Izdvojeno

Izdvojeno (4072)

Bodo Weber, njemački politikolog i ekspert za Balkan, u intervjuu za DW govori o pobjedi Milorada Dodika u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz bh. entiteta Republika Srpska.

"Dodik je do sada uspješno podrivao ustavni poredak BiH i Republike Srpske. No, pitanje je koliko on to može uraditi iz pozicije Predsjedništva BiH, jer tu ima ograničene ingerencije", kaže Bodo Weber u intervjuu za DW.

Milorad Dodik je ušao u Predsjedništvo BiH. Šta mislite hoće li dalje raditi na razbijanju Bosne i Hercegovine i nezavisnosti Republike Srpske? Treba li da se plašimo novih granica na Balkanu?

Ne sumnjam u to da gospodin Dodik uraditi ono što najavljuje. On već deset godina, zapravo 12-13 godina, radi na podrivanju ustavnog poretka BiH. Meni ostaje nejasno zašto je baš ovaj put išao na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH, ali to treba vidjeti, šta će on tamo konkretno uraditi.

Možda se upravo zbog toga kandidovao za Predsjedništvo BiH?

Ipak treba vidjeti. On je do sada uspješno podrivao ustavni poredak BiH i Republike Srpske. No, pitanje je koliko on to može uraditi iz pozicije Predsjedništva BiH, odnosno jednog člana BiH, jer tu ima ograničene ingerencije. Možda je bio plan da on uđe u Predsjedništvo sa svojim partnerom Draganom Čovićem. Ali, koliko vidim po preliminarnim rezultatima, ako je to bio plan onda taj plan nije uspio.

Izjavio je kako će prvo otići „kod predsjednika" pa tek onda u Sarajevo - mislio je na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Da li to znači da kod Vučića ide po direktive?

To je sad pitanje odnosa između Beograda i Dodika. Sjetimo se perioda kada je predsjednik bio Boris Tadić, kada je taj odnos bio mnogo tješnji. Onda je došao Vučić koji je prije nekoliko godina počeo sa malo zdravijim odnosom prema Bosni i Hercegovini odlaskom u Sarajevo. Ali, to se posljednje dvije tri godine ponovo promijenilo. Mislim da se i u ovom slučaju postavlja pitanje koje se već dugi niz godina postavlja: koliko je Dodik ovisan o Beogradu? Mislim da se to prethodno već pokazalo, za vrijeme predsjednika Tadića. Jer, nije to više odnos iz 90-ih gdje srpska politika u BiH zavisi od Beograda. Ne vjerujem stoga da on ide po direktive. Naravno da na neki način politika u Republici Srpskoj zavisi do politike u Srbiji, ali to nije odlazak po direktive, već više neka vrsta pokazivanja saveza.

Kako će se Dodik predstaviti na međunarodnom planu. Budućem članu Predsjedništva BiH je zabranjen ulaz u SAD, a samim tim i u Ujedinjene nacije?

On nije priman ni u prestonicama Evropske unije dugi niz godina. To je upravo protokolarno zanimljivo pitanje. Treba vidjeti šta to znači i kako će se odnositi Evropska unija, da li će promijeniti kostur, ali što se tiče SAD tu neće biti promjene.

„Crna lista" ostaje?

Tako je. Vidjeli smo na slučaju Špirića (Nikola prim. aut.). A za Evropsku uniju je još rano govoriti, da li će biti blokade članova Predsjedništva. Vidjećemo.

Željko Komšić, za kojeg neki kažu da nije pravi Hrvat će zastupati Hrvate u BiH? Kako vidite Čovićev poraz i Komšićevu pobjedu?

Pomalo se vraćamo na situaciju koju smo imali i 2010. Kada u Predsjedništvo uđe neko iz nenacionalne stranke, multietničke stranke, postavlja se pitanje šta je strategija i šta se može postići. Mislim da je 2010. glavno pitanje bilo šta je bila strategija SDP-a, stranke koja je kandidovala Komšića. Ona je na jednoj strani tim kandidovanjem, što je potpuno legalno i samim tim možda i legitimno, da se kandiduje član multietničke stranke zato jer je Hrvat. Ali, zato je to bio povod da HDZ i hrvatski korpus politički pokrene kampanju koja traje već deset godina o navodnoj kolektivnoj diskriminaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini. A drugo pitanje je šta je gospodin Komšić u svom prethodnom mandatu uradio. Mislim da ćemo opet imati istu situaciju gdje će HDZ inisistirati na svom putu pokušaju uvođen ja trećeg entiteta na osnovu te neke teže diskriminacije. Mislim da će to radikalizirati unutrašnje odnose u BiH. Ne treba zaboraviti da imamo neriješen slučaj ne usvajanja amandmana na Izborni zakon.

Malo je nedostajalo da i bošnjački korpus dobije jednog socijaldemokratskog predstavnika, Denisa Bećirovića iz SDP-a. Ipak je pobijedio Šefik Džaferović iz SDA? Kako gledate na to što se dešava u bošnjačkom korpusu?

Mislim da je to više stvar onoga što uvijek vidimo na izborima, da nakon jednog mandata dolazi do jačanja opozicije. S druge strane imamo slučaj da SDA ima problem da nađe kandidata - i uglednog i sa harizmom. Mislim da je kombinacija ovo dvoje bila razlog zašto je rezultat po prvi put u zadnjih niz godina bio tješnji nego inače.

Kako će izgledati formiranje vlasti?

Po preliminarnim rezultatima razne kombinacije su moguće. Ako se ne varam na nivou Federacije bi bila moguća koalicija SDA i HDZ. Imaćemo ovaj put mnogo manje stranaka nego ranije, jer su manje stranke ispale, njih mnogo više nego ranije. SBB je ovaj put oslabljen.

Jedva su prešli cenzus.

Jeste, jeste. Naša stranka u Federaciji izgleda neće preći cenzus. Tako da će vlast formirati najvjerovatnije SDA i HDZ. Ne treba im treća stranka. A što se tiče Republike Srpske SNSD je izgleda pobijedila na državnom nivou.

SNSD je prema preliminarnim rezultatima ostvario ubjedljivu pobjedu.

Jeste, sada ćemo vidjeti kako će se formirati vlast na državnom nivou, pogotovo zbog toga što će ovaj put predsjedavajući Savjeta ministara biti iz redova srpskog naroda. Prošli put smo na državnom nivou imali koaliciju sa opozicijom iz RS. Ovaj put će baš biti zanimljivo vidjeti hoće li doći do formiranja koalicije bez SNSD-a. Biće zanimljivo gledati kako će biti formirana koalicija na državnom nivou.

Politički analitičar Esad Bajtal kazao je za N1 da se Branko Petrić protivpravno nalazi na mjestu predsjednika CIK-a i da odluku suda BiH koji je potvrdio njegovo imenovanje smatra kontrolisanom.

Esad Bajtal je prokomentarisao sinoćnji incident kada je Fadil Ćerimagić, građanin Bosne i Hercegovine, ušao na pres-konferenciju Centralne izborne komisije i postavio pitanje zbog čega je njegova majka koja je umrla prije 11 godina još uvijek na biračkom spisku. Bajtal je istakao da se skandal sa mrtvima na biračkim spiskovima nadograđuje načinom odnosa prema ovom čovjeku koji je došao da pokaže šta se čini.

"Godinama slušamo priče o mrtvima na listama. To je postala svakodnevica koja nikog ne šokira. U bilo kojoj demokratskoj državi, demokratskom duštvu bi to izazvalo skandal ogromnih razmjera u društvu. Ovdje se ovaj skandal nadograđuje načinom odnosa prema ovom čovjeku koji je došao da pokaže šta se čini. Došao je da upozori a on je tretiran tako što ga izbacuju iz škupštine za koju on tačno tvrdi da je on gradio kroz sistem porerskih stopa, uplaćujući dio svog dohotka. Oni ga izbacuju van da bi tamo ostali oni koji su i sami uključujući i predsjednika Petrića nelegalno na onom jestu. Vidimo ovih dana priču kako potpuno protivzakonito sjedi tamo gdje je sinoć sjedio", istakao je on.

Bajtal je odluku apelacionog odjela Suda Bosne i Hercegovine koji je odbacio žalbu člana Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Novaka Božičkovića na odluku te državne institucije o izboru Branka Petrića za predsjednika CIK-a BiH okarakterisao kao kontrolisanu.

"Pošto je sve to kontrolisano onda sud može izgovoriti ono što se sudara sa zakonima pisanim na koje su se pozivali kritičari njegove pozicije u ovom trenutku. Jasno i na papiru smo ovih dana čuli da ne može. I pored toga što ne može čovjek sjedi tamo gdje sjedi. Onda se daju naknadna opravdanja Suda BiH koji bi po definiciji trebao biti institucija kojoj mi moramo vjerovati apriorno. Ne, i prema Petriću i sudu mi imamo pravo ako osjetimo neregularnosati da se odnosimo kritički. Sa stanovišta kritičkog mišljenja. To znači ne uzimanje stvari i informacija i odgovora zdravo za gotovo. Ovdje se radi o nama i našim životima. Izborni proces mora biti ozbiljna stvar", naglasio je Bajtal i dodao:

"Da li je slučajno da imamo hiljade mrtvih ljudi na izbornim spiskovima. Ako nije slučajno a nije, kome to služi. Služi izbornom inžinjeringu o kome govorim cijeli dan."

Govoreći o tome koliko član Predsjedništva može uraditi za zemlju ili minirati procese u zemlji Bajtal kaže da može više minirati procese.

"Uglavnom se može više minirati. Imate u životu da je gora mogućnost ona koja ima veću snagu. Onaj ko hoće da opstruira može opstruirati cijelu instituciju, cijeli proces, društvo, državu. Da bi ojedinac sam to popravio vrlo to teško ide. Željko Komšić je jedini branio zemlju od ovih koji su se stavili na izborne liste i koji ganjaju svoju poziciju, finansijsku perspektivu. Onaj ko je sinoć prošao na listama potpisao je četverogodišnji ugovor vrijedan minimalno 250 000 KM a pri tom za razliku od Željka Komšića ničim nije branio ovu zemlju", kategoričan je Bajtal

Bajtal je očekivao da će Željko Komšić pobijediti.

"Očekivao sam naravno pobjedu Željka Komšića", zaključio je Bajtal.

Samo šest stranaka prešlo je izborni prag u trci za mjesto u Skupštini Tuzlanskog kantona, na osnovu rezultata sa 50,53 posto obrađenih glasačkih listića, podaci su Centralne izborne komisije Bosne i Heercegovine.

Trenutno vodi SDA sa 24.770 glasova, odnosno, 25,12 posto, a slijedi SDP koji je dobio povjerenje 21.980 glasača ili 22,29 posto.

Dvocifren rezultat ima još samo PDA sa 20.143 glasova, odnosno 20,43 posto.

Izborni prag prešli su još DF koji je dobio 6.007 glasova što iznosi 6,09 posto, zatim, SBB – Fahrudin Radončić sa 4.959 glasova ili 5,03 posto, te Stranka za BiH sa 4.255 glasova ili 4,32 posto.

Nadaju se da će nakon konačnog prebrojavanja glasova izborni prag preći Nezavisna bosanskohercegovačka lista koja trenutno ima 2.825 glasova ili 2,87 posto, zatim Koalicija hrvatskih stranaka (HDZ BiH, HSS, HKDU, HSP BiH – HNS) sa 2.559 glasova i 2,60 posto, BPS – Sefer Halilović sa 2.556 ili 2,59 posto, Naša stranka koja je dobila 2.437 glasova (2,47 posto), te A-SDA za evropsku BiH koja trenutno ima 2.403 glasova (2,44 posto).

Danas internetom kruže fotografije iz Tuzle o velikim gužvama na mjestima brojanja glasova, gdje se vide vreće sa glasačkim listićima u prtljažnicima automobila, na ulici i drugdje. U jednoj gradskoj osnovnoj školi nastava je kasnila, jer je fiskulturna sala zauzeta brojanjem glasačkih listića.

Gradski odbor Naše stranke je najavio podnošenje krivične prijave protiv Gradske izborne komisije zbog sumnji u manipulaciju s glasačkim listićima, kao i zbog loše organizacije izbornog procesa.

Najavljena liberalizacija tržišta rada u Njemačkoj mogla bi izazvati pravi egzodus radne snage iz BiH s obzirom na to da država nema strategiju kojom bi to spriječila, a da domaći poslodavci ni po jednom parametru ne mogu parirati onima iz jedne od najvećih svjetskih ekonomija.

Podsjećamo, koalicione stranke u Njemačkoj saglasile su se nedavno u vezi s novim zakonom o imigraciji kako bi privukle veći broj obučenih radnika iz država koje nisu u EU.
Postignut je sporazum kojim se uklanjaju poteškoće na tržištu rada za sve građane zemalja izvan EU koji posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i znanje njemačkog jezika.

“U ovom trenutku BiH nema strategiju ni modalitet kojim bi zaustavila odlazak, prije svega, mladih osoba. Neko kratkoročno rješenje ne postoji, tako da je izvjesno da će doći do egzodusa”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Prema njegovim riječima, razlozi za odlazak su brojni, prije svega to su nezaposlenost i niske plate, a koji su posljedica niskog ekonomskog rasta.

“Ako imate ekonomski rast od tri odsto zaista je nemoguće da zadržite ljude. Jedini garant opstanka ljudi na ovim područjima je stopa rasta od šest do 10 odsto, a dobar primjer su zemlje Baltika, te Češka, Slovačka, Poljska, koje ipak uspijevaju da dio industrije iz Njemačke kroz strane investicije prebace kod sebe i tako zadržavaju radnike. Mi ne privlačimo strane investicije, a nema ni ekonomskog rasta”, zaključio je on.

Dragica Ristić, direktorica Privredne komore Repubulike Srpske, ocjenjuje kako će liberalizacija dodatno usložiti poziciju domaćih firmi.

“Na ovaj način olakšava se proces za cijele porodice radnika koji napuštaju BiH”, kazala je Ristićeva.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da se odlazak radnika iz ovog entiteta može smanjiti ukoliko se budu koristila prirodna bogatstva. On smatra da su tu, prije svega, šumsko bogatstvo i energetski sektor, koji mogu da podignu standard ljudi i doprinesu napretku društva u cjelini.

U Privrednoj komori FBiH kažu kako su svjesni da se malo toga može učiniti te da je zabrinjavajuće što se ovom tematikom nijedna od nadležnih institucija nije ozbiljnije bavila.

“To će sigurno pogoditi bh. privrednike koji se razvijaju i obučavaju svoje radnike i usavršavaju nove tehnike, jer još nemaju toliku snagu da ljudima ponude nivo plate kakav je u Njemačkoj”, kazao nam je Mirsad Jašarspahić, predsjednik ove komore.

On jedno od rješenja vidi u detašmanima gdje kompanije iz BiH dobijaju poslove u Njemačkoj i gdje vode domaću radnu snagu pa će, kako je najavio, u narednom periodu Komora svoje aktivnosti usmjeriti na ovu oblast, a gdje postoje veliki problemi u birokratiji.

Inače, njemačke stranke su se saglasle da će kompanijama biti dozvoljeno da zapošljavaju strane radnike svih profesija, bez obzira na zvaničnu listu sektora u kojima postoji nedostatak radne snage.

Strani diplomci i radnici koji su stručno osposobljeni dobiće mogućnost da dođu u Njemačku na šest mjeseci i traže posao ukoliko ispunjavaju određene uslove za radno mjesto i poznaju njemački jezik.

Vjerovatno najveće iznenađenje izbora je debakl kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, lidera Saveza za bolju budućnost, Fahrudina Radončića. Istina, brojanje glasova još traje, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je objavila podatke sa nešto manje od polovine biračkih mjesta i rezultati još nisu potvrđeni.

Razloge takvog poraza vjerovatno će temeljno analizirati njegov izborni štab, ali sve procjene pred izbore govorile su da će se glavno nadmetanje voditi između njega i kandidata Stranke demokratske akcije Šefika Džaferovića. Politički potop je tim veći što je jedan od kandidata Mirsad Hadžikadić, lišen podrške iz bilo koje stranačke infrastrukture, osvojio blizu 10 posto glasova, a Radončić, s ozbiljnom strankom koja je sudjelovala u vlasti, svega dva i po posto više. I tu, očigledno, neće pomoći ni prebrojavanje ostalih glasačkih listića.

Mnogi će tvrditi da je iznenađenje i nadmoćno veći broj glasova Željka Komšića u odnosu na protukandidata Dragana Čovića. Znalo se da će Komšić dobiti dio glasova od biračkog bošnjačkog tijela. Dilema je samo u tome da li je došlo do ozbiljnog pomjeranja u hrvatskom biračkom tijelu, onom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, a za taj odgovor moramo sačekati objavu konačnih rezultata, ili je Čović platio ceh svog političkog koketiranja s haškim osuđenicima i neskrivene saradnje s liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom, koja je prihvaćena kao napad na Bosnu i Hercegovinu onakvu kakvom je Bošnjaci vide.

Vjerovatnije je da se kod birača probudio inat, a manje se brinulo o političkim i drugim obećanjima Komšića i Čovića. Komšićeva prednost stigla je, na iznenađenje analitičara, iz kruga birača Radončića, iako se pretpostavljalo da bi on mogao uzeti prevashodno dio birača kandidata Socijademokratske partije Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

Ponovo su oči javnosti bile uprte u nadmetanje za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je mnogo značajnije kakav će odnos političkih snaga biti u parlamentima. Broj osvojenih stolica će utjecati na moguće koalicije, izbor mandatara, predsjednika i potpredsjednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine…. Bit će zanimljivo vidjeti kako će, u slučaju da ih bude, proći Komšićevi pozivi na vitalni entitetski interes, jer će se morati obratiti klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije, gdje većinu tradicionalno čine delegati iz HDZ-a BiH.

Šta se dogodilo s takozvanim lijevim partijama? Ostvarile su izvjestan napredak u odnosu na protekle izborne cikluse, pa je sada jasno zašto nije došlo do ujedinjenja ljevice. Procjene pravljene u njihovim izbornim štabovima su, sudeći prema rezultatima, bile obećavajuće, pa se i odluka o samostalnim nastupima pokazala ispravnom. Nastupi pojedinačnih kandidata za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine ne govore tome u prilog, ali činjenica je da su stranke ostvarile značajniju podršku birača nego što su je imale.

Proglašavanje pobjednika je možda preuranjeno. Razlike između prvoplasiranih i drugoplasiranih su male, prebrojan je relativno mali broj glasova, nisu još prebrojani ni glasovi pristigli putem pošte iz inozemstva, tako da su iznenađenja još moguća.

Zanimljiva je i pozicija nezavisnih kandidata na ovim općim izborima. Kada su 2016. godine na lokalnim izborima nezavisni kandidati osvojili nekoliko načelničkih mjesta u većim gradovima Bosne i Hercegovinem dio analitičara je tvrdio da je to opcija koja je budućnost izbora u ovoj zemlji i da su se birači zasitili velikih stranaka i njihovih obećanja te da će ubuduće svoje opredjeljenje graditi na pojedinačnim kvalitetima. Ovi izbori su dokazali da su birači tada glasali protiv stranaka, a ne za nezavisne kandidate.

Kontaminirani izbori

Ono oko čega nema spora je da su održani izbori ozbiljno kontaminirani i nezavisni posmatrač s punim pravom bi ih mogao ocijeniti nelegalnim. Ustav Bosne i Hercegovine je diskriminatorski prema građanima ove zemlje i svako je po različitom osnovu diskriminiran u izbornom procesu. Presude Međunarodnog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, “Pilav protiv Bosne i Hercegovine” i Zornić protiv Bosne i Hercegovine” nisu provedene, na pomolu je vjerovatno novi slučaj “Pudarić”. Diskriminacija nije uklonjena, a izabrani zvaničnici položit će svečanu obavezu pozivajući se na poštivanje tog i takvog Ustava. Pri tome će se obavezati na promicanje i zaštitu ljudskih prava.

Izborni ciklus je odvijao se uz mnogo problema i neregularnosti. Ugrožena je tajnost izbora, zloupotrijebljeni su lični podaci građana, evidencija Penzijsko/mirovinsko invalidskog zavoda Federacije iskorištena je da bi aktuelni federalni premijer Fadil Novalić lobirao u korist političke partije (SDA) kojoj pripada, krađa identiteta oko 600 građana… Najavljene su i krivične prijave.

Umrli su se ponovo u velikom broju našli na biračkom spisku. Nije riješen problem funkcioniranja biračkih odbora, javna je tajna da se prodaju mjesta u biračkim odborima ili ih stranke mijenjaju u zavisnosti od toga koja im je općina zanimljivija, zataškat će se problem velikog broja otkazivanja članstva u biračkim odborima neposredno prije početka izbornog procesa… Evidentno je plaćeno političko oglašavanje i provođenje predizborne promocije prije početka kampanje.

I dalje je primjetan veliki broj nevažećih glasačkih listića, oko 20.000 na uzorku od svega polovine prebrojanih glasova sa biračkih mjesta. A razlike u broju osvojenih glasova kandidata su ponekad manje. Svi ovi problemi se iz ciklusa u ciklus samo registriraju u medijima i pokrije ih prašina do narednih izbora. Veliki broj očiglednih nepravilnosti uopće ne registriraju birački odbori u svojim izvještajima. Bar tako tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji.

Ustavna i politička kriza

Nakon izborne utrke ulazimo u ustavnu i političku krizu, jer, prema postojećem Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, neće biti moguće provesti rezultate izbora u dijelu koji se tiče popunjavanja domova naroda u Federaciji Bosne o Hercegovine, pa time i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Teško je vjerovati da će se domaći politički akteri dogovoriti o mogućem rješenju i izglasati ga u parlamentima.

Centralna izborna komisija morat će na sebe preuzeti ulogu zakonodavca, ili zatražiti asistenciju međunarodnih faktora, te njihovom intervencijom izbjeći odgovornost za ono što će uslijediti. Praksa nametanja rješenja u formiranju institucija nije se pokazala efikasnom, bar ako je suditi po odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice da je trećina od 17 delegata u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda – pet.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, uprkos svemu, već nas je obavijestila da su opći izbori provedeni fer i korektno. Sličnu ocjenu možemo očekivati i od međunarodnih promatrača koji su nam već govorili o prazniku demokratije. Ništa se promijeniti neće. Mi, birači, i dalje ćemo sluđeni brinuti kako ćemo preživjeti, školovati djecu i otplatiti kredite. Sve rondajući na korumpiranu vlast. A skoro polovini je bilo teško da izađe na izbore.

Dok svi čekaju prvo obraćanje Centralne izborne komisije i preliminarne podatke o rezultatima izbora za članove Predsjedništva BiH i ostale nivoe, političke stranke ažurno saopćavaju rezultate do sada prebrojanih glasova.

Najažurnije podatke medijima saopćava štab SDA, a prema njihovim podacima, kada je riječ o izbornoj jedinici FBiH za člana Predsjedništva vode Šefik Džaferović (SDA) sa 39,8 posto glasova (167.146) na osnovu 636 hiljada prebrojanih glasova, te Željko Komšić (DF) za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda sa 71,6 posto glasova (155.330), uz napomenu da ne postoje potpuni podaci iz određenih općina.

U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, prema stranačkim podacima SDA, na drugom mjestu s 33,7 posto osvojenih glasova (141.709) je Denis Bećirović (SDP), dok je trećeplasirani Fahrudin Radončić sa 50.982 (SBB).

Dragan Čović je, prema podacima HDZ-a, osvojio 70 posto glasova hrvatskih birača, ali na osnovu podataka koje posjeduje SDA (bez rezultata za Zapadnohercegovački kanton), Čović je nakon 636 hiljada prebrojanih glasova osvojio tek 19,8 posto (43.033).

Kada je riječ o borbi za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, prema podacima SNSD-a, Milorad Dodik vodi ispred Mladena Ivanića nakon 72,6 posto prebrojanih glasova (256.000). Dodik je, prema podacima SNSD-a, osvojio 56 posto, a Ivanić 44 posto glasova (200.000).

S druge strane prema podacima Saveza za pobjedu Milorad Dodik je na osnovu do sada prebrojanih glasova osvojio 213.826 glasova, a Mladen Ivanić 211.933, te je razlika manje od dvije hiljade glasova.

Kada je riječ o borbi za predsjednika Republike Srpske, Željka Cvijanović dobila je 55 posto glasova, a obrađeno je 17,6 posto biračkih mjesta u RS-u.

CIK će prve rezultate saopćiti tek u ponoć i to bi trebali biti nepotpuni podaci. U međuvremenu medijima i građanima podatke o prebrojanim glasovima saopćavaju stranke.

Biračka mjesta u Bosni i Hercegovini zatvorena su u 19 sati, javljaju reporterke i reporteri N1 televizije.

Mjesta za glasanje širom Bosne i Hercegovine bila su otvorena od 7 sati, 7. oktobra, a pravo glasa imalo je 3.352.933 građana.

Građani su birali tri člana Predsjedništva BiH, poslanike za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42 i to 28 iz FBiH, 14 iz Republike Srpske), Predstavnički dom Federalnog parlamenta (98) te Narodnu skupštinu RS-a (83), predsjednik i dva potpredsjednika RS-a te poslanici u 10 kantonalnih skupština. Na izborima će biti izabrano 518 nosioca mandata.

Ove godine prijavljeno je 128 političkih subjekata, 58 stranke, 36 koalicija te 34 nezavisna kandidata.

od 19 sati počinje brojanje glasova, a prvi preliminarni rezultati očekuju se iza ponoći. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH do 15 sati na općim izborima u Bosni i Hercegovini glasalo je 37,21 posto što je 0,6 posto više nego u istom periodu na općim izborima prije četiri godine.

Kako je rekao Branko Petrić, predsjednik CIK-a BiH, u entitetu FBiH izlaznost je iznosila 34,65 posto, RS-u 41,81 posto, a Brčko distriktu 32,26 posto.

Kako je saopćio razlog manje izlaznosti u Brčko distriktu je to što se građani nisu u cjelosti opredijelili za biračku opciju za koju će glasati, odnosno entitet FBiH ili RS.

Ranije je objavljeno ovogodišnji izbori koštaju 8.5 miliona KM, od čega će blizu 4,7 miliona biti utrošeno za naknade članovima biračkih odbora, blizu 1,2 miliona za štampanje, pakiranje i distribuciju glasačkog materijala te 650.000 za poštanske usluge slanja listića glasačima koji su glasali putem pošte.

Velika većina posmatrača Pod lupom nesmetano je pristupila biračkim mjestima, dok je nekoliko desetaka biračkih odbora odbilo registrovati posmatrače/ice Koalicije zbog neadekvatne komunikacije s lokalnim izbornim komisijama. Ukupno do 8:00 sati zabilježeno je 66 kritičnih situacija od kojih se 45 odnosi na zabranu ulaska posmatrača na biračka mjestima i udaljavanje sa biračkih mjesta nastalih zbog nedostatka komunikacije između različitiha nivoa izborne administracije. Glasanje je prekinuto na jednom biračkom mjestu u Doboju 038B039A zbog već popunjenih glasačkih listića",saopćili su iz Koalicije ''Pod lupom''.


Pripreme za otvaranje biračkih mjesta uglavnom su izvršene u skladu sa propisima. Na 82% biračkih mjesta svi članovi biračkih odbora su bili prisutni na biračkom mjestu.

"Na 2% biračkih mjesta glasački listići nisu ručno brojani a na 6 % biračkih mjesta primijećen je nedostatak pojedinog izbornog materijala. U izolovanim slučajevima na biračkim mjestima, glasačka kutija nije pokazana kao prazna prije otvaranja biračkih mjesta.

Ukupno 72 % biračkih mjesta otvoreno je u 7:00 h, između 7:00 – 7:15 otvoreno je 23% biračkih mjesta, a između 7:15- 8.00 h otvoreno je 5% biračkih mjesta. U izolovanim slučajevima biračka mjesta su otvorena nakon 8 sati i nije adekvatno osigurana tajnost glasanja.

Na 21% biračkih mjesta nije istaknuta lista sa imenima i prezimenima članova/ica biračkih odbora sa pripadnošću političkom subjektu", istakli su u Koaliciji te podsjetili da je ovo preporuka koju je usvojila Centralna izborna komisija te da je ista obaveza svih biračkih odbora.

Na prvoj pres konferenciji Koalicija "Pod lupom" upozorila je na niz nepravilnost. Istaknuli su da je stranka SBB kršila izbornu šutnju i slala SMS poruke biračina, da je kraj jednog glasačkog mjesta bačen suzavac, te kako je u Tuzli zabilježen slučaj kupovine glasova, takozvanog

„Bugarskog voza“.

Koalicija "Pod lupom" izvijestila je kako je do sada zabilježeno ukupno 99 incidentnih situacija na glasačkim mjestima.

Dario Jovanović, direktor Koalicije pod lupom, kazao je danas na pres-konferenciji da je na jednom biračkom mjestu u Doboju, u jednoj osnovnoj školi, bačen suzavac i da je zbog tog događaja izborni proces na ovom mjestu prekinut.

Slučaj je prijavljen svim nadležnim institucijama uključujući i policiju.

''Ukupno 72 posto biračkih mjesta otvoreno je tačno u 7 sati. Između 7 i 7.15 otvoreno je dodatnih 23 posto što znači da je na pet posto biračkih mjesta bilo značajnijih kašnjenja. Do 9 sati zabilježeno je 99 kritičnih situacija. Kritičnim situacijama mi smatramo teža proceduralna i incidenta kršenja izbornog procesa. U četiri slučaja izražena je sumnja na postojanje tzv. bugarskog voza odnosno da je jedan birač već došao s popunjenim listićem, a iznio prazan'', rekao je Jovanović i dodao:

''Najozbiljnija prijava je u Loparama, gdje su se pojavile osobe a falisifikovanim akreditacijama političkih subjekata koji su aktivistima Pod lupom prijetili da napuste biračko mjesto. O ovom slučaju obaviješteni su svi nadležni organi'',naglasio je.

Glasanje u Doboju je prekinuo na jednom biračkom mjestu.

''Na biračkom mjestu u Doboju privremeno obustavljen proces glasanja. Bačen je suzavac u Doboju i prekinuto je glasanje. Koliko znamo upućena policija na ovo biračko mjesto. Koalicija je primila dojave i o kršenju izborne šutnje'', kazao je Jovanović na prvoj press konferenciji.

U Bosni i Hercegovini ove nedjelje se održavaju Opći izbori, osmi po redu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Biračko pravo ima oko tri miliona i 350 hiljada građana upisanih u centralni birački spisak. Građani će birati članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike RS-a, zastupnike u državnim i entitetskim parlamentima, te deset kantonalnih skupština.

Od 3.352.933 osobe upisane u Centralni birački spisak iz Federacije ih je 2.092.336. Građani Brčko distrikta BiH u zavisnosti od entitetskog državljanstva upisani su u Centralni birački spisak za glasanje u jednom od dva entiteta.

77.814 registrirano ih je za glasanje izvan BiH, i to 76.729 za glasanje putem pošte, a hiljadu i 85 za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Najviše će ih glasati u ambasadi i konzulatima u Njemačkoj - ukupno 416. Za glasanje putem mobilnog tima prijavljeno je 12.188 glasača. To su glasači koji su vezani za svoje domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta te zatvorenici ili su vezani za ustanove.

Svi oni odlučivat će se za jednu od 58 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Na glasačkim listićima će na ovim izborima biti 804 redovne liste sa ukupno 7.497 kandidata. 3.119 su žene, a 1.684 kandidata imaju 30 ili manje godina.

Ukupno u BiH su formirana 5.794 biračka mjesta i 314 mobilnih timova.

Na općim izborima biraju se 3 člana Predsjedništva BiH. Ove godine na izborima učestvuje šest kandidata za člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda, pet iz hrvatskog i četiri kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Za mjesto predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske takmiči se 37 kandidata iz sva tri konstitutivna naroda.

Kandidati se bore za 42 zastupnička mjesta u Državnom, 98 u Federalnom parlamentu i 83 zastupnička mandata u Narodnoj skupštini RS-a. Bira se i 289 zastupnika u deset kantonalnih skupština, sa različitim brojem zastupnika u zavisnosti od toga o kojem kantonu je riječ. Građani Brčko Distrikta ne glasaju za kantonalne skupštine, ali u zavisnosti od entitetskog državljanstva će na biračkom mjestu dobiti kombinaciju glasačkih listića za određeni entitet i shodno tome mogu glasati za članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Državnom i jednom od entitetskih parlamenata.

Izbori će koštati 8,5 miliona maraka, od čega se 4,7 miliona odnosi na naknade članovima biračkih odbora, 1,2 miliona za štampanje, pakovanje i distribuciju glasačkog materijala te oko 650.000 maraka za poštanske usluge slanja listića registriranih za glasanje putem pošte.

Žarko Papić je doktor ekonomije i čovjek s bogatim diplomatskim iskustvom, neprijeporno nezavisan analitičar aktuelne političke situacije u BiH.

Papić, rođen u Sarajevu 1947. godine, jedan od najuglednijih nezavisnih intelektualaca u današnjoj Bosni i Hercegovini, a objavio je 10 knjiga iz oblasti ekonomije i političkog sistema, 147 naučnih radova i više od 150 članaka u stručnim časopisima i novinama, domaćim i stranim. Radi kao direktor i viši savjetnik u IBHI-ju, Međunarodnom birou za humanitarna pitanja u Sarajevu, piše Index.hr.

Nedavno je u sarajevskom Oslobođenju objavio izvrstan kritički tekst “11 teza o oslobođenju BiH” koji se čita i kao vrhunski politički manifest ljevice u aktuelnoj situaciji u susjednoj državi, što je bio samo jedan od razloga zašto ga je Index zamolio za opširan intervju o općim izborima u BiH koji će se održati 7. oktobra.

Razgovor s Papićem trajao je sat i 15 minuta, a ovdje donosimo njegovu skraćenu verziju.

Ipak, u uvodu još vrijedi izdvojiti njegovu izjavu koju je dao kao iskusni diplomat, nekadašnji ambasador Jugoslavije pri OECD-u u Parizu, o tome kako je na političkoj sceni regije zavladala, kako kaže, “zastrašujuća glupost i neznanje”: “Primjerice, u BiH kao da niko ne zna da između kategorija etnosa i nacije postoje kvalitativne razlike, niko kao da ne razumije da je nacija politička kategorija nastala s kapitalističkim društvom, a etnos je feudalna kategorija. Još jedan primjer odnosi se na stav hrvatskih vlasti koje kažu da su u kontekstu odnosa Srbije i Kosova protiv promjene granica, s čime se inače potpuno slažem. Ali to argumentiraju potpuni autogolom tj. pozivajući se na Badinterovu komisiju koja je utvrdila da je Kosovo - dio Srbije! I onda iz Beograda dolazi druga glupost - umjesto da neko u tamošnjoj vlasti ima znanja i duha pa da se službenom notom zahvali Andreju Plenkoviću i Kolindi Grabar-Kitarović na podršci teritorijalnom integritetu Srbije, oni njih napadaju s pričom “nećete nam vi crtati granice”. To je komedija. Nota bene, temu prekrajanja granica je prvi otvorio kandidat SDP-a Denis Bećirović koji je u Parlamentu BiH predlagao rezoluciju kojom bi Sutorina umjesto Crnoj Gori, pripadala BiH”.

"Ovo je najgora predizborna kampanja u BiH i to u žestokoj konkurenciji prijašnjih loših kampanja"

Mnogo se piše i govori prethodnih dana da je ovo najgora predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini. No bilo je još groznih kampanja za izbore u BiH nakon rata, je li ova doista najgora i po čemu?

Jest najgora i moram reći da je to prvo mjesto osvojila u žestokoj konkurenciji prethodnih kampanja koje su sve bilo loše na ovaj ili onaj način. Kvalitativna razlika u negativnom smislu u vezi ove kampanje je za početak to što se u njoj otvaraju jako ozbiljna pitanja o kojima prije nije bilo govora, primjerice pitanje granica BiH vezano za razgraničenje Srbije i Kosova, a s druge strane se otvara pitanje unutrašnjeg uređenja BiH kroz zahtjev ukidanje konstitutivnosti naroda prema tezi “jedan čovjek-jedan glas”. Konstitutivnost je garancija ravnopravnosti svih triju nacija u BiH, ali i ostalih, pri čemu niko ne želi pročitati članak Ustava BiH koji o tome govori. U njemu stoji da su konstitutivni narodi, pa nabraja koja su to tri naroda, a onda stoji “i ostali” te nakon toga “i građani BiH”. Nema konflikta između nacije i građana. Zbog toga je aktuelna predizborna retorika mnogo opasnija.

Drugo negativno obilježje ove kampanje je podizanje ratne retorike. Primjerice, neki dan je kandidat SDA-a za bošnjačkog člana Predsjedništva Šefik Džaferović izjavio da ako Milorad Dodik nastavi sa svojom retorikom, da će se “izbrisati Republika Srpska”. Usput da napomenem, s tom izjavom nije mogao bolje pomoći Dodiku, ali to je stvar naših uobičajenih domaćih gluposti. Kandidat SDP-a Denis Bećirović pak prijeti susjednim državama. Ta agresivnost na koju smo navikli unutar partnera u vlasti unutar BiH sada se prelijeva i vani. Daleko od toga da su Beograd i Zagreb nevini kada je riječ o miješanju u predizborne procese u BiH, naravno da nisu, ali ne može se tako na to odgovarati.

Za BiH je specifično da se kampanja vodi u odnosu tj. protiv drugih dvaju konstitutivnih naroda, no kako u ovoj kampanji izgleda onaj aspekt u kojem se kandidati obraćaju pripadnicima vlastitog naroda, svojim potencijalnim glasačima? Funkcionira li sve na principu plašenja ljudi onim drugima ili postoje i konkretna obećanja za poboljšanje života svog glasačkog tijela?

Pravi životni problemi građana predstavljaju tek mali udio onoga o čemu se govori u predizbornoj kampanji. Siromaštvo jedva da je tema, a životni standard u BiH je 32 posto prosjeka životnog standarda u Evropskoj uniji. Iza nas je samo Albanija. Da ne spominjem razne druge podatke, kao što je odlazak mladih u inozemstvo i velika nezaposlenost. To nisu teme koje dominiraju kampanjom i skoro svi vode negativnu kampanju s ciljem proizvodnje straha od drugih. Postoje izuzeci, a to su programi koje su ponudili SDP BiH, sa svojim Planom 10 koji je ozbiljan i socijalno osjetljiv plan oporavka, i SBB Fahrudina Radončića. Primjerice, SDP je nedavno predstavio nacrt Zakona o minimalnim plaćama u BiH, što je reakcija na činjenicu da u BiH oko 25 posto zaposlenih radnika živi u siromaštvu. SBB pak ima program orijentiran na infrastrukturne projekte i poslovno okruženje te se pozicioniraju kao sekularno-tehnokratska politička snaga. Tu bi se mogla napraviti kombinacija koja bi dovela do promjena u BiH.

Vodeći kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

Savez za bolju budućnost (SBB) je zanimljiva pojava na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Njihov lider je medijski tajkun Fahrudin Radončić koji drugi put pokušava ući u Predsjedništvo, a nasuprot njemu je SDA kao kandidata ponudio blijedog aparatčika Džaferovića. Kako izgleda dinamika u borbi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH?

Da, Džaferović je blijeda kopija nesposobnog prethodnika Bakira Izetbegovića te predstavlja kontinuitet dinastičke vladavine unutar SDA-a. Tu je i kandidat SDP-a Denis Bećirović. Koliko god ja dobro mislio o ponuđenom programu SDP-a, toliko loše mislim o Bećiroviću. Tu nije riječ samo o tome što se njegova politička karijera sastoji od dvadesetak godina sjedenja u ovom ili onom parlamentu, nego i o tome što on svoju predizbornu kampanju odvaja od svoje stranke. On je svoju kampanju počeo promocijom vlastite knjige, što sugerira da je riječ o autoritarnom superego pristupu koji za BiH može imati jako štetne posljedice. On insistira na tezi državotvornog patriotizma, što vonja na unitarizam te je ratnički raspoložen prema susjednim državama. Ne vidim u njegovim javnim nastupima ništa doista socijaldemokratsko. I kad se već stalno govori o patriotizmu, znači li to da tih preko sto hiljada mladih ljudi koji su otišli iz BiH da su oni nepatrioti, dezerteri? Znate onu latinsku izreku “ubi patria, ibi bene” - tamo gdje mi je dobro, tu mi je domovina. Mladi iz BiH ne odlaze iz BiH zato što je ne vole nego jer ovdje nemaju uvjeta za život, a stvarni patriotizam je ljudima omogućiti da žive normalno.

Spomenuli ste i Radončića i moram reći da on po mojoj trenutnoj procjeni ima najbolje šanse ući u Predsjedništvo BiH kao bošnjački član. Treba spomenuti da je on bio prvi tada Musliman koji je pisao kao novinar negativno o Slobodanu Miloševiću i srpskom nacionalizmu, i to krajem 1980-ih u zagrebačkom Danasu. On je sada biznismen i čovjek koji razumije ekonomiju te je njegova stranka SBB jedina doista postavila mnoga nova lica na svoje izborne liste. Radončić je i jedini kandidat za Predsjedništvo iz sve tri nacije koji javno kritizira nacionalizam koji dolazi iz njegove nacije, dakle bošnjački nacionalizam. To je njegovo suprotstavljanje tzv. fildžan državi. Moja je procjena da bošnjačka oligarhijska politička elita utjelovljena u SDA-u ne bi ništa imala protiv, samo da oni ne budu krivi, da se formira neki treći entitet i da oni tako dobiju, uvjetno rečeno, vlastiti entitet u kojem im se niko neće petljati u ništa pa će moći na miru nastaviti pljačkati.

No, u vezi Radončića postoje i tvrdnje da je on povezan s kriminalnim miljeom. Je li to relevantno?

Naravno da jest. Ipak, u velikoj mjeri to su spinovi koji dolaze od SDA. Protiv Radončića je prije par godina vođeno jedno od najvećih političkih suđenja u BiH nakon rata, njemu je doslovno napakirano svašta, on je spektakularno priveden i odležao je u pritvoru četiri mjeseca i to u momentu kada je SBB pristao na koaliciju sa SDA-om. SDA se uplašio da će je kadrovi SBB-a koji ima veći kadrovski kapacitet profesionalnih ljudi zasjeniti te je izvedena varijanta da se Radončića uhapsi, s dugim cijevima. Bila je to predstava, a cijeli proces je propao.

Što se tiče povezanosti s kriminalom, podsjetit ću samo da je Armija BiH dobila ogroman novac tokom rata od arapskih zemalja, a da veliku većinu tog novca nije vidjela. Te pare su kod nekoga ostale i sad se peru na način izgradnje tržnih centara u Sarajevu i slično. Bilo bi zanimljivo kada bi se forenzički istražio taj tok novca, što u BiH naravno nije moguće.

Problematika trećeg entiteta s hrvatskom većinom

Spomenuli ste treći entitet. Htio bih od vas dobiti komentar na, po mom mišljenju, dva racionalna argumenta za treći entitet kojima vrijedi odgovoriti racionalnim protuargumentima. Prvi je da bi njegova uspostava riješila jedan od trenutnih prigovora koji se čuje od bošnjačkih političara iz Sarajeva, a to je da bosanskohercegovački Hrvati u institucijama Federacije BiH imaju zagarantiran veći broj mjesta u odnosu na njihov postotak u stanovništvu, tj. paritet se predstavlja kao problem. S trećim entitetom taj problem nestaje. Drugi argument je da bi uspostava trećeg entiteta s hrvatskom većinom dala priliku Hrvatima za političko profiliranje i smjenu HDZ BiH s vlasti.

Vrlo teško bih se mogao složiti s prvom tezom. Prvo, treći entitet već de facto postoji. Kantoni u kojima je HDZ BiH na vlasti funkcioniraju na način koji sadrži sve elemente specifične administrativne jedinice. No službeno formiranje trećeg entiteta podrazumijeva i formiranje četvrtog, ako tako mogu reći. Odnosno, formiranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom značilo bi da postoji i bošnjački entitet. Bile bi to tri poludržavne tvorevine u kojima bi oligarhijski kapital utemeljen na pljački združen s nacionalnim političkim elitama imao potpunu vlast. To bi zapravo dovelo do jačanja pozicija nacionalističkih stranaka u tim entitetima. Također, ako su tri naroda konstitutivna, onda je normalno da nema proporcionalnosti u organima vlasti u odnosu na broj stanovnika. Izetbegovićev argument je da ne može 12 posto Hrvata, koliko ih je u ukupnom broju stanovnika u BiH, imati 33 posto vlasti na državnom nivou. Može i treba.

Što se tiče druge teze, ostavit ću po strani sve što bih mogao reći o građanskom pristupu…

Da, hajdemo to sagledati realno politički.

Upravo tako. Dva mandata Željka Komšića u Predsjedništvu su zaustavljali mogućnost harmonizacije nacionalnog i građanskog u BiH, to je činjenica. Ali u aktuelnoj situaciji je Komšić ipak bolja opcija u Predsjedništvu od Dragana Čovića koji je mali balkanski makijavelist. To govorim kao osoba koja je u proteklo vrijeme u vezi mnogo čega javno kritizirala Komšića. Komšić, hvala Bogu, ne može oboriti princip konstitutivnosti. Smatram da za Komšića ne glasaju Bošnjaci u inat Hrvatima, on glasove oduzima od SDA, dakle za njega glasaju Bošnjaci koju odbacuju nacionalizam SDA-a. Međutim kad sve zbrojite i oduzmete, najvjerovatnije Čović ulazi u Predsjedništvo, između ostaloga i zahvaljujući podršci svoje centrale, HDZ-a iz Hrvatske. Ako se to dogodi, ne mislim da će se dogoditi nešto katastrofalno.

"Mistični Plan B služi širenju straha"

Dakle, ne vjerujete u famu o Planu B, odnosno tajnom dogovoru Čovića i Dodika da kao članovi Predsjedništva rasturaju BiH?

To se temelji na jednoj loše formuliranoj Čovićevoj rečenici koju je naknadno pojasnio, a izgovorena je u kontekstu toga da nije prošao njegov, inače loš, prijedlog novog izbornog zakona. Alarmiranje javnosti oko tog mističnog Plana B je proizvodnja straha. Što se tiče saveza Čovića i Dodika, pa to je izraz toga da u politici nema prijatelja, nego se vodi interesima. Nije nenormalno da se narodi koji su u manjini u odnosu na narod koji je u većini na neki način približe jedni drugima, kao primjerice što su u Jugoslaviji Slovenija i Hrvatska bile u nekoj vrsti savezništva protiv Srbije. To nije nenormalno. Nenormalno je ako političke elite najbrojnijeg naroda ne pruže ruku niti pokušavaju u političkom smislu približiti Mostar i Banju Luku Sarajevu. Naravno da su tu potrebni kompromisi i niko neće dobiti sto posto, ali će svi dobiti.

A što je s kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva Borišom Falatarom i kampanjom Naše stranke?

Gledam na to vrlo pozitivno. Falatar je nešto što je Bosni i Hercegovini trebalo, on je u najpozitivnijem smislu riječi pao s Marsa u BiH. Upravo takav neko treba, ko nije umrežen sa starim strukturama i ne nosi na leđima razne hipoteke. On i radi na terenu, razgovara sa svim ljudima, za razliku od ostalih kandidata koji kampanju vode preko mitinga i priopćenja za medije. Falatar neće oduzeti glasove Komšiću, nego će mobilizirati glasove apstinenata, uključujući i one u neformalnom trećem entitetu, i to može donijeti određenu podršku na izborima, iako ne vjerujem da može ući u Predsjedništvo.

Dodik i ruralni mentalitet Srba

Pređimo malo na kampanju u Republici Srpskoj. Kako gledate na predizbornu kampanju Milorada Dodika koja je puna verbalnog nasilja, vrijeđanja i prijetnji vlastitim glasačima da će nastradati ako ga opet ne podrže? Zašto to sve nije skandal?

Dodikova kampanja se vodi kroz otvaranje autoputova i bolnica, što je naravno sve ciljano tempirano. Njegova vrsta grubosti odgovara ruralnom mentalitetu ne samo Srba, ali ponajviše Srba. To je transparentnost pod navodnicima, u smislu “ja tebe flašom u glavu ako mi se ne sviđaš” i jednog kafanskog ambijenta.

Nažalost, Dodik za protivnika ima koaliciju Savez za pobjedu koji se ponašaju kao potpuni amateri i natječu se s njima ko je veći nacionalist pa je tako jedan od lidera opozicije izjavio da želi sličiti Radovanu Karadžiću, a ne Dodiku. To je strašno, kao i ono što Dodik na skupovima govori o ocu ubijenog Davida Dragičevića.

"Strani donatori su proizveli tzv. NGO elitu"

Protesti u vezi ubojstva Davida Dragičevića u Banjoj Luci, kao i oni u vezi ubijenog Dženana Memića u Sarajevu te njihovo udruživanje pokazuju da u BiH još postoji demokratski potencijal u društvu, ali i da se političari uopće ne obraćaju tim ljudima, nego ih zapravo žele zgaziti.

U pravu ste. Ali hajdemo to detaljnije analizirati. Alternativno civilno društvo ili građanski aktivizam u BiH danas postoji samo izvan oficijelnog nevladina sektora u BiH. Za to su definitivno krivi strani donatori koji su godinama proizvodili tzv. NGO elitu te se godinama hodalo po konferencijama i slično, umjesto da se oslanjalo na civilno društvo tamo gdje ono de facto jest. Forsirala se projekta industrija, u kojoj je važno izboriti se za novac za neki projekt, a ne ima li taj projekt neki rezultat.

Sve što se događa među političkim elitama kao i u tom nevladinu sektoru dizajnirano je da normalnim ljudima zgadi politiku i angažman. Jedino u krajnje tragičnim emocionalnim slučajevima građanski aktivizam se probudi. Jedan od primjera su bili i protesti u Sarajevu, kada jedna beba nije mogla otići na liječenje u inozemstvo jer nije mogla dobiti jedinstveni matični broj. Zatim je uslijedio žestoki protest socijalno ugroženih ljudi u Tuzli koji se prelio i u Sarajevo. Najnoviji primjer aktiviranja građana u izuzetno emocionalnoj situaciji, a to su bez sumnje očigledna ubistva obojice tih momaka i zataškavanje policije, uspijeva ujediniti ljude. Kada je u Sarajevu održan zajednički protest pod vodstvom očeva ubijenih mladića, Dragičevića i Memića, zapravo sam se i jako rastužio jer sam se zapitao zar samo ubijanje njihove djece može ujediniti Srbe i Bošnjake. Zar nije moguće i drugačije? Što se tiče smrti Dženana Memića, pa cijelo Sarajevo zna o čemu se radi - sin jednog od glavnih finansijera SDA odgovoran je za njegovu smrt.

Kako vam su u ovim danima pred izbore čini ko će na kraju ući u Predsjedništvo BiH te koja bi bila najbolja kombinacija pod vašem mišljenju od ponuđenih kandidata?

Moram prvo reći da se u medijima i javnosti precjenjuje ta utrka za Predsjedništvo, s obzirom na njihove ograničene ovlasti te da je mnogo važnije kako će izgledati parlamenti. Predsjedništvo BiH može imati važnu ulogu ako su njegovi članovi ujedno i lideri najsnažnijih nacionalnih stranaka. To se vidjelo i na prethodnom mandatu u kojemu su jaku ulogu imali Izetbegović i Čović, ali ne i srpski član Mladen Ivanić koji je opozicija Dodiku i imao je donekle ulogu slobodnog strijelca. Što se tiče parlamenata, u RS-u bi bilo jako dobro da prag prijeđe Proevropski blok koji se suprotstavlja nacionalizmu Dodika i njegove aktuelne opozicije te da se i u Federaciji BiH ostvari dobar rezultat antinacionalističkih snaga, što bi otvorilo vrata osnivanju takve vlasti na državnom nivou.

Što se tiče Predsjedništva, moja je procjena da će ući Dodik, Čović i Radončić. On zapravo jedini govori o harmonizaciji odnosa u BiH i, također važno, jedini govori o sekularizmu. To se pak od kandidata SDP-a Bećirovića ne može čuti. Značajno je da je on doktorirao na temi islamske zajednice u BiH. Što bih ja volio, nije toliko važno.

Miješanje Zagreba i Beograda u predizbornu kampanju u BiH

Ne može se voditi intervju o izborima u BiH, a da se ne spomene uloga međunarodne zajednice. No čini se da se tu dogodio preokret - međunarodna zajednica je prije kroz razne predstavnike kao što je ambasador SAD jasno signalizirala koji su njeni politički favoriti, dok to sada izostaje. Pa izgleda i kao da su domaći političari pomalo izgubljeni bez toga, ne znaju što bi…

To je dio opće pasivizacije takozvane međunarodne zajednice prema BiH. Bilo je nekih signala protiv Dodika kroz stavljanje njegova suradnika Nikole Špirića na crnu listu SAD zbog korupcije. Ja sam duboko uvjeren da Špirić jest korumpiran, ali tajming te odluke je sigurno jasan signal. Znam da predstavnici međunarodne zajednice u BiH obavljaju razgovore sa svim relevantnim kandidatima za Predsjedništvo BiH, ali ne da bi ikome izrazili podršku ili saznali njihove stavove, nego više da bi imali fotografije koje dokazuju da nešto rade i da imaju materijala za poslati izvještaje svojim šefovima. Puno se više u kampanju miješaju Beograd i Zagreb.

To je valjda jedini preostali interes te međunarodne zajednice za BiH.

Tako je. Mislim da nitko više ne zna što bi učinio s BiH. Pomalo se i divim službenom Zagrebu i Beogradu što imaju živaca da se time bave, iako su i sami neupitno odgovorni za tu situaciju.

"U BiH postoji oko milijun unaprijed kupljenih, odnosno egzistencijalno ucijenjenih glasača"

S obzirom na sve o čemu ste dosad govorili, pa zašto uopće izaći na ove izbore u BiH? Ima li to uopće smisla? Masovno bojkot bi pokazao da vlast uopće nema nikakav legitimitet, a izlazak na izbore je pristanak na sudjelovanje u jednom očito nacionalističkom i korumpiranom sustavu.

Ne vjerujem da bi to dovelo do urušavanja sustava. Na prošlim izborima SDA je bila stranka koja je osvojila najviše zastupničkih mjesta u BiH i to između 10 i 15 posto glasova sveukupnog biračkog tijela, ne mogu se točno sjetiti postotka. Druge vladajuće stranke su imale sličan ili manji postotak glasača, dakle sve one su kao vlast u suštini demokratski nelegitimne.

Mi ekonomisti smo štreberi, pa ću vas morati malo maltretirati s nekim brojkama koje objašnjavaju zašto nacionalne stranke koje su predstavnici oligarhija nastalim ratnom i postratnom pljačkom kapitala u BiH ostaju na vlasti. U BiH je trenutno zaposleno oko 800 hiljada ljudi, od čega više od 200 hiljada radi u javnom sektoru, najviše u administraciji, a tek nakon toga u zdravstvu i školstvu. Njima treba dodati još oko 50 hiljada koji su zaposleni u javnim tvrtkama; pa svaka općina ima javnu tvrtku, primjerice komunalac. Dodajte tome i privatne kompanije koja rade s javnim tvrtkama i koje redovito pobjeđuju na natječajima. Dakle, imamo iznad 250 hiljada ljudi koji su na ovaj ili onaj način egzistencijalno ovisni o vlasti. Npr. svaki ministar dovodi svog vozača, a taj vozač naravno glasa za stranku iz koje je ministar, on ne zna kakav je program te stranke, nego glasa za svoje radno mjesto. To je 250 hiljada kupljenih glasova, ali to treba pomnožiti s četiri - uračunajmo i članove obitelji - i imate milijun takvih glasova. Taj milijun glasova je uglavnom rezerviran za nacionalne stranke koje su na vlasti. Da bi se taj sistem srušio, s druge strane mora na izbore izaći barem milijun i 200 hiljada glasača, za što je potrebna izlaznost između 65 i 70 posto. O toj masi ljudi koji nisu unaprijed kupljeni ovise promjene i zato mislim da je važno izaći na izbore. Što više ljudi treba izaći na izbore. Pa zato je i jedna od strateškim orijentacija vladajućih da ljudima zgade i politiku i izbore, da se proširi uvjerenje kako su svi političari jednaki i da se ništa neće promijeniti, što god ljudi učinili.

Sumnjivi birački popisi i neustavan izborni zakon u Federaciji BiH

Što predviđate da će se dogoditi nakon izbora, slijedi li tek onda pravi rusvaj?

Već sada se vidi da postoji nevjerojatan porast glasanja iz inozemstva. Oko toga je naročito angažiran HDZ iz Hrvatske. Imamo i apsurdnu situaciju da je na biračkom popisu oko 200 hiljada ljudi više nego što je izdato osobnih iskaznica. To se objašnjava da neki imaju samo putovnicu, ali realne bi bile razlike od 10 ili 20 hiljada, a ne 200 hiljada. Dakle, već po tome postoje realne pretpostavke da gubitnici na izborima dovode u pitanje regularnost rezultata. Pored toga, izbori se provode u Federaciji BiH po zakonu koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, što ja mislim da je bila pogrešna odluka, ali to sad i nije toliko važno. Nezadovoljni političari će nakon izbora moći reći: “Ne samo što se kralo glasove, nego je sve bilo po neustavnom zakonu!”.

Slutim da će se moći potpuno blokirati implementacija izbornih rezultata te će se ući u, recimo to tako, majku svih kriza koje je BiH doživjela. Tu je opasno i što se neustavni izborni zakon Federacije BiH ne tiče Republike Srpske, tamo će se vlada moći glatko formirati. RS će biti funkcionalna, a u Federaciji BiH će doći do krize, naročito u vezi konstituiranja Doma naroda, što znači da ostaje aktualna vlada kao tehnička, a taj tehnički mandat može dugo trajati. Funkcionalni RS i zamrznuta Federacija BiH - pa bolji vjetar u leđa Dodikovu secesionizmu ne mogu zamisliti. Toga se plašim.

IZVOR: Index.hr

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH