Izdvojeno

Izdvojeno (4237)

Dvoje migranata je poginulo, a 10 je povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći na autoputu Niš-Beograd.

Kako piše srbijanski Blic.rs čak petero od povrijeđenih su djeca. Do nesreće je došlo jutros oko 3.40 sati u visini sela Draževac kada se prevrnuo automobil marke „pasat“ u kojem su se nalazili migranti.

Prema prvim informacijama vozač je pobjegao sa mjesta nesreće i za njim policija intenzivno traga.

U zbrinjavanju povrijeđenih migranata među kojima je bilo i djece učestvalo je šest ekipa niške hitne pomoći koje su ih prevezle u klinički centar radi dijagnostike i daljeg liječenja.

Jedna operacija je jutros završena, a dvije su u toku. Direktor Urgentnog centra Miodrag Lazić rekao je za RTS da su neki od povrijeđenih životno ugroženi, da imaju teške povrede glave i ekstremiteta i da su jednom migrantu amputirane obje noge.

Samo jedan od povrijeđenih zna engleski jezik pa je komunikacija s njima otežana. On je rekao da je vozač bio pod utjecajem alkohola i da su ga molili da uspori vožnju.

Vozač je poslije nesreće, prema navodima svjedoka, pobjegao. Putnici ne mogu da odrede da li je čovjek koji ih je ilegalno prevozio iz Srbije ili iz Bugarske.

Automobil sa migrantima je uočen još na naplatnoj rampi kod Doljevca, pa je signalizirano da se kreće u pravcu Beograda, ali pri pokušaju da bude zaustavljen kod naplatne rampe Nais vozač je odbio da se zaustavi i velikom brzinom pokušao da pobjegne. Pasat je bježeći udario u zaštitnu ogradu ispod podvožnjaka i tada je došlo do nesreće.

- Kaos, napetost, iščekivanje - tim riječima djelatnici HRT-a opisuju trenutačno stanje na javnoj televiziji koju već mjesecima, nakon smjene Gorana Radmana, vode v.d. ravnatelji - prvo Siniša Kovačić, a sada Blago Markota. Nadzorni odbor HRT-a raspisao je natječaj za novoga glavnog ravnatelja 30. studenoga, a on je otvoren do 15. siječnja.

Očekuje se da bi novi čovjek na čelo HRT-a mogao doći krajem veljače ili u ožujku, a na Prisavlju su mnogi u ovom trenutku prilično uvjereni kako bi Markota svoju privremenu poziciju mogao zamijeniti stalnom te dobiti četverogodišnji mandat.

Status quo

Navodno su se HDZ i Most već dogovorili oko ostanka Markote. Podsjetimo, u igri za v.d. ravnatelja ranije su bila još dva imena - Josip Popovac i Jozo Barišić.

No, Most je odbio Popovca koji je bio HDZ-ov prijedlog, a HDZ je odbio Barišića kojeg je zagovarao Most.

No, Markota zasad, kako kažu na HRT-u, ne povlači nikakve bitne korake.

- Ne znamo kako će se rasplesti stvari. Iz Markotinih poteza ne može se ništa zaključiti. Mislim da on sada kalkulira i održava neki status quo jer se planira kandidirati za glavnog ravnatelja pa ne želi riskirati, niti se zamjerati bilo kome kako ne bi ugrozio svoje šanse. Vjerujem da pravih poteza neće ni biti dok on ne osigura svoju poziciju, a onda bi mogli uslijediti rezovi - slaže se nekoliko HRT-ovih djelatnika. Ističu, međutim, da zbog takve situacije na HRT-u već dulje vrijeme vlada programsko i kadrovsko rasulo.

Cenzura

- Program je potpuno devastiran, profesionalni standardi su se urušili, gledanost je značajno pala. Pa u našem središnjem Dnevniku uopće ne možete vidjeti vijesti koje objavljuju sve druge televizije i ostali mediji. Primjerice, naš Dnevnik nije objavio ni riječi o aferi Čokolinda, niti da je premijer Plenković na pitanje o proračunu novinaru odbrusio da izađe na izbore i pobijedi, pa onda da planira proračun. Za naš Dnevnik to se nije ni dogodilo - priča ogorčeno dio HRT-ovih zaposlenika.

Ističu da u TV prilogu nisu objavili ni pitanje vlastitog novinara koji je premijera pitao oko Deutsche Telekoma i širokopojasnog pristupa internetu.

- To je sramotno, iako nije teško shvatiti zašto se neki urednici tako ponašaju. Naime, u kuloarima se nagađa o brojnim smjenama koje će uslijediti, pa se neki dodvoravaju novim šefovima i HDZ-u kako bi zadržali svoje pozicije. To se prije svega odnosi na Katarinu Perišu Čakarun, v.d. rukovoditeljicu Informativno-medijskog servisa, i Ankicu Posavljak, urednicu medijskog sadržaja. One žele zadržati svoje pozicije, i to je jedno od objašnjenja zašto se u glavnom Dnevniku HRT-a preskaču ‘neugodne vijesti’ - ističu izvori s Prisavlja. Dodaju da se dio novinara već podijelio u dva klana, onaj HDZ-ov i Mostov.

Odbio izvršiti nalog

Novi v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota dosad je obavio tek jednu bitnu smjenu u programskoj ekipi - umjesto Dražena Miočića na mjesto v.d. ravnatelja programa HRT-a početkom prosinca postavio je Domagoja Burića, redatelja dokumentarno-igranih filmova “Hrvatski kraljevi”, “Ludi rimski carevi”, “Tajnoviti srednji vijek”, “Republika”... Burić je nekad bio i čelni čovjek Programa za kulturu, a od 2007. do 2010. bio je direktor programa HTV-a. Kad je Burić preuzeo novu funkciju, ostavku na mjesto v.d. glavne urednice Drugog programa podnijela je odmah njegova supruga Jasna Burić kako ne bi bili u sukobu interesa. A na svom prvom programskom kolegiju Burić je ostavku zatražio od v.d. glavnog urednika Trećeg programa Krešimira Čokolića. Na Prisavlju kažu da je Burić to učinio jer su on i Čokolić u kumskim vezama.

Za Burića, inače, u prisavskim kuloarima kažu da je “umjereni HDZ-ovac” te, ističu, da od njega očekuju da spriječi ekscese koji su zaredali na HRT-u otkako je tu javnu kuću preuzela ekipa bliska bivšem šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku. No, dio djelatnika smatra da Burić neće imati snage za to. Navode kako, primjerice, Vladimir Brnardić, urednik TV kalendara, nije dosad snosio nikakve posljedice nakon što je odbio izvršiti nalog v.d. glavnog urednika Prvog programa da izmijeni sramotni prilog o ubojstvu Aleksandre Zec koji je emitiran u toj emisiji.

Smjene u ožujku

Neki HRT-ovci, pak, predviđaju da bi prave promjene mogle uslijediti od ožujka do lipnja, kada Markota i Burić osiguraju svoje pozicije na HRT-u. U kuloarima se priča da bi smijenjena mogla biti i v.d. urednica Radio Sljemena Tanja Baran te Nevenka Dujmović, v.d. urednice Trećeg programa Hrvatskog radija. Zanimljivo je i da gotovo nitko na HRT-u nije siguran što sada točno radi bivši v.d. glavni ravnatelj Siniša Kovačić. Kažu kako se on nije htio vratiti na svoju staru poziciju, ali da “sjedi” u Informativno-medijskom servisu.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik spriječio je novinarku N1 da mu postavi pitanje o očekivanjima u 2017. N1 je nazvao "dijelom revolucije" i "neprijateljskom televizijom", a na najgrublji način, pred brojnim medijskim ekipama, izvrijeđao je novinarku N1 Snežanu Mitrović.

U još jednom u nizu napada na N1 i novinare ove televizije, Dodik je, nakon svečanog prijema u Banjaluci, prekinuo novinarku Snežanu Mitrović u pokušaju da obavi svoj posao.

Novinarka N1 televizije Snežana Mitrović je prilikom obavljanja svog posla postavila pitanje predsjedniku Republike Srpske koje je glasilo:

"Da li očekujete da 2017. godina bude godina socijalnih nemira i tenzija?".

Uslijedio je odgovor od Milorada Dodika kojem ovo nije bio prvi put da verbalno napadne novinare ove televizije.

"Vaša televizija će učiniti da to tako bude. Vi ste dio revolucija. Vi ste revolucionari. Prošlo je vaše vrijeme, vi ćete pokušati ali nećete uspjeti. Plašt koji vi sakrivate da ste vi neka objektivna televizija koja radi u interesu javnosti. Vi radite u interesu destabilizacije, a ovaj narod mora znati da je N1 neprijateljska televizija i vi ste neprijatelj", rekao je Dodik.

Podsjetimo, 30. septembra prošle godine Dodik je napao novinarku televizije N1 koja mu je postavila pitanje

"Da li ga je ijedna istražna ili pravosudna institucija pozivala na razgovor u aferi "Olegovo zlato", na što je burno odgovorio.

Takođe, u februaru ove godine je u Srbiji izbjegavao kontakt sa novinarkom N1 Jelenom Mirković, koja je pokušala postaviti pitanje o istrazi protiv Slobodana Pavlovića.

Pazar je moguće da je dotle došlo? Da smo na to spali - ne znam što je gore, srpski đuveč ili mađarske sardine, kao da živimo na Marsu!

Naš sugovornik ne može se načuditi da se od tolikog Jadrana sardine za Hrvatsku vojsku uvoze iz Mađarske, a uz kampanju “Kupujmo hrvatsko” uvozi se đuveč iz Srbije.

- A predsjednica se ispričava zbog srpskih čokoladica - otpuhuje. Razlozi njegova očaja ne leže u nekom nacionalizmu, nego su sasvim racionalni i zdravorazumski. Naše tvornice sardina godinama su propadale. U Hrvatskoj je neobrađeno više od milijun hektara zemljišta, a svake godine takvih je neobrađenih parcela sve više. Iz Slavonije, bogomdane zemlje za poljoprivredu, mediji svakodnevno izvješćuju o autobusima punim mladih ljudi koji odlaze u Njemačku jer nemaju posla i nemaju od čega živjeti.

Svestrani djelatnici

Konzerve s đuvečom podrijetlom iz Srbije Hrvatskoj vojsci prodaje tvrtka AIPK, a tu kompaniju odreda vode članovi obitelji Marinović, na čelu sa Zoranom Marinovićem, dugogodišnjim poduzetnikom te profesorom matematike i fizike, i njegovom suprugom Željkom, inače pjevačicom duhovne glazbe. Željka je za svoje albume dobila i Porina za duhovnu glazbu, a objavila ih je četiri: “Ljubav što ne prolazi”, “Hrvatske marijanske pjesme”, “Želim Ti dati najbolje” i “Svjetionik”.

Tvrtka je u računu dobiti 2015. prijavila prihode od golemih 25,534.003 kune i tek neznatno manje rashode pa je zadržani dobitak tek 63.712,23 kune. Prema registru o nabavi iz 2015., obiteljska tvrtka AIPK je s Pleter-Uslugama, tvrtkom u državnom vlasništvu koja je prije nekoliko godina izdvojena iz sustava MORH-a potpisala ugovore o nabavi suncokretova ulja (iznos nije naveden), graha i riže za 560.000 kuna (na temelju okvirnog sporazuma), brašna, tjestenine i mlinaca (710.520 kuna) te konzerviranog voća i povrća za 1,802.301 kunu. Pleter sličnu robu nabavlja i od Podravke, Konzuma, Leda, Zvijezde, ali su u registru rijetke obiteljske tvrtke poput AIPK.

Iz MORH-a su nam poslali kratak odgovor:

- Ministarstvo obrane RH propisalo je kakve kalorijske, tehnološke i nutricionističke uvjete svaka namirnica ili obrok moraju zadovoljiti.

Međutim, MORH nema utjecaj gdje i od koga pružatelji usluga, a među njima je i trgovačko društvo Pleter, nabavljaju te namirnice - stoji u odgovoru.

Kako smo već rekli, osim srpskog đuveča i mađarskih sardina, naša se vojska može gostiti i makedonskim ajvarom. Svaki od ovih sastojaka Hrvatska ima u izobilju, pa je čudo da nismo čuli kako uvozimo i mandarine iz neke strane države.

Uvozni lobby je užas

Naše navode potvrdili su nam i u tvrtki AIPK.

- Hrvatska poljoprivreda je uništena, a uvoz iz Srbije i Makedonije je najkvalitetniji. Njihova zemljišta su ekološki čista, bez pesticida, nemaju GMO hranu i njihove namirnice ulaze u kategoriju zdrave hrane - objašnjavaju nam u AIPK te nastavljaju:

- Monopol je najveći problem ove države. Uz to, država štedi i javnom nabavom traže se najjeftinije cijene i najkvalitetniji proizvodi, a njih je u toj kategoriji živežnih namirnica najlakše naći baš u ove dvije zemlje.

Objašnjenje za uvoz sardina iz Mađarske - što spada u paranormalne fenomene prikladne za seriju “Zona sumraka” - nema.

Ok, nemamo đuveč, nemamo ajvar, ali zar nam pobogu i sardine nedostaju? Ta pun ih je Jadran. Je li moguće naći odgovorne za ove propuste koji nisu tek privremeni. Naime, jedna tvornica sardina mogla bi kroz cijelu godinu hraniti ne samo vojsku, nego i zaposliti mnogo mladih ljudi koji, ovako, s otoka odlaze u inozemstvo - trbuhom za kruhom.

U vrijeme zaključivanja ovog broja saznali smo da su samo pukim slučajem u Hrvatsku vojsku u zadnje vrijeme ipak dospjele pošiljke domaćih sardina. Valjda će se netko u MORH-u i Vladi probuditi nakon ovoga teksta te naći rješenje za problem koji će ne samo nahraniti vojsku, nego i zaposliti ljude. Takve bizarnosti svako malo pune stranice našeg tiska, a Vlada na njih ostaje gluha umjesto da se primi posla i pokrene domaću proizvodnju...

Ako ne proizvodimo avione, grah i sardine možemo...

Hrvatska će nabaviti helikoptere i avione - model aviona još nije poznat - i to iz uvoza jer tim tehnologijama ne vladamo. No doista nije jasan razlog - i za to nema isprike - što se naša vojska ne hrani domaćim proizvodima koji bi u pretežitoj većini mogli popunjavati jelovnike HV-a. MORH bi trebao razmisliti o tome, ali i ostatak Vlade.

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Mehmed Baždarević, sumirajuću u cjelini godinu na izmaku, kazao je da je zadovoljan učinjenim, počevši od samih igrača, stručnog štaba i Nogometnog saveza BiH.

U ovoj godini reprezentacija BiH odigrala je ukupno devet utakmica i ostvarila šest pobjeda, uz jedan remi i dva poraza. Godinu je počela sa dvije pobjede u prijateljskim utakmicama protiv Luksemburga i Švicarske, a prvi poraz uslijedio je protiv Španije.

Reprezentativci BiH su ove godine imali uspješan nastup na Kirin kupu u Japanu, gdje su u izmijenjenom sastavu i bez nekoliko standardnih reprezentativaca osvojili prvo mjesto. U polufinalu su nakon izvođenja penala pobijedili Dansku a u finalu selekciju Japana, predvođenu bh. stručnjakom Vahidom Halilhodžićem.

Ohrabreni odličnim nastupima i dobrim rezultatima nogometaši BiH u septembru su počeli kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u Rusiji i u prvom meču u Zenici deklasirali Estoniju s 5:0.

No, uslijedio je težak poraz od Belgije od 4:0, ali je optimizam u bh. tim vratila pobjeda protiv Kipra 2:0 te remi u Atini protiv Grčke 1:1.

BiH nakon četiri utakmice ima sedam bodova i na trećem je mjestu s dvije pobjede, jednim remije i porazom. Za drugoplasiranom Grčkom zaostaje tri boda, a pet u odnosu na lidera na tabeli grupe H Belgiju. Baždarević ističe da je relativno zadovoljan dosadašnjim kvalifikacijama ali da bi bio mnogo sretniji da je u Grčkoj ostvarena pobjeda. Gorak ukus u ustima ostavlja poraz od Belgije, najviše zbog "kompletno promašene utakmice".

"Sigurno da bi sa ta dva dodatna boda bila još ljepša slika. Ostaje utakmica protiv Belgije u grlu još uvijek, ne zbog poraza, nego zbog kompletno promašene utakmice. Da li reprezentacija igra bolje, ja mislim da. Znamo da smo izgubili važne igrače kao što je Muhamed Bešić na određeno vrijeme, Mensur Mujdža, Zvjezdan Misimović...", rekao je selektor najboljih bh. nogometaša.

Dodaje da nastoji uvesti nove, mlade, progresivne igrače, te da je nekima već dato više prostora, kao što je igrač Sarajeva Haris Duljević.

"Ne smijemo zaboraviti Japan (Kirin kup) koji je na mene, a mislim i na sve ljude u BiH ostavio veliki dojam. To je bio prvi trofej i mislim da je slika nakon toga bila izuzetno pozitivna", precizirao je Baždarević.

Ističe da sa stručnim štabom konstantno prati nove igrače, koji bi mogli biti reprezentativni kvalitet, dodavši da je potreban trud i vrijeme da se pronađu novi igrači.

"Činimo sve. Željeli bismo da to budu igrači iz domaće lige. Novi je bio Duljević, popratili smo i Samira Memiševića, kojeg sam ja i zvao već na neka okupljanja, ali nam nije cilj da zovemo nekoga da bismo zadovoljili kvotu, nego one koji zaslužuju. Moja razmišljanja od prvoga dana su da je potrebno pobjeđivati danas ali misliti na ono što će se dešavati sutra i kad mi ne budemo tu", poručio je Baždarević.

Nedavno je FIFA-in Komitet za status igrača prihvatio zahtjev koji su uputili Nogometni savez BiH i Daniel Pavlović, za promjenu sportskog državljanstva. Zvanična potvrda da Pavlović ima pravo nastupa za reprezentaciju BiH stigla je u NSBiH.

Pavlović je rođen 22. aprila 1988. godine u Švicarskoj, za koju je i nastupao u mlađim kategorijama. Trenutno je član italijanskog kluba Sampdorija, a selektor Baždarević za njega ima riječi hvale.

"Čim igra standardno u Italiji jasno je. Radi se o lijevom bočnom igraču, koji ima izuzetno kvalitetnu lijevu nogu, šut za igrača te pozicije. Igrač je koji može igrati više pozicija, nastupao je za sve selekcije Švicarske do mlade kategorije. Tamo se i rodio. Izrazio je želju da igra za BiH i smatram da to može biti jedan plus", pojasnio je.

Kada je u pitanju Muhamed Bešić, bitna karika u selektorovoj kombinatorici, ističe da se nada da će se nogometaš Evertona što prije vratiti na teren.

"On je jako bitan igrač, jedan od ključnih. U mom mandatu mislim da je odigrao dvije utakmice. Da je on u prethodnim utakmicama s nama bio vjerovatno bi to druga muzika bila. Nadam se da će što prije vratiti jer nam je potreban i kao čovjek i kao igrač. Sigurno da će potrajati njegov povratak, jer je povreda teška. Pratimo i činimo sve što je u našoj moći da on bude spreman", objasnio je Baždarević.

Osvrnuo se i na igre dva ponajbolja bh. reprezentativca, koja nastupaju za Juventus i Romu, Miralema Pjanića i Edina Džeku, istakavši da je zadovoljan njihovom igrom.

Kazao je da su njih dvojica u reprezentativnom dresu dali sve od sebe, te da svojim klubovima mnogo doprinose.

"Edin se vratio na najbolji mogući način, pokazao je da su kritike neumjesne i vrlo bezobrazne, jer se radi o izuzetnom igraču. Miralem je promijenio klub, ali on je na različitim pozicijama pokazao da je vanserijski igrač. Međutim, tu je i pitanje vremena, novi klub, adaptacija, novi način rada, saigrači… Nadam se da će postati igrač koji je neophodan u igri Juventusa", obrazložio je selektor.

Potcrtao je da su očekivanja za narednu godinu uvijek velika, ali i upozorio da svi moraju biti još jači i čvršći. Kako je rekao, od svojih izabranika očekuje da svaku utakmicu odigraju maksimalno.

"Često ponavljam da ovaj dres, koji nosimo, zaslužuje da damo sve od sebe. Narednu utakmicu u kvalifikacijama očekuje nas Gibraltar. Znamo da je to lakši protivnik, ali poslije toga da se moramo što bolje pripremimo za Grčku. Te dvije utakmice moramo realizirati onako kako treba i poslije toga sigurno može biti jaka smjernica šta nas dalje čeka. Ako odigramo onako kako bismo željeli, kako ja zamišljam protiv Grčke, mislim da realno možemo očekivati da ispunimo naš cilj a to je odlazak na svjetsko prvenstvo", rekao je.

Smatra da je svaka utakmica ključna, ali da meč koji otvara perspektivu je vjerovatno Grčka, a onda će i ambicije rasti. Kategoričan je da se ta utakmica mora pobijediti, ali do tada ima vremena, osvrnuvši se na neke faktore koji bi mogli imati utjecaj do tada a to su u kakvoj će formi biti nogometaši.

"Ja se nadam da ćemo s nekim novim licima napraviti ono što treba da pobijedimo tu utakmicu. Uvijek sam optimista, ali i realan", prokomentarisao je Baždarević.

Osvrnuo se i na kaznu FIFA-e, po kojoj je suspendiran s dvije utakmice zabrane vođenja nacionalnog tima zbog ponašanja tokom meča Grčke i BiH, koja se igrala u Pireju 13. novembra. Selektor BiH je suspendiran za narednu utakmicu protiv Gibraltara, a drugi meč suspenzije je uslovan.

"Ne mogu komentirati suspenziju jer ne znam razlog. Još uvijek nisam dobio izvještaj zbog čega sam kažnjen, a tada ću o tome govoriti. Ako je nesportsko ponašanje braniti svoju ekipu i državu onda neka me kazne. Ali ne bih o tome", zaključio je selektor nogometne selekcije Bosne i Hercegovine.

BiH narednu utakmicu u okviru kvalifikacija za svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine igra 25. marta, kada će biti domaćin Gibraltaru. Nakon toga u Zenici dočekuju Grčku (9. juni), potom gostuje Kipru (31. august) , pa Gibraltaru (3. septembar). U posljednje dvije utakmice kvalifikacijama Baždarevićevi izabranici će 7. oktobra ugostiti Belgiju, a tri dana kasnije kvalifikacije okončati gostovanjem u Estoniji.

Prvi dan nove 2017. godine znači i novi udar na džepove građana Bosne i Hercegovine.

Nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) 23. novembra odobrila povećanje cijene električne energije, to je samo početak.

Struja
Podsjećamo, FERK je na sjednici odobrio povećanje cijena struje za potrošače Elektroprivrede HZ HB, a povećat će se za kućanstva u prosječno iznosu od 1.45 posto, dok su za kategoriju ostala potršnja cinene niže za 3.04 posto.

Cijene električne energije su promijenjene na prijedlog Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, dok se cijene električne energije Elektroprivrede BiH neće mijenjati, rečeno je na konferenciji za novinare predstavnika FERK-a.

Ranije smo objavili da je Regulatorna agencija za komunkacije potpisala saglasnost na cjenovnike u fiksoj telefoniji.

I ova odluka, kao i odluka o poskupljenju struje stupa na snagu 1. januara. U saopštenju je navedeno da su operateri izvršili usklađivanje cjenovnika, koje su potom dostavili RAK-u na saglasnost.

Agencija je nakon sprovedene analize, dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, BH Telecom d.d. Sarajevo i Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, sa datumom stupanja na snagu od 1. januara 2017. godine.

Izmjene se odnose na uvođenje jedinstvene cijene za pozive prema fiksnim mrežama u BiH, te definisanje cijena prema drugim mobilnim mrežama u BiH. Cijene poziva prema fiksnim mrežama u BiH koje su definisane od strane operatora iznose od 0,04 KM/min do 0,048 KM/min i niže su od granične cijene definisane Pravilom 67/2012 koja iznosi 0,052 KM/min.

Fiskna telefonija
Na snazi će biti sljedeći cjenovnici fiskne telefonije.

BH Telecom d.d. Sarajevo uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,042 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže BH Telecoma je povećana za 27,27% dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 19,23%. Također, BH Telecom je ukinuo popust na cijene poziva unutar fiksne mreže u periodu slabog saobraćaja (radni dani 19:00 do 7:00, nedelja i državni praznici 00:00 do 24: 00) koji je iznosio 25%.

Telekom Srpske a.d. Banja Luka uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,040 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže Telekoma Srpske je ostala na istom nivou, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 23,08%.

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,048 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar je povećana za 37,14%, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH ostala na postojećem nivou.

Cigarete
Od početka 2017. godine na snazi će biti i nove cijene cigareta u BiH. Proizvođači i distrubuteri bili su dužni do 30. novembra Upravi za indirektno oporezivanje dostaviti nove maloprodajne cijene cigareta.

One su utvrđene u skladu s Odlukom o utvrđivanju posebne minimalne akcize na cigarete, i iznos akcize za duhan za 2017. godinu.

Odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duvan za pušenje za 2016. godinu je definisano da će se od 1. januara 2017. godine, na cigarete plaćati sljedeća akciza:

(a) Proporcionalna akciza po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta
(b) Specifična akciza u iznosu od 67,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,35 KM za pakiranje od 20 komada.

Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + posebna), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza u iznosu od 2,42 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada.

Akciza na duhan za pušenje u 2017. godini utvrđuje se na način da iznosi 80 % minimalne akcize na cigarete u 2016. godini i iznosi 96,80 KM po kilogramu. Odluka predstavlja nastavak harmonizacije akcizne politike u BiH sa politikom akciza na cigarete u Evropskoj uniji.

Međutim, tu se ne staje.

Kafa, gorivo...
Nešto ranije ove godine cijena kafe u maloprodaji je povećana. Rast se očekuje i naredne godine. Povećanje cijene kafe se očekuje u 2017. godini jer proteklih mjeseci značajno raste cijena visokotarifne robe na svjetskom tržištu.

Sredinom oktobra 2016. godine mnoge je obradovala vijest da Parlamentarna skupština BiH nije podržala prijedlog da se cijena goriva ponovo optereti za 15 feninga po litru. Međutim, akcize na naftu i naftne derivate ponovo će pred Vijeće ministara BiH - a nakon toga i u parlamentarnu proceduru.

U pismu namjere MMF-u, vlasti BiH su se obavezale da će aktuelne cijene akcize za naftu i naftne derivate povisiti za 15 feninga po litru, a navodno to entitetski premijeri pokušavaju još od septembra prošle godine.

Vrijednost uvoza skupocjenih satova, bilo ručnih, džepnih, uključujući i štoperice s kućištem od plemenitog metala ili bez njega, već tradicionalno u BiH doseže vrtoglave iznose.

Zlato i dragulji

Tako je 2016. u odnosu na 2015. godinu, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz ove robe sa 7.211.340 KM porastao na 8.125.229 KM, dok su ukupno naplaćene uvozne dažbine iznosile 2.221.600 KM, piše Dnevni avaz.

U konačnici, to znači da je na uvoz satova u BiH u 2016. godini dato čak 10.346.829 KM!Iako je lani zabilježena silazna putanja kada je riječ o uvozu draguljarskih predmeta i onih od zlata te drugih plemenitih metala, 2016. je “stanje popravljeno” pa je tako od 1. januara do 30. novembra 2016. ove robe uvezeno za od 6,4 miliona KM.

Kada je riječ o automobilima, sudeći prema podacima UIOBiH, uvoz je u odnosu na prethodnu godinu porastao. Tako je 2015. uvezeno 59.939 automobila, a za 11 mjeseci 2016. ta cifra iznosi 62.404 vozila u ukupnoj vrijednosti od 697.518. 619 KM, a naplaćene dažbine iznose 148.883.172 KM.Od ukupnog broja vozila, čak 52.315 je polovnih, dok je novih 10.089.

Najčešće marke

Kada je u pitanju marka automobila koji se uvoze u BiH, najzastupljenija su Volkswagenova vozila, a na vrhu su: Opel, Renault, Citroen i Ford. Među njima je i lista najskupljih, odnosno Top 10. Tako vrh tabele predvodi Mercedes tip GLE 63 S/AMG benzin, koji je neko platio 235.188,55 KM.

Ovaj automobil za svega 115,90 KM je skuplji od Mercedes-Benza tip S500 4Matic, a treće i četvrto mjesto zauzimaju automobili marke BMW. Na začelju ove liste je Land Rover tip LG-Range Rover, koji je plaćen 195.252,41 KM, piše ‘Avaz’.

Uvoz automobila po godinama

Godina Broj vozila

2016. 62.404
2015. 59.939
2014. 67.444
2013. 58.407
2012. 51.982
2011. 46.986
2010. 33.375

Nakon opsežne istrage, podignuta je optužnica protiv Sadiković Anesa i još 12 fizičkih i pravnih osoba koje se terete za finansijski kriminal u iznosu većem od 8,5 miliona KM.

Nakon provedene temeljite i opsežne istrage u suradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu i partnerskim policijskim i sigurnosnim agencijama, tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv:

1. Sadiković Anesa, rođenog 1976. godine u Prijepolju.

2. Sadiković Kasima, zvanog "Kaho", rođenog 1952. godine u Prijepolju.

3. Sadiković Fadile, rođene 1958. godine u Pljevljima.

4. Sadiković Adisa, rođenog 1980. godine u Prijepolju.

5. Sadiković Ismeta, zvanog "Bato", rođenog 1964. godine u Prijepolju.

6. Kasumović Jasmina, zvanog "Jale", rođenog 1976. godine u Prijepolju.

7. Sadiković Damira, rođenog 1975. godine u Prijepolju.

8. Halilović Sabahudina zv. "Sapko", rođenog 1971. godine u Prijepolju.

9. Bešlagić Hate, rođene 1950. godine u Doboju.

10. Pravne osobe poduzeće "Eko San" d.o.o. Banja Luka.

11. Pravne osobe "Janus" d.o.o. Brčko Distrikt BiH.

12. Pravne osobe "Sadiković Tours" d.o.o. Sarajevo.

13. Pravne osobe "Bosnaexpres" d.d. Doboj jug.

Optuženi se terete da su, djelujući kao organizirana kriminalna skupina, od 2006. do 2012. godine, počinili niz kaznenih djela, vezanih za finansijski kriminal, porezne utaje ili prevare, te pranje novca prilikom uvoza velikih količina i kamionskih isporuka tekstilne robe u BiH.

Navedena roba uvožena je uz višestruko umanjene carinske i porezne dadžbine, čime su optuženi i sa njima povezane osobe, ostvarivale nazakonitu imovinsku korist u iznosu od oko 8,5 miliona KM, a za koji iznos je oštećen budžet Bosne i Hercegovine, te time i svi građani naše zemlje.

Podizanjem optužnice u ovom predmetu, stekli su se uvjeti za procesuiranje ostalih osumnjičenih iz akcije "Pandora".

Javnost i građani, trebaju znati da se u predmetu protiv Sadiković Anesa i drugih, radi o vrlo opsežnom predmetu, kaznenim djelima koja su počinjena u periodu od nekoliko godina, a dokazni materijal u ovom predmetu sadrži nekoliko desetina hiljada stranica i dokumenata, zbog čega je istraga u ovom predmetu bila dugotrajna i opsežna.

Optužnica i dokazni materijal upućeni su Sudu BiH na potvrđivanje.

Dok su se antidepresivi nekada koristili kao posljednje pomoćno sredstvo, danas su, ipak, nezaobilazni. Pun pogodatak je ukoliko ih Vam propiše prvi ljekar koga posjetite. Utješna nagrada je da se druga vrata otvaraju odmah pri zatvaranju prvih. Ukoliko ne naiđete na „razumijevanje“ kod Vašeg liječnika, velika vjerovatnoća je da hoćete kod onog drugog, ili jednostavo, bez medicinske saradnje – farmaceutskim tvrtkama.

Tablete (ne)rješavaju sve probleme

Suočeni sa teškom prošlosti i trenutnom egzistencijalnom sigurnošću, građani u BiH sve češće posežu za lijekovima za smirenje. Da smo nacija koja iz godine u godinu svoje probleme nastoji otkloniti prvobitno farmaceuticima, svjedoče i podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. U 2013-oj godini, bh. građani potrošili su više od pola milijarde maraka na lijekove - od toga više od 16 miliona KM za nabavku anksiolitika i antidepresiva. Kažemo li to jednostavnije, svaki stanovnik Bosne i Hercegovine, na lijekove mjesečno izdvaja 140KM.

„Na osnovu obrađenih podataka o prometu lijekova možemo govoriti o povećanju potrošnje anksiolitika i antidepresiva kod pacijenata. Međutim, u finansijskom pogledu nije došlo do drastičnog povećanja zbog pada cijena, odnosno povećanja konkurentnosti. To se dešava zbog toga što svake godine bude registriran sve veći broj generičkih lijekova, čiji dolazak na tržište uslovljava sniženje cijena.“ – objasnila je Nataša Grubiša, direktorica Agencije.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, na antidepresive je prethodne (2014-te) godine izdvojeno više od 2,5 miliona KM. Iako je izdvojeno skoro pola miliona manje nego u 2013-oj godini, kada je taj broj iznosio 3.051.384, to ne znači da se broj korisnika smanjio. Cijene lijekova često znaju padati ili rasti sa pojavom nove konkurencije na tržištu, stoga, promet lijekova izražen finansijski ne može izravno dati podatke o njihovoj potrošnji.

Psihoanaleptici (ANTIDEPRESIVI)

2.878.406
2.732.585
2.853.643
3.051.384
2.692.718
1.250.779

Vrijednost na teret Zavoda (KM)

142.584
158.804
142.464
135.119
141.485
71.457

Godina
2010
2011
2012
2013
2014
2015 (januar-juni)

Broj realizovanih recepata
103.650
112.786
95.634
94.950
98.207
49.572

Vrijednost na teret Zavoda (KM)
1.086.129
1.416.989
1.336.228
1.326.363
1.402.707
698.435

Godina
2010
2011
2012
2013
2014
2015 (januar-juni)

Prema riječima psihijatra dr. Mevludina Hasanovića mnogo je uzroka zbog kojih veliki broj bh građana poseže za ovim tabletama. Visoka stopa nezaposlenosti, politička situacija, kontinuirani stres, te loši međuljudski odnosi samo su neki od razloga za njihovo korištenje. No, kako on kaže: „Hvala Bogu, pa antidepresivi postoje. Da ne postoje, ljudi bi se ubijali.“ Paradoksalna je samo situacija što seu najčešće nuspojave korištenja antidepresiva navode upravo suicidne misli ,te nepromišljeno i agresivno ponašanje, naročito kada su u pitanju mlađe osobe.

„Život u tišini“

„Konačno sam mogla da spavam kada popijem svoju tabletu. Problem bi nastajao onda kadabih ponovo otvorila oči. Umrtvljeno tijelo, bezvoljnost i ravnodušnost bile su „tri riječi koje me opisuju“. Svaki dan bio mi je isti. Ustajem u 8:00h, uzimam tabletu, stavljam oznojenu posteljinu na kojoj sam spavala u veš mašinu i odlazim na posao. Sa kćerkama jedva da sam i razgovarala, ukus hrane u ustima nisam ni osjećala, a kada bih se smijala to bi više izgledalo na obično grčenje mišića, nego trenutni osjećaj sreće. Nisam plakala kao prije, ali izgleda da je i u tomebio problem. Izgleda mi je upravo to ponekad i trebalo. Nakon 4 godine, da se dobro isplačem.“ – počinje pričati47-godišnjaTuzlanka koja je poželjela ostati anonimna radi stigme koju društvo ima prema psihički oboljelim osobama.

Nakon štojoj muž i majka umiru u istoj godini, te saznanja da bi se firma u kojoj radi uskoro mogla zatvoriti, počinje koristiti antidepresive. „U početku mi je tišina koju te tablete daju nekako prijala. Iako sam se osjećala uspavano i malaksalo, barem nisam imala histerične napade. Vremenom sam se toliko povukla u sebe, da sam doslovno znala cijeli dan provesti gledajući u jednu tačku. Sve dok mi kćerke nisu rekle da je krajnje vrijeme da se ponovo vratim u žive, da pored oca ne žele izgubiti i majku, ja nisam prestajala da ih pijem. Te riječi su mi toliko odzvonile u glavi da sam istog dana sve bacila u kantu za smeće, svjesna da ukoliko to ne uradim, ovaj život će mi biti za toga.“ – prisjećala se ova Tuzlanka nečeg što je, kaže, danas ostalo daleko od nje.

Da neće ostati i jedna od rijetkih sa ovakvom životnom pričom, govore i podaci da su sedativi i anksiolitici najtraženiji lijekovi u BiH, kao i u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će 2030. godine svaki četvrti čovjek na planeti imati neki oblik depresivnog ili anksioznog poremećaja.“Mnogi u apoteku dolaze tražiti lijekove za smirenje bez recepta, ni ne pitajući se kakve posljedice proizlaze iz toga. Dok je prethodnih godina srednja starosna populacija bila dominantna pri kupovini antidepresiva, sada je došlo vrijeme da ih mlade osobe sve češće konzumiraju. Slobodno mogu reći da je to najbolji pokazatelj u kakvom društvu mi ustvari živimo.“ – kazala je farmaceutkinja, Samira Nišić.
Stresno studiranje
Zbog stresnih situacija kroz koje studenti prolaze tokom svog studija, nerijetko se dešava da i oni počinju koristiti tablete za smirenje. Među takvima je i studentica Ekonomskog fakulteta, Edina B., koja je Lexaurin počela da pije nakon što je od svojih kolega vidjela da ih uzimaju ispred učionice.

„To vam je izgledalo kao kad neko upita:“Hoćeš li žvaku?“ – pa se ispred tebe pojavi 10 ruku. Samo ovog puta u pitanju nije bila žvaka, nego slavni Lexaurin. Bio je to usmeni ispit za uslov i strašno sam bila nervozna. Od prijateljice sam uzela tabletu i kroz pola sata već sam se osjećala bolje. Poslije sam ih počela uzimati i u drugim situacijama. Gotovo svaki put kad bih osjetila i najmanju nervozu. Ne znam da li se ovo naziva ovisnošću, ali više se ne znam naći u nekoj „ozbiljnoj situaciji“, a pri tome ostati bez njih. Teško je odreći se nečeg što vam, bar prividno, pomaže, a do njega lakodolazite.“ – ispričala je Edina.

„Finansiranje farmaceutskih – apotekarskih usluga vrši se na osnovu broja pruženih usluga - realizovanih recepata distribucijom lijekova sa esencijalne liste, u skladu sa uspostavljenim ugovornim odnosima.“ Samo u Tuzlanskom kantonu, broj realizovanih recepata za ovu vrstu lijekova u 2014. godini iznosio je 141.485, što je za 6 hiljada više u odnosu na prethodnu godinu. Čak ni loša ekonomska situacijia u kojoj se posljednjih decenija Bosna i Hercegovina nalazi, ne sprečava njeno stavništvo da milione maraka izdvajaju na antidepresive i sedative kako bi se, bar malo, osjećali bolje. Država u tome, ipak, ne vidi ogroman problem.

Priču studentice potvrdila je i doktorica opće medicine, Samira Begić: „U zadnje vrijeme je sve češća pojava da stavnovnici mogu kupiti anksiolitike bez recepta. To je zato što je sve postalo komercijalno. Apoteke žele da zarade, pa i ne traže od pacijenata recepte, naročito ako je riječ o starijoj populaciji. Negdje nailazimo na podatke da traže recepte ukoliko se radi o mlađim osobama, kako ne bi došlo do zloupotrebe. Međutim, sve to na kraju, ipak, dovede do zloupotrebe, do stvaranja ovisnosti, pa onda liječnici imaju još veći problem pri liječenju takvih pacijenata.“

Sa druge strane, dr. Mevludin Hasanović odgovornost vidi upravo i u njima, doktorima opće medicine, kojima je „zbog velike gužve koja se javlja kod psihijatara, zakonski dato pravo da izdaju anksiolitike“. On tvrdi da se „problem javlja onda kad se to prestane činiti racionalno, pa umjesto na terapiju od mjesec dana, pacijenti se uče da uzimaju tablete onako kako uzimaju alkohol ili cigarete. S obzirom da supstanca ima problem da diže toleranciju, sa 3mgr dnevno pacijent prelazi na 6mgr, 8mgr i još dalje, te se dešava da u jednom trenutku popije i do 15 tableta, ali opet mu nije dobro. Organizam je, jednostavno, postao imun na tu terapiju.“

Koji rat je završio, a koji počeo?

Ratna zbivanja također su ostavila veliki utjecaj na psihološko stanje bosanskohercegovačkog stanovništva. Tzv. „cyber rat“ i govor mržnje putem foruma i društvenih mreža na internetu, doprinose ponovnom pokretanju proživljenog i, shodno tome, nepotpunom oporavku društva. Jasmina Dedić samo je jedan od mnogih koja je doživivši ratnu traumu počela koristiti antidepresive. „1992 je godina. Otac dobiva rak, a brat je na prvoj liniji. Nije mnogo prošlo, a u razmaku od 12 dana sam ih izgubila oboje. Ubrzo nakon toga ustanovljen mi je panični napad. Zbog svega što sam prošla i vidjela, često su mi se javljale jake aritmije srca i strah da ću sve što zavolim ubrzo i izgubiti. Na preporuku psihijatra, počela sam piti seroxat. Međutim, djelovanje i nije bilo naročito učinkovito, pa mi je doktor počeo povećavati terapiju. Ako bih u jednoj riječi trebala da kažem kako sam se osjećala, bila bi to riječ „umrtvljeno“. Shvatila sam da tako ne mogu i ne želim da se oporavljam i jednostavno sam tablete odlučila udaljiti od sebe. Rekla sam sebi da uz porodicu mogu prebroditi sve i da to sigurno i hoću. Tako je i bilo. Njihova podrška i osmijeh na svaki moj korak bili su učinkovitiji od bilo kakve tablete i ičeg što ti neko može da ponudi.“ – ispričala je svoju priču i Jasmina, ponosna na sebe što se uspjela na ovakav način izboriti sa životom i sobom.

Bosna i Hercegovina (posta)je depresivno društvo

Naučnici ističu kako su mentalni poremećaji češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja, nego tjelesne bolesti. Procjenjuje se da će depresija kroz idućih pet godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Ukoliko se antidepresivi počnu koristiti i onda kada se čovjek zapravo i ne nalazi u depresiji, nego jednostavno opterećenom i nezadovoljnom stanju zbog posla, porodice ili partnera, njegovo stanje se ne može popraviti. Naprotiv, jedne od najčešćih nuspojava koje mogu da mu se jave ustvari su suicidne misli. Zabrinjavajuća situacija je i što statistike o izdatim receptima ove u odnosu na prethodne godine pokazuju samo da se broj povećanih korisnika tek očekuje.

I dok se žestoke rasprave vode da li je više prednosti ili nedostataka u korištenju tableta za smirenje, državni službenici u razmatranje i ne uzimaju pitanje: „Zašto je svakog dana sve više osoba koje posežu za antidepresivima i anksioliticima?“ Jedno je sigurno: Iz dana u dan, Bosna i Hercegovina sve više postaje zemlja starog i depresivnog društva.

Jasmina Dedić, Azra Bajraktarević, Daria Mrkić i Erna Karić

Poljski vozač, čiji je oteti kamion korišten u napadu na božićni sajam u Berlinu, upucan je u glavu nekoliko sati prije napada i nije mogao ni pokušati spriječiti napad, izvještava list Bild, prenosi.

Ovaj list citira povjerljivi izvještaj mrtvozornika u kojem se navodi da je 37-godišnji vozač Lukasz Urban, tokom borbe u kabini kamiona, pretrpio ne samo povrede uzrokovane nožem ,već je i upucan u glavu nekih dva ipo do tri sata prije napada u Berlinu koji se desio u 8.00 sati navečer.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH