usvojeni u Domu naroda Parlamenta FBiH nakon izbora 2014. godine nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (posebno alinejom njegove Preambule koja glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi u zajednici s ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine“) iz razloga što nakon izbora održanih 2014. godine Dom naroda Parlamenta FBiH, prema apelantovim navodima, nije konstituiran onako kako to propisuje Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, umjesto 17 delegata iz srpskog naroda, kako je to propisano Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, trenutno Klub delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH čini 13 delegata. Četiri delegatska mjesta u Klubu srpskog naroda nisu popunjena.

Podnosioci zahtjeva, također, navode da zbog nepopunjenosti Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH u punom kapacitetu delegati iz reda srpskog naroda nisu u mogućnosti pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Podnosioci zahtjeva, osim citirane alineje Preambule Ustava, ne ukazuju eksplicitno na odredbe Ustava Bosne i Hercegovine za koje smatraju da su povrijeđene.

Stoga je Ustavni sud u konkretnom predmetu ispitao da li je zbog načina na koji su doneseni osporeni zakoni prekršeno ustavno načelo zabrane diskriminacije, imajući pri tome u vidu svoju praksu zauzetu u Odluci broj U-5/05. Pri tome, pored ostalog, Ustavni sud je imao u vidu i alineju Preambule Ustava Bosne i Hercegovine na koju su se referirali podnosioci zahtjeva.

Ustavni sud smatra da nisu postojale bilo kakve ustavne niti zakonske prepreke da se osporeni zakoni usvoje u Domu naroda Parlamenta FBiH, kao i da je delegatima Kluba srpskog naroda bilo omogućeno da pokrenu mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u okviru postojećeg broja delegata iz reda srpskog naroda.

Ustavni sud BiH je zaključio da su osporeni zakoni doneseni u skladu sa odredbama člana II/1. u vezi sa čl. II/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i članom 5. stav 1. tačka c) Međunarodne konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. Ustavni sud BiH, između ostalog, smatra da nisu postojale ustavne, zakonske ili prepreke iz Poslovnika da se osporeni zakoni usvoje u Domu naroda Parlamenta FBiH, te da Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućeno ostvarivanje prava na pokretanje mehanizma za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Shodno tome, Ustavni sud BiH zaključuje da Klubu delegata srpskog naroda nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava, kao i da u Domu naroda Parlamenta FBiH nije dat privilegiran položaj nijednom od konstitutivnih naroda, a ni Ostalima, odnosno da ne postoji sistem koji rezervira sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa.

Ustavni sud zapaža da u Federaciji BiH ne postoji ustavni ni zakonski mehanizam koji bi garantirao popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH brojem delegata iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih određenim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo to ostavlja mogućnost da ne bude izabran utvrđeni broj delegata iz bilo kojeg konstitutivnog naroda i Ostalih. Međutim, ističe da nijednom od konstitutivnih naroda nije dat privilegiran položaj, odnosno ne postoji „sistem koji rezerviše sve javne položaje samo za pripadnike određenih grupa“, nije onemogućena jednakost u uživanju političkih prava. Međutim, Ustavni sud BiH naglašava da to, u svakom slučaju, ne oslobađa nadležne vlasti od potrebe da pronađu mehanizam koji će osigurati konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH u punom sastavu.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (www.ustavnisud.ba).

Ukrašavanje voza koji je u subotu, 14. januara, krenuo iz Beograda ka Severnoj Mitrovici platila je kancelarija za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, piše Politika.

Kako navodi list, za ovaj posao bio je organizovan javni poziv, a posao je poveren grafičkom dizajneru i fotografu Andreju Vasiljeviću.

Kako je posle neuspešne probne vožnje na novoj liniji Beograd-Severna Mitrovica odlučeno, voz od danas saobraća na liniji Kraljevo-Užice.

Voz neće biti angažovan samo na jednoj liniji već će najverovatnije menjati stanice sa kojih polazi, kako bi ga video što veći broj ljudi u Srbiji.

Osim toga, linija Beograd - Severna Mitrovica najverovatnije će biti uvedena kao probna, ali putnike neće prevoziti oslikani voz.

Vozovi bi trebalo da saobraćaju na ovoj relaciji do 26. januara, kada će država definitivno odlučiti da li joj se isplati pokretanje linije koja je ugašena pre 20 godina.

Po svim prethodnim proračunima, kako piše Politika, na osnovu svojih saznanja, uvođenje voza od Beograda do Severne Mitrovice niije isplativo, pogotovo u trenutku kada se sprovode ozbiljne reforme "Železnica" i kada je vlada ugasila 420 kilometara neisplativih pruga, a broj zaposlenih je smanjen za 3.000.

Prošlogodišnji šampion Australijan Opena Novak Đoković poražen je u drugom kolu prvog Gren slema od Uzbekistanca Denisa Istomina 7:6, 5:7, 2:6, 7:6, 6:4

Meč je počeo veoma neobično. Prvi je servirao Đoković, ali je 1:0 u gemovima za Srbijanaca bilo tek nakon nevjerovatnih 16 minuta. Novak je morao da spašava čak šest brejk lopti, a Istomin je sebi dozvolio da potpuno uživa u meču pa je on bio prvi koji je stigao do brejka u ovom dijelu igre.

Novaka je prilično frustrirala sreća koja je pratila Istomina tokom celog seta, ali je i uz svu nervozu uspeo odmah da uzvrat brejkom tako što je iskoristio šestu brejk loptu od početka meča.

Set je riješen u tajbrejku u kome smo ponovo gledali istu sliku - sjajne servise Istomina i, u ovom trenutku, već ozbiljnu nervozu na Novakovoj strani. 117. igrač sveta se zabavljao kao nikada, a drugog igrača planete je to, čini se, dodatno frustriralo. Na kraju je ovaj "dodatni" gem rešio jedan mini brejk u Istominovu korist, 10:8. Set je trajao sat i 25 minuta.

Drugi set ponovo je donio ozbiljnu borbu za svaki poen.

Istomin je igrao sjajan bekhend i još bolji forhend, a i servis ga je služio kada je bilo najpotrebnije.

Po jednu brejk loptu imala su oba igrača razlika je samo u tome što je Istominova prva brejk lopta bila i set lopta ali je Srbijanac odservirao dva odlična servisa. U ovom setu je Istomin bio taj koji je ostao bez čelendža - u osmom gemu kao i Đoković u prvom setu.

Đoković je konačno preuzeo inicijativu na Istominov servis pri rezultatu 5:5 i iskoristio treću brejk loptu kako bi došao u priliku da servira za izjednačenje u setovima. što mu je i pošlo za rukom nakon sat vremena igre.

U trećem setu je veoma brzo postalo jasno da će do kraja meča sve zavisiti od Novaka Đokovića.

Istomin je počeo da griješi, izgledao je iscrpeljno a Novakov bekhend je konačno proradio. Već u trećem gemu Novak je napravio brejk, da bi sebi zakomplikovao posao greškama u svom gemu koji je predao protivniku. Međutim, lako se vratio u ritam i napravio nova dva brejka i nakon samo 35 minuta servurao je za vođstvo od 2:1 u setovima (6:2).

Osmeha na Istominovom licu više nije bilo, a ono što je ostalo isto jesu česte Đokovićeve rasprave sa sudijom Marijanom Alves koja je imala nekoliko propusta tokom meča.

Uglavnom se nije oglašavala kada je trebalo, ali je izvršila korekciju na set loptu. Potpuno pogrešno.

Prava drama odigrala se u četvrtom setu. Već u drugom gemu Istomin je napravio brejk i poveo 2:0. Međutim, Đoković je uspio da uzvrati u sedmom gemu, a kasnije i da izjednači. Ipak, aktuelni šampion je u 10. gemu spašavao set loptu, ali je uspeo i na kraju se došlo do taj brejka. Uzbekistanac je mnogo bolje počeo, stekao dva mini brejka prednosti i poveo 5:1. Uspeo je Đoković da vrati jedan mini brejk, ali je Istomin na kraju iskoristio treću set loptu i meč odveo u peti set.

Takav ishod odrazio se na Đokovićevu igru u petom, odlučujućem setu. Djelovao je umorno, gotovo bez energije i odlučujući momenat odigrao se u petom gemu kada je načinio brejk. Do tada drugi teniser sveta nije imao niti brejk loptu i na kraju je Istomin slavio najveću pobjedu u karijeri.

Novaku Đokoviću je ovo inače prvi poraz od igrača koji nije među prvih 100 na Gren slemovima. Istomin će se u narednom kolu sastati sa Pablom Karenjom Bustom.

Autor Timothy Less, čija je nedavna kolumna za ugledni Foreign Affairs o situaciji na području Balkana privukla mnogo pažnje od strane regionalnih medija, ponovno je analizirao situaciju u ovoj regiji, prenosi Patria.

Less je inače direktor agencije “Nova Europa”, koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi. Less je proveo deset godina radeći kao analitičar, diplomata i kreator politike u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Između ostalog, vodio je britanski konzulat u Banja Luci, Odjel za institucije EU-a, a služio je i kao politički sekretar britanske ambasade u Skoplju. Less je i bivši profesor na predmetu Politike istočne Europe na Univerzitetu Kent i bivši analitičara rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun i Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Univerzitetu u Cambridgeu.

Ovo su dijelovi njegove nove analize, objavljene na BalkanInsightu pod naslovom “Multietničke države na Balkanu su propale”.”Početna tačka kod formuliranja politike je da se svijet promatra onakvim kakav on jest, a ne onakvim kakvim bismo ga mi htjeli. Politička je realnost na Balkanu daleko od blistavog i organskog multikulturalizma. Ta je regija jedna od najnestabilnijih u Europi – tamo podijeljene multietničke države postoje u stanju stalnog sukoba te su potrebne hiljade pripadnika mirovnih snaga kako bi spriječile povratak nasilja.

Ovaj problem ima dva uzroka. Prvi je da manjinsko stanovništvo ne želi živjeti u tuđoj državi ako to znači da će biti građani drugog reda. Drugi je da većinske populacije ne žele da manjine dobiju zemlju na kojoj žive, jer pripada njima”.

Nova era na Balkanu

“Tokom posljednja dva desetljeća manjine nisu imale izbora nego prihvatiti takvo stanje, na insistiranje Zapada, koji je stavio veto na bilo kakve planove političkih promjena.

Ovo poglavlje u povijesti Balkana primiče se svome kraju. Europljani su izgubljeni zbog političke krize u Europskoj uniji, Amerikanci imaju prečih briga od Balkana. Rusija i Turska na tom prostoru pokušavaju progurati svoje planove.Nezadovoljne su manjine počele iskorištavati promjene u geopolitici kako bi progurale odvajanja koja su oduvijek smatrali jamstvima svoje sigurnosti i prava.

Prošlog su septembra bosanski Srbi referendumom direktno izazvali Daytonski sporazum, a njihov vođa Milorad Dodik prijeti novim referendumom ove godine. Ako se stvari nastave ovako, sljedeće bi desetljeće Republika Srpska mogla prekinuti veze s ostatkom Bosne.

Ostale manjine sad vuku slične poteze kako bi se odvojile od političkih centara. Kosovski Srbi prijete osnivanjem Saveza srpskih općina, bosanski Hrvati pooštravaju zahtjeve za trećim entitetom. Albanci u Makedoniji odbijaju sudjelovanje u vladi ako im se ne popusti. Postoji rizik od sloma političkih dogovora koji su dosad te zemlje držali na okupu”.

Šta poduzeti?

“To nije samo radikalna politika, već retorika većine političara čije izborno tijelo želi živjeti u dostojanstvu i sigurnosti. Šta treba poduzeti?Prvi je korak taj da ljude treba osvijestiti o tome šta se događa, osobito one koji su posvećeni miru u regiji. Nakon toga potrebno je razmotriti opcije, a na raspolaganju su četiri.

Prva je nastaviti s generacijskom reformom i demokratizacijom. Na prvi je pogled to hvale vrijedan pristup, ali ima svojih problema. Nakon 20 godina pokušavanja nema rezultata, a politička je atmosfera u regiji i dalje otrovna, a nacionalne su grupe sve više podijeljene. Također, vrijeme ističe.

Druga je opcija da Zapad ponudi manjinama neke nove poticaje da zadrže politički status quo. Ovo bi bio idealni ishod jer bi na miran način neutralizirao prijetnju separatizma. Treća je opcija da se manjine prisili na ostanak, bilo prijetnjama sankcijama ili nekom drugom vrstom kazne. Naravno, većinskim grupama ne bi se smjelo dozvoliti da nasilno pritisnu neposlušne manjine.

To nas dovodi do četvrte opcije. Ako se dogovor ne može postići, onda bi u interesu mira većinske skupine morale prihvatiti neku novu teritorijalnu podjelu za svoje manjine. Glavno je pitanje koliko daleko bi ovo moralo ići. Ideal je da se manjina i većina dogovore na način koji bi očuvao državu i zadovoljio primarne zahtjeve manjinske skupine”.

Korupcija, nasilje i uništeno povjerenje

“Presedan iz regije govori nam da bi djelovala samo čvrsta međunarodna granica. Balkanu nedostaju najosnovniji elementi funkcioniranja multietniciteta. Slaba tradicija ustavnog liberalizma znači da manjine nemaju povjerenja u institucije. Povijest nasilja i zvjerstava među nacionalnim skupinama uništila je povjerenje među njima. Endemska korupcija i rašireno siromaštvo ljude drže na rubu.

Zaključak je da bi optimalno rješenje bio prelazak na nacionalne države temeljene na principu da bi političke granice što više trebale odgovarati demografskoj stvarnosti. Većina stanovnika u nacionalnoj državi pripada jedinstvenoj političkoj zajednici, a ranjive skupine žive u relativnoj sigurnosti unutar međunarodno priznatih granica.

To nije nemoguć cilj. Mnoge su regionalne države uspješno dokazale da u njima mogu živjeti manje skupine, iz jednostavnog razloga što ne predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu ili državnom identitetu.

Najbolja bi varijanta bila postepen pristup, koji bi predvodila velika međunarodna koalicija, koja bi regiju usmjerila prema željenom ishodu. Treba imati na umu da su se nezadovoljne manjine već počele udaljavati od država koje smatraju nelegitimnima, tako da pitanje nije kako te multietničke natjerati da profunkcioniraju. Pitanje je treba li se dopustiti da se regija raspadne bez kontrole, po volji lokalnih separatista, ili preuzeti kontrolu nad tim procesom i umanjiti rizik nasilne odmazde od strane većinske populacije”.

Povratak separatizma

“Također, trebalo bi otvoreno reći da strah manjina ne proizlazi iz toga što su im mozak isprali nacionalistički vođe. To je podcjenjivanje njihove inteligencije. Drugo, pogrešno je reći da manjine uživaju puna prava: samo manjine to mogu procijeniti te nije dopustivo uskraćivati im prava zbog zločina počinjenih 1990-ih.

Balkan zasad možda jest miran, ali putanja nije dobra. Problem separatizma se vraća u regiju te je moć trenutno na strani revizionista.Stabilnost se ne postiže tako da se pretvaramo da je sve u redu na površini, dok se ispod nas događaju tektonske promjene. Ne postiže se niti univerzalnim rješenjima, koja veoma očito služe interesima samo jedne nacionalne skupine. To je politička realnost, i što prije ju ljudi prepoznaju, to će prije započeti proces rješavanja tog problema”, zaključuje Less u novoj analizi.

Poznata hakerska grupa Anonymous je objavila prijeteće upozorenje novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Grupa je na putem Twittera objavila poziv svojim prijateljima u kojoj ih moli da otkriju bilo kakav potencijalno kompromitirajući materijal o Trumpu, prenosi NBC.

"Ovo više nisu osamdesete, informacije ne nestaju, sve je tu. Požalit ćeš sljedeće četiri godine", napisali su.

Trump, inače poznat po svojim tvitovima, zasad još nije komentirao ove prijetnje.

Suvlasnik Centra za srce BH Tuzla Abdulah Avdagić podnio je krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu TK protiv prof. dr. Emira Kabila, uglednog tuzlanskog kardiohirurga i osnivača Centra za srce.Iz Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona potvrdili su za Faktor.ba da su zaprimili krivičnu prijavu protiv dr. Emira Kabila.

– Prijavu protiv dr. Kabila podnio je krajem jula 2016. jedan član Upravnog odbora Centra za srce Tuzla zbog navodnih nezakonitosti u poslovanju menadžmenta Centra za srce u nekoliko segmenata, i to u periodu otkako je osnovan Centar 2008. godine do danas. Formiran je predmet koji je trenutno u fazi provjera i utvrđuje se da li ima osnova da su počinjene nezakonite radnje – rekao je Admir Arnautović, portparol tuzlanskog Kantonalnog tužilaštva.

Spor oko vlasništva

Abdulah Avdagić jedan je od najuspješnijih bh. privrednika, vlasnik i direktor tuzlanskog preduzeća Riva. Prije deset godina Avdagić je zajedno sa još nekoliko partnera uložio ukupno 32 miliona KM u izgradnju Centra za srce BH Tuzla, projekta koji je ambiciozno najavljen kao jedan od najsavremenijih kardioloških centara u Evropi.

Uspjeh koji je u proteklih deset godina ostvario tim ljekara tuzlanskog Centra za srce u liječenju stotina pacijenata sa područja cijele Bosne i Hercegovine je neupitan. No, dok su privatni poduzetnici otplaćivali kredite kojima su se zadužili za otvaranje bolnice, tim ljekara na čelu sa Emirom Kabilom uložio je intelektualni kapital – takozvani Know-how – po osnovu kojeg su postali većinski vlasnici Centra za srce. Vlasnička struktura, prema kojoj je Stručni medicinski tim Centra predvođen dr. Kabilom većinski vlasnik sa 67,91% udjela, dok privatni poduzetnici koji su uložili kapital imaju udio od oko 23 posto, predmet je aktuelnog spora između Kabila i ulagača, piše Faktor.ba.

Kako nezvanično saznajemo, glavni razlog zbog kojeg je Avdagić podnio krivičnu prijavu protiv Kabila je dug od oko 10 miliona KM koji je, prema njegovom mišljenju, nastao zbog loših poteza menadžmenta Centra. Avdagić također tvrdi da je dr. Kabil prekoračio svoja ovlaštenja tako što je, mimo znanja ostalih suvlasnika, potpisivao fakture za nabavku različite opreme i materijala u iznosima većim od 50.000 KM.

Vlasnik firme Tuzlafarm i suvlasnik Centra za srce BH Tuzla Alija Omerhodžić za Faktor kaže da je pomenuti dug od deset miliona KM nastao zbog kredita koji je svojevremeno podignut u švicarskim francima. Omerhodžić ne smatra dr. Kabila odgovornim za to i ističe da Centar dobro posluje. Ipak, kaže kako je Kabil obmanuo svoje partnere u dijelu koji se tiče vlasničke strukture i na prevaru postao većinski vlasnik Centra za srce.

– Medicinski tim je u početku imao vlasnički udio od 51%, a naknadno su upisali još 17% bez našeg znanja. Dakle, sada imaju 68% vlasništvo nad Centrom, a da pri tome nisu uložili ni marku u tu instituciju za razliku od nas, koji noćima nismo spavali radi kredita i garancija koje smo davali. Profesor Kabil radi šta hoće i kako hoće i ponaša se kao da je on stopostotni vlasnik Centra za srce – kaže za Faktor.ba Omerhodžić.Zbog pitanja vlasničke strukture Avdagić i Omerhodžić pokrenuli su spor protiv Kabila na Općinskom sudu Tuzla, a prvo ročište u ovom predmetu trebalo bi biti održano u srijedu, 18. januara.

Tuzlanski Centar za srce osnovan je po modelu javno-privatnog partnerstva i u proteklih deset godina sklopio je ugovore sa većinom zavoda zdravstvenog osiguranja na teritoriji FBiH, kao i sa fondovima zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Brčko Distrikta. Zahvaljujući tome, pacijenti koji dolaze u ovaj Centar i zdravstveno su osigurani ne plaćaju troškove interventnih kardioloških i kardiohirurških procedura, ali moraju platiti usluge ambulantno-dijagnostičkih pregleda među koje spadaju specijalistički pregledi, ultrazvuk srca, ergometrija…

Veza sa SBB-om

Pored toga što slovi za jednog od najboljih bh. stručnjaka iz oblasti kardiologije, odnosno kardiohirurgije, prof. dr. Emir Kabil u prošlosti se bavio i politikom. Kabil je bio član Saveza za bolju budućnost (SBB) i jedan od najbližih saradnika Fahrudina Radončića. Bio je na čelu Kantonalnog odbora SBB-a Tuzla i poslanik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Poslije nekoliko godina njegovog aktivnog članstva u SBB-u, došlo je do raskola između Kabila i Radončića, navodno zbog toga što je doktor Kabil bio nezadovoljan pojedinim odlukama rukovodstva ove stranke, posebno kada su u pitanju kadrovska rješenja. Prije dvije godine dr. Kabil se, na iznenađenje mnogih, nije našao na listi SBB-a za državni Parlament, čime je i potvrđeno njegovo istupanje iz Radončićeve stranke, objavio je Faktor.

Ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić je rekao da bi u trenutnim okolnostima najbolje bilo da Dodik podnese ostavku i tako spasi Republiku Srpsku i srpski narod.

''Poražavajuće je za Republiku Srpsku što je State Department stavio Milorada Dodika na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Vrlo je izvjesno da će ovu crnu listu preuzeti i druge zemlje, postoje informacije i zemlje iz Evropske unije. To je situacija koja će štetiti RS-u, njenom legitimitetu i njenom ugledu. Mislim da bi najbolje bilo da Dodik podnese ostavku i spasi Republiku Srpsku i srpski narod'', rekao je Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.
On nije siguran da li će druge zemlje pratiti primjer SAD i staviti Dodika na ''svoje crne liste'', ali da postoje određene pretpostavke da bi se to moglo dogoditi.

''Nije obavezujuće da druge zemlje prate SAD u ovoj odluci, ali poznato je iz ranije prakse da se to dešava. Ne mogu sa sigurnošću reći koje su to zemlje, ali imam najave da će se to desiti'', kazao je Mektić

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH