Izdvojeno

Izdvojeno (3396)

Navodno korištenje hemijskog oružja u sirijskoj Dumi izazvalo je novi verbalni sukob na relaciji Zapad-Rusija.

Sadašnji verbalni sukob bi mogao prerasti u vojni ukoliko se ispune ranije najave američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Potvrdu ili negaciju ponovnog korištenja hemijskog oružja mogli bismo doznati tijekom vikenda.

Iako je američki predsjednik Donald Trump najavio slanje raketa u Siriju i obračun sa onima koji su izazvali posljednji napad hemijskim oružjem, to se još nije desilo. Ministar odbrane Mattis kaže kako SAD nema namjeru ulaziti u građanski rat, ali da korištenje hemijskog oružja mijenja dinamiku.

"Neke stvari su jendostavno nedopustive. Ne samo zbog korištenja hemijskog oružja nego i zbog ugrožavanja cijele civilizacije. Ne mogu vam reći da imamo dokaze, iako smo vidjeli mnogo medijskih izvještaja i objava na društvenim mrežama da su klorin ili sarin korišteni u Siriji", izjavio je James Mattis, ministar odbrane SAD-a.

Kremlj tvrdi da je sve što je navedeno o posljednjem napadu u Dumi izmišljeno.

"Naši specijalisti su pregledali cijelo područje Dume i nisu naišli na dokaze korištenja hemijskog oružja. Štaviše imamo dokaze da su specijalne snage jedne od zemalja imale ulogu u tome, to je jedna od zemalja koje predvode rusofobnu kampanju", rekao je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije.

Evropske zemlje još uvijek rade na odgovoru na posljednja dešavanja. Velika Britanija je održala posebnu sjednicu Vlade, Francuska tvrdi da ima dokaze da je napad izvršen, dok Njemačka zagovara političko rješenje.

"Rusija ne može koristiti veto i blokirati dvanest rezolucija Vijeća sigurnosti samo zato što ima uticaj i zato što štiti Assada. Nastavit ćemo i pojačati politički pritisak na Rusiju. Promjena ruskog ponašanja je ključna za rješenje sirijskog sukoba", ocjena je Heika Maasa, ministra vanjskih poslova Njemačke.

U verbalni rat sa zapadnim zemljama su se uključili i vjerski dužnosnici.

"Neće nas uplašiti bilo kakva američka, francuska ili britanska prijetnja. Oni nisu očekivali da ova zemlja i njena armija mogu pobijediti teroriste i kriminalce koje su pomagali Amerika, Francuska i Britanija", mišljenja je Imam Mamoun Rahman iz Umajad džamije.

Sirijske vlasti su objavile kako će dozvoliti ulazak međunarodnim ekspertima kako bi pregledali područje Dume. Inspektori Organizacije za prevenciju hemijskog oružja bi sutra trebali krenuti u inspekciju.

U sjedištu Evropske nogometne federacije (UEFA) u švicarskom Nyonu danas je obavljen žrijeb polufinalnih parova Lige prvaka.

Voljom žrijeba odlučeno je da se u ovoj fazi takmičenja sastanu: Bayern Minhen - Real Madrid te Liverpool - Roma. Tako će jedini preostali bh. fudbaler u ovom takmičenju Edin Džeko na putu prema finalu sa svojim saigračima gostovati u Engleskoj.

Prve utakmice polufinala Lige prvaka na programu su 24. i 25. aprila, a revanši 1. i 2. maja. Finalni susret će se igrati 26. maja na Olimpijskom stadionu u Kijevu, Ukrajina.

Podsjećamo, danas su izvučeni i parovi polufinala Evropa lige, a sastat će se: Marseille - Salzburg i Arsenal - Atletico Madridu.

Region Balkana, iako neformalno, kao zadatak dodijeljen je glavnom jastrebu ruskog predsjednika Vladimira Putina, Nikolaju Patruševu, nekadašnjem šefu ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), sada sekretaru Savjeta za bezbjednost. To je, prema riječima Marka Galeottija, britanskog analitičara iz Evropskog savjeta za vanjske poslove (European Council on Foreign Relation/Ecfr.eu), bila prva naznaka da Moskva mijenja način djelovanja na Balkanu.

Galeotti smatra da je ključni igrač Moskve u strategiji za Balkan, Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić - iako su Kremlju bliži Dodik i Dačić - i da će ga pokušati kao trojanskog konja podmetnuti Evropskoj uniji. Zato će Rusija sada podržavati evropske integracije Srbije. Ovaj analitičar vjeruje i da je EU "sramno zapostavila Balkan" i da je ključni problem jaz između retorike i akcija Brisela, a da Rusija vješto koristi te slabosti.

Za RSE je govorio i o načinima na koje Rusija operiše na Balkanu, ko su i kako njeni glavni eksponenti, rivalitetu i saradnji Rusije i Turske, te zašto Putin "veoma dobro igra sa lošim kartama" i zašto bi "slučaj Skripalj" mogao biti prvi signal opadanja moći Rusije.

Galeotti je prošle sedmice o ruskom uticaju na Balkanu objavio novu analizu, a u utorak u Velikoj Britaniji izlazi njegova knjiga o ruskom organizovanom kriminalu u zemlji i inostranstvu The Vory (značenje na ruskom - "lopovi").

RSE: Vaše novo istraživanje je naslovljeno: "Da li se Zapadni Balkan suočava sa dolaskom ruske oluje?" Da li ste došli do zaključka i odgovora na to pitanje?

Galeotti: Žalosno, odgovor je vjerovatno da. Neće početi kao oluja, počeće kao povremene padavine sa laganom kišom, ali mislim da je jasno da se Rusi zaokreću više prema Balkanu od ove godine i postavljavljaju ga bliže centru svoje geopolitičke strategije nego što je to bilo u prošlosti.

Prvo podstaći Srbiju da se približi EU, potom incirati tenzije

RSE: Koji su najevidentniji signali toga?

Galeotti: Prvo, još od očiglednog pokušaja puča u Crnoj Gori, koji je na jednom nivou iskreno rečeno, bio više nego farsičan, ali isto tako i veoma ozbiljan, jer je jasno demonstrirao volju da se ide mnogo dalje od bilo kojeg ograničenja koje je postojalo do tada. Ali tek nakon toga, ono što smo vidjeli, prije svegu u smislu toga kakvi se razgovori vode u Moskvi, i javni, oni daleko od očiju javnosti, jasno je da su pokazali veću pažnju naročito za Srbiju i Bosnu iz različitih razloga.

Drugo, svim tim znakovima treba dodati da je Nikolaj Patrušev, sekretar Savjeta za bezbjednost i veoma bliski saveznik predsjednika (Vladimira) Putina, koji je uz to jedan od najvećih jastrebova ruske vlade, zadužen za Balkan kao njegovu regiju.

Vidjeli smo ranije iz drugih primjera u prošlosti šta se dešava kada je neko zadužen, iako neformalno, za neku zemlju ili regiju. Imamo (Vladislav) Surkova u predsjedničkoj administraciji koji je jasno zadužen za Ukrajinu, Sirija je u suštini u rukama ministra odbrane Sergeja Šojgua. Tako je i Patrušev dobio svoju teritoriju da se igra sa njom. I imajući u vidu da je veoma veliki jastreb u političkom smislu, on će se vrlo potruditi da svaki neuspjeh EU i NATO-a na tom prostoru pretvori u u dobitak za Rusiju. Mislim da on vidi Zapadni Balkan kao oblast gdje postoji prostor za takve poteze.

RSE: Ali interesantno je da je, kao što ste rekli, Nikolaj Patrušev jedan od najpoverljivijih Putinovih ljudi čiji je zadatak Balkan. Sa druge strane, pak, ima puno analitičara koji kažu da Rusija zapravo nema jasnu strategiju za Balkan. Kako biste to objasnili?

Galeotti: U tome je tačno poenta.To je ono što sam slušao kroz cijelu 2017. A suština je upravo da je ruska efektivnost u regionu bila ograničena zbog nedostatka takve strategije. I dio razloga zbog čega je Patrušev htio da dobije ovu odgovornost za sebe, ali i zašto je Kremlj želio da mu to omogući, je da bi upravo to učinili. Da postignu da se ono što je do sada bio set oportunističkih rekacija na određene okolnosti, pretvori u malo više jasnu strategiju za Balkan. I to je ono što vjerovatno vidimo da se dešava ove godine.

RSE: A šta je strategija za Balkan? Možemo li vidjeti neke prve naznake šta bi to moglo biti?

Galeotti: Veoma jasno vidimo da je uloga Srbija ključna kao što smo i očekivali, jer je njihov najbliži saveznik. Ono što je interesantno je da sada vidimo Rusiju, mnogo, mnogo više, pa gotovo entuzijastičnu za članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Dok su ranije ponekad znali reći "sve je na Srbiji" sada su mnogo jasniji u tome i ohrabruju ih "samo naprijed". Razlog za to je što pokušavaju da razviju Srbiju kao njihovog potencijalnog trojanskog konja unutar EU, politički, ali i ekonomski.

Tako da mislim da je prvi zadatak da se razvija i ohrabri Srbija da se približi EU. Drugi zadatak je da se u suštini stvori cijela serija lokalnih konflikata, ne nužno sa oružjem, već političkih.

Dodik i Dačić više zavise od Kremlja, Vučić važniji

RSE: Da li mislite da je ono što se trenutno dešava sa Kosovom i gospodnom (Aleksandrom) Vučićem na neki način povezano sa Rusijom?

​Galeotti: Ne smijemo potcijeniti do koje su mjere ljudi na Balkanu u stanju da imaju svađe i nesuglasice bez da ih iko na to podstiče. Ali sasvim sigurno ovo podržavaju.

Sa njihove tačke gledišta Vučić je savim sigurno najkorisniji saveznik. Postoje drugi koji su mnogo više zavisni od Moskve, kao što je (Milorad) Dodik u Republici Srpskoj,u Bosni i Herecegovini, ali u smislu kombinacije nekoga čiji su instinkti veoma korisni Moskvi - on je prezentan, i iz kojeg kod razloga, ima priličnu podršku u Briselu, sujetan je i zna kako da govori u zapadnom stilu, da se pravi da je jedan od njih, iako je jasno da nije. Sa druge strane i zato što je on taj koji gura prilično tešku agendu o Kosovu, a to je sve zapravo veoma korisno za Rusiju. Jer sve što stvara dalje tenzije u regionu dobro je za Rusiju u ovom momentu.

RSE: Šta je sa ruskim interesima kroz ekonomiju, ili je za njih važnija politika? Ili možda pokušavaju da ostvare politički uticaj kroz ekonomske veze. I tu se ne radi samo o Srbiji i Bosni i Hercegovini, već i o drugim državama poput Hrvatske koja je članica Evropske unije, a oni i tamo imaju važne investicije?

Galeotti: Da, rekao bih da je u pitanju zapadno tumačenje da postoji razlika između ekonomije i politike. Mislim da Rusi imaju mnogo realističniji i pomiješan pristup tome. U određenoj mjeri jasno je da postoji jedan broj Rusa koji pokušavaju da zarade pare u regionu. Ipak ključno je da u cilju da bi bili u stanju da to urade i da zadrže pozitivne odnose i veze kod kuće, oni takođe moraju prihvatiti da budu agenti ruskog uticaja.

Klasičan primjer toga je Konstantin Malofejev, koji je neka vrsta oligarha ili bolje rečeno "minigarha", koji je igrao ključnu ulogu na Krimu, u Donbasu, vjerovatno je bio i jedan od glavnih aktera u pozadini pokušaja puča u Crnoj Gori. On je takođe umiješan i u ulazak u medijski sektor u Srbiji i drugdje. To je upravo čovjek koji operiše u oba svijeta. On je suštinski biznismen, ali očigledno ima političku agendu. To je model na koji način Rusija gleda na svoje ekonomske aktivnosti u regionu.

Slušajte, Rusija nije bogata zemlja, oni nemaju puno novca. Na mnogo načina su interesi Rusije i Turske u ekonomskom nadmetanju u regionu. Ali i pored toga Zapadni Balkan je oblast gdje se sa relativno malom količinom novca može mnogo postići. Mnoge od njih su siromašne zemlje. Takođe vrlo često sve ove zemlje imaju prilično netransparentne zakone kada je riječ o načinu sticanja vlasništva, što omogućava Rusima da relativno lako dođu do željenih investicija.

Takođe tu je osjećaj da postoje određeni strateški sektori u koje ulaze. Dakle oni ne mogu kupiti Zapadni Balkan, ali mogu graditi politički korisne sektore, naročito u medijima, ali i određenim oblastima kao što je farmaceutski sektor u BiH, vrlo često nekretnine, jer ako kupiš određenu nekretninu, kupiš hotele i sličnu imovinu privlačiš određenu pažnju lokalne politike i to je takođe dio njhove računice.

RSE: Samo na trenutak želim da se vratim na glavne igrače Rusije u državama Balkana. Pomenuli ste Vašu procjenu da je Vučić za Moskvu glavni igrač. Ali iz balkanske perspektive izgleda zapravo da je (Ivica) Dačić glavni eksponent Kremlja, a da Vučić nekako pokušava da igra na sve strane. Da li mislite da postoji razlika između njih dvojice?

Galeotti: Apsolutno, ali moramo da napravimo razliku u tome koliko su zapravo ti ljudi pro-Kremlj i koliko su zavisni od Moskve. U tom smislu Dačić i Dodik su krucijalni. Ali kada je riječ o tome koliko je ko koristan, Rusija to ovako gleda - da Vučić ima sopstvenu agendu u to nema sumnje, ali..

RSE: A koliko je on zavisan od Moskve?

Galeotti: On nije zavisan od Moskve i pored malih ruskih gestova prema njemu, poput davanja borbenih aviona, to nije nešto čime se može kupiti država. Njihova kalkulacija je, i ja mislim na žalost vjerovatno je tačna, da oni neće pokušavati da osvoje Vučića, oni u suštini pokušavaju da osvoje srpsku političku elitu. Oni planiraju dugoročno.

U tom je kontekstu Vučić neko ko upravo sa jedne strane govori jezikom Zapada, ali sa druge strane i neko ko slijedi ono što je mnogo više tradicionalna srpska politika i kao takav je veoma koristan za njih. Jer je on upravo ona vrsta osobe koja može biti pozajmljena EU.

Na određeni način, kada bi Srbiju vodio neko ko je mnogo više otvoreno promoskovski orjentisan to što žele bi bilo mnogo teže ostvariti.

EU sramno zapostavila Balkan - jaz između retorike i akcija

RSE: Pomenuli ste u izvještaju pravila prema kojima Rusija radi. Zapravo ste identifikovali set pravila koje Rusija koristi na Balkanu - poput upotrebe političkih fugura desnice, pokušaja nametanja kao regionalnog igrača, potom "zavadi pa vladaj" i slično. Da li je to model samo za Balkan?

Galeotti: Ne, to su standardna ruska pravila igre na koje očigledno poseban uticaj imaju lokalni uslovi i prilike. Šanse Rusije su najčešće vrlo oportunističke, oni nijesu u poziciji da preoblikuju bilo Balkan ili bilo šta drugo. Ali poenta je što Balkan omogućava tako mnogo mutnih političkih voda.

Balkan je očigledno u tvrdoglavim političkim konfliktima između zemalja i etničkih grupa. Tu je i ta rupa koju je napravila EU. I očigledno je da je EU sramno zapostavila region, a to je tamo stvorilo i određeni resentiment baš kao i očekivanja. I konačno, činjenica da su to zemlje sa relativno slabim političkim sistemima, što takođe, omogućava više prilika za korupciju nego negdje drugdje.

RSE: Vi očigledno dijelite percepciju Rusije da pristup EU Zapadnom Balkanu nije ozbiljan i nije sistemski, i da to Moskva koristi kao priliku da ostvari određene ciljeve. Šta bi onda EU trebala da preduzme da to spriječi?

Galeotti: Jedno od prvih i fundamentalnih pitanja je da EU odluči šta misli sa regionom. Ja ne bih ni za trenutak to podržao, ali neko može smatrati da sada nije vrijeme za proširenje, da zemlje Zapadnog Balkana nijesu ni blizu, ekonomski i politički u poziciji da se priključe i da samo podvlače liniju. Ne bih želio da vidim da se to dogodi, ali to je i pored toga održiva pozicija.

Ili sa druge strane kažu - ne ovo su evropske države i baš kao i zemlje centralne Evrope, poput Češke Republike u kojoj smo sada, trebaju našu pomoć i podršku, a takođe i određeni nivo pritiska da dostignu fazu u kojoj mogu postati članice EU. Ovo je, možemo reći, nekakva pozicija EU u teoriji. Kako je to u praksi, jasno je iz njihovih akcija i izjava, a naročito kada imate nazvanične razgovore sa ljudima u Briselu - onda vidite da u ovom momentu to nije ničiji prioritet.

Tako da u ovom trenutku imamo mnogo retorike o tome kako je Balkan drag EU, a da uglavnom ništa nije učinjeno na terenu i to je ključni problem - jaz između retorike i akcija.

RSE: Kao sve očigledniji fijasko sljedećeg mjeseca sa summitom u Sofiji, koji su na početku najavili kao veoma važan, a sada pokušavaju da umanje njegov značaj. Ali to postaju već uobičajni problemi sa EU i time se ostavlja prostor drugima.

Galeotti: Mogu ukazati na vrlo specifičnu stvar. Vidjeli smo februarski sastanak EU.Tu užasavajuću situaciju u kojoj je izložena prilično otvorena politika naklonjena proširenju, iako naravno nije rečeno da će se to dogoditi sljedeće srijede, ali, u suštini je sve bilo u stvaranju prilično jasnog osjećaja za datume. A onda, kada su se okupili ministri vanjskih poslova javno je pokazano nesaglasje, neki su rekli - to je mnogo daleko, a drugi - ove zemlje nijesu spremne za to.

Dakle, da je tu riječ o ozbiljnoj politici EU onda bi odgovarajući dogovori bili postignuti unaprijed da bi do trenutka kada javno objavite tu politiku imali konsenzus o njoj. Činjenica da su ministri vanjskih poslova praktično opovrgli sve što je rečeno, pokazuje još jednom da tu nije ni bilo ozbiljne politike u startu.

Fascinantni odnosi regionalnih rivala Turske i Rusije

RSE: Da li biste nekako mogli povezati ovo čemu sada svjedočimo, bliskoj saradnji Rusije i Turske, prošle sedmice a i inače u posljednje vrijeme, sa Balkanom? Obje ove zemlje pokušavaju ostvariti određeni uticaj u balkanskim državama.

Galeotti: Mislim da je veza Rusije sa Turskom fascinantna i naglašava jednu ključnu stvar. A to je, da Rusija nema prijatelja, oni nemaju stvarnih saveznika, tu je saradnja, to su partnerstva ali vrlo specifična i vremenski ograničena.

Ako gledate na ono što se dešava u Siriji, tu postoji značajna kooperacija, i u drugim oblastima imaju saradnju, ali su u nekim drugim sferama, veoma je to očigledno, regionalni rivali. U ovom trenutku imamo Tursku u težnji i pokušaju obnavljanja nekog neootomanskog procesa - da izgrade sebe kao regionalnu silu i stoga je naročito zainteresovana za Balkan, te pokušavaju da ostvare određeni uticaj u Albaniji, na Kosovu, BiH i tako dalje. U tom kontekstu to je i prednost i otežavajuća okolnost za Moskvu.

Prednost je u smislu da je Turska kao i Rusija posvećena tome da podrije širenje evropskih normi i vrijednosti i njihova se saradnja u ovoj regiji uklapa u širu sliku.

Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin u Ankari 4. aprila 2018.
Galeotti: Apsolutno, ali u isto vrijeme to Turska očigledno ne radi za benefite Moskve. Prednost je to što Rusija ne pokušava da stvori carstvo već prije da stvori probleme za Evropu. Iznad svega oni nijesu zainteresovani za Balkan zbog ličnih interesa za taj prostor, već oni na Balkan gledaju kao na koristan način da stvore pritisak i ometaju NATO i EU.

Tako da, sa te tačke gledišta, imajući u vidu da Turska podržava interese jednih zemlja, a Rusija drugih i dodatno pogoršavaju atmosferu, u smislu da se velika igra odigrava u ovoj regiji, to stvara prednost za Moskvu.

RSE: Moram Vas još ovo pitati, svi analitičari zaključuju isto: da Rusija nema saveznika, da ekonomija Rusije nije snažna, jer su ovisni samo o prirodnim resursima koje eksploatišu jako dugo. Ali, sa druge strane, Rusija na globalnoj političkoj sceni izgleda kao glavni igrač sada, kao da ostvaruje uspjehe, ne samo u dijelovima svijeta kao što je Bliski istok već i na Zapadu. Kako je to moguće?

Galeotti: Dvije stvari imamo. Jedna je to što se Putinu mora priznati da sa slabim kartama igra veoma, veoma dobro. I posebno, on se oslanja na to da su on i Rusi veoma svjesni da je Zapad mnogo snažniji u svakom objektivnom indexu na koji se gleda od njih: ekonomskom, vojnom, kojem hoćete.

Ono što Rusija ima je spremnost da krši pravila, da djeluje kad drugi još razmatraju mogućnosti. Dugoročno, mislim da će se sve to Rusiji obiti o glavu. Zapravo kada istoričari za 100 godina budu analizirali ovo vrijeme, oni će zapravo vjerovatno reći da je Putin sada već prevazišao svoje domete, ali u ovom trenutku izgleda kao da je on u snažnoj poziciji.

Druga je, pak, stvar je da mi gledamo situaciju u kojoj je Putin u mogućnosti da iskoristi prednost iz svih vrsta procesa koji bi bili tu čak i da se Putin nikada nije rodio. Bilo bi istih ovih tenzija u EU

​Limiti ruske moći

RSE: I oni očigledno nemaju strategiju da to spriječe.

Galeotti: Da, ali on očigledno ne stvara situacije, on ih iskorištava. I da, mi počinjemo da nalazimo načine da uzvratimo. Ali je to teško, čak i za relativno stabilne i relativno bogate države sa čvrstim pedigreom demokratije. Samo pitajte Amerikance. Tako da moramo shvatiti da razmjere do kojih Putin izgleda snažno, nije zbog toga što je zaista moćan, već zato što koristi naše slabosti.

RSE: Ali koliko dugo ćemo još imati takav utisak?

Galeotti: Ja bih rekao da mi već vidimo neke od limita te strategije.

RSE: Ali mi ne vidimo opadanje ruske moći još uvijek?

Galeotti: Ja bih rekao da vidimo. Neke su stvari mnogo jasnije vidljive malo kasnije nego onda kada se događaju. Da vam dam primjer. Kada su Turci oborili ruski borbeni avion na sjeveru Sirije, u to vrijeme Putin je bio vidljivo bijesan i uveli su neke sankcije protiv Turske, bilo je čak i nekih naznaka da će biti čak i mnogo ozbiljnijih akcija, a poneko se pitao i da li bi mogli zaustaviti kampanju bombardovanja ili nešto slično.

Ali sa druge strane (Recep Tayyip) Erdogan, koji je na neki način sam "mini-Putin", nije popuštao već je vrlo interesantno da su Rusi bili ti koji su na kraju morali da počnu fino da se ponašaju. Mislim da smo tu već vidjeli situaciju u kojoj, kada se suoče sa oštrom linijom, Rusi moraju da vode računa o ograničenjima njihove moći.

Moguće je to sada vidimo na Zapadu. Iz perspektive nekoga iz Britanije, a gledajući na odgovor koji je uslijedio nakon napada nervnim agensom u Solsberiju (4. marta, slučaj Skripalj), iza kojeg gotovo sigurno stoji Rusija, to je bio apsolutno odgovor bez presedana.

Stvaranje koalicija i savezništava je teško, kao i njihovo održavanje. Ali mislim da počinjemo da vidimo mnogo veće poštovanje i značaj toga među mnogim zapadnim zemljama, ne kod svih naravno, ali ipak mnogih, kao i razumijevanje stvarnih rizika.

Da, biće slučajeva kao što je Mađarska, gdje nećemo vidjeti istu vrstu otpora. Ali ako govorimo o ključnim zemljama Evrope i Zapada, pa čak i Trumpova Amerika počinje da se okreće protiv Putina i mislim da je to znak.

Prošla su vremena natjecanja među proizvođačima koji će razviti veću brzinu. Odavno. Danas se, srećom, natječu tko će imati sigurniji automobil. Tako su novi automobili danas sigurniji kod sudara nego ikad prije, no ti vrhunski tehnološki dometi u modernoj proizvodnji nažalost imaju vrlo malo veze s našom vozačkom realnosti u Hrvatskoj, gdje si još uvijek tek rijetki privatni kupci mogu priuštiti potpuno novi automobil (ili barem tek noviji). Puno govori i podatak o prosječnoj starosti našeg voznog parka od 12,9 godina što znači da je nažalost većina vozača osuđena na „drlje“ koje potom, ako imaju sreće da ne dožive krucijalni kvar, uspijeva iz mjeseca u mjesec održavati kao što se kaže - „samo da vozi“ do idućeg tehničkog kad će se već nekako riješiti „sitnice“ i ponovo registrirati vozilo.

No nije najveći problem tako starog voznog parka održavanje, puno je veći problem ono što nam prečesto promakne pri kupnji rabljenog automobila: skrivena hrđa ispod plastika, pragova i branika, ili još gore loše popravljena ili tek vješto zamaskirani dijelovi karoserije zahvaćeni hrđom… Naime, statistika koju je objavio Centar za vozila Hrvatske pokazuje da se lani do stanica za tehnički pregled došlo 2,1 milijun vozila, a neispravnima je proglašeno njih čak 439.999 ili svako peto! Ipak, uglavnom je bila riječ o u roku rješivim stvarima poput žarulja, kočnica i ovjesa, pa čak i eko testa izmjenom auspuha, no ozbiljnija korozija na karoseriji utvrđena je u 18.762 slučaja, što i ne čudi s obzirom na starost automobila. Kod većih oštećenja pomaže isključivo zamjena (blatobrani, rubnjaci, pragovi) i to kvalitetna. No, tako možemo doći do cifre koja dovodi do neisplativosti popravka s obzirom na vrijednost automobila… Tada slijedi, maskiranje, krpanje i uljepšavanje ne bi li automobil prošao tehnički. No nitko se zapravo ne pita ili „vozi na sreću“ - što ako se sudarim s takvim automobilom?

I tu je najveći problem, jer smrtne posljedice kod sudara u automobilu starom 12,9 godina (hrvatski prosjek) ili čak mlađem automobilu bitno su veće nego u novim automobilima, a jedan od najvećih razloga fatalnim ishodima je oslabljena školjka automobil zahvaćena korozijom! Premda od starijih automobil očekujemo da će biti sigurni baš kao i kad su bili novi i prošli EuroNCAP test, ako ih je u međuvremenu zahvatila korozija tada to uopće više nije relevantno, već je relevantno to da je auto toliko sigurniji što je manje zahvaćen „limenom kugom“ koja bitno utječe na slabljenje torzione krutosti karoserije. Da je tomu doista tako tako potvrđuje istraživanje švedske neprofitne organizacije Villaagarnas Riksforbund čiji su istraživači uz pomoć osiguravajućeg društva Folksam tu teoriju odlučili iskušati u praksi tako što su dva popularna modela starih najmanje deset godina iz popularnih klasa Mazdu 6 (2003. - 2008.) i VW Golf (2003. - 2008.) podvrgnuli pravom crash testu.

Dakle ne prestari kandidati, ali oba s vidljivim tragovima korozije na podnici, pragovima i školjki karoserije podvrgnuti su prednjem i bočnom udaru prema proceduri Euro NCAP testa slijedeć standarde iz vremena kad su spomenuti automobil bili potpuno novi (današnji novi automobili moraju ispuniti mnogo strože smjernice nego prije deset godina), a rezultat nije nimalo lijep i ohrabrujući … Naime, oba videozapisa otkrivaju kako korodirani automobili više nisu bili u stanju ispuniti razinu sigurnosti kao kada su bili novi! Pritom je posebice Mazda 6 kako se može vidjeti iz videa imala zamjetnu količinu promjena u usporedbi s novim modelom. Na testu frontalnog sudara u prepreku automobil je deformiran tako da je vozačevo sjedalo završilo naslonjeno na kokpitu, a lutka za testiranje sudara pogodila je glavom u središnji nosač krova! Kada je automobil bio nov osvoji je s 24 boda četiri od mogućih pet zvjezdica na Euro NCAP-u dok je zaključak istraživača kako je u rabljenoj Mazdi 6 mogućnost stradavanja povećana za 20 posto zahvaljujući koroziji, a s 18 bodova jedva je dosegao tri zvjezdice. S Golfom je ispalo nešto bolje - kao nov osvojio je 33 boda za pet zvjezdica na Euro NCAP testu, dok je kao korodirani rabljeni zaslužio jedan manje ili 32 boda za solidne četiri zvjezdice.

Na koncu, ako vidite nekoliko oksidiranih područja na vašem automobilu ne paničarite, ali se počnite raspitivati kod stručnjaka za sanaciju u doglednom vremenu, a pri kupnji rabljenog radije odvojite malo više vremena za detektiranje hrđe na automobilu koji vas interesira i obratiti pozornost na kakvoću popravljanih limova, pa odaberite na kraju onaj s manje hrđe. Jer, vaš bi život mogao ovisiti upravo o tome…

Trojica muškaraca, među kojima i Ivo Komšić - otac mladića nedavno osuđenog jer je djevojku brutalno usmrtio nožem, u četvrtak su zadržana u istražnom zatvoru zbog prijetnji smrću konobaru u jednom zagrebačkom kafiću.

Komšić je zatvoren zajedno s Vjekoslavom Komšićem i Zoranom Petrovićem nakon što su uhićeni i ispitani u Općinskom državnom odvjetništvu koje tvrdi da su u utorak poslijepodne, "po prethodnom dogovoru" došli u kafić kako bi ustrašili 33-godišnjeg konobara.

Razlog prijetnji navodno su bili neriješeni imovinski odnosi konobara s Vjekoslavom Komšićem koji je prijetio 33-godišnjaku dok su ga ostala dvojica podržavala sa strane.

"Osnovano se sumnja da je prvookrivljenik uputio oštećeniku riječi prijetnje koje su uključivale prijetnju ubojstvom dok su dvojica drugih okrivljenika istovremeno stajali pokraj prvookrivljenika kako bi pojačali dojam ozbiljnosti upućenih riječi prijetećeg sadržaja. Izgovorene riječi i ponašanje trojice okrivljenika su kod oštećenika izazvali osjećaj straha, ugroženosti i zabrinutosti za vlastiti život", objavilo je državno odvjetništvo.

Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda u četvrtak navečer prihvatio je prijedlog tužiteljstva i trojici okrivljenika odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Na istom sudu u ponedjeljak je na 30 godina zatvora nepravomoćno osuđen David Komšić za ubojstvo bivše trudne djevojke Kristine Krupljan (19), kojoj je, prema optužnici, život oduzeo nakon večernjeg izlaska s 88 uboda i rezova nožem.

Njegov otac Ivo, koji je burno reagirao tijekom suđenja i izricanja presude, a sukobljavao se i s novinarima, prije uhićenja zbog prijetnje je, prema pisanju medija, policiji bio sumnjiv jer je obilazio automobil sutkinje koja mu je osudila sina.

Balkan, gdje je počeo Prvi svjetski rat, postao je i probni teren u novom Hladnom ratu s Rusijom, prenosi The New York Times ocjene analitičara, objavila je Al Jazeera.Stručnjaci navode da Rusija širi svoj utjecaj i uvećava etničke tenzije u zemljama koje se nadaju ulasku u Evropsku uniju, zbog čega je Brisel oživio planove za proširenje.

Istraživač pri Institutu za međunarodne odnose u Pragu Mark Galeotti ocijenio je da je poslije združenog reagovanja Zapada na trovanje bivšeg dvostrukog ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj, “Balkan postaje još važniji”.On je u članku za Evropsko vijeće za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations) ocijenio da “Rusija posmatra Balkan kao bojno polje za svoj ‘politički rat'” u nastojanju da skrene pažnju i stvori “potencijalne žetone za pregovaranje s Evropskom unijom”.

BiH ključna tačka za Rusiju

Charles A. Kupchan, direktor za Evropu u Vijeću za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući za vrijeme Baracka Obame, rekao je da “Rusi koriste priliku u posljednjem dijelu Zapadne Evrope koji je i dalje politički disfunkcionalan”.Situacija na Balkanu liči donekle na Ukrajinu, gdje je Rusija prvo prihvatila da se Kijev približi EU, ali ne i NATO-u, a onda promijenila stav, što je dovelo do svrgavanja proruskog režima a onda i aneksije Krima.

Na Balkanu, nadmetanje s Rusijom ima potencijal da posije novu nestabilnost u regiji koji se i dalje oporavlja od ratova 90-ih u kojima se raspala Jugoslavija, navodi New York Times.BiH, koja je nekako spojena 1995. na kraju rata, i dalje je krhka konstrukcija podrivena korupcijom, slabim vodstvom, etničkim i nacionalnim tenzijama, što je metafora za Balkan, navodi list.To je jedna od ključnih tačaka koje Rusija nastoji da iskoristi, rekao je Kupchan, dodajući da su druge Makedonija, Kosovo i Srbija.

Novo interesovanje Washingtona

Evropska unija je ponudila novu šansu zemljama Zapadnog Balkana da uđu, ali niko ne vjeruje da su te zemlje spremne za EU, navodi list.Dodaje da je s izlaskom Velike Britanije iz EU i pokušajima Rusije da iskoristi pukotine u regiji, EU iznijela detaljan plan za Balkan, pri čemu bi Srbija i Crna Gora mogle da uđu u Uniju do 2025. godine. U međuvremenu za Balkan su se zainteresovali i Amerikanci.

Novo interesovanje Washingtona potiče iz zabrinutosti za širenje ruskog utjecaja, naveo je Ross Johnson iz Centra Willson, dodajući da Kongres SAD-a traži od Pentagona da iznese “procjenu sigurnosne saradnje Zapadnog Balkana i Rusije”.Galeotti ocjenjuje da Rusija pokušava da nađe svoje mjesto i u vladama i u kompanijama na Zapadnom Balkanu, tako da kada te zemlje uđu u EU, sa sobom donesu i ruski utjecaj.

On ocjenjuje da EU nije dovoljno pažljiva kad je riječ o Srbiji gdje Rusija ima ključne investicije u infrastrukturi i posebno u energetici.“Politika EU je generalno bila da se podrži šta god drži Zapadni Balkan mirnim. To je veoma opasno i stvara savršeno okruženje da Moskva igra svoje igre”, rekao je Galeotti.

Integracija u EU neupitna

On, kao i drugi analitičari, kaže da Brisel treba da više ponudi i “kad je riječ o šargarepi i kad je riječ o štapu”, nuđenjem pravih inicijativa za institucionalne reforme i pravih kazni za njihovo neispunjavanje.Bivši američki zvaničnik, koji je tražio da ne bude imenovan, rekao je da je Balkan novo bojno polje Hladnog rata i dodao da je Brisel bio suviše rigidan u načinima na koje je pokušavao da održi regiju na pravom putu.

On je rekao da su reforme provođene samo kada su Brisel i Washington zajedno radili u primoravanju lidera da odustanu od starih navika s korupcijom, zarobljenom državom, politizovanim sudstvom i ruskim kompanijama koje pokušavaju da preuzmu ključnu infrastrukturu i medije.Kupchan je donekle optimista. On kaže da svi znaju kako će se priča završiti integracijom svih bivših jugoslovenskih republika u EU, ali da je pitanje jedino kada, piše Patria.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je kako nije dobio poziv predsjednika Rusije Vladimira Putina da prisustvuje njegovoj inauguraciji 7. maja u Moskvi.

- Pozvao me je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u Ankaru 7. maja. Nisam dobio poziv od Putina - rekao je Vučić novinarima u Kragujevcu upitan hoće li 7. maja posjetiti Ankaru ili Moskvu.

Dodao je kako s Putinom nije o tome razgovarao, nego da su telefonski pričali o Kosovu i drugim stvarima.

Za sutrašnji sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Vučić je kazao kako je Merkel najvažniji partner te da razgovori u Berlinu neće biti laki, prenose beogradski mediji.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu su danas u nastavku operativne akcije kodnog naziva „Akademik“ izvršili pretresanje stana i ostalih prostorija na području opštine Bileća i tom prilikom slobode lišili jedno lice.

U toku pretresa, koji je realizovan po naredbama Tužilaštva BiH i Suda BiH, pronađeno je i privremeno oduzeto pet mobilnih telefona, puška M-48 cal. 7.9 mm i lovačka puška sačmarica „položara“ sa dvije cijevi cal.12.

Navedeni predmeti će poslužiti u daljem krivičnom postupku radi dokazivanja krivičnog djela iz člana 250. Krivičnog zakona BiH, u vezi sa krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnim drogama iz člana 195. Krivičnog zakona BiH.

Nakon kriminalističke obrade, u zakonom predviđenom roku, lice lišeno slobode će biti predato u nadležnost postupajućem tužiocu Tužilaštva BiH, navedeno je u saopćenju iz SIPA-e.

Srbija se priprema za krvoproliće svjetskih razmjera koje prijeti da izbije na tlu Sirije, potvrdio je za Srpski telegraf šef diplomatije Srbije Ivica Dačić, naglasivši da je situacija u svijetu postala krajnje ozbiljna i da se “nalazi na ivici”.

To dramatično upozorenje uslijedilo je nakon što su Amerika i Britanija neskriveno počele da pripremaju invaziju na Siriju optužujući njenog predsjednika Bašara el Asada da je još jednom upotrijebio zabranjeno hemijsko oružje nad sopstvenim stanovništvom u gradu Dumi.

– Srbija pomno prati i analizira situaciju. Razmišljamo o svim opcijama i scenarijima jer je svjetski mir ugrožen. Mir nema alternativu, nema cijenu, i to je bila i poruka Josipa Broza Tita u OEBS kada se svijet 1975. suočavao sa sličnom krizom – poručio je Dačić komentarišući napetu situaciju u Siriji,koja je eskalirala u subotu u gradu Duma, u provinciji Guta.

Da li je jugonostalgičar, zašto su kladionice pune, a igrališta prazna? I šta će biti sa svima nama - neka su do pitanja na koje je odgovorio Rambo Amadeus u Pressingu na N1.

Nismo više regija, sad smo prostor?

"Dobro je da nismo suteren. To ti je tako. Anemično zvuči. Ko da kažeš za neku strašno ružnu ženu da je lopata, nego osoba. Tako više nisu države, nego neki prostor. Osoba B, prostor A. "

Da li je jugonostalgičar?

"Ne znam. To je očigledno bila tempirana bomba, čim se raspala. Bio sam i mlad. U mladosti ti je sve nekako, kriteriji su naivniji. Samo deset godina kako je Tito umro - to se držalo. Kakva je to država kada kult ličnosti umre? Tito je vladao samo pet godina duže od ovih sada Titoića", naveo je Rambo Amadeus u gostovanju u Pressingu na N1.

Igrališta prazna, kladionice pune?

"Narod postao lijen. U kladionici se sjedi, po igralištu skače. Automatizacijom proizvodnje - ljudska radna snaga postaje suvišna. To je razlog što su ljudi dezorijentisani. Ja i ti vlasnici svega, šta nas briga. Kupiš dva robota - uključiš i cepaju, i to jeftinoj struji. Nema kod njega noć - dan".

Kazao je da je Crna Gora država građana po Ustavu." Smatram da se vlast treba da mijenja svake četiti godine, mora se priznati - to je država građana", pojasnio je. Ali, kolektivni identitet ne voli.

"Jedni druge podgrijavaju iz nekih interesa. Ja nisam navijao ni za jedan fudbalski klub. Osim kada je igrala Jugoslavija. Izbjegavao sam da mislim o kolektivnim identitetima, jer imam individualni. vidio sam da društva što imaju jači kolektivni identitet, individualna sloboda manja. To se najbolje vidi na fudbalskim stadionima. Ovdje ima sarajevo i željezničar. i sad ti dođeš na stadion, i dođeš među navijače jednog tima i odjednom ti dođe da se veseliš što je suprotni tim dao gol. Prosto nemoguće. Ali to je individualna sloboda, ali kolektivni identitet ti to neda. Zato sam bježo od toga".

"Postojim ja, postoji porodica, prijatelji imenom i prezimenom. Postoji čovječanstvo. Čovjek mi je draži od majmuna", izjavio je u Pressingu.

Šta će biti sa svima nama?

"Ostarit ćemo i umrijet ćemo. Doći će mlađi. Ako neko ne vjeruje u zagrobni život, onda će biti živi poslije smrti. Neki će se odseliti, klimatske izbjeglice će dolaziti, kupovati napuštene placeve, biće im dobro ovdje. Za sad nas zaobilaze. Niko se nije htio zadržati. Mi se stalno nešto brinemo za tuđi interes", ispričao je u Pressingu.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH