Izdvojeno

Izdvojeno (3656)

Vozač kombija je poginuo, a četiri lica su povrijeđena kada je to vozilo sletilo u kanjon rijeke Bistrice, u mjestu Kuta, kod Foče, saznaju “Nezavisne”. Svjetlana Govedarica, portparol Policijske uprave Foča, potvrdila nam je da se tragedija dogodila u petak oko 19 sati na magistralnom putu Sarajevo – Foča.

“Četiri povrijeđena putnika prevezena su u Univerzitetsku bolnicu Foča”, kazala je Govedarica.Po njenim riječima, na mjestu nezgode teren je nepristupačan, a u evakuaciji putnika učestvovali su policajci, vatrogasci i ljekari Hitne pomoći.”Nezavisne” nezvanično saznaju da su u kombiju bili putnici iz Tuzle.

Približno 10 miliona eura izdvaja se godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini za finansiranje političkih stranaka, ali kako ovaj novac građana troše partije nije poznato, niti je Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano da taj podatak mora biti objavljen.

Na političke stranke se ne odnosi ni Zakon o slobodnom pristupu informacijama, tako da njihovi rashodi ne moraju biti poznati građanima iako 80 posto sredstava kojima se finansiraju političke stranke dolazi iz njihovog džepa.

Na ovo su još jednom upozorili revizori. Političkim subjektima u BiH u prošloj godini isplaćeno je devet miliona eura iz budžeta sa različitih nivoa vlasti.

Od 96 političkih subjekata koji su u 2017. godini dobili budžetska sredstva po iznosu prednjači Stranka demokratske akcije (SDA) sa 1,5 miliona eura, a slijede Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 800.000 eura, te Savez za bolju budućnost (SBB) i Socijaldemokratska partija BiH (SDPBiH) sa oko 750.000 eura. Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBIH) i Demokratska fronta (DF) su iz budžeta dobili oko 550.000.

Ostatak izvora finansiranja čine članirane, dobrovoljni prilozi pojedinaca i kompanija, izdavačka djelatnost, prodaja propagandnog materijala, organiziranje stranačkih manifestacija te prihodi od imovine u vlasništvu političke stranke.

“Centralna izborna komisija BiH nema jasno propisane nadležnosti vezano za reviziju troškova političkih stranaka, oni se pri kontroli najviše fokusiraju na prihode, odnosno da li su prijavljeni ti prihodi, da li dolaze iz izvora koji su dozvoljeni zakonom, da li su prekoračeni limiti i slično, ali kada govorimo o utrošku sredstava taj dio izostaje”, objašnjava Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International BiH.

Donacije u kešu
Posljednji objavljeni revizorski izvještaj CIK-a o tome odnosi se tek na 2015. godinu, jer, dodaje Korajlić, nedostaje revizora u toj službi CIK-a. U tom dokumentu navode se utvrđene nepravilnosti u radu stranaka kojima su prekršile zakon.

Najčešće se upozorava na to da stranke nisu prikazale “nenovčane donacije” po osnovu besplatnog korištenja poslovnih prostora - općinski odbori vladajućih stranka obično bez davanja naknada koriste općinske prostore. Zatim se opisuju slučajevi kada su vladajuće stranke primale “priloge” od određenih kompanija koje su zatim sklapale ugovore o javnoj nabavci i ostvarivale značajna sredstva.

U ranijim izvještajima navodi se i prekoračenje limita za troškove kampanje.Tako je SNSD Mirolada Dodika za lokalne izbore 2012. prešao limit za 250.000 eura, a kažnjen je sa 6.500 eura, i to tek nakon nekoliko godina.

Zakonom o finansiranju stranaka određeno je da maksimalni iznos koji fizičko lice može donirati stranci iznosi 5.000 eura, dok pravno lice može maksimalno donirati 25.000 eura. Ako stranke prekrše ove odredbe, sankcije iznose do 7.500 eura.

Međutim, i ovdje može doći do zloupotreba jer stranke nisu obavezne da posluju isključivo putem bankovnih računa.

“Političke stranke mogu poslovati i u kešu, samo imaju obavezu, kada dobiju donaciju, da je zavedu, izdaju potvrdu i u roku od osam dana uplate na račun. Zamislite situaciju u kojoj je stranka dobila donaciju od 60.000 KM u kešu. Šta njih sprečava da prijave 10.000 KM, onih 50.000 negdje ostane. Ni CIK ne može da utvrdi ovakve stvari, ukoliko se ne obavežu da svaka donacija pod imenom i prezimenom bude direktno uplaćena na račun političke stranke sa računa onoga ko daje donaciju, bilo da se radi o pravnom ili fizičkom licu. Jedino tako možete imati neku vrstu kontrole”, kaže Korajlić.

Uplate javnih preduzeća
U finansiranju političkih stranaka učestvuju i javna preduzeća, što je apsolutno neprihvatljivo, smatra Vehid Šehić, član Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom". Kaže da se političke stranke obraćaju javnim preduzećima i ustanovama da im doniraju sredstva za predizbornu kampanju.

“Postavlja se pitanje nelegalnih finansijskih tokova političkih subjekata jer iskustva govore da pojedine stranke raspolažu daleko većim sredstvima nego što prikazuju kroz svoje finansijske izvještaje. U Hrvatskoj je bila afera FIMI Media, a mi imamo toga puno zato što nemamo ni kontrole javnih preduzeća”, kaže Šehić.

Kako objašnjava Korajlić, stranke imaju obavezu da objavljuju finansijske izvještaje na web stranici, međutim ni tu zakonom nisu propisani rokovi ni sankcije ukoliko ne objave. “Stranke su sada nešto počeli objavljivati, ali to se uglavnom nalazi na sekcijama sajtova koje niko ni ne gleda.”

Finansijski izvještaji tako se mogu naći na stranicama SDA, SDP-a, DF-a, SDS-a, dok ga nemaju SNSD, HDZ BiH, HDZ 1990…

Prema postojećem zakonu o finansiranju političkih stranaka, one nisu dužne ni objavljivati imovinu koju posjeduju, samo prihode koje imaju od te imovine.

Sve to strankama ‘prolazi’ jer su skrojile zakon koji im to dozvoljava, upozorava Šehić.

“U izvještaju političkih stranka nećete naći ni određene stavke gdje će se iskazati koliko su oni potrošili novaca na plaćanje posmatrača. To ne stoji nigdje i onda oni kažu to rade volonteri, mi znamo da oni plaćaju posmatrače i to pokazuje da štete državu koja im daje novac. To pokazuje politički nemoral.”

Predstavnici stranaka ne mijenjaju zakon, jer im to odgovara. Određene izmjene su usvojene prije par godina, ali su one bile tehničke prirode.

“Samo pogledajte zakon o sukobu interesa koji je donesen 2002, i koji je nekada bio dobar, na šta danas liči - maltene nema sukoba interesa, nema nikakvih sankcija”, kaže Šehić.

Prema njegovom mišljenju, kontrolu sredstva političkih stranaka ne može raditi samo CIK i služba za reviziju, jer je ona limitirana brojem revizora. U cijeli proces bi se, dodaje, morale uključiti druge institucije koje kontrolišu finansijsko poslovanje, kao što su državne i entitetske revizije te poreske uprave, jer bi se upravo kroz kontrolu poslovanja privrednih subjekata i javnih preduzeća i praćenja tokova novca utvrdilo da mnoga sredstva završavaju na računima političkih stranaka.

Piše: Vedrana Maglajlija, AJB

Završeno je ročište Zdravku Mamiću. Sud će odluku o izručenju donijeti u zakonom propisanom roku od 24 sata.

Osnovni podaci o njegovom identitetu su potvrđeni, pa je utvrđeno da mu je prebivalište u Tomislavgradu, a ima i matični broj u Bosni i Hercegovini, što je, kako tvrdi obrana, konačan dokaz da je državljanin Bosne i Hercegovine.
Zdravko Mamić je još jednom potvrdio kako ne želi izručenje u Hrvatsku jer je državljanin Bosne i Hercegovine.

„Ponosan sam što sam državljanin Bosne i Hercegovine“, kazao je Mamić sutkinji Suda BiH Tatjani Kosović i još jednom ustvrdio kako ne želi u Hrvatsku jer tamo neće imati zagarantirano pošteno suđenje.

U tuzlanskom prigradskom naselju Par Selo poginuo 71-godišnjak

U saobraćajnoj nesreći koja se u petak ujutro oko 5 sati dogodila na regionalnom putu Tuzla - Kalesija, u naselju Par Selo, smrtno je stradao 71-godišnjak iz Tuzle.

U saobraćajnoj nesreći učestvovali su automobili Peugeot i Fiat Stilo, a zbog težih tjelesnih povreda na UKC Tuzla prevezena je i N. J.

Uviđaj obavljaju službenici MUP-a TK, a saobraćaj na ovoj regionalnoj cesti u potpunoj je blokadi.

Muslimani danas obilježavaju Ramazanski bajram, a centralna bajramska svečanost Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine održana je u Begovoj džamiji u Sarajevu.

Redakcija Vidiportala čestita Bajram svim vjernicima muslimanima uz želje da nastupajuće dane provedu u miru i sreći sa svojim porodicama - Bajram Šerif Mubarek Olsun.

Za ovjeravanje učešća Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj na oktobarskim izborima glasalo je četvero članova CIK-a, uključujući predsjednicu Irenu Hadžiavdić, a troje ih je bilo protiv.

Hadžiabdić je u razgovoru za Faktor kazala da nije prisustvovala današnjoj sjednici te da je glasala telefonom.

- Sud BiH uvažio je žalbu te stranke na našu prvobitnu odluku da ne ovjerimo njeno učešće na izborima, pa smo na današnjoj sjednici ponovo glasali i većinski odlučili da se ta stranka ovjeri. Sud je u cijelosti poništio našu prvostepenu odluku, uvažio žalbu Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj i vratio sve ponovo CIK-u da odluči cijeneći navode na koje je Sud ukazao – kaže Hadžiabdić.

Dodaje da je Sud smatrao da pravni osnov na koji se pozvao CIK u prvoj odluci, a radi se o članu 7.3 Izbornog zakona i govoru mržnje, nije valjan i da se primjenjuje samo u izbornoj kampanji, a ona još nije počela.

- Sud je smatrao da u postupku prijave političkih stranaka CIKBiH mora samo cijeniti uvjete za prijavu, odnosno da li je podnesen dovoljan broj potpisa i je li uplaćena taksa. To što stranka nosi nečije ime Sud nije našao za razlog koji bi mogao uvažiti, pogotovo zato što je ta osoba izdržala kaznu – kaže predsjednica CIK-a.

Na pitanje da li je njoj bila sporna činjenica da ovjeravaju stranku koja u nazivu nosi ime ratnog zločinca, Hadžiabdić kaže da to jeste bilo sporno većini članova CIK-a, "međutim kada vam Sud poništi odluku u cijelosti i vrati je, onda očigledno imate labav pravni osnov da branite svoju odluku".

- Da je sada CIK donio drugačiju odluku ponovo bi se ulagala žalba i zapravo bi se taj proces vukao i bila bi potpuno neizvjesna sudbina te stranke. Mi bi se nadmudrivali sa Sudom bez šanse da odbijemo tu stranku na kraju a propustili bi se oni značajni rokovi za ovjeru koalicija i svega što je toj stranci svakako bitno ako je učesnik na izborima. Prošli put je većina bila da se ne ovjeri ta stranka, a ovaj put je većina odlučila da se ovjeri – rekla je Hadžiabdić, koja je, kako kaže neposredno pred sjednicu dobila Rješenje Suda.

O današnjoj sjednici CIK-a mediji nisu bili adekvatno obaviješteni, tako da su joj prisustvovali samo malobrojni novinari. Kako saznajemo, slično je bilo i sa članovima CIK-a, koji su poziv dobili jedva pola sata prije održavanja sjednice. Sjednicom je predsjedavao Branko Petrić, koji je, uz Hadžiabdić, Vladu Rogića i Novaka Božičkovića, omogućio učešće Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj na predstoječim izborima. Protiv su bili Suad Arnautović, Stjepan Mikić i Ahmet Šantić.

Ovaj potez CIK-a i ovjera stranke koja se zove imenom ratnog zločinca izazvao je negativne reakcije u javnosti, a mnogi se pitaju kada će na bh. političkoj sceni osvanuti stranke koje će se zvati Ratko Mladić ili Radovan Karadžić.

Šešelj je ove godine pravosnažno osuđen na deset godina zatvora pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove. Proglašen je krivim po tri tačke optužnice: za progon, deportacije i druga nečovječna djela.

Zdravka Mamića, čelnika zagrebačkog NK Dinamo, uhapsili su danas pripadnici SIPA-e u Međugorju, saznaje N1.

Mamić je uhapšen na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Hrvatska. Dan prije izricanja presude, Mamić je iz Hrvatske došao u Međugorje.

Županijski sud u Osijeku je Mamiću izrekao presudu od šest i po godina zatvora.

Facebook je i dalje najpopularnija društvena mreža vijesti, sa 36 posto korištenja prošle sedmice, no gubi u utrci s drugim aplikacijama, posebno WhatsAppom, koji je u četiri godine utrostručio popularnost kao izvor vijesti i sada je na 15 posto.

Mnogi ljudi prebacuju se sa Facebooka na zatvorene forume, poput WhatsAppa, kako bi raspravljali o dnevnim vijestima, zbog brige o privatnosti, lažnim vijestima i toksičnim raspravama, pokazala je anketa Reutersovog Instituta za istraživanje novinarstva objavljena u četvrtak.

Potrošnja vijesti putem Facebooka opada, osobito među mladima koji preferiraju WhatsApp, Instagram i Snapchat.

Facebook je i dalje najpopularnija društvena mreža vijesti, sa 36 posto korištenja prošle sedmice, no gubi u utrci s drugim aplikacijama, posebno WhatsAppom, koji je u četiri godine utrostručio popularnost kao izvor vijesti i sada je na 15 posto.

Zatvorene platforme

Ljudi se osjećaju ugodnije kada razgovaraju na zatvorenim platformama u zemljama s polariziranim podjelama, u kojima je opasno otvoreno izraziti politički stav, poput Malezije i Turske, navodi se u studiji, prenosi Hina.

Ispitanici su rekli kako priče često pronalaze na Facebooku i Twitteru objavljuju u grupi na WhatsAppu radi razgovora s manjom grupom prijatelja.

Iako se veći dio Facebookovog pada može pripisati promijenjenim algoritmima, kojima je cilj interakcija s porodicom i prijateljima, povjerenje je jedna od glavnih zamjerki toj društvenoj mreži.

Samo 23 posto od 74.000 ispitanika u 37 zemalja izjavilo je da vjeruje vijestima na društvenim mrežama, u usporedbi s 44 posto povjerenja u vijesti u ukupnom poretku.

Bosanskohercegovački ured Interpola primio je zahtjev Republike Hrvatske za privođenje Dinamova dužnosnika Zdravka Mamića, po tjeralici koju su raspisale vlasti Republike Hrvatske.

"Stigao je zahtjev u Interpol", rekao je neimenovani dužnosnik u ministarstvu sigurnosti BiH.

Pojasnio je kako će Mamić biti priveden u Sud BiH te će se izjasniti o tome ima li bosanskohercegovačko državljanstvo, kao i protivi li se izručenju Republici Hrvatskoj.

Državna policijska agencija (SIPA) u srijedu još nije dobila nalog za Mamićevo privođenje.

U službenom odgovoru Hini iz ureda Interpola u BiH koji djeluje pri Upravi za koordinaciju policijskih tijela BiH, navodi se da ta institucija 'nije ovlaštena davati informacije' o tome je li za Zdravka Mamića stigao zahtjev za privođenje i izručenje Republici Hrvatskoj nakon nepravomoćne presude Suda u Osijeku kojom je proglašen krivim i osuđen na 6 godina i šest mjeseci zatvora. Pojasnili su da upit treba uputiti 'hrvatskim nadležnim vlastima'.

Županijski sud u Osijeku u utorak je izdao nalog Policijskoj upravi osječko-baranjskoj da raspiše domaću i međunarodnu tjeralicu za Zdravkom Mamićem. Za područje Europske unije izdan je europski uhidbeni nalog.

Dinamov savjetnik Zdravko Mamić nalazi se u Međugorju, s obzirom da ima dvojno državljanstvo. S obzirom na odredbe Ustava, BiH ne izručuje svoje državljane.

Pripadnici Policijske stanice Imotski i carinici na graničnom prelazu Vinjani Donji zaplijenili su 423 kilograma marihuane namijenjene italijanskom tržištu, čija se vrijednost procjenjuje na milion evra, javili su hrvatski mediji.

Uhapšen je 54-godišnji državljanin Crne Gore koji je u kamionu vozio lubenice, a marihuana je bila upakovana ispod njih.

Vozačevo ponašanje odmah je postalo sumnjivo policajcima koji su detaljnom pretragom kamiona pronašli drogu.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH