Izdvojeno

Izdvojeno (4349)

Na osnovu podataka do kojih je došao portal BUKA, pet najjačih političkih partija u BiH (SDA, SDP, SNSD, SDS i HDZ BiH) su u proteklih 10 godina inkasirale preko 1,5 miliona maraka na osnovu donacija privatnih preduzeća koja istovremeno imaju zaključene ugovore sa nekim od državnih organa ili javnih preduzeća pod njihovim upravljenjem, piše Buka.

Političke partije u BiH uzimaju stotine hiljada maraka svake godine putem donacija privatnih preduzeća, i to kao vrstu ‘naplate’ za ugovorene tendere u javnim institucijama.Da zlo bude veće, većina partija te donacije i ne prijavljuje. Pored toga što su ovakve donacije sa moralne strane neprihvatljive, one su i zakonski zabranjene. Naime, prema zakonu o finansiranju političkih partija, privatna preduzeća koja su s organima izvršne vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini sklopila ugovor o javnoj nabavci, ne mogu finansijski pomagati političke stranke. Ipak, do sada se niko nije mnogo obazirao niti na Zakon, niti na moralne vrijednosti, pa je trgovina tenderima preko donacija strankama postala veoma unosan biznis.

Na osnovu podataka do kojih je došao portal BUKA, pet najjačih političkih partija u BiH (SDA, SDP, SNSD, SDS i HDZ BiH) su u proteklih 10 godina inkasirale preko 1,5 miliona maraka na osnovu donacija privatnih preduzeća koja istovremeno imaju zaključene ugovore sa nekim od državnih organa ili javnih preduzeća pod njihovim upravljenjem. Prema podacima vidljivim u finansijskim izvještajima ovih partija za proteklih 10 godina, u njihove kase se slilo tačno 3.365.513 KM po osnovu donacija privatnih firmi.

Ova cifra bi bila mnogo veća da je moguće ući u trag ostatku novca koji se ne nađe u finansijskim izvještajima stranaka i legalnim tokovima, jer je već postala javna tajna da političke partije ne prijavljuju sve donacije, a to su nam potvrdili i sami donatori.

Visina i broj donacija od strane privatnih firmi političkim strankama raspoređen je shodno njihovom učešću u vlasti, a najviše se dijelilo u izbornim godinama.Tako je, prema podacima do kojih smo došli, najviše novca dobijala Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), koja je rekorder sa dobijenih 416.000 KM samo u 2008. godini.

U posljednje vrijeme, najveće donacije od strane firmi koje posluju sa državnim institucijama ili preduzećima dobija Socijaldemokratska partija BiH (SDP).Samo u 2014. godini, privatna firma Robot general trading CO D.O.O. iz Sarajeva donirala je SDP-u čak 50.000 KM, a da je pritom imala zaključene ugovore za javnim preduzećima, i to milionske vrijednosti.

Prema SDP-u je bila darežljiva i firma Stanić trade, koja je u 2014. uplatila na žiro-račun stranke 10.000 KM, a zauzvrat, i to pregovaračkim postupkom, ova kompanija je u zadnje tri godine napravila pet ugovora sa državnim BH Telekomom u vrijednosti preko devet miliona KM.

Možda je i najzanimljiviji slučaj veledrogerije Farmavita iz Sarajeva, koja je od 2011. do danas zaključila na stotine ugovora sa državnim institucijama i preduzećima, a samo u jednoj godini, 2014. donirala je SDP-u 15.000 KM.

Inače, da zlo bude veće, ova firma koja je do sada na račun sklopljenih ugovora sa institucijama i javnim preduzećima zaradila preko 11 miliona KM, iste godine je donirala i Stranci demokratske akcije (SDA) 12.000 KM, a u 2016. godini 10.000 KM. Nema ideologije, čisti biznis. Zauzvrat, Farmavita je u posljednje dvije godine dobila na stotine poslova u javnim institucijama i ustanovama.

Pokušali smo dobiti komentar od rukovodstva ove kompanije, ali odgovore na naša pitanja nismo dobili, iako smo čekali dva mjeseca i dobili uvjerenje finansijskog direktora da će odgovori stići.

I SDA je imala velikodušne donatore u zadnje tri godine, najviše 2014. god. kada im je i firma „Amko komerc d.o.o.” iz Sarajeva donirala 20.000 KM, koja je godinama dobavljač prehrambenih proizvoda Službi za zajedničke poslove institucija BiH.

Potvrdu za ove podatke smo tražili i od direktora ove firme Muamera Alete.

Telefonski razgovor:

Gospodine Aleta, da li Vi, odnosno Vaša firma donira SDA?

“Da, ali vjerujte da je to sad vrlo malo. U ovom momentu ne znam napamet, ali to je vrlo slabo.

U finansijskom izvještaju SDA je navedeno da je samo za 2014. donirano 20.000 KM…

“Moram provjeriti.”

Ali Vi radite sa javnim preduzećima, znate li da je protivzakonito da partije uzimaju donacije od Vas?

“Radim, ali hajte Vi nazovite za pola sata da provjerim je li to tačno, pa se onda čujemo.”

Naravno, Aleta nam se više nikad nije javio. Danima smo pokušavali da ga dobijemo na njegov privatni broj, ali bezuspješno. Nekoliko dana smo pokušavali da dobijemo direktora “Amko komerca” i u njegovoj kancelariji, ali smo samo dobijali odgovor da će se on javiti nama.

Jedan od redovnijih donatora SDA je građevinska firma Džena d.o.o iz Gradačca, u kojoj su bili darežljivi svake godine. Možda to i nije tako čudno jer je ova firma, prolazeći na tenderima javnih preduzeća i institucija, uspjela da zaradi preko četiri miliona maraka. Zauzvrat su za dvije godine uložili u stranku nešto preko 5.000 KM.

Pokušali smo da razovaramo i sa direktorom ove firme Nedžadom Topdžagićem.

Telefonski razgovor:

Gospodine Topdžagić, da li Vi donirate SDA?

Odma’ da vam kažem, ja svakoj stranci dadnem donaciju i gotovo svima isto. Nemojte gledati samo kroz jednu stranku.

A zašto pomažete stranke?

Pa, mora se pomagati svakome, treba svakome pomoći. Ja svima dajem i mora se pomagati.

A zar ne mislite da političke partije imaju već dovoljno?

Ne mislim da imaju dovoljno da promoviraju sebe. Za to novca nikad dosta.

Znate li da je zakonom zabranjeno da donirate partije ako imate ugovore sa javnim institucijama?

“Nisam ja sa političkim partijama na tenderima. Ja kažem, ja sam privatnik i mene ne interesuje to. Ja svoje dajem, iz nekih svojih razloga, a ničije tuđe. Tako da…

Da li možda to što Vi dajete utiče na neke ljude i njihove odluke prilikom dodjele tendera?

Pa ne znam, žašto bi. Mislim da nema razloga. To nisu velike svote. Ne vjerujem.

I Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je imala dobar upliv sredstava od privatnih kompanija. Primjer koji smo izabrali odnosi se na uplatu 3.000 KM donacije od strane firme Monting-energetika, koja je upravo u to vrijeme dobila prve poslove sa javnim preduzećima u FBiH.

Vrijedna pomena je i firma Inter Impex iz Tuzle, koja je nakon uplate donacije HDZ-u dobila posao nabavke gasnog i tečnog hlora za vodovod u Mostaru. Zanimljivo je da je na čelu ove firme do 2007. godine bio sadašnji zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić iz HDZ-a.

Sa druge strane, stranke u Republici Srpskoj, za razliku od onih sa sjedištem u FBiH, mnogo su opreznije kada su u pitanju finansijski izvještaji i donacije pravnih lica.

PRIKRIVENE DONACIJE

U Savezu nezavisnih socijaldemokrata bilo je mnogo manje donacija privatnih firmi u odnosu na ostale stranke. Ipak, zanimljivo je da se pred svaki izborni proces sliju desetine hiljada maraka u budžet stranke pod oznakom donacije fizičkih lica, i to onih čija su godišnja lična primanja manja od jednokratne godišnje donacije. Kako saznajemo, ovdje se radi o donacijama preduzeća koja se prikazuju kao donacije fizičkih lica.

I pored toga, uspjeli smo da pronađemo u posljednje tri godine neke od slučajeva davanja donacija SNSD-u od strane firmi koje posluju sa institucijama i javnim preduzećima. Jedna od takvih je i firma „Mojić” iz Bijeljine koja je donirala 3.700 KM, kao i Energotehnika iz Banjaluke 2.000 KM ili Ehta R.

Ni Srpska demokratska stranka (SDS) nije „gadljiva“ na donacije. Ipak, najzanimljiviji slučaj iskorištavanja i kršenja zakona koji smo pronašli odnosi se na saradnju ove partije sa firmom „Globus Dvorovi“ iz Bijeljine. Naime, „Globus“ je preduzeće koje je dobilo poslove ugostiteljskih usluga za Grad Bijeljinu kojim upravlja SDS. Ti poslovi su dobijeni putem javnih nabavki, dio otvorenim dio pregovaračkim postupcima, a njihova ukupna vrijednost je preko pola miliona KM.

Zauzvrat, SDS-u je „Globus“ otpisao dug od skoro 20.000 KM i to za ugostiteljske usluge pružane u vrijeme izborne kampanje.

Milenko Zupur, vlasnik ove kompanije za BUKU tvrdi da se tu radi o dugovima koje je on morao otpisati.

„A sve su to budale, kad moram tako da kažem. Oni su meni ostali dužni i onda smo mi to tako preklopili. Neću ja biti inovator ako ti kažem da su to sve budale koje ‘oće-neće platit. Dosta mi je više toga. Ja u kampanji svima dajem i svi uzimaju. Šta da radim? Tako je bilo i sa pokojnim Bobarom u kampanji, ali šta ću. Ne mogu drugačije“, rekao nam je Zupur.

PLAĆANJE ZA MIRNO POSLOVANJE

Da su i stranke u RS sklone primanju poklona bez određenog razloga najbolje pokazuje primjer firme Sportek d.o.o iz Kotor Varoši, jednog od najvećih izvoznika obuće iz BiH. Naime, ova firma je 13.09. ove godine, u jeku izborne kampanje, uplatila SNSD-u 20.000 KM i SDS-u 10.000. Naravno, ovo je nešto što se godinama dešava usljed pokušaja privatnih kompanija da obezbijede mir i lakše poslovanje.

I izvještaji koje objavljuje Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o reviziji finansijskih izvještaja pokazuju da je većina političkih stranaka prekršila Zakon o finansiranju političkih subjekata. Većinom su se propusti odnosili na neprijavljivanje ili nepravilno prijavljivanje donacija te prihvatanje zabranjenih donacija.

ISPLATI SE KRŠITI ZAKON

Ivana Korajlić iz Transparency internationala navodi da je ovo veliki problem na koji niko ne želi da pokaže prstom. Ona objašnjava da je Zakonom zabranjeno da firme koje posluju s institucijama doniraju političke partije, na šta i Služba za reviziju finansiranja političkih partija iz godine u godinu ukazuje, ali bez rezultata.

“Ove odredbe se krše i iz razloga što su sankcije veoma niske, pa na kraju same sankcije budu višestruko niže nego donacije koje su stranke primile. To znači da im se isplati kršiti zakon. Ove zabrane su uvedene upravo zbog toga što je glavna „računica“ firmi koje finansiraju stranke ta da očekuju da im se stranke oduže naknadno kroz dodjelu ugovora od strane institucija u kojem te stranke vrše vlast. Osim toga, primjeri koje evidentira služba za reviziju, odnosno CIK, su vjerovatno samo mali dio cijele priče, jer stranke veliki dio donacija, posebno one u činjenju, odnosno donacije u obliku roba i usluga, ni ne prijavljuju u svojim finansijskim izvještajima, a CIK nema dovoljno kapaciteta ni nadležnosti, niti mogućnosti da provjerava i dolazi do saznanja šta sve nije prijavljeno. Tako da, opet, i te sankcije, osim što su niske, ni ne izriču se u svim slučajevima, jer veliki broj njih ostaje ispod radara”, tvrdi Korajlićeva.

Prema njenim riječima, uz sve ovo, praksa je i da se direkno iz institucija i javnih preduzeća sredstva preusmjeravaju partijama ili za njihovu promociju, što je tek protivno zakonskim odredbama, ali to je već drugi, još problematičniji dio priče o finansiranju stranaka u BiH.

“TI BiH se već godinama zalaže za unapređenje zakonskog okvira, postoje i veoma jasne preporuke GRECOa, čijom primjenom bi se uvelo korištenje jedinstvenih bankovnih računa, uvela mnogo veća transparentnost, i povećale sankcije, ali političke partije nemaju interesa da same sebi režu granu na kojoj sjede, pa zbog toga i odbijaju usvojiti izmjene zakona”, rekla je Korajlićeva za BUKU.

Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“ navodi da su donacije, i to ne uvijek novčane, političkim partijama itekako povezane sa rezultatima tendera. Prema njegovim riječima, privrednici u BiH se na sve načine bore ne bi li stvorili sebi bolje uslove u odnosu na konkurenciju, a kod nas je za to na prvom mjestu potrebno „podmazati“ političare.

„Ovo je nešto što je postalo čak i prihvatljivo. Niko to ni ne osuđuje, iako je sve jasno kao dan. Te aktivnosti su najveće u predizbornim godinama, a posebno u vrijeme kampanje. Čak se ono što partije prikazuju kao donacije odnosi na manji dio. Većina toga su usluge koje se dogovaraju za predizborne kampanje i potrebe političkih partija, a zauzvrat te firme budu privilegovane na tenderima. Tako da je sasvim jasno da dio korupcije u javnim nabavkama otpada na finansiranje političkih partija“, zaključuje Vukajlović.

Sud je utvrdio da je ministar finansija BPK Niudžeim Džihanić kriv zbog falsifikovanja diplome. No, to nije problem. SDA je odlučila – o kantonalnim finansijama i ubuduće će se brinuti lažni ekonomista…?!

Sjećate li se Nudžeima Džihanića? Onog ministra finansija u Vladi BPK- Goražde kojem je vjetar otpuhao diplomu sa krova automobila. To je onaj kantonalni ministar Nudžeim Džihanić koji je prvo bio diplomirani ekonomista, pa je postao apsolvent, da bi, potom, kratko bio srednjoškolac, a onda opet diplomirani ekonomista.

Ako se ne sjećate, nije problem, ne sjećaju ga se ni njegove kolege sa sarajevske Ekonomije na kojoj nikad nije apsolvirao, ali je uspio steći diplomu. Lažnu, utvrdio je Općinski sud u Goraždu. „Nudžeim Džihanić je priznao krivicu, postigao je nagodbu sa postupajućim tužiocem i izrečena mu je uslovna osuda“, potvđeno je za Žurnal iz Kantonalnog tužilaštva Goražde.To znači, ako se Nudžeim Džihanić usudi da još jednom falsifikuje diplomu, ići će u zatvor. A do tada može biti kantonalni ministar finansija, piše zurnal.info.

U ČEMU JE PROBLEM

Kada je ‘Žurnal’ krajem septembra, istražujući porijeklo ministrove diplome kontaktirao Nudžeima Džihanića, on im je kratko kazao da je sve čisto, te da je u „JP Bosansko-podrinjskim šumama radio kao apsolvent, a da je kasnije diplomirao“. Još je dodao da „ne zna u čemu je niti šta je problem“. A njegov probem bila je lažna diploma Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Prema dokumentima koje je objavio zurnal.info, 2008.godine tada dvadesetosmogodišnji Nudžeim Džihanić zasnovao je radni odnos u JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde. Tom prilikom priložio je diplomu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koja na sebi nosi broj: 02-55830. Zahvaljujući toj diplomi postao je šef Sektora za ekonomsko finansijske poslove u ovom javnom preduzeću, gdje ostaje sve do januara 2015.godine, kada ga, na prijedlog SDA, Skupština BPK imenuje za ministra finansija BPK.

Prilikom imenovanja, Džihanić u svom CV-u navodi da je diplomirani ekonomista sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. No, tada goraždanskoj policiji stiže anonimna prijava u kojoj je navedeno da novi ministar finansija posjeduje lažnu diplomu. Pritisnut dokazima, ministar je promijenio svoju biografiju, pa u novoj biografiji navodi da je u „Šumama“ radio kao apsolvent i srednjoškolac, a da je tek kasnije dilomirao ekonomiju na Internacionalnom univerzitetu u Brčkom.

Usput mu se desila i strašna nezgoda, jer je na dan imenovanja za ministra „izgubio radnu knjižicu“ koju je ostavio na krovu automobila u pokretu. Upravo u toj radnoj knjižici bilo je navedeno da je diplomirao na sarajevskoj Ekonomiji. Što je, naravno, istragom i utvrđeno.

Tužilaštvo BPK krajem prošle godine podiže optužnicu protiv Džihanića zbog krivičnog djela krivotvorenje isprava. Nedavno je stigla i presuda. Ministar Džihanić je kriv, zbog falsifikovanja diplome. No, to nije problem. SDA je odlučila – o kantonalnim finansijama i ubuduće će se brinuti lažni ekonomista, piše zurnal.info.

Dva tijela pronađena su u rijeci Lašvi, kao i automobil u kojem su se nalazila mladići za kojima se traga od subote, potvrđeno je za N1.

Kako je potvrđeno za N1, dva tijela su izvučena iz vozila iz rijeke Lašve kod zeničke petlje, a policija traga za trećim tijelom.

"Mogu potvrditi da su pronađena dva tijela i vozilo za kojim se traga. Trećeg još nema, moguće je da je u automobilu ili da nije ni bio s njima", rečeno je za N1 u MUP-u SBK.

U toku je akcija izvlačenja automobila iz rijeke.

"Policijski timovi su pronašli i iz vode izvukli automobil marke 'audi' registracijskih oznaka E42-K-948, koji su koristili Amar Kozlić, Harun Delim i Almen Begović. Istražni tim još uvijek traga za tijelom nestalog trećeg mladića. Aktivnosti nisu završene i ronilački tim Jedinice za posebne namjene MUP-a ZDK je na terenu i u vodi tragaju za trećim mladićem koji se vodi kao nestao", kazala je portparolka policije MUP-a ZDK Aldina Ahmić.

Trojica mladića su u subotu navečer boravila u diskoteci 'Label' u Vitezu i nakon što su napustili taj objekat izgubio im se svaki trag. Poslije prijave porodica o njihovom nestanku, započela je intenzivna potraga te je policija uspjela pronaći mjesto gdje je automobil završio u Lašvi.

Istraga o ovoj nesreći je u toku.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otpušten je jučer sa bolničkog liječenja iz UKC RS-a, gdje je podvrgnut operativnom zahvatu krajnika.

Zdravstveno stanje predsjednika Republike Srpske je dobro i nakon kraćeg kućnog oporavka vratiće se svojim redovnim obavezama, saopšteno je iz kabineta predsjednika RS-a.

Dodik je operisan u Kliničkom univerzitetskom centru Republike Srpske.

Kako li će Dodik sad pjevati? bez krajnika, a pod sankcijama....

Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović smatra da Hrvatska demokratska zajednica "žmiri na ustašofiliju", a da vodeći političari u Hrvatskoj i dio medija imaju kompleks Srbije i boje se ući u otvoreni dijalog i traženje najboljih rješenja za dvije države.

"Opterećeni su strahom da će im suradnja sa Srbijom, čak i ozbiljni razgovori o brojnim međudržavnim problemima koje imamo, donijeti negativne bodove i etiketu prosrpske i projugoslavenske politike. Boje se ući u otvoreni dijalog i traženje najboljih rešenja za obje države," rekao je Josipović u intervjuu za Politiku, prenosi Tanjug.

'Nikad gori' odnosi za potrebe političara

Josipović smatra da paralela tome postoji i u Srbiji, a ogleda se, kako kaže, u izuzetno agresivnoj retorici, koja je, ocjenjuje "na rubu građanske pristojnosti".

Po njemu, uzrok "nikada gorih" odnosa Hrvatske i Srbije je potreba vodećih političara da svoj uspjeh grade na konfliktu i antagonizaciji, a problemi između dvije zemlje su, ocjenjuje, takvi da ih ne mogu riješiti međudržavne komisije, već samo kontakti i dogovori na najvišoj razini.

Na podsjećanje da je nedavno rekao kako je mjera hrvatstva ne koliko se voli hrvatska domovina već koliko se ne voli Srbija, on je precizirao da je pri tome mislio na mentalitet koji nameće politička desnica.

"Da ima toga i u politici, medijima, na ulici. Ali moram reći, Hrvatska i Srbija kao da su blizanci. I u Srbiji primjećujem slične tendencije u odnosu na Hrvatsku. Ta kultura mržnje objektivno šteti objema državama i otvara spiralu sukoba kojoj ne vidimo kraj," rekao je on.

"HDZ vodi dvoličnu politiku. Kad razgovaraju u Izraelu ili u europskim institucijama, veliki su antifašisti. Međutim, u zemlji na oba oka žmire na ustašofiliju, koja je sve izraženija”, rekao je on.

Josipović ocjenjuje i da "snažno sikće i četnička zmija u Srbiji" uz napomenu da je povijest pokazala da su one "po pravilu jedna drugu hrabrile i poticale."

Eksplozija plinske boce u sarajevskom naselju Alipašino polje izazvala je požar u kojem su stradale dvije, a najmanje šest odoba je povrijeđeno.

Iz KS je potvrđeno da su smrtno stradale dvije starije osobe, a identitet osoba i njihova starost biće saopšteni nakon uviđaja.

Tri ekipe Hitne pomoći KS-a se nalaze na licu mjesta i ukazuju pomoć povrijeđenima. Prema riječima portparola Hitne pomoći
povrijeđeno je šest do osam osoba koje su se otrovale ugljenmoniksidom.

Požar koji je jutros izbio na 11. spratu zgrade u sarajevskom naselju Alipašino Polje je lokalizovan, potvrđeno je iz Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.

Uzrok požara je eksplozije plinske bonske u jednom od stanova u ulici Geteova 2 koji se proširao i na drugi stan.

Prema riječima očevidaca jedna ženska osoba je nakon eksplozije izašla na prozor i počela tražiti pomoć.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kazali su da je jedna žena hitno prebačena u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

Na terenu se nalazi pet vatrogasnih vozila, pripadnici policije i vozila hitne pomoći. Kako je rečeno iz Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo uskoro bi se trebalo početi raditi i na raskopavanju.

Podsjećamo, požar je izbio jutros oko 8:55 sati u C-fazi na Alipašinom Polju.

Polaganjem cvijeća ispred fotografije Denisa Mrnjavca na tramvajskom stajalištu "Tehnička škola" danas će biti obilježena 9. godišnjica tragičnog ubistva tog sarajevskog srednjoškolca.

Denisa Mrnjavca su u sarajevskom tramvaju pretukli, a potom i na smrt izboli delikventi 6. februara 2008. godine.

Denis je postao simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja. Građani su nekoliko puta izazili na ulice, tražili promjene zakona, veću sigurnost, slobodu.

"Smatram da je najveća odgovornost na roditeljima, jer roditelji djecu trebaju odgajati i ugrađivati u njih samo ono što je lijepo i pozitivno, i takva djeca bi bila na pravom putu, ne bi se ponašala asocijalno, ne bi sebe pokazivala i dokazivala na najgori način i ne bi silu sprovodila nad nejačim", kazala je Ana Mrnjavac, majka Denisa Mrnjavca

Iz Udruženja mladih "Denis Mrnjavac" ističu kako svaki dan, u svim dijelovima glavnog grada i gradovima širom BiH mladi ljudi i životi bivaju ugroženi i ugašeni, kao rezultat nasilja.

Nakon polaganja cvijeća, bit će organizirana posjeta Denisovom vječnom počivalištu u Lepenici, najavljeno je iz Udruženja mladih "Denis Mrnjavac".

Veliki derbi u Torinu večeras su odigrali Juventus i Inter, a nakon 90 minuta slavio je Juve rezultatom 1:0.

Duel ljutih rivala italijanskog fudbala očekivano je protekao u užarenoj atmosferi koju su napravili tifoze oba tima.

Nakon što je Inter promašio nekoliko sjajnih prilika stigla je kazna u 44. minuti u vidu gola Cuadrada za 1:0 što je bio i jedini gol na meču.

Miralem Pjanić odigrao je cijeli meč i zaradio žuti karton.

Poslovni interesi američkog predsjednika Donalda Trumpa možda su igrali ulogu u izricanju zabrane ulaska u SAD za građane iz sedam muslimanskih zemalja.

Tokom jednog predizbornog skupa u avgustu 2015. godine je Donald Trump svojoj publici pojasnio njegov odnos prema Saudijskoj Arabiji. U skladu s duhom tog skupa, trebao je nastupiti kao političar. Međutim, blizu 30.000 ljudi se obratio poslovni čovjek Trump. Kazao je kako se slaže sa svojim partnerima iz Saudijske Arabije: "Oni od mene kupuju apartmane. Plaćaju 40 ili 50 miliona dolara. Zašto ih onda ne bi trebao voljeti? Jako su mi dragi."

Trumpovo oduševljenje je imalo svoje razloge: istog tog mjeseca, u kojem je držao svoj govor, Trump je kao preduzetnik prijavio devet novih kompanija u Saudijskoj Arabiji. One bi trebale biti temelji za projekt izgradnje hotela u Džedi, drugom po veličini gradu u saudijskom kraljevstvu. THC Jeddah Hotel Advisor i DT Jeddah Technical Services Advisor - tako su se zvala dva poduzeća kojima je Trump od tog trenutka upravljao. Četiri od ukupno osam poduzeća, koja sva u svojim nazivima imaju i ime grada, nakon nekoliko mjeseci su ponovno ugašena. Drugih četiri je, međutim, ostalo djelovati. O tome čime se ta poduzeća bave, nema nikakvih javno dostupnih informacija, piše Deutsche Welle.

Trump želi "spasiti" Saudijsku Arabiju
Trump je svoju spremnost za investiranje na Bliskom istoku potvrdio 2015. godine svojoj kćerki Ivanki. Trumpovo poduzeće, pojasnila je ona, provjerava "brojne šanse u Dubaiju, Abu Dhabiju, Kataru i Saudijskoj Arabiji - četiri područja koja smatramo najinteresantnijima".

U januaru 2016. se Trump tokom gostovanja na konzervativnom televizijskom kanalu Fox News još jednom izjasnio o Saudijskoj Arabiji. No, tada je govorio o opasnosti koja kraljevstvu prijeti od njegovog susjeda Irana. Teheran namjerava, kazao je, upasti u zemlju:

"Oni žele naftu, žele novac i žele mnoge druge stvari. Bez SAD-a Saudijska Arabija ne bi preživjela", kazao je on.

"A pitanje je u kojem trenutku bismo se trebali uplesti i koliko će Saudijska Arabija platiti kako bismo ju spasili." Trump je ujedno izrazio odlučnost u "spašavanje te zemlje".

"Htio bih zaštititi Saudijsku Arabiju. A Saudijska Arabija će htjeti nama ekonomski pomoći. Prije nego što je pala cijena nafte, zarađivali su milijardu dolara dnevno."

Poslovni interesi na Bliskom istoku
No i u jednoj drugoj većinski muslimanskoj zemlji je Trump očito vidio šanse - u Egiptu. Kod američke Federalne komisije za regulisanje finansiranja izborne kampanje (Federal Election Commission) je naveo dva poduzeća koja bi mogla imati veze s poslovanjima u Egiptu: Trump Marks Egypt i Trump Marks Egypt LLC. Međutim, Trump posluje i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i to u jednom golf odmaralištu i jednom poduzeću koje se bavi luksuznim nekretninama. Stoga nije isključena mogućnost da se Trump prilikom donošenja odluke o 90-dnevnoj zabrani ulaska u SAD za građane sedam većinski muslimanskih zemalja vodio poslovnim interesima. Tom odlukom su pogođeni državljani Sirije, Irana, Iraka, Sudana, Somalije, Libije i Jemena.

Institut za političke studije u Washingtonu je tu odluku komentarisao ovako: "Na spisku pretežno muslimanskih zemalja, na koje se odnose pravila zabrane ulaska u SAD, su - koje li slučajnosti - one zemlje u kojima Trumpov imperij nema nikakvih poslovnih dogovore. Izuzetak su također slučajno zemlje poput Egipta ili Saudijske Arabije - većinski muslimanske zemlje u kojima Trump ima veće investicije i poslovna partnerstva."

Taj institut upućuje na još jednu 'slučajnost': od 19 napadača od 11. septembra 2001. godine u SAD-u, jedanaest njih su bili državljani Saudijske Arabije. Dvojica su bili građani Ujedinjenih Arapskih Emirata, po jedan je bio iz Egipta i Libanona. Nijedna od tih zemalja nije pogođena zabranom ulaska u SAD. "Sukob interesa?", pitanje je koje postavlja Institut za političke studije u Washingtonu i ujedno ironično odgovara: "Ne." I dodaje: "To je samo slučajnost."

Nejasni kriteriji
Ovisno o procjeni opasnosti, piše New York Times, zabrana ulaska bi se teoretski mogla izreći i za građane drugih zemalja. Kao primjere taj list navodi Tursku, Indiju i Filipine. Opasnost koja proizlazi iz tih zemalja je usporediva s opasnošću iz zemalja koje se aktualno nalaze na popisu.

"Ali gospodin Trump njeguje poslovne odnose sa svim tim zemljama. I one su izostavljene s tog spiska", piše NY Times. Naravno, dodaje taj list, to nije prijedlog da se i te zemlje stave na popis. Paušalne zabrane ulaska u SAD novinar NY Timesa smatra općenito zabrinjavajućima. Ali New York Times se zalaže za to da se objave kriteriji na temelju kojih su izabrane zemlje koje su se našle na popisu: "Samovoljni i diskriminirajući karakter te naredbe je sam po sebi loš. Ukoliko predsjednik, međutim, razmotri još i povlastice za poduzeće Trump, onda je stanje još gore."

Ponovljeni izbori u Stocu održat će se 19. februara, potvrdila je za N1 predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić.

Hadžiabdić je nakon vanredne sjednica CIK-a BiH, koja je održana danas u 18 sati, rekla da su se sve tačke dnevnog reda odnosile na ponavljanje izbora u Stocu.

Potvrdila je da su se stekli uslovi da se donese takva odluka, nakon što je Apelacijsko vijeće Suda BiH odbacilo žalbe.

U narednih 14 dana CIK će pripremiti sve da se izbori mogu provesti, u smislu štampanja glasačkih listića, te njihovog proslijeđivanja u inostranstvo.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH