Izdvojeno

Izdvojeno (3860)

Koncept podjele postojećih država, odnosno zemalja koje su priznate u svojim granicama, najviše odgovara Rusiji zbog pitanja Krima, kaže za 'Zašto' kolumnista Vlatko Sekulović o tome zašto i ko je započeo priču o romeni granica Kosova.

Skretanje pažnje
Imam utisak da je ta priča, pre svega, nametnuta spolja. Mislim da od tih velikih sila, koje su zainteresovane za tematiku Kosova, je očigledno da Rusija ima nekakav interes. Taj koncept podele postojećih država, odnosno zemalja koje su priznate u svojim granicama, najviše odgovara Rusiji zbog pitanja Krima.

A što se tiče unutrašnjih faktora, mislim da je to jedan način da se skrene pažnja sa suštine, a suština je ta da je Srbija vodila rat za Kosovo i da je taj rat izgubila 1999. godine, da je kapitulirala i da je time de facto i de jure izgubila suverenitet nad Kosovom.

Negativan presedan
Mislim da podela Kosova nije realna jer bi značila opet podelu granica na prostoru bivše SFRJ. Ne zaboravimo da je Kosovo bilo jedna od federalnih jedinica, doduše ne u statusu republike, ali imalo je status federalne jedinice maltene kao i republika.

Promena granica Kosova uvela bi presedan koji bi mogao biti veoma negativan po pitanje unutrašnje stabilnosti, pre svega Makedonije i Bosne i Hercegovine. U tom smislu smatram da podela Kosova nije prihvatljiva, ne samo sa stanovišta Evropske unije i drugih sila, već i sa stanovišta i interesa država koje postoje na prostoru bivše SFRJ.

Ljudska prava i slobode
Čitajući ono što je rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, imam utisak da on naginje nekakvom rešenju. Ono što je navedeno u ovom poslednjem Vučićevom govoru jeste da se pokušava spasiti ono što se spasti može, njegovim rečnikom govoreći, odnosno da se garantuju određena ljudska prava i slobode za Srbe koji žive na Kosovu bez obzira gde se nalazili, da li se nalazili na severu Kosova ili se nalazili južno od Ibra.

Nacionalizam
Mislim da je Ivica Dačić (koji se zalaže za podelu Kosova, prim. aut.) poslednji koji bi trebalo bilo šta da priča o tome iz prostog razloga što je i njegova partija umnogome doprinela da se dođe u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo. Ne zaboravimo da su oni odbijali bilo kakve dogovore, pregovore, ne samo sa Albancima nego pre toga i sa Bošnjacima i sa Hrvatima. Oni su uvek nastupali sa nekih maksimalističkih pozicija, u suštini uvijena koncepcija 'Velike Srbije', tako da i ovo što danas oni govore jeste sama emanacija toga. I oni ne bi stali na tome, i ako bi dobili sever Kosova, oni bi i dalje nastavili sa politikom izazivanja nestabilnosti na Kosovu.

U konceptu srpskog nacionalizma, koji zagovora Socijalistička partija Srbije, ne postoji ništa drugo osim Kosova kao sastavnog dela Srbije i to se potom prenosi i na sve ostale teritorije koje oni podrazumevaju pod 'Velikom Srbijom'.

U novoj akademskoj godini na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru neće biti upisa studenata na Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka (FHN).

Tjeskobni profesori

Takvu odluku donio je Senat Univerziteta, s obzirom na to da se na prvi rok javio mali broj kandidata, i to, prema nepotvrđenim informacijama, svega dvoje.

Zato je već danima, kako saznajemo, atmosfera među profesorima ovog odsjeka krajnje tjeskobna.

Iako ne kriju da Odsjek već nekoliko godina kuburi s malim brojem upisanih studenata, i to zbog sve manjeg broja maturanata u srednjim školama, ali i zbog tržišno neatraktivnog zanimanja, kao što je to uostalom slično i na drugim javnim univerzitetima u BiH, ipak ih je odluka Senata jako pogodila.

- Pretpostavljamo da bismo na drugom roku dobili dovoljan broj studenata, ali Senat Univerziteta, s rektorom na čelu, tu mogućnost nije nam dozvolio. Uostalom, i da se na drugom upisnom roku nije javio dovoljan broj kandidata, svakako ne bismo upisali prvu godinu. Zašto je onda čak i pokušaj upisa bosanskog jezika onemogućen - naveli su nam u pisanoj izjavi s Odsjeka prof. dr. Dijana Hadžizukić i doc. dr. Edim Šator.

Podsjetivši na to da je u Srbiji borba za pravo na bosanski jezik dovedena do kraja, a u Republici Srpskoj već godinama se bore za pravo na nastavu na bosanskom jeziku, profesori Hadžizukić i Šator izrazili su žaljenje što Univerzitet, kako su naveli, ne vidi potrebu očuvanja ovog studija u Hercegovini.

- Naš univerzitet jedini je u ovom dijelu BiH na kojem se može izučavati bosanski jezik. U vrijeme konstantnog osporavanja bosanskog jezika, javni univerziteti su institucije koje bi trebale obrazovati mlade kadrove koji će se baviti istraživanjem bosanskog jezika i književnosti i ukazivati na njegovu opstojnost i naučnu utemeljenost - podvukli su Hadžizukić i Šator.

Posebna briga

Rektor Elvir Zlomušica kazao nam je, također, da ga žalosti činjenica da iz godine u godinu opada interes mladih ljudi za studiranje bosanskog jezika i književnosti.

- Bosanski jezik i historija trebaju nam biti posebna briga. Bosanski jezik, kao predmet, imamo na drugim fakultetima i nastavnici imaju normu, čak i preko norme. Naravno da razmišljamo kako dalje i postoje ideje da od sljedeće godine pokrenemo Odsjek za bosanski jezik i novinarstvo ili neku drugu kombinaciju, kao i institut za bosanski jezik - kazao nam je rektor Zlomušica.

Mnogo veći interes

- Želimo vjerovati da čelni ljudi Univerziteta ubuduće neće studente bosanskog jezika posmatrati na osnovu njihove tržišne vrijednosti ili cijene njihovog obrazovanja, te da će studenti bosanskog jezika i književnosti imati punu nastavu bez obzira na broj upisanih u prvu godinu. U ovakvim slučajevima ne smije se gledati na ekonomsku isplativost studija, jer su bosanski jezik i književnost mnogo više od kratkoročnih finansijskih interesa - navode profesori Hadžizukić i Šator.

Angažovanje lobističke kuće "Twin Rocks Global" koju je nedavno za potrebe promocije u Sjedinjenim Američkim Državama angažovao SNSD kako bi promovisali Milorada Dodika i Željku Cvijanović dobilo je novu dimenziju zahvaljujući izvještaju američkog magazina Mother Jones.

U podužem članku posvećenom lobističkim aktivnostima kako kažu "srpske separatističke partije koju podržava Rusija, a čiji je lider sankcionisan od strane Ministarstva pravde" otkriven je i ključni detalj, a to je koliko će koštati usluge koje će pružati ova kompanija. Inače, "Twin Rocks Global" su prošlog mjeseca osnovali bivši savjetnici u Trumpovoj kampanji Jason Osborne i Mike Rubino.

"Osborne je rekao Mother Jonesu da je Dodikova partija, Savez nezavisnih socijaldemokrata, pristala na verbalni dogovor da plate $10,000 mjesečno za tri mjeseca Twin Rocks Global, kompaniji sa limitiranom odgovoršnoću koju su on i Rubino formirali proteklog mjeseca. Firmina registracija za Stranog agenta navodi kako će pružiti "strateško vođstvo i savjet u vezi sa vladinim poslovima i odnosima s javnošću unutar Sjedinjenih Država", piše Daniel Friedman u članku pod naslovom "Bivši pomoćnici Trumpove kampanje lobiraju za bosansku pro-rusku separatističku partiju".

Osborne je američkim novinarima otkrio kako je tokom nedavne posjete Washingtonu premijerke RS-a za nju organizovao sastanke sa sa senatorom Rogerom Wickerom (R-Miss.), koji je predsjedavajući Američke Helsinške komisije, federalne agencije koja promoviše ljudska prava i demokratiju u Evropi. Također je dogovorio sastanak između Cvijanović i zastupnika Dane Rohrabachera (R-Calif.), koji predsjedava Podkomitetom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa za Evropu, Euroaziju i nadolazeće prijetnje i koji često podržava etničke grupe u traženju uspostave nezavisnih država. Rohrabacher je poznat po svojim prijateljskim pogledima na Rusiju, često ga nazivaju "Putinovim omiljenim kongresmenom" i FBI ga je upozorio kako bi ga ruski špijuni mogli smatrati potencijalnim izvorom obavještanih podataka.

Trenutni lobisti SNSD-a su odbacili bilo kakvu vezu sa sastankom koji je u Washingtonu Željka Cvijanović imala sa nekadašnjim glavnim savjetnikom Donalda Trumpa, Stevom Bannonom, koji je iz Bijele kuće otpušten prošle godine. Osborone, koji kaže da nije bio uključen u zakazivanje sastanka sa Bannonom, kaže kako je Cvijanović umanjila veze njene partije sa Rusijom i da je istakla želje za jačim vezama sa Sjedinjenim Državama. Ona želi uspostaviti "novu liniju komunikacije koja tamo nije postojala ranije", on kaže, "ona želi sjesti i ispričati svoju verziju priče".

"Bannon, koji je otpušten iz Bijele kuće prošle godine, izjavio je za Daily Beast prošlog mjeserca da planira da uspostavi fondaciju baziranu u Briselu koja bi pomagala desničarskim populistima u Evropi. Njegov sastanak sa Cvijanovićkom je dokaz koliko će on pokušati da se svrsta na stranu ruske vanjske politike. Bannon nije odgovorio na naše upite, kao ni glasnogovornici Rohrabachera i Wickera", navodi Mother Jones.

Mother Jones također tvrdi da im je Osborne rekao da se nije razgovaralo o ugovoru o lobiranju kada su se on i Rubino vratili u region "u posjetu" i završili na sastanaku sa Cvijanovićkom za vrijeme boravka u Banjoj Luci, glavnom gradu RS. Nekoliko sedmica kasnije, rekao je Osborne, Savez nezavisnih socijaldemokrata javio se kako bi ih angažovali za lobističke usluge.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, je nedavno na pitanje novinara N1 kazao kako smo neobavješteni i da su Osborne i Rubino i dalje veoma bliski Trumpovoj administraciji, a ne kako se to govori "bivši pomoćnici u kampanji".

"Bivši Trumpovi lobisti...Niste dobro informisani to se radi o sadašnjim Trumpovim lobistima. Trump nema svoje lobiste on ima svoj izborni štab, ima ljude koji profesionalno rade svoje poslove. I ono što bi ja mogao da vidim i ono što mogu da vide ljudi koji politički čitaju ili nešto znaju o tome mogu samo da potvrde da su to visokopozicionirani i bliski saradnici američkog predsjednika Trumpa”, kazao je Dodik.

Američki novinari zaključuju da Bosnu i Hercegovinu očekuju izbori u oktobru, a postoje izvještaji o naporima Rusije da podstakne etničke tenzije u zemlji u nastojanju da potkopa politiku SAD i Evropske unije u regionu. Osborne je Mother Jonsu rekao da se nije prijavio za savjetovanje bosanskih Srba za vrijeme izbora, ali to nije isključio. "Svaki put kada se bavite klijentom", rekao je, "nadate se da će se nastaviti."

Prema dostupnim, iako nepotpunim informacijama, BiH je u proteklih godinu i po napustilo više od 28 hiljada ljudi koji su svoj odlazak registrovali kod institucija i budućnost potražili u inostranstvu.

Poslodavci iz RS kažu da su prije dvije godine izradili studiju koja je utvrdila da je iz zemlje u protekloj deceniji otišlo 250.000 ljudi. Stručnjaci napominju da je današnje stanje ekonomije u Bosni i Hercegovini sličnom onom u Sjedinjenim Državama na vrhuncu velike depresije 1930-ih godina.

Problem sa nedostatkom stručne i kvalitetne radne snage eskalirao je u posljednjih 7-8 mjeseci. Nema industrije u BiH koja se ne suočava sa takvim problemima, a veliki broj ljudi odlazi u Sloveniju, Austriju ili Njemačku poručuju iz Udruženja poslodavaca Federacije.

"Generalno na tržištu Bosne i Hercegovine sve je više izražen taj problem nedostatka kvalitetnih kadrova. U posljednjih 7-8 mjeseci iz Centrotransa je otišlo nekih 30 ljudi koji su potražili svoj daljnji angažman u inostranstvu", kaže Safudin Čengić iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Ljudi Bosnu i Hercegovinu napuštaju najviše zbog budućnosti svoje djece i zbog nestabilne političke situacije koja cjelokupnu situaciju čini mnogo težom poručuju iz udruženja poslodavaca RS-a.

"Mi već dugo godinama imamo obrazovni sistem, koji nikome i nikoga ne služi. Prije svega mi školujemo ljude, ne prema potrebama privrede i ne ona zanimanja koja trebaju privredi, nego prema školskom kadru koji pojedine škole imaju. To što ćemo mi uvoziti radnu snagu sa nekih drugih prostora, to neće biti tako lako ni tako jednostavno i nisam siguran da će to dati nekakve rezultate. Ta radna snaga koja eventualno može doći na naše prostore, niti je obrazovana niti ima struku niti će biti ono zanimanje koje nama treba", navodi Dragutin Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS.

Paradoks je da Bosna i Hercegovina ima registrovanu stopu nezaposlenosti od 35%, a da poslodavci najavljuju uvoženje radne snage, ističe ekonomski analitičar Faruk Hadžić i dodaje da prava opasnost leži u odlasku mladih iz BiH.

"Odlazak mladih je daleko veći problem za generalnu ekonomiju Bosne i Hercegovine, ne samo u ovom segmentu zapošljavanja, iz razloga jer nam raste nam konstantno broj. Neke projekcije govore da ćemo u narednih 5-6 godina imati između 100 i 150 hiljada novih penzionera. Postavlja se pitanje: ako nam mladi odlaze, raste nam broj penzionera, ko će u smislu zapošljavanja nadomjestiti taj broj i ko će tim ljudima obezbijediti penzije. Tako da, vrlo je izvjesno, ako se nešto podhitno ne desi, ako se ne zaustavi odlazak mladih, mi možemo očekivati ozbiljne ekonomske probleme", ističe Hadžić.

Poslodavci, ali i ekonomisti, upozoravaju da se što hitnije moraju poduzeti akcije po pitanju zakonodavstva i reformi.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić kazao je danas nakon sastanka s ambasadorom Republike Češke u BiH Jakubom Skalnikom, da je donacija za jačanje zaštite granice i efikasniju borbu protiv ilegalnih migracija, jedna od najvažnijih koje je BiH primila za vrijeme njegovog mandata.

Nakon što se zahvalio ambasadoru Skalniku i češkom narodu, govorio je o migrantskoj situaciji ocijenivši da o svemu ''ima jako puno spekulacija'' i da se situacija želi predstaviti ''haotičnom''.

''Problem je što se u ovoj migrantskoj krizi koju ne možemo vezati za Bosnu i Hercegovinu, ali u kojoj se nalazi i Bosna i Hercegovina, ima jako puno spekulacija. Pojedini mediji ovo predstavljaju kao haotičnu situaciju, anarhičnu situaciju pa se spekuliše da se u BiH nalaze od 10.000 do 50.000 ili 60.000 migranata što nije tačno. Ne kažem da mediji ne trebaju da imaju interesovanje. Vidio sam da jedan dio medija ne želi uopće da prenese nijednu moju rečenicu i onda vidim da je besmisleno ono što pričam. Ništa haotično, ništa anarhično i ništa drugačije nego što se dešava nego u svim državama Zapadnog Balkana, ništa drugačije nego u Srbiji odakle primamo 80 posto migranata. Ne vidim zbog čega praviti jednu takvu atmosferu i jedan takav ambijent. Pojedinci službe za izbornu kampanju, da bi ovo bio jak politički motiv za postizanje političkih ciljeva'', istakao je ministar Mektić.

Mektić je podsjetio na izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

''Vi se sjećate izjave Milorada Dodika da će ovdje doći 150.000 izbjeglica koji će dobiti azil i promijeniti nacionalnu strukturu. Ja sam govorio da neće, ne može ta priča proći. Da bi on sad promijenio priču i rekao - ni mi nismo za azil. On odlučuje o svačemu. On bi odlučio i da idete na roštilj, šta će tamo biti'', rekao je on.

Naglasio je da je migrantska kriza evropsko pitanje. Evropa, poručio je, treba naći rješenje, a Bosna i Hercegovina će biti dio svakog rješenja.

''Za ovo ne može naći Bosna i Hercegovina rješenje, ovo je evropski problem, evropsko pitanje. Evropa treba naći rješenja, a mi ćemo biti sastavni dio svakog rješenja. Ali ne možemo ih eliminisati, imamo ih, stvaramo kapacitete za njihov prihvat, oni u pravilu iskazuju namjeru za azil, ali vrlo mali broj podnese zahtjev za taj azil. Regulisali smo i definisali pitanje kasarne Ušivak iako se tamo pojavljuju spekulacije o minskom polju. Ako se nađe poneko zaostalo minsko - eksplozivno sredstvo, biće očišćeno. Uglavnom nema nikakvog minskog polja. Pregledaćemo još jednom, ako eventualno bude negdje bilo, tu je bila kasarna, to je rješiv problem za jedan dan'', rekao je on.

Češka Republika je donirala 25 miliona čeških kruna (oko milion eura) za nabavku savremene tehničke opreme za nadzor i kontrolu granice. Ova oprema namijenjena je za Graničnu policiju BiH.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu su u okviru predmeta kodnog naziva “Istok”, u saradnji sa policijskim službenicima Šeste policijske uprave – Hadžići, MUP-a Kantona Sarajevo slobode lišili dva lica, saopćeno je SIPA.

Spomenute osobe su lišene slobode skladu sa naredbama dežurnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo Krijumčarenje ljudi iz člana 189. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

U sklopu realizovanih aktivnosti pronađeno je osam ilegalnih migranata, te privremeno oduzeto vozilo koje je korišteno za izvršenje krivičnog djela, kao i više drugih predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

Policijski službenici SIPA-e u saradnji sa policijskim službenicima MUP-a Kantona Sarajevo, nastavljaju aktivnosti po navedenom predmetu u cilju potpunog rasvjetljavanja svih okolnosti izvršenog krivičnog djela.

Troškovi koji su nam predstavljeni od 14 miliona KM biće mnogo veći i mi govorimo o nekoliko stotina miliona KM, prema nekim procjenama. To će u potpunosti ugroziti finansijsku stabilnost u FBiH u godinama koje dolaze – istakao je Parodi.

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u BiH Francisko Parodi izjavio je da bi usvajanje zakona o borcima i njihovim porodicama u ovakvom obliku u kakvom se trenutno nalazi u Parlamentu Federacije BiH /FBiH/ ugrozilo finansijsku stabilnost .

– Ne vidimo kako je ovaj zakon u skladu sa ciljevima iz pisma namjere koje je Vlada FBiH iznijela MMF za period od narednih tri do četiri godine. To je trebalo očuvati jedan veoma razborit fiskalni balans i preusmjeriti trošenje iz sadašnjih transfera bez jasnog cilja prema trošenju na područja koja su prioritetna, poput obrazovanja, zdravstva ili investicija. Ovi ciljevi će biti ugroženi ovim zakonom – istakao je Parodi.

Prema njegovim riječima, razvoj situacije sa usvajanjem ovog zakona doveo je do toga da je sastanak koji je bio zakazan za jun na Izvršnom odboru MMF, odgođen na neodređeno vrijeme, dok ne budu bile dalje diskusije, a možda čak bude i nova misija MMF-ovog osoblja.

– To može uzeti nekoliko sedmica ili nekoliko mjeseci da se obavi. Radilo se otprilike o 38 miliona evra koji su trebali biti stavljeni na vrijeme, ali je to sada odgođeno na neodređeno vrijeme – rekao je Parodi za televiziju N1.
On je naglasio da se MMF ne protivi boračkim dodacima sve do onog trenutka u kojem su jasno određeni – da pravi ljudi dobiju prave iznose novca, da su transferi novca transparentni i da je kompletan paket mjera takav da ga vlasti mogu priuštiti.

Prema njegovim riječima, ovaj novi zakon koji se trenutno razmatra ne zadovoljava nijedan od pomenutih kriterijuma.

– Troškovi koji su nam predstavljeni od 14 miliona KM biće mnogo veći i mi govorimo o nekoliko stotina miliona KM, prema nekim procjenama. To će u potpunosti ugroziti finansijsku stabilnost u FBiH u godinama koje dolaze – istakao je Parodi.

On je naveo da će to onemogućiti vlasti da novac troše na primarne potrebe, poput obrazovanja, zdravstva ili investicija, te dodao da je MMF posebno zabrinut što ne postoji registar veterana u FBiH, a što povećava šanse za prevare i korupciju.

Poslednjih dana i nedelja, završno sa državnim obeležavanjem godišnjice stradanja Srba tokom hrvatske akcije "Oluja" u Bačkoj Palanci, "patriotski" vokabular zvaničnika u Srbiji se sve više pojačava.

Beograd poručuje da je zaštitnik svih Srba u regionu – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, naravno i na Kosovu, a nudi se i zaštita Srbima širom sveta.

Predsednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik je pred celim državnim vrhom Srbije otvoreno govorio o težnjama ka ujedinjenju sa Srbijom.

Da li je reč o političkom programu koji podseća na onaj iz 90-ih godina ili je u pitanju populistički nacionalistički narativ kojim se priprema krajnji ishod rešenja za Kosovo, koje po opštoj oceni neće biti povoljno za zvaničnu Srbiju?

Sociološkinja Vesna Pešić smatra da postoji program ponovnog prekrajanja granica u regionu. Ona kaže da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić nada da će dobiti sever Kosova i da se na tome neće zaustaviti.

"Ukoliko bi uspeli da dobiju sever Kosova, neće se na tome završiti. Kad potpiše taj sporazum, on će se odmah baciti dalje na rasturanje Bosne. Jer, plan je da se ujedine Srbi sa Kosova i Republika Srpska, kao glavni plen iz rata u Bosni. Znači, kao što su se nekada borili za 'Veliku Srbiju' sad je opet to na dnevnom redu, ali u nekom manjem obimu", kaže Pešić.

Međutim, Pešić upozorava da je to račun bez krčmara.

"Zato što to treba da dozvoli Amerika, a ja nisam videla da je ta dozvola pala!", dodaje sociološkinja.

Istoričar Slobodan Marković takođe vezuje podizane nacionalističke temperature za pregovore o Kosovu ali ne smatra da iza toga stoji išta drugo osim političke taktike kako bi se vlast, uoči presecanja kosovskog čvora, predstavila kao istinski patriotska.
"Ali, ne mislim da neko realno može da očekuje da bi zapadne zemlje prihvatile bilo kakvo prekrajanje granica na Balkanu u ovom trenutku. Mislim da su sve političke elite toga više nego svesne. U svemu tome je jedna stvar koja se zanemaruje", upozorava Marković, "a to je eksplozivni potencijal nacionalizma".

"To je uvek igranje sa vatrom u šumi. To je rizik koje su te političke elite uvek spremne da prihvate", kaže Marković koji ukazuje da se slični nacionalistički procesi šire i mimo regiona, u razvijenim zapadnim zemljama.

No, pojačani interes za Srbe u regionu iz Beograda i obratno, ove godine odvijao se i u atmosferi već sve većih tenzija kako se približavao rok (4. avgust) u kom je Upravljački tim trebalo da objavi nacrt statuta Zajednice srpskih opština na Kosovu.

Dan posle obeležavanja u Bačkoj Palanci, predsednik Srbije u svom kabinetu u Beogradu ugostio je delegaciju Srba iz Crne Gore koji su mu preneli, kako je saopšteno, zabrinutost za položaj srpske zajednice u toj državi i izneli predloge o načinima na koje bi Srbija mogla da pomogne.

Vučić je rekao da će "Srbija uvek biti uz svoj narod i za očuvanje njegovog nacionalnog identiteta i van granica Srbije".

Istovremeno, beogradski tabloidi, koji inače neguju nacionalistički narativ, na naslovnim stranama komentarišu prisustvo crnogorskog oficira Ivana Mašulovića na proslavi "Oluje" u Kninu: "Braća Crnogorci izdali Srbiju", "Milo, sram te bilo", "Milov nož u leđa"…

Milorad Dodik je u Bačkoj Palanci izjavio da RS teži ujedinjenju sa Srbijom i očuvanju svog a ne "nametnutog identiteta".

Taj nemtnuti identitet Dodik objašnjava kao pokušaj, kako kaže, "da nam prišiju etikete da smo nekakvi Bosanci, da pričamo bosanski ili da pišemo neki takav sličan jezik i pismo. Ne, mi to nismo. Mi smo Srbi".

Zatim je Dodik poručio: "Ovoj generaciji srpskog nacionalnog i političkog vođstva pripada da osmisli srpsku nacionalnu i državnu politiku u ovom vijeku i da srpska i nacionalna državna politika bude politika ujedinjenja i okupljanja".

Dodik je uveren da će Srbi u ovom veku "naći snagu da objedine svoje državne prostore".
Vučić je, obraćajući se prisutnima, poručio da Srbija više neće biti samo utočište, već i zaštita, da će stajati uz svoj narod i da neće dozvoliti da bude proganjan i ubijani. Istakao je da su se okupili svi srpski politički predstavnici iz RS-a, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske...

"Svi su ovde večeras i čini mi se da večeras svi Krajišnici, gde god da žive, od Busija do Kanade, od Futoga do Austrije, znaju da nisu sami, i da su svi Srbi sa njima, da neće biti sami jer Srbija možda može bez Krajine, ali bez Krajišnika ne može", rekao je predsednik RS-a.

Što se tiče poruka usmerenih ka Hrvatskoj, reakcije u Zagrebu je izazvalo Vučićevo poređenje akcije "Oluja" sa istrebljenjem Jevreja u Hitlerovoj Nemačkoj. Za to je upotrebio poklapanje datuma kada je jevrejska devojčića Ana Frank (simbol holokausta) odvedena u logor 4. avgusta 1944. godine i 4. avgust 1995. godine kada je počelo, kako je rekao, etničko čišćenje Srba iz Hrvatske.

Sa parastosa žrtvama "Oluje", u delu koji je najavljen kao kulturno umetnički program, odaslata je i sledeća poruka koja liči na devedesete godine.

"Sve je bilo satkano od opsjene o nekakvom bratstvu i jedinstvu i pričama o suživotu. Živjeli smo zajedno, niko to ne spori. Ali smo, vazda, jedni za druge bili 'mi' i 'oni', odnosno 'oni' i 'mi'!."

Kad je o Kosovu reč, u patriotskom vokabularu o "kolevci srpstva", "srpskom Jerusalimu" i slično, ističu se mesecima Vučićevi saradnici, pre svih ministar odbrane Aleksandar Vulin i direktor vladine kancelarije za pitanje Kosova, Marko Đurić.

Predsednik Srbije, zbog najave postizanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Kosovom, trpi žestoke kritike i optužbe za izdaju, pre svega opozicije i one koja sebe naziva demokratskom. Samo su retki opozicioni političari i analitičari koji upozoravaju da nije Kosovo tema na kojoj treba rušiti Vučića.

Izvor: Branka Mihajlović, RFE, Vidiportal

S obzirom na to da još uvijek nisu sazvane sjednice oba doma Parlamenta FBiH, bivši borci Armije RBiH i HVO-a su blokirali petlju Šićki Brod u Tuzli.Nakon što je grupa od desetak bivših boraca blokirala petlju jedan od njih je donio kanister s benzinom, a zatim ga polio oko sebe te upaljačem u rukama prijetio da će se zapaliti.

U toj nakani su ga spriječili demonstranti, piše Klix.ba.Glavno saobraćajno čvorište koje povezuje putne pravce prema Sarajevu, Doboju i Orašju bivši borci će, kako su istakli, u blokadi držati do ispunjenja njihovog zahtjeva – što je prvenstveno u ovom trenutku zakazivanje sjednica oba doma Federalnog parlamenta, a potom i usvajanje zakona o pravima demobilisanih boraca.Inače, sjednica Komisije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova u domovima Parlamenta FBiH sazvana je za četvrtak, ali nekadašnji borci tuzlanske regije zahtijevaju da sjednica tog tijela bude održana najkasnije sutra, navodi Klix.

Saobraćaj je na petlji Šićki Brod normalizovan oko 14.35 sati, potvrđeno je za N1 iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.Nakon polusatne blokade, borci su napustili saobraćajnicu i saobraćaj se odvija normalno.

Službenici Granične policije BiH u nadzoru graničnog pojasa na području Bihaća otkrili su dva taksija u kojima su državljani BiH prevozili devet migranata.

Migranti prilikom jučerašnje kontrole nisu posjedovali identifikacione dokumente, ali je daljim radom utvrđeno da je riječ o državljanima Iraka, Pakistana i Sirije koji imaju potvrde o izraženoj namjeri za podnošenje azila u prihvatnom centru u Bihaću, gdje i borave.

Iz Granične policije BiH saopšteno je da su stranci ispitani u svojstvu svjedoka i vraćeni u prihvatni centar, a protiv državljana BiH pripadnici Jedinice granične policije Izačić dostaviće Tužilaštvu BiH izvještaj zbog sumnje da su počinili krivično djelo krijumčarenje lica.

Na graničnom prelazu Brod danas je prilikom ulaska u BiH uhapšeno lice čiji su inicijali M.H. /36/, jer ga potražuje Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo zbog krivičnog djela prevara u privrednom poslovanju.

Ovaj državljanin BiH predat je službenicima Odjeljenja za privredni kriminal kantonalnog MUP-a.

Službenici Granične policije BiH juče su na prelazu Velika Kladuša prilikom ulaska u BiH uhapsili državljanina BiH D.H. /27/, jer ga potražuje MUP Unsko- sanskog Kantona zbog krivičnog djela trgovina ljudima, te je predat službenicima Policijske stanice Velika Kladuša, navedeno je u saopštenju.

Pripadnici Jedinice granične policije Doljani juče su prilikom izlaska iz BiH na graničnom prelazu Bijača uhapsili državljanina BiH H.B. /25/, jer je ganičnom kontrolom utvrđeno da ga potražuje MUP Kantona Sarajevo zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, čijim je pripadnicima i predat.

Istog dana, Službenici Jedinice granične policije Orašje na prelazu Šamac prilikom ulaska u BiH uhapsili su lice Š.H. /38/, jer je utvrđeno da ga potražuje Osnovni sud u Vlasenici zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave.

Uhapšeni je predat službenicima Sudske policije Bijeljina, dodaje se u saopštenju.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH