Izdvojeno

Izdvojeno (3001)

Četvorici pripadnika Srbske časti od danas je zabranjen ulazak u BiH, saznaje Žurnal.

Sigurnosne agencije proglasile su ih opasnošću po nacionalnu sigurnost, a odluka o o stavljanju na tzv „crnu listu“ bit će dostavljena Graničnoj policiji BiH koja bi ubuduće trebala brinuti da čelnici Srbske časti ne pređu državnu granicu, piše Žurnal.

Zabrana ulaska u BiH se, prema informacijama Žurnala, odnosi na predsjednika Srbske časti Bojana Stojkovića, potpredsjednika Srbske časti za Srbiju Dušana Belesina, šefa za „bezbijednost i protokol ljudstva“ Srbske časti Mirka Đurđevića, te „glavnog čovjeka za menadžment“ Srbske časti Sašu Arsića. Svi navedeni bili su prisutni u sali Narodne skupštine Republike Srpske kada su Veterani RS-a predsjednik Srbske časti Bojan Stojković proglašen počasnim predsjednikom Udruženja „Powers“ Republike Srpske.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić govorio je danas u Sarajevu o "Srbskoj časti".

"Jutros sam čuo da je određen broj osoba iz FBiH pozvao SDA da formira iste ovakve organizacije koji će se suprostaviti i braniti narod. Isto nelegalne, paravojne, da ih naoružaju, pa da i oni imaju svoje 'humanitarce', 1991. i uvod u onako kako je bilo. Kada dođe do sukoba, njih nema, oni su u sasvim drugoj misiji krađe i pljačke. Što ovi nabildani nisu bili u ratu?", kazao je Mektić.

"Čim je rat stao 1995. prostitucija, droga i to 'humanitarna' organizacija koja je učestovala u defileu povodom dana RS. Sa takvim osobma i kriminalcima ne želim da pravim RS i gradim RS. Želim da sa običnim čovjekom gradim RS. Znate ko je ovaj? I on je humanitarac. Kad je Bilbija rekao ima Bošnjake koji su davali doprinose, ovo vam je iz Sanskog Mosta, taj Bošnjak koji je vrlo blizak s njim, izvjesni Ćulum, osuđivan. Nema za šta ga ne vezuju", kazao je Mektić.

"Onda ćete vidjeti i našeg humanitarca, vrlo blizak Srbskoj časti. Da ne ispadnem da pričam, jesu li to humanitarci? Ovo je srbska nečast. Želim da raskrinkam ovdje ko su lopovi. Šta ima kriminal u ovoj priči? Pokušaj da se to zataška. Korektno je reći učinili smo glupost, osramotili i Dan RS, narod i sve. Šta će ljudi misliti o srpskom narodu sada kada je vijest otišla u svijet, ko smo i šta smo mi? S ovim srpski narod nema ništa. Šta znači ova fantomka? Ovo automatsko oružje sa znakom Srbske časti? Je li ovo ima ikakve veze sa humanitarnim radom? Je li treba još nekakvih dokaza, šta treba da iznosim operativne podatke? To ćemo dostaviti nadležnom Tužilaštvu", naveo je Mektić i novinarima pokazivao fotografije koje možete pogledati u galeriji.

"Pet godina osuđen zbog droge pravosnažnom presudom i 30 mjeseci zatvora. Da li ja izmišljam? Mene će tužiti zbog ovoga, neka me tuže. Ne želim da budem dio ove priče. Želim regularne državne institucije i vladavinu prava. Ne bojte se, ako im budemo pustili, prvo će zakucati na moja vrata, ali će doći i vama. Ko je siguran od ovih 'humanitaraca'? Da ne bude da Mektić priča i izmišlja, evo kakav odnos imaju prema Aleksandru Vučiću u Srbiji. Evo ih u Gospodskoj ulici u Banjaluci, šamaraju ljude ulicom, trebate bježati u haustore. Ovaj pognute glave je Igor Dodik, sin Milorada Dodika. Ponovo kažem, 1991. godina, sjećate se ubistava ovdje po Sarajevu i kako je poslije kretalo. Njima treba sukob, a njih poslije nema. Oni sad drže puške, uzimaju gedore, šarafcigere, demontiraju i nose. To je njihovo i nose", kazao je Mektić.

Vijeće Kantonalnog suda Tuzla objavilo je presudu za Jerka Ivankovića Lijanovića i Stipu Šakića. Lijanović je proglašen krivim i osuđen je na devet godina dok je Sakić osuđen na godinu dana zatvora i 18.000 KM.

Podsjećamo, optužnicom ovog Tužilaštva se Lijanović tereti da je organizirao udruženje u kojem je bilo još nekoliko članova, uključujući i Stipu Šakića, te da su počinili krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela u sticaju sa produženim krivičnim djelom zloupotreba položaja i ovlašćenja a vezano za nezakonitosti prilikom dodjele podsticaja poljoprivrednicima na području TK i FBiH u periodu od 2011. do kraja 2014. godine.

U ovom predmetu su bili optuženi i Mersed Šerifović, nekadašnji zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona i Suad Čamdžić, bivši savjetnik, ali su oni nakon potpisivanja sporazuma o priznanju krivice osuđeni na po dvije i po godine zatvora. Na godinu dana zatvora je osuđen i Edin Ajanović, bivši ministar u Vladi tuzlanskog Kantona.

Pogranične snage bezbjednosti“ koje formiraju SAD na sjeveru Sirije prijete nacionalnoj bezbjednosti Turske i biće uništene u začetku, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdoan.

„Sada Amerika pored naših granica stvara terorističku vojsku koja prijeti bezbjednosti Turske. Naš zadatak je da se uguši ova vojska, prije nego što se uopšte rodi. Ako SAD žele da sarađuju sa tim divljim stvorenjima — to je njihova stvar. Međutim, mi to nećemo dozvoliti“, rekao je Erdoan u Ankari.

On je naveo da će turska vojska nastaviti sa granatiranjem pozicija snaga kurdske policije u Afrinu.

„Naše Oružane snage će u bliskoj budućnosti, nadam se, riješiti problem u Afrinu. Operacija tamo može da počne u svakom trenutku“, dodao je turski lider.

Kako je ranije saopštio listu „Difens post“ zvanični predstavnik koalicije na čelu sa SAD o borbi protiv Islamske države, koalicija se založila za stvaranje takozvanih „pograničnih snaga bezbjednosti“ na teritoriji pod njenom kontrolom. Prema njegovim riječima, koalicija radi zajedno sa Sirijskim demokratskim snagama na formiranju i obuci novih „pograničnih snaga bezbjednosti“. U ovom trenutku obuku prolazi oko 230 osobe, konačni cilj je stvaranje snaga od 30.000 ljudi.

Evropska komisija smatra da je izvodljivo da do 2025. godine Srbija i Crna Gora postanu punopravne članice Evropske unije (EU), a u to vrijeme bi četiri preostale zemlje regiona bile duboko u pristupnom procesu.

Ovo se navodi u strategiji za zemlje regiona koji priprema Evropska komisija pod naslovom “Kredibilna evropska perspektiva za Zapadni Balkan” u čiji je nacrt Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Prema najavi, ovaj dokument će Evropska komisija predstaviti najvjerovatnije 6. februara u Strazburu.

Kako Srbija tako i Crna Gora bi mogle postati punopravne članice EU do kraja 2025. godine, ako do 2019. godine ispune kriterijume iz vladavine prava, što podrazumeva da se tamošnji lideri moraju “ozbiljno i sa jasnom posvećenošću” suočiti sa reformskim izazovima.

U slučaju Srbije, da bi se realizovao ovaj vremenski okvir (2025.), zemlja mora da ispuni i kriterijume koji proizilaze iz poglavlja 35 koji se odnosi na normalizaciju odnosa sa Kosovom.

U nacrtu dokumenta Evropska komisija predstavlja najoptimističniji scenario u vremenskom smislu za svaku zemlju regiona.

Prema indikativnom vremenskom okviru Evropske komisije proizilazi da će 2019. godina biti ključna za države Zapadnog Balkana.

U dokumentu se navodi da bi u toku te godine Kosovo i Srbija trebale da postignu “sveobuhvatnu normalizaciju odnosa”, što bi “otvorilo put za dalji suštinski napredak Kosova na putu ka evropskim integracijama”.

Takođe, ista godina će biti važna i za Albaniju i Makedoniju koje bi trebale otvoriti pristupne pregovore sa Briselom, a Bosna i Hercegovina bi tek tada trebala dobiti status kandidata.

Otvaranje mogućih pristupnih pregovora sa Sarajevom se predviđa tek 2023. godine. Ta godina će, prema prognozi Evropske komisije, biti u znaku završetka pristupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, a 2024. se planira potpisivanje pristupnog sporazuma koji bi stupio na snagu godinu dana kasnije, odnosno krajem 2025, kada i ove dvije zemlje postanu nove članice EU.

Briselske institucije upozoravaju zapadnobalkanske države da se hitno i ozbiljno pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova koji moraju biti okončani prije pristupanja bilo koje zemlje u EU.

Kako se ističe u nacrtu strategije, ovo podrazumijeva i granične sporove. Brisel poručuje da Evropska unija ne želi da uvozi bilateralne sporove.

“Oko graničnih sporova koji i dalje nisu riješeni, strane se moraju bezuslovno obratiti pravno-obavezujućoj arbitraži, prije okončanja pristupnih pregovora i u potpunosti moraju ispoštovati konačnu odluku”, navodi se u nacrtu strategije Evropske komisije.

“Principijelno, zemlje lideri na evropskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne da odmažu težnje njihovih susjeda. Zato, sve zemlje moraju da se uzdrže od zloupotrebljavanja otvorenih pitanja u evropskom pristupnom procesu”, poručuje se u nacrtu strategije Evropske komisije za zemlje Zapadnog Balkana.

Vremenski okvir, Zapadni Balkan i Evropska unija

2019. Srbija i Kosovo postižu sporazum o normalizaciji odnosa

2019. Albanija i Makedonija otvaraju pristupne pregovore

2019. Bosna i Hercegovina dobija status kandidata

2023. Srbija i Crna Gora završavaju pristupne pregovore

2023. Bosna i Hercegovina otvara pristupne pregovore

2024. Potpisivanje pristupnog sporazuma sa Crnom Gorom i Srbijom

2025. Srbija i Crna Gora postaju članice Evropske unije

Njemačkoj je potrebna radna snaga, naročito inženjeri, ljekari i informatičari. Nekoliko miliona radnih mjesta je bilo – ili je još uvijek – nepopunjeno. Koliko tu pomaže tzv “plava karta” ? I koliko je onih koji su je dobili, te kako do nje ?

Već pet godina “plava karta” (Bluecard), ljudima koji žive van Evropske unije omogućava život i rad u nekoj od zemalja članica.

Način dodjeljivanja “plave karte”, u Njemačkoj uvedene u avgustu 2012. godine, objašnjen je u okviru Zakona o sproveđenju smjernice EU za visokokvalifikovanu radnu snagu.

Njime se utvrđuje koje uslove mora da ispuni neka osoba koja se prijavljuje za “plavu kartu”: ona mora da ima potvrdu o visokoj stručnoj spremi koja je priznata u Njemačkoj i ponudu za posao.

Pritom godišnja zarada ne smije da bude manja od 50.800 eura godišnje (za tzv. deficitarna zanimanja dovoljna je i godišnja zarada od 39.624 evra).

Riječ je prije svega o matematičarima, informatičarima, inženjerima, onima koji su završili prirodne nauke, ali i ljekarima, sa izuzetkom zubara.

U prvoj polovini 2017. u Njemačkoj je uz pomoć ” plave karte” posao pronašlo 11.034 ljudi, objavio je Savezni ured za izbjeglice i migracije (BAMF).

“Plava karta” je, sudeći po tim podacima, sve omiljenija. Tokom čitave 2016. godine 17.362 ljudi dobilo je “plavu kartu”, a tokom 2013, kada je tek uvedena, bilo je 11.290 ljudi s prebivalištem van EU koji su dobili mogućnost rada u Njemačkoj.

Atraktivne mogućnosti

BAMF je 2016. uradio studiju koja je pokazala pozitivan trend kada je u pitanju uvođenje “plave karte”.

Bivši šef Saveznog ureda za migracije Frank-Jirgen Vajze rekao je tada da “studija pokazuje da Njemačka nudi atraktivne mogućnosti za visokokvalifikovan kadar i da to tražena radna snaga zna da iskoristi”.

Za potrebe studije Savezni ured za migracije ispitao je situaciju kod 4.340 vlasnika “plave karte”: 89 odsto njih ima u Njemačkoj deficitarna zanimanja, što znači da su to inženjeri, informatičari, lekari, matematičari, fizičari, hemičari…

Svaki treći je naveo da bi želio da ostane da za stalno živi u Njemačkoj, 39 procenata je reklo da namjerava da ostane deset godina, a 22 odsto između pet i deset godina. Inače, većina onih koji imaju “plavu kartu” u Njemačkoj, njih 22,8 odsto, dolazi iz Indije.

Nakon toga slijede Kina, Rusija, Ukrajina i Sirija.

Američki predsjednik Donald Trump porekao je da je rasist nakon što je afričke države nazvao "usranim vukojebinama", piše BBC.

Prema Washington Postu, Trump je u četvrtak na sastanku Ovalnog ureda izjavio da su afričke države "usrane vukojebine", što je ponovio nekoliko puta tijekom rasprave o reformama američke imigrantske politike.

"Zbog čega svi ovi ljudi iz usranih zemalja dolaze ovamo?"

Ove navode potvrdili su sudionici sastanka, koji su rekli da je Trump za vrijeme razgovora o mjerama za imigrante iz Salvadora, Haitija i afričkih zemalja upitao: "Zbog čega svi ovi ljudi iz usranih zemalja dolaze ovamo?" te "Haićani? Zar zaista trebamo još Haićana?"

Trump je u nedjelju navečer novinarima rekao: "Ja nisam rasist. Ja sam najmanje rasistička osoba koju ste ikada intervjuirali." Ovo je prvi put da je Trump izravno odgovorio na optužbe da je rasist.

"Trump pada sve dublje u rupu rasizma i ksenofobije"
Trump je u petak na Twitteru objavio da je tijekom sastanka koristio "oštar jezik", ali porekao je svoju navodnu rasističku izjavu. Također je objavio da nije uvrijedio ni Haićane te da su to sve "izmišljotine demokrata". Međutim, njegove izjave potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, a republikanac Paul Ryan osudio ih je kao "vrlo nesretne i otežavajuće".
Afrička unija u petak je izrazila "šokiranost, strah i ogorčenje" zbog Trumpovih komentara i zatražila njegovu ispriku. Glasnogovornik UN-ovog vijeća za ljudska prava Rupert Colville izjavio je: "Nema druge riječi za njega nego rasist. Ne možete odbaciti čitave države i kontinente kao usrane vukojebine." Organizacija NAACP optužila je Trumpa da "pada sve dublje u rupu rasizma i ksenofobije".

Višegodišnje povlačenje pitanja kriminalnih radnji u Javnom preduzeću Šume Tuzlanskog kantona, o čemu se često diskutovalo i u klupama Skupštine TK-a, nedavno je rezultiralo i dvjema optužnicama.

Optuženi su komandir Policijske stanice Kladanj Džavid Avdibašić, zbog krivotvorenja službenih dokumenata i odavanja službene tajne, odnosno razotkrivanja istrage u jednom šumskog gazdinstvu, te kantonalni ministar poljoprivrede i šumarstva Abdulah Zukić, koji je navodno jednom preduzeću iz Gradačca “sredio” kupovinu 5.000 kubika drveta, iako firma nije ispunjavala uslove za više od 1.000 kubika.

Premijer nemoćan

Ovim resorom već godinama upravlja SDA, pa je i optuženog ministra upravo postavila ova stranka. S obzirom na to da se radi o jako odgovornoj i istaknutoj poziciji, ali uvažavajući činjenicu da optužnica ni u kojem slučaju ne znači i krivicu, pokušali smo u SDA saznati hoće li doći do smjene ministra Zukića.

Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić, šef optuženog ministra, kazao nam je da o smjeni ne može odlučiti on, bez obzira na to što je prvi čovjek Vlade TK-a.

- Ja podržavam rad svih pravosudnih organa, ali kada je riječ o smjeni ministra, ja tu odluku ne mogu donijeti, jer je to prvenstveno politička odluka koju moraju donijeti organi SDA. Ja je mogu provesti ukoliko bude donesena, ali ne i donijeti, kazao nam je Gutić.

Da li će u Vladi TK-a biti pokrenut disciplinski postupak protiv optuženog ministra, u ovom trenutku nije poznato, mada je očekivano, s obzirom na to da je već nakon podizanja optužnice razriješen dužnosti Bahir Imamović, pomoćnik u Ministarstvu industrije koji je osuđen za iznudu.

Tužilaštvo je u protiv ministra Zukića zatražilo i izricanje mjere sigurnosti zabrane obavljanja poziva i dužnosti u izvršnim organima vlasti na svim nivoima, te javnim ustanovama ili preduzećima u BiH u trajanju od tri godine, ali ovo nema nikakvu snagu sve do trenutka dok sud eventualno ne donese osuđujuću presudu.

Ono što je zanimljivo jeste da SDA ima pisano, ali ne i obavezujuće pravilo u kojem stoji da oni zvaničnici protiv kojih je podignuta optužnica ne mogu obnašati pozicije na koje su imenovani ili izabrani.

- Postoji preporuka Predsje­dništva SDA još iz vremena gospodina Tihića u kojoj se kaže da zvaničnici koji imaju aktivnu optužnicu ne smiju obnašati funkcije na koje su izabrani ili imenovani. Ali, najbolji odgovor na to pitanje vam svakako može dati Kantonalni odbor, koji bi trebao razmatrati i pitanje optužnice protiv ministra Zukića, kazao nam je Safet Softić, jedan od potpredsjednika SDA.

U Kantonalnom odboru SDA ne znaju hoće li primijeniti “Tihićevo pravilo”, s obzirom na to da organi stranke nisu uspjeli razgovarati o ovom problemu.

Neupućeni

- Kantonalni odbor još nije imao priliku razgovarati o tome, ali svakako hoćemo, tako da još nemamo nikakav stav o ministru Zukiću. O svemu smo doznali iz medija, kazao nam je drugi čovjek KO SDA Husein Topčagić.

Kako nezvanično saznajemo iz vrha kantonalnog Izvršnog odbora ove stranke, organi SDA neće ni razgovarati o optužnici protiv ministra Zukića, pozivajući se na pretpostavku nevinosti dok se ne dokaže suprotno.

Kada će SDA dosljedno provesti svoje odluke i razračunati se sa, kako se već dugo najavljuje, koruptivnim i kriminalnim elementima unutar SDA, pa čak primijeniti i “Tihićevo pravilo” u slučaju još jednog optuženika, ali i osuđenika, predsjednika KO SDA Mirsada Kukića, još nije poznato. Softić je kazao da se neke promjene očekuju već na početku 2018.

- Svakako očekujem da stranka otvori pitanje unutrašnje organizacije i da u okviru toga bude pospremanja, na osnovu onoga što je predsjednik Izetbegović izjavio na sjednici Glavnog odbora, pri čemu nije govorio o konkretnim imenima, kazao nam je Softić.

Treba reći i da su predmetom koji je pokrenulo sarajevsko Tužilaštvo obuhvaćeni generalni sekretar i federalni poslanik SDA Amir Zukić, te potpredsjednik Asim Sarajlić, dok je u odnosu na Mirsada Kukića, još jednog potpredsjednika, ovaj postupak razdvojen.

Piše: Miren Aljić, Oslobođenje

Goranu Salihoviću, smijenjenom glavnom državnom tužiocu, upućen je poziv za ispitivanje u svojstvu osumnjičenoga u Tužilaštvu BiH, potvrđeno nam je jučer zvanično iz ove institucije.

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, nakon što je mjesecima na naše upite o Salihoviću, a koji se tiču ispitivanja i istrage o zloupotrebi položaja i nesavjesnom radu u službi, odgovarao s „bez komentara“, ipak je potvrdio da je „Goranu Salihoviću upućen poziv za ispitivanje u Tužiteljstvu BiH u svojstvu osumnjičenoga u narednom periodu“.

Time je potvrđeno naše pisanje da Salihović ovog puta mora biti ispitan u Tužilaštvu BiH, a da je poziv upućen za narednu sedmicu. Rifat Konjić potvrdio nam je da su dobili poziv za ispitivanje u Tužilaštvu BiH, a termin je u četvrtak.

- Također, Salihović je, sukladno odluci VSTV-a od 28. novembra 2017. godine, suspendiran s dužnosti tužitelja u Tužiteljstvu BiH do okončanja istrage koja se vodi - rekao nam je Grubešić.

Ovim je demaskirana Salihovićeva tvrdnja da je još na bolovanju, s obzirom na to da on više nije ni tužilac dok se istraga ne okonča. Od navodne povrede prošlo je pet mjeseci.

Posljednji put Salihović je iskaz u svojstvu osumnjičenoga dao u svom stanu u Tuzli 8. decembra prošle godine dok se još liječio od navodnih povreda zadobivenih početkom avgusta 2017. U Državnom tužilaštvu posljednji je put bio 10. jula prošle godine.

Za poziciju glavnog državnog tužitelja prijavili su se kandidati: Kasim Halilčević, Miroslav D. Marković, Dijana Kajmaković, Tomislav Ljubić, Munib Halilović, Mustafa Hujdurović, Miroslav Janjić, Seid Marušić, Ivan Matešić, Saša Sarajlić, Ismet Šuškić, Gordana Tadić i Siniša Vranješ.

Detaljnije u nastavku.

KIFLE I GUME

Kandidat Kasim Halilčević tužilac je u Odjelu tri Tužilaštva BiH. Za njegov uspon zaslužan je smijenjeni glavni državni tužilac Goran Salihović. Najveći uspjeh tužitelja Halilčevića je procesuiranje Mirele Smajlović iz Vogošće. Halilčević je optužio Smajlovićevu da je krivotvorenom novčanicom od 20 maraka kupila kiflu. Štaviše, zbog tog kriminala, tražio je da se optužena pritvori. Drugi predmet po kojem je, također, poznat je slučaj krađe guma sa službenog auta Granične policije. Kako bi dokazao kiminal osumnjičenog graničnog policajca, Halilčević je čak u sudnicu dokotrljao četiri ukradene gume.

REFERENDUM, MEZAR, PAKNE

I kandidat Miroslav D. Marković specijalizirao se za točkove. Istina, on je ispitivao kočioni mehanizam na privatnom automobilu Slavka Tadića, inače supruga vd glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Tokom opsežne istrage uspio je utvrditi da nije bilo pokušaja atentata, te da suprug njegove vd šefice samo nije zamijenio pakne. Osim ovog, posljednjeg predmeta, D. Marković istragom je utvrdio da Milorad Dodik nije počinio krivično djelo održavanje neustavnog referenduma o Danu RS. Nikad nije utvrdio ni ko je minirao mezar Alije Izetbegovića na Kovačima.

LAUREATKINJA DNEVNOG AVAZA

Vječna kandidatkinja Dijana Kajmaković poznata je kao „laureat Dnevnog avaza“. Njen suprug je postao direktor Aerodroma Sarajevo kao kadar Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Bila je tužilac u predmetu Zijad Turković i drugi u okviru kojeg je uhapsila tadašnjeg direktora Kargo centra sarajevskog aerodroma Nijaza Zubana. Odmah nakon hapšenja, Zubanovu poziCiju je zauzeo njen suprug, koji je postao šef Kargo centra. Nakon suđenja Zuban je oslobođen, a suprug Dijane Kajmaković je napredovao u službi. Iako je Bošnjakinja, SDA je protiv njenog imenovanja.

LIJANOVIĆI, PRAVNI FAKULTET

Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzla, također, ima ambicije da postane glavni državni tužilac. Prije nego se otisnuo u tužilačke vode, Ljubić je bio advokat. U procesu protiv profesora Pravnog fakulteta u Sarajevu, koji su optuženi za korupciju i bludne radnje, Ljubić je branio svog prijatelja Zdravka Lučića. Profesor Zdravko Lučić je, inače, bio optužen da je zajedno sa Draganom Čovićem i Matom Tadićem učestvovao u organizovanom kriminalu u vezi sa mesnom industrijom Lijanovići. Upravo ta HDZ-ovska veza mogla bi biti odskočna daska tužitelju Ljubiću. Inače, Ljubić je, prema Kodeksu nosilaca pravosudnih institucija u sukobu interesa. Svoj poslovni prostor iznajmljuje advokatu Ivi Antiću s čijim klijentima je tužilaštvo, sa Ljubićem na čelu, sklopilo najmanje pet sporazuma o priznanju krivnje. Ljubića i Antića još vezuje i slučaj Pravni fakultet, jer je Antić nekoliko puta saslušavan u policiji na okolnosti prodaje ispita i ostalog kriminala.

PRVI IZBOR SDA

Kandidat Munib Halilović bio je tužilac u odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH, odakle je, zbog slučaja Dobrovoljačka, prešao u Federalno tužilaštvo. Kolege ga vezuju sa SDA, što znači, da bi, nakon naprasnog odustajanja Dalide Burzić, on mogao biti prvi izbor „najveće bošnjačke stranke“. Bitnijih predmeta u karijeri nema.

ADVOKAT I SUDIJA

Kandidat Seid Marušić dolazi iz Kaknja. Trenutno je tužilac Tužilaštva BiH. Dovoljno je reći da 2003. godine nije mogao proći reformu pravosuđa, pa je morao raditi kao advokat u Zenici. Pod čudnim okolnostima se 2007. godine vraća u pravosuđe. Bio je sudija u Travniku do 2013. godine kada postaje državni tužilac.

GIBRALTAR, ORIĆ

Miroslav Janjić tužilac je u Odjelu za ratne zločine. Disciplinski je prijavljivan najmanje dva puta. Prijavljen je da je iz jedne optužnice za ratne zločine „izbacio“ pet žrtava. Nije kažnjen. U predmetu Gibraltar zakasnio je sa podnošenjem žalbe na oslobađajuću presudu protiv Stipe Prlića i ostalih optuženih za izvlačenje novca iz HT Eroneta. Predmet je propao. Janjić je bio tužilac i u predmetu Naser Orić. Prvostepena presuda je oslobađajuća.

PRVI IZBOR HDZ-A

Ivan Matešić je, također, tužilac Tužilaštva BiH. Blizak je strukturama HDZ-a BiH. Nema bitnih predmeta u svojoj karijeri, ali unatoč tome slovi za ozbiljnog kandidata za poziciju glavnog državnog tužioca. Zahvaljujući prijateljskim vezama sa kadrovima HDZ-a BiH.

KURTEŠ, BRAĆA ŠIMIĆ

„Iscurila mi baterija, pa nisam bio dostupan da ispoštujem odluku Suda BiH“, rekao je državni tužilac Saša Sarajlić nakon što je upozoren da nije postupio po odluci Suda BiH da iz pritvora pusti Predraga Kurteša i ostale osumnjičene za izvačenje novca iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH. Sarajlić je poznat i kao postupajući tužilac u slučaju „braća Šimić“ kada je nakon ispitivanja odlučio da na slobodu pusti kriminalce iz Hercegovine koji su pripremali ubistvo tadašnjeg komesara a današnjeg direktora Granične policije Zorana Galića. Nakon što je predmet oduzet Sarajliću, Šimići su osuđeni na ukupno 21 godinu zatvora.

ČOVIĆ - BIČAKČIĆ

Kandidat Ismet Šuškić na seminarima se pojavljuje kao ekspert iz oblasti finansija. Pojavljivao se kao tužilac u predmetu Čović-Bičakčić. Predmet okončan oslobađajućom presudom. Na dan početka predizborne kampanje 2014. godine uhapsio Jerka Lijanovića i ostale. Istragu protiv Lijanovića je vodo od 2011. godine, ali se za akciju odlučio u predizbornoj kampanji. Time je otvoren put za apsolutnu dominaciju Čovićevog HDZ-a BiH u Hercegovini. Posjeduje stan u Makarskoj.

GORDANA TADIĆ

Gordana Tadić. Tokom njenog vd mandata na poziciji glavne državne tužiteljice sve istrage protiv Milorada Dodika su obustavljene. Zabranila je raspisivanje međunarodne potjernice za SNSD-ovim kadrom Sinišom Dodikom, osumnjičenim za korupciju. Nijedan predmet protiv kadrova HDZ-a BiH nije otvorila. U njenoj porodičnoj kući se nalazi kladionica Bet Live koja je u momentu skapanja ugovora o rentanju poslovnog prostora bila porezni dužnik. Prijetila je otvaranjem istraga protiv svojih kritičara. U stalnom je sukobu sa čelnicima svih sigurnosnih službi. Njen najveći promotor je Josip Šimić, optuženik za krivotvorenje dokumenata SIPA-e. U javnosti je izmislila aferu da je prisluškivana, te da je na nju i njenog supruga pokušan atentat. Ništa od navedenog nije bilo tačno.

PORESKE UTAJE

Siniša Vranješ okružni je tužilac iz Banja Luke. Specijalizovan je za porezne utaje i za njega se ne vežu nikakve afere. Međutim, njegov problem je Milan Tegeltija. Ukoliko Siniša Vranješ bude imenovan za glavnog državnog tužioca, male su šanse da se Milan Tegeltija zadrži na poziciji predsjednika VSTV-a. Osim toga, Milorad Dodik i Dragan Čović su nedavno na Jahorini usaglasili da bi glavni državni tužilac trebao biti Hrvat.

Piše. Avdo Avdić, Žurnal

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH