Izdvojeno

Izdvojeno (2581)

Iz više izvora je dolazila informacija kako su Ivica Todorić i najmanje jedan od njegovih sinova u Londonu, dok se za trećeg osumnjičenika priča razmimoilazila – ili je u Londonu ili u Beogradu.

Sam Ivica Todorić se oglasio jučer ujutro putem svoga bloga, utvrdivši kako će biti dostupan pravosudnim organima. Pravna praksa je da se ljudima koje se traži zbog hapšenja tokom istrage neko vrijeme da se sami odazovu policiji.

U ovom slučaju, to znači da porodica Todorić, odnosno Ivica, Ivan i Ante, imaju još neko vrijeme da se sami predaju u neku od policijskih stanica. Ako su stvarno u Londonu, najbliža po dolasku bi im u tom slučaju bila Stanica aerodromske policije Pleso. Ukoliko se ne jave ili krenu zavlačiti, slijedi raspisivanje potjernicei/ili evropskog naloga za hapšenje, ako se smatra da su na teritoriju Evropske unije.

Doduše, tu je s Velikom Britanijom, kao vjerovatnom državom gdje se Todorići nalaze, ponešto problematično. Naime, britanski sudovi nerijetko imaju praksu ne odobravati evropske naloge za hapšenje. Tu onda na snagu stupa Interpolova takozvana crvena potjernica, na kojoj su ljudi koje članice tih država moraju uhapsiti. Todorićima bi tada kao bijeg od izručenja mogla poslužiti samo jedna stvar – da imaju dvojno britansko državljanstvo, piše Novi list.

U prvoj polovini ove godine predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegovi zamjenici te članovi Predsjedništva BiH podijelili su 557.587 KM iz budžetske rezerve, a novac je uglavnom otišao na finansiranje vjerskih organizacija, sportskih klubova i udruženja građana, prenose "Nezavisne novine".

Za budžetsku rezervu ove godine isplanirano je ukupno 3,3 miliona KM i u normalnim državama, za razliku od BiH, taj novac uglavnom se koristi za finansiranje hitnih izdataka i programa koji nisu uvršteni u budžet, zatim finansiranje međunarodnih sporova i arbitraža ili novih institucija koje tokom godine steknu status budžetskog korisnika.

Ipak, u BiH posljednjih nekoliko godina praksa je da taj novac, uglavnom po ličnom nahođenju, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, njegovi zamjenici kao i članovi Predsjedništva BiH dijele nevladinim organizacijama, udruženjima građana, crkvenim opštinama i tako dalje. -

To nije svrha budžetske rezerva. Ona služi za nepredviđene troškove, a ne za finansiranje nečega što treba da se nađe u samom budžetu. Kod nas je praksa da se iz godine u godinu budžetska rezerva troši na taj način, odnosno da se po ličnim preferencijama dijeli novac. Postoji to i u regionu, ali kod nas je dosta izraženije - rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci.

Inače, od ukupno odobrenih 557.587 KM, odlukama Vijeća ministara BiH dodijeljeno je 341.987 KM, dok su Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović, kao članovi Predsjedništva BiH, zajedno odlučili da podijele 160.100 KM. Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, podijelio je 12.500 KM, dok je Vjekoslav Bevanda, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH dao 10.000 KM, a njegov kolega Mirko Šarović 33.000 KM.

Od članova Predsjedništva BiH najviše je podijelio Ivanić i to 88.000 KM, a Izetbegović 40.100 KM, dok je Čović dodijelio 32.000 KM.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH:

Centar za postkonfliktnu pravdu 2.500

Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize FBiH 2.000

Udruženje oboljelih od PTSP-a "Veterani Zavidovići" 3.000

Fondacija "Mak Dizdar" 3.000

Udruženju "1.000 cvjetova" 5.000

Međureligijsko vijeće 2.000

Savez distrofičara Federacije BiH 2.000

Muftijstvo travničko 4.000

Bošnjačka zajednici kulture "Preporod" Glamoč 2.000

Srpsko građansko vijeće "Pokret za ravnopravnost BiH" 2.000

Uniji studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" Mostar 2.000

Udruženju MDD "Merhamet" regije Banjaluka 1.600

Teniski savez BiH 2.000

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba 2.000

JP Sarajevo 5.000

Ukupno - 40.100

Dragan Čović, član Predsjedništva BiH:

Franjevački samostan sv. Katarine Kreševo 10.000

Župni ured sv. Mihovila arkanđela Vareš 10.000

Samostan bezgrešne kraljice Karmela Stup 3.000

Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo Sarajevo 9.000

Ukupno - 32.000

Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH:

Srpska pravoslavna crkvena opština Kozarska Dubica 1.500

Srpska pravoslavna crkvena opština Oštra Luka 1.500

Udruženje za promociju kontrolinga ICV Banjaluka 3.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Poljavnice 1.500

Udruženje građana "Demokratska inicijativa Srba" Sarajevo 2.000

Srpska pravoslavna opština Kifino Selo Nevesinje 5.000

NVO "Vizija plus" Derventa 3.000

Udruženje oboljelih od amiotrofične lateralne skleroze 1.000

Humanitarna organizacija "Budimo ljudi" 3.000

Osnovna škola "Vuk Stefanović Karadžić" Banjaluka 1.000

Opštinska organizacija Crvenog krsta Kalinovik 2.000

Kulturno-umjetničko društvo "Sveti Sava" Banjaluka 500

Organizacija porodica poginulih boraca i nestalih Nevesinje 1.500

Udruženje građana "Budi drugačiji" Banjaluka 2.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Ilijaš 1.500

Srpska pravoslavna crkvena opština Vrbanja 3.500

Dječiji hor "Vrapčići" 2.000

Udruženje porodica sa četvoro i više djece Brod 2.000

Srpska pravoslavna crkva Sarajevo 2.000

FK Sloboda Donji Zagoni Bijeljina 2.000

UG "Život i zdravlje" Novi Grad 1.000

Skijaško planinarsko društvo "Jahorina" Pale 500

FK Mladost Velika Obarska 2.000

Ženski odbojkaški klub Gacko 1.000

Odbojkaški klub Jahorina 1.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Miljevina 1.000

Stonoteniski klub Mladost Rogatica 1.000

Planinarsko društvo "Bijela gora" Trebinje 3.000

Omladinski pokret za razvoj Trebinja 3.000

Opštinska organizacija Crvenog krsta Rogatica 1.000

KUD "Zoran Tomušilović" Dugo Polje 1.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Vrbanjci 3.000

Ekonomski fakultet Banjaluka 2.000

Ekološko-ronilački klub "Leut" Mostar 1.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Kobaš 1.000

Mladi aktivisti Kneževo 2.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Pale 1.500

Narodno pozorište RS Banjaluka 2.000 S

rpska pravoslavna opština Šipovo 2.000

Ženski rukometni klub Borac 1.000

Istraživački centar "Iskon" 3.000

Udruženje Konjičana 1.000 Savez slijepih RS 2.000

Udruženje za pomoć osobama sa posebnim potrebama Sokolac 2.000

Udruženje porodica sa četvoro i više djece 1.000

UG za izdavačku i publicističku djelatnost "Slovo" 2.000

Udruženju "Scena" iz Novog Grada 1.000

Društvo filmskih i televizijskih autora – dokumentarista 3.500

Ukupno - 88.000:

Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH:

Liječenje Sofije Mićević iz Banjaluke 3.000

Asocijacija studenata Građevinskog fakulteta Sarajevo 2.500

Arhitektnoski fakultet Sarajevo 4.000

Udruženje "Lift" 3.000

Ukupno - 12.500

Vjekoslav Bevanda, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH:

Franjevački samostan sv. Katarine Kreševo 2.000

Udruženje gluhih Županije Sarajevo 1.000

Dobrovoljno vatrogasno društvo Buna 2.000

Udruženju pčelara "Matica" Mostar 3.000

Udruženju hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Mostar 2.000

Ukupno - 10.000

Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH:

Ekonomski fakultet Istočno Sarajevo 2.000

Trapara Boris 2.000

Srpska pravoslavna crkvena opština Sokolac 5.000

FK Slavija Istočno Sarajevo 2.000

Dimitrije Filipović 2.000

Poljoprivredni fakultet Istočno Sarajevo 1.500

Unija distrofičara u BiH 2.000

Opštinska boračka organizacija "Ilidžanski borac" 5.000

Opština Istočni Stari grad 7.000

Udruženju guslara i pjevača zavičajne pjesme "Srđan Knežević" 2.000

Mimo Šahinpašić 1.000

Nemanja Kovač 1.500

Ukupno - 33.000.

Donedavno najbogatiji Hrvat Ivica Todorić bio je nedodirljiv medijima, političarima, sudstvu i dužnicima.

Stvarnost se odvijala onako kako je on to rekao i svi su ga slušali jer svima je udovoljavao kada je plaćanje i subvencioniranje u pitanju, svima, osim - kako nam je bliska prošlost pokazala - dobavljačima i blagajnicama na minimalcu.

Gotovo da nema niti jedne veće polititičke stranke koja u posljednjih 27 godina na neki način nije dobila donaciju od Ivice Todorića. Zauzvrat, kod države je imao posebne povlastice.

Početni uspon Ivice Todorića mnogi vežu upravo uz oca Antu koji je 1963. imenovan generalnim direktorom Agrokombinata od kojeg je u nekoliko godina stvorio socijalističkog diva. Bio je na brojnim pozicijama u tadašnjem socijalističkom establishmentu. Zastupnik u Vijeću proizvođača jugoslavenske skupštine, predsjednik agronoma Hrvatske i Jugoslavije kao i član uprave Zagrebačke banke. Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971. stradao je u montiranim političkim procesima.

U međuvremenu, Ivica je diplomirao je na Ekonomskom fakultetu 1976. i iste godine s ocem i punicom Zlatom pokreće staklenički uzgoj cvijeća. Počinju ga prodavati po cijeloj Jugoslaviji. Pred slom komunizma 1989. Todorić osniva Agrokor, kompaniju u kojoj je jedini vlasnik.

Prva tvrtka koju je kupio bila je zadarska Sojara. Za taj posao dobio je kredit Zagrebačke banke koja ga je kreditirala kada je kupovao pšenicu i kukuruz od PIK-a Osijek i Kutjevo za potrebe državnih rezervi.

Tada je izbio i skandal kada se saznalo da su pšenica i kukuruz izvezeni, a državne zalihe prazne.

Konkurenti su mu javno prigovarali da je kredite od Zagrebačke banke dobivao povoljnije od drugih. Njemu su davani po 4 posto dok su drugim poduzetnicima, u to ratno doba, iznosili 12 posto. To mu daje vjetar u leđa pa 1992. kupuje Jamnicu i Agropreradu, 1993. Zvijezdu, 1994. Ledo i Konzum, najveći maloprodajni lanac, da bi s tim portfeljom 1995. Agrokor i službeno postao koncern. I tu ekspanzija ne staje.

Kupuje Jaska vino, 2000. preuzima Sarajevski kiseljak, slijedi srbijanski Frikom, tvornica sladoleda, punionica mineralne vode Fonyodi u Mađarskoj. Nakon toga postao je vlasnikom PIK-a Vrbovec, PIK-a Belje, Tiska, a potom i slovenskog Mercatora. Tržište je proširio na cijelu regiju i K+ proizvode pakirao ondje gdje je to bilo najjeftinije.

Prve dobre političke odnose i prijateljstva Todorića vežu se još uz prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuiđmana, ali i vladu Franje Gregurića. Privatizacija na hrvatski način pred očima četiri milijuna Hrvata odvijala se iza zatvorenih vrata.

Njegov krah započinje kada se državna pipa počela zatvarati i kada željeni kredit, unatoč dolasku u Vladu nije mogao dobiti.

Paralelno, tadašnji predsjednik sabora Božo Petrov protiv njega diže kaznenu prijavu, a na noćnom sastanku se odlučuje kreće li se u pisanje lexa Agrokor i pokretanja izvanredne uprave za posrnuli koncern.

Ali, prije nego li je država instalirala Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika i prije donošenja spomenutog zakona na tjedan dana se vjerovalo i javnosti prezentiralo kako će Agrokor preuzeti iskusni tim Antonia Alvareza III. iz konzultantske kuće Alvarez & Marsal, koju je angažirao ruski Sberbank.

Naime, u sklopu tzv. standstill ugovora kojeg je Agrokor potpisao s vjerovnicima određena je funkcija Chief Restructuring Officera, ključne osobe za provedbu programa stabilizacije Agrokora.

Država ipak donosi lex Agrokor i Alvarez napušta Hrvatsku.

Tema Agrokor tada postaje aktualna u Saboru jer oporba traži opoziv Zdravka Marića s obzirom na njegovu bivšu funkciju u Agrokoru i sumnju da je u sukobu interesa.

Kulmerove dvore, koje su od jutros zaposjeli DORH I PNUSKOK, simbol su dinastije Todorić gdje su do prije nekoliko dana živjele sve generacije najbogatije hrvatske obitelji. Ivica Todorić posjedovao je helikopter i 25-metarsku jahtu Janu, koji su od ljeta i stupanja na snagu lex Agrokora na javnoj dražbi.

Financijski krah slomio je i prava korištenja otoka Smokvice koju je obitelj bez legalnih dokumenata koristila kao svoje vlasništvo posljednjih 20 godina.

Policija i DORH u Kulmerovim dvorima pojavili su se točno tjedan dana nakon što jer AnteRamljak podigao kaznene prijave protiv odgovornih osoba kada je javnosti prezentirao Konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu koji iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi. Te kada se utvrdilo da se namijenjeni novac iz Agrokora slao na privatne račune, trošio na elitna putovanja pa čak i na donje rublje.

U Hrvatskoj je u toku velika policijska akcija u slučaju Agrokor. No, postavlja se pitanje može li trag novca istražitelje u Hrvatskoj dovesti do Agrokorovih firmi u BiH, i eventualne odgovornosti pojedinaca u našoj zemlji.

Prema dostupnim informacijama, niti jedna istražna institucija u BiH ne provodi istragu u ovom predmetu.

Pitali smo i Tužiteljstvo BiH da li provode radnje u ovom predmetu, ili su organi susjedne Hrvatske tražili određene informacije ili pomoć. Odgovor iz ove institucije je glasio "bez komentara".

Također, govori se i o tome da bi Ivica Todorić moga da potraži zaštitu od eventualnog pravnog progona u Hrvatskoj, u nekoj od zemalja regiona.

Advokatica iz Sarajeva, Senka Nožica, rekla je za N1 da u slučaju da Todorić ima/dobije bh. ili srbijansko državljanstvo, onda te zemlje ne izručuju svoje državljanje.

"Međutim, BiH ima sporazum sa Hrvatskom I Srbijom o međusobnom izručivanju osoba optuženih ili osumnjičenih za ratne zločine ili organizovani kriminal. Tako da, u slučaju da se gospodin Todorić odluči doći u BiH, to mu nije garancija da neće biti isporučen", kaže Nožica.

Prvi uhićenici u slučaju Agrokor, poslijepodne bi trebali biti dovedeni na razgovor u zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo, nakon čega bi tužiteljstvo trebalo odlučiti hoće li i zbog kojih kaznenih djela protiv njih pokrenuti istragu.

Prema do sada dostupnim podacima u ponedjeljak prijepodne uhićeni su Ivan Crnjac, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić, Tomislav Lučić, Damir Kuštrak i Mislav Galić. Svi oni bili su članovi uprave ili nadzornog odbora posrnulog koncerna, u čijoj je upravi, prije dolaska izvanrednog vladinog povjerenika Ante Ramljaka, bilo sedmero članova.

Dobrovoljci su na teritoriju Ukrajine stizali sa beogradskog aerodroma. Prvo su letjeli za Moskvu, zatim u Krasnodar, da bi nakon toga bivali prebačeni na područje Donbasa. Svi dobrovoljci borili su se u okviru jedinice “Jovan Šević”, a kasnije je jedinica preimenovana u “Srpski husarski puk – VI rota”

Najmanje sedmorica bosanskohercegovačkih državljana bili su pripadnici proruskih paravojnih formacija koje su ratovale ili još uvijek ratuju na području Ukrajine, zvanični su podaci policijskih agencija u BiH.

Prema istim izvorima, oni su na teritoriju Ukrajine stizali sa beogradskog aerodroma. Prvo su letjeli za Moskvu, zatim u Krasnodar, da bi nakon toga bivali prebačeni na područje Donbasa. Svi dobrovoljci borili su se u okviru jedinice “Jovan Šević”, a kasnije je jedinica preimenovana u “Srpski husarski puk – VI rota”. Većina ratnika otišla je preko četničko-ravnogorskog pokreta. Trenutno je na ukrajinskom ratištu samo jedan bosanskohercegovački državljanin.

SPISAK RATNIKA

Nemanja Ponjević rođen je prije dvadeset i šest godina u Donjem Vakufu. Trenutno posjeduje samo srbijansko državljanstvo. On je ratnik sa najdužim ratnim stažom u Ukrajini. Kada nije na ratištu, uglavnom boravi na teritoriji Rusije i Srbije.

Banovićanin Davor Savičić, također je ratovao u Ukrajini. Povremeno je odlazio i na teritoriju Sirije gdje se borio zajedno sa ruskim dobrovoljcima na strani Bašara Al Asada. Nakon okončanja ratničke karijere Savičić se nastanio u Krasnodaru gdje se trenutno bavi ugostiteljstvom.

Radoslav Milojević je rođen u Njemačkoj, ali posjeduje bh. pasoš. Uglavnom boravi na teritoriji Njemačke, a povremeno odlazi u Ukrajinu gdje se bori na strani ruskih paravojnih formacija.

Orden dobrovoljaca Donbasa dobio je Slavenko Kuzmanović. Ovaj bh državljanin, rođen u Čelincu, na teritoriji Ukrajine je boravio nekoliko mjeseci. Po povratku iz Ukrajine nije više odlazio iz BiH. Međutim, za svoje paravojno djelovanje nikad nije osuđen.

Gavrilo Stević rođen je u Gradačcu. Trenutno boravi u Banja Luci. Mjesecima je boravio na ukrajinskom ratištu, gdje se borio na strani ruskih separatista. Ni on nije procesuiran.

U BiH se trenutno nalazi i Živan Vuksanović iz Pelagićeva. Mjesecima je ratovao u Ukrajini, ali za bh pravosuđe tu nema ništa sporno.

Dimitrije Jojić rođen je 1992. godine u Foči. Borio se u Ukrajini i Siriji, gdje je u junu ove godine poginuo u sastavu ruskih dobrovoljačkih formacija.

SLUŽBENICI WAGNERA

Osim navedenih bh državljana postoje indicije da se na teritoriji Ukrajine borilo još nekoliko bh državljana koji su bili angažovani kao službenici zaštitarske agencije “Wagner”.

Na čelu Agencije je Nikolaj Utkin, inače bivši pripadnik specijalnih jedinica ruske vojske. Policijski službenici iz Ukrajine raspolažu informacijama da su u ovoj zaštitarskoj agenciji angažovani bh državljani Duško Lukić i Neđo Stojanović. Njihov posao je obezbjeđivanje konvoja i prirodnih resursa koje kontrolišu proruske snage u Ukrajini.

Tri osobe su uhapšene u nedjelju uvečer nakon što su na njivi u blizini tuzlanskog prigradskog naselja Čaklovići nožem izboli vlasnika parcele.

-Očekujemo izvještaj MUP-a TK, nakon čega će uhapšena lica biti saslušana – kazano nam je u Tužitlaštvu TK. Incident se dogodio nakon što je vlasnik njive upozorio lovce da ne prave buku. Nakon toga trojica lovaca su prišla automobilu u kojem je bio vlasnik njive, počeli su ga tući, a jedan od njih mu je nanio teške povrede nožem.

- Oštećeni je smješten na Klinici za hirurgiju UKC-a Tuzla – kazano nam je u Tužilaštvu TK. Istraga se nastavlja, a počinjeno krivično djelo najvjerovatnije će se okvalifikovati kao pokušaj ubistva..

Što ste radili kad ste imali 31 godinu, propitkivao je američki CNN čitatelje svojeg portala u članku o izborima u Austriji, na kojima se kancelarska fotelja, smiješi mladom, upravo toliko godina starom Sebastianu Kurzu, relativno novom šefu Austrijske narodne stranke (ÖVP).

Do sličnog zaključka, da će njegova stranka dobiti najveći broj glasova, dolazili su tijekom izbornog dana i ostali mediji, obično s još dvije napomene - da Austriji slijedi zaokret udesno (jer će Kurz, kao šef opcije desnog centra, najvjerojatnije formirati vladu s desničarskom Slobodarskom strankom Austrije) te da se izbori održavaju u sjeni izbjegličke krize (karte na koju je Kurz žestoko igrao u predizbornoj kampanji, ali i prije nje). Prve projekcije nakon zatvaranja birališta pokazale su da su predviđanja bila točna.

Lice promjene

Prema projekcijama, ÖVP vodi sa 31,6 posto glasova. Odmah iza njih nalazi se Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 26,9 posto glasova i potom Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) s 26 posto glasova. Za ulazak u parlament borilo se još nekoliko stranaka. Zeleni dobivaju 3,9 posto glasova, liberali (Neos) 5,1 a neovisna lista Petera Pilza 4,3 posto.

Nekoliko je mogućih scenarija što se tiče formiranja vlade. Najvjerojatniji je da će vladu formirati ÖVP i FPÖ, slični po stajalištu o izbjeglicama i porezu (te navodno čak i o euroskepticizmu, no to će se tek vidjeti), a SPÖ bi trebao, barem prema najavama, otići u opoziciju. Drugi je pokušaj uspostavljanja “saveza” protiv Kurza, dakle pakt SPÖ-a i FPÖ-a koji, iako je riječ o, na prvu, neprirodnom savezu, zapravo već dobro funkcioniraju zajedno na lokalnoj razini u Gradišću. No, većina analitičara potonjoj opciji ne daje previše šanse i slaže se da će se Austrija moći pohvaliti najmlađih liderom u Europskoj uniji, kako neki tvrde “austrijskim odgovorom na francuskog Macrona ili kanadskog Trudeaua”, barem po godinama.

Kurz je zapravo izgubio

Sebastian Kurz je pobijedio, ali realno je izgubio. Ankete su njegovoj Pučkoj stranci (OVP) davale do dva posto više, ali su i Socijaldemokratima (SPO) i Slobodarcima (FPO) davale jednako toliko manje.

Kurz tako ima jedva pet posto prednosti pred Christianom Kernom, liderom SPO-a, koji je uspio svoju stranku dovesti na drugo mjesto. Hans-Christian Strache, čelnik Slobodaraca (FPO), ipak je treći, ali je ključni igrač u određivanju nove vlade: kome se od dviju stranaka prikloni ta će dati kancelara (sasvim je razumljivo da Strache sebe još ne vidi na toj funkciji, iako je 1999. godine Wolfgang Schuessel, tadašnji čelnik Pučana, bio treći, a postao kancelar).

Kurz nije uspio u dvije stvari: dodatno motivirati svoje birače te odgristi još komadić izbornog tijela Slobodaraca. Strache je uspio u svojoj kampanji uvjeravanja da Pučani kradu njegove ideje. Kern je s druge strane pokazao zavidnu snagu. Iako je prije tjedan dana bio pod snažnim udarom kad je otkriveno da SPO stoji iza dvije web stranice koje su ocrnjivale Kurza, ostavka šefa izbornog stožera pokazala je stranku u javnosti odgovornom i spremnom priiznati pogreške. To birači uvijek cijene, a mnogi političari ne shvaćaju.

Nakon ishoda koji je ipak drukčiji od anketa nije isključeno da Kurz bude najmlađi lider opozicije. Naime, Strache može mirno prihvatiti koaliciju s Kernom jer će u njoj moći snažnije sačuvati stranački politički profil, koji bi s OVP-om stalno bio u opasnosti. Posebno što su njihovi stavovi o ekonomskim pitanjima bliži jer FPO, kao i svaka populistička stranka, zagovara pomoć "malom" čovjeku. Kernu je jasno da bi njegov ostanak na čelu Austrije bio melem za izranjavanu europsku ljevicu pa će stoga biti spreman na veće ustupke FPO nego Kurz. Kojem sada nije lako jer bi se pobjeda mogla pretvoriti u Pirovu. (Željko Trkanjec)

Munjeviti uspon “austrijskog čuda od djeteta” pokazuje da se iza njegova nenaboranog lica skriva iskusan, stari politički mozak sklon isplativim manevrima.

Kurz se, iako je već neko vrijeme pripadnik austrijskog političkog establišmenta, nekim slučajem uspio nametnuti austrijskim biračima kao “nova opcija”, izbor koji donosi promjenu i raskid s dosadašnjim neuspjesima. U dosadašnjoj je koalicijskoj vladi, sastavljenoj od SPÖ-a i ÖVP-a, a koja je bila obilježena neprestanim svađama, služio kao ministar vanjskih poslova. Kao takav pripisao si je zasluge za zatvaranje Balkanske migrantske rute prošle godine, zahvaljujući čemu mu je porasla popularnost.

Tirkizna boja

U svibnju ove godine, odlučio je napraviti rez. Progurao se na mjesto lidera stranke i ukinuo mučnu koaliciju, koja nije mogla funkcionirati ni zbog osobne netrpeljivosti između njega i šefa SPÖ-a, kancelara Sebastiana Kerna, i isposlovao prijevremene izbore, pokušavajući prigrabiti vlast. Promijenio je dotadašnji imidž stranke i pretvorio je u svoj osobni, ne više crni, nego tirkizni “pokret”, nazivajući je Novom narodnom strankom, zauzimajući se za oštro stajalište prema izbjeglicama i migrantima te blago prema porezima. Na toj političkoj platformi uspio ju je progurati na sam vrh ljestvice popularnosti (i dignuti njen rejting s oko 20 posto, kao treće opcije, u 2016. na prvu ove godine) te svrgnuti s tog mjesta desni FPÖ, zbog čega su ga oni čak nazvali imitatorom koji je ukrao njihove politike. Mnogi se slažu, no dodaju da je krajnje desna stajališta Kurz zapakirao u umjeren, pristojan, neeksplozivan rječnik, što se dopalo tamošnjim biračima.

Briljantan potez

- Zna što želi i nemilosrdan je. Imate ogromni crni blok u Austriji i gospodin Kurz je taj blok obojio u tirkizno, nazvao ga pokretom i promijenio imidž jedne od najdosadnijih i najtradicionalnijih stranaka u Europi. To je briljantno - tvrdi Stefan Lehne, profesor s Carnegie Europe koji se bavi Europskom unijom. Igra insajdera koji se ponaša kao autsajder, ali na vrlo pristojan način, dodaju drugi.

Dio analitičara također se slaže s tim da bi Kurzova pobjeda i formiranje vlade s FPÖ-om te posljedični zaokret udesno mogli značiti novu glavobolju za Europsku uniju, koja nacionalista već ima na pretek, a hrva se i s Brexitom. Naime, FPÖ je poznat po euroskepticizmu, a za slabiju ulogu europske središnjice u nacionalnim pitanjima navodno se zalaže i sam Kurz, koji se navodno protivi idejama Emmanuela Macrona, eurofila koji zagovara reformu Europske unije. Sličniji je, smatraju mnogi, mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, no “pristojniji” u nastupu.

U svakom slučaju, izbori u Austriji ponovno pružaju važnu lekciju. Prvo, krajnja populistička desnica iznimno je jaka, što se u Austriji pokazalo još lani, na tamošnjim predsjedničkim izborima, kad je zamalo pobijedio kandidat Slobodarske stranke. Druga je to da ulazak krajnje desnice u vladu u Europi više ne predstavlja šok, kao što je to primjerice u Austriji bio slučaj u razdoblju od 2000. do 2007., kad je FPÖ (tada još tvrđi u svojim stajalištima) bio mlađi koalicijski partner, a na ulicama se prosvjedovalo zbog koketiranja s nacizmom.

U izglednoj crno (tirkizno)-plavoj kombinaciji čini se da Kurz neće imati puno problema provesti neka od svojih obećanja u djelo - primjerice, uvelike otežati uvjete za dobivanje državljanstva ili pak dolazak izbjeglica i migranata u tu zemlju te ukidanje islamskih vrtića, a koja se mogu svesti pod nazivnik da neće dopustiti ponavljanje izbjegličke krize.

Rano jutros krenula je policijska akcija Agrokor, javlja naš reporter Hrvoje Krešić, koji se nalazi pred Kulmerovim dvorima, rezidencijom Todorića.

Hrvatsko državno odvjetništvo već mjesecima provodi izvide, a jutros nešto prije 6 sati - policija je stigla u Kulemrove dvore.

Na 'meti' istrage je između 10 i 20 ljudi, javlja naša reporterka Vanja Kranic.

Akcija Agrokor odvija se na više od 60 lokacija, a na terenu je blizu 300 policajaca, doznaje N1.

Todorić je u inozemstvu, potvrdio je za N1 njegov odvjetnik Rajko Čogurić.

Rano jutros krenula je akcija Agrokor, javlja naš reporter Hrvoje Krešić. Hrvatsko državno odvjetništvo već mjesecima provodi izvide, a jutros nešto prije 6 sati - policija je stigla u Kulmerove dvore, rezidenciju Todorićevih.

Jutros oko 5:55 sati policijska su vozila (tri kombija i nekoliko osobnih vozila) stigla pred Kulmerove dvore.

Policija je također istovremeno ušla i u kuću Ivice Crnjca na Šestinskom vrhu, bivšeg formalno glavnog financijaša Agrokora, javlja RTL. Crnjac je dugogodišnji prijatelj Ivice Todorića, godinama je bio u vodstvu koncerna glavni finacijaš.

Nekoliko je kombija ušlo u posjed Todorićevih, dok je jedna marica ostala pred ogradom, javlja naš reporter. Oko 7 sati došlo je još jedno policijsko vozilo.

'Ne zna se tko je od obitelji u Kulmerovim dvorima, pretpostavlja se da unutra ni Ivica Todorić, niti članovi obitelji. Pretpostavlja se da je on ili u Londonu ili u Beogradu, okružen savjetnicima', javlja naš reporter Hrvoje Krešić koji se nalazi pred Kulmerovim dvorima.

'Vidjet ćemo koga će policija uopće naći ovdje', dodaje Krešić.

Stranka Sebastiana Kurza je pobjednik izbora u Austriji, javio je austrijski Der Standard.

Dosadašnji šef austijske diplomatije Kurz (31) bi, prema očekivanjima, trebao postati novi premijer. Njegova konzervativna stranka ÖVP osvojila je 31,7 posto glasova.

Na drugom mjestu je stranka dosadašnjeg premijera Socijaldemokratska stranka koja je osvojila 26,9 posto glasova, dok je radikalni FPO na trećem mjestu sa 26 posto glasova, objavio je Standard.

Kampanjom je dominiralo pitanje imigracije te odnosa prema islamu.

Kurz je desničarskim stavovima privukao značajan broj glasova od radikalne desnice, te dobio najviše glasova.

Na izborima u Austriji pravo glasa je imalo 6,4 miliona građana. Birali su 183 predstavnika u Nacionalno vijeće.

Prema rezultatima koje je objavio list „Kurier“ SPÖ će imati 49 zastupnika, ÖVP 57, FPÖ 51, a Zeleni 9.

Standard prenosi da je izlaznost na izbore bila 79.2 posto.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH