Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Termoelektrane (TE), kako izgrađene, one koje se grade, tako i planirane, mogle bi postati još jedna ozbiljna prepreka na putu Bosne i Hercegovine (ali i cijelog balkanskog regiona) prema Evropskoj uniji.

Kako je objavila nevladina organizacija ''CEE Bankwatch'', osim Albanije, koja ovisi o hidroelektranama, cijeli region zapadnog Balkana u procesu je planiranja ili izgradnje novih termoelektrana. Sve one grade se, a da okolišne dozvole koje su izdate nisu u skladu sa standardima Evropske unije i Energetske zajednice.

Velike investicije

- Između današnjeg dana i 2023. godine skoro sve ove elektrane morat će proći kroz proces sređivanja i potrebne su im nove investicije da bi se dovele u stanje da zadovoljavaju standarde propisane aktima Energetske zajednice. One koje to ne urade, morat će biti zatvorene - stoji u analizi ''CEE Bankwatcha'' objavljenoj jučer.

Ova organizacija, koja okuplja 13 država centralne i istočne Evrope, upozorava da uopće nije pametno ulagati u termoelektrane, s obzirom na negativan utjecaj na zdravlje ljudi, zagađenja koja stvaraju te globalno zagrijavanje.

Stručni tim ove organizacije analizirao je planirane, kao i već izgrađene nove termoelektrane u BiH. Za sve njih, od Stanara do Banovića, utvrđeno je da ne posjeduju adekvatne okolišne dozvole, a njihov negativni utjecaj po ljude i okolinu sasvim je neupitan.

Stručnjaci CEE-a upozoravaju da je TE Stanari u Republici Srpskoj „primjer šta se desi kada promotori projekta ne uzmu u obzir promjene u zakonima EU“.

- Elektrana, jednostavno, nije izgrađena u skladu sa standardima i normama EU - upozoravaju iz CEE-a.

Slično važi i za planiranu termoelektranu u Banovićima. Iako se ništa konkretno ne dešava s tim projektom, okolišna dozvola izdata svojevremeno morat će se poništiti i uraditi nova, s preciznim podacima.

U novoj dozvoli morat će se taksativno navesti kolika je dopuštena emisija toksičnih elemenata koji nastaju sagorijevanjem lignita.

Blok sedam

Stručnjaci CEE-a naglašavaju dalje da im nije jasna ni sudbina bloka Tuzla 7. Njega „forsira“ ''Elektroprivreda BiH'' (EPBiH), ali je i taj projekt upitan. Kao i u slučaju ostalih, okolišna dozvola i za ovaj blok morat će biti ponovo izdata.

- Ako se to ne uradi, EPBiH morat će platiti enormne troškove - upozoravaju iz CEE-a.

U istom se izvještaju ističe i velika konfuzija koja prati aktivnosti na TE Ugljevik.

Prema detaljima, Ugljevik II je napola izgrađen i taj je projekt napušten. Onda se pojavio kineski investitor voljan da ulaže u dva bloka od po 300 megavati. Kao i u svim prethodnim slučajevima, okolišna dozvola koja je izdata morat će biti poništena. Jedan od razloga je i to što u njoj nema podataka o dopuštenoj emisiji prašine.

Obnovljivi izvori energije
''CEE Bankwatch'' predlaže u obimnoj studiji da se više ulaže u izgradnju elektrana na vjetar i solarni pogon.

Oni navode da su balkanske države značajno ovisne o termoelektranama te da su sve uočljiviji negativni efekti politike gradnje u vrijeme socijalizma.

S obzirom na to da su termoelektrane datost, oni sugeriraju značajne investicije u njihovo moderniziranje što prije. Svako odlaganje ovog neodložnog procesa samo će povećati cijenu koja će se na kraju morati platiti u modernizaciji ovog vida elektrana.

Više od 80 posto žena žrtava nasilja nikada nije prijavilo nasilnika nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pokazalo je istraživanje Centra za društveno istraživanje Global Analitika iz Sarajeva.

Global Analitika je u okviru projekta "Reaguj kada nasilje ljubav ugasi" provela istraživanje o nasilju nad ženama u bh. društvu, a rezultati istog impliciraju koliko ustvari djevojke/žene shvataju važnost prijavljivanja nasilja, ali i koliko žrtve nasilja imaju povjerenja u pravosuđe i institucionalnu pomoć.

"Shodno rezultatima istraživanja skoro 47 posto ispitanica je doživjelo neki oblik nasilja, ali porazna je činjenica da 81,2 posto njih nikada nije prijavilo nasilnika nadležnim institucijama, dok se na taj korak odvažilo samo 18,2 posto anketiranih", navode iz ove nevladine organizacije.

Najveći broj žena bile su žrtve psihološke torture (njih 37,5 posto), a slijede ekonomsko i fizičko nasilje (sa po 25 posto). Zanimljivo je da je nemali broj ispitanica i snažne ispade ljubomore prepoznalo kao blaži oblik nasilja.

U drugom dijelu aktivnosti u okviru ovog projekta naglasak je stavljen na osnaživanje žene, prije svega na psihološkoj i ekonomskoj osnovi kako bi ona bila postala i ostala samostalan subjekat u porodici i društvu uopšte.

"To je posebno značajno jer je veliki broj žena, prema provedenom istraživanju, neupućen u sadržaj Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (46,7posto). Nemali je broj onih koje su samo djelomično upućene u sadržinu spomenutog zakona (26,7 posto). Ipak, značajna je činjenica da velika većina ispitanika prepoznaje nasilje nad ženama kao autonoman oblik zlostavljanja (93,7 posto)", navode iz Global Analitike.

Centar za društveno istraživanje Global Analitika, pod pokroviteljstvom Ekumenske inicijative žena - EWI radi na educiranju i osnaživanju žena i djevojaka žrtva nasilja kako bi podigla svijest o ovom problemu.

Povodom toga u petak, 16, juna održana je radionica edukativnog karaktera, koja je imala za cilj da podigne stepen znanja kod polaznica o ljudskim ženskim pravima, mehanizmima zaštite prava, te uloge žene u porodici i društvu, kao i prepoznavanju znakova kada partner počinje gajiti nasilne tendencije, to jest poučavanje žena i djevojaka o tome kako reagovati i spriječiti da postanu žrtve nasilja.

Učesnice i učesnici radionice nisu bile samo djevojke i žene koje žele da se edukuju o svojim pravima kao i o nasilju nad ženama, već su prisutne bile i žene koje su godinama trpile nasilje od svojih bračnih partnera, kao i od strane svojih očeva.

Nasilje koje su bile izložene učesnice radionica najviše je bilo fizičkog karaktera, koje je usko vezano i za ekonomsko i psihološko nasilje, a pri tome potvrđuju da i danas nakon desetak godina okončanog nasilja i dalje nose traume, kao i da se to odrazilo na njihov odnos sa budućim partnerima.

Naglašeno je da su i prisutni učesnici, muškarci, vrlo čvrsto podržali važnost prevencije nasilja nad ženama, ali i odaslali vrlo jasnu poruku, da nijedna žena/djevojka ne treba da trpi nijedan oblik nasilja, navode iz organizacije Global Analitika.

Šumski požar u Portugalu i dalje bukti, a prema posljednjim informacijama poginulo je najmanje 57 osoba

Više od 600 vatrogasaca bori se sa vatrenom stihijom koja je jučer zahvatila šume u centralnom Portugalu. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Portugala saopćeno je da je do sada u požaru poginulo najmanje 57 osoba.

Najviše stradalih je u najteže pogođenoj regiji Pedrogo Grande.

Državna televizija RTP javlja da je među 20 povrijeđenih i šest vatrogasaca. Ostalih četrnaest su u kritičnom stanju.

Istraga o uzrocima izbijanja požara je u toku a pomoć Portugalu ponudila je i susjedna Španija.

Premijer Španije Mariano Rajoy je ponudio pomoć portugalskom kolegi Antoniju Costi, koji je odgovorio da će španske vatrogasce uključiti u kontrolu požarišta.

Poruke sućuti zbog stradalih i podršku je ponudila i Evropska unija. Komesar za humanitarni rad i upravljanje krizama Christos Stylianides je poručio kako je EU potpuno spremna da pomogne.

Znanstvenici govore o „rastućoj i uznemiravajućoj globalnoj krizi zdravlja" i pritom misle na činjenicu da je sve više stanovnika planeta Zemlje – pretilo. 700 milijuna je u medicinskom smislu pretilo, tj. s indeksom tjelesne mase (ITM) preko 30. Daljnjih 1,5 milijardi stanovnika je blizu granice gojaznosti ili pretilosti s ITM-om između 25 i 30.

Afrika i jugoistok Azije OK, ostatak pregojazan

Problematičan je prema toj studiji i sve veći postotak pretile djece. Sedam posto djece između druge i četvrte godine starosti je već pretilo. Do tih podataka je došla jedna međunarodna grupa znanstvenika Instituta za zdravstvena mjerenja Sveučilišta u Washingtonu na temelju podataka 68 milijuna pacijenata. U posljednjih tridesetak godina se broj pretilih žitelja našeg planeta drastično povećao, u 73 zemlje se ovaj broj udvostručio. Na listi zemalja s pretilima vodi, pomalo iznenađujuće, Egipat: 35 posto odraslih u ovoj zemlji je pretilo.

Visoko na listi stoje još dvije arapske zemlje: Saudijska Arabija i Irak. U ovom društvu na vrhu ljestvice je i SAD. U SAD-u je međutim najviši postotak djece koja pate od prekomjernog broja kilograma. Gotovo 13 posto djece i mladih ispod 20 godina starosti u SAD-u je pretilo. Mladi iz Kanade, Saudijske Arabije, Omana i Egipta su u istom društvu. Prema ukupnom broju, najviše pretile djece živi u najmnogoljudnijim zemljama poput Kine i Indije, a najveći broj pretilih odraslih u SAD-u i Kini.

Još jedan pomalo iznenađujući podatak je i taj da je među pretilima svih zemalja natprosječno mnogo žena. I možda suprotno očekivanju: u zemljama s bogatim i dobro obrazovanim stanovništvom je i broj pretilih osoba viši. Najmanje pretilih živi u Africi i Jugoistočnoj Aziji. U Bangladešu i Vijetnamu živi svega jedan posto građana s ITM-om manjim od 35 posto.

Pretili umiru ranije

Iako se ova studija po metodologiji razlikuje od nekih prijašnjih, sve studije pokazuju jedan podatak: čovječanstvo je sve deblje i deblje, a brzina debljanja je alarmantna. Razlog ovom trendu je jednostavan. Sve veći broj stanovnika Zemlje ima pristup energetski bogatim namirnicama. I sve više ljudi si takve namirnice može i priuštiti. Dio krivnje, kako se navodi u studiji, snosi i "intenzivni marketing vezan uz ove proizvode”. Svjetska zdravstvena organizacija je već upozorila europske zemlje na bolju kontrolu reklamiranja prehrambenih proizvoda za djecu. Posebno često se proizvodi puni šećera i masti pokušavaju prodati kao zdravi.

"Mi jedemo previše i to pogrešne namirnice”, kaže Christopher Murry s instituta u Washingtonu. Tko svoju debljinu prihvaća olako, taj se igra s vlastitim zdravljem. Od posljedica bolesti koje su direktno povezane s pretilošću 2015. je diljem svijeta umrlo četiri milijuna ljudi. Jedna druga studija pokazuje da pretilost smanjuje životnu dob za deset godina, dakle jednako kao i pušenje. No na štetnim namirnicama nema šokantnih fotografija kao na kutijama cigareta.

Opasniji od same pretilosti je nedostatak kretanja. Premalo tjelesne aktivnosti u Europi ubije više ljudi nego pretilost. Pritom ne treba biti ekstremni sportaš. "Dvadeset minuta brzog hodanja dnevno značajno smanjuje rizik prerane smrti”, poručuje jedna studija Sveučilišta u Cambridgeu. I tako dolazimo do stare spoznaje koju otkrivamo svakih nekoliko godina: manje kalorija i više kretanja rješava problem debljine.

Godinama je hrvatska obala bila, bez konkurencije, omiljena turistička destinacija Bosanaca i Hercegovaca. Cijene hrane i pića u drugim zemljama često znaju biti faktor u izboru destinacije za odmor.

S obzirom da građani BiH najčešće posjećuju obale Jadrana i susjednu Hrvatsku, provjerili smo kakve su cijene trenutno u jednom od popularnih ljetovališta na Makarskoj rivijeri.

Tako npr. trenutne cijene u ugostiteljskim objektima u susjednoj Hrvatskoj su:

Kafa - 8 kn, Nescafe - 12 kn, Čaj - 10 kn, Coca Cola - 16 kn, Limunada - 16 kn.

Kada su u pitanju jela koja možete pojesti u obližnjim restoranima, cijene na Makarskoj rivijeri su sljedeće: Pizze - između 40 i 60 kn, Sendviči između 40 - 60 kn, Salate - 50 kn, Tortilla - 40 kn, Desserti - između 30 i 60 kn.

Ukoliko želite iznajmiti ležaljku ili suncobran, to ćete platiti 30 kn za cijeli dan.

Kada je riječ o voću u prodavnicama, kilogram nektarina košta 9 kn, banane 11 kn, breskve 9,5 kn, limun 11 kn.

Ipak, ako odlučite jesti u pekari, sendvič će vas koštati između 15 i 20 kn, kroasan 7,5 kn, razne pite po cijeni od 7 kn i hljeb 4 kn.

Prema trenutnoj kursnoj listi, 1 KM = 3,75 kn.

Na Odjelu intenzivne njege UKC Tuzla juče oko 13:40 sati preminula je 38-godišnja E.T. iz Tuzle, koja je 3. juna pronađena u mjestu Bosanska Poljana kod Tuzle, s teškim povredama u predjelu vrata, grudnog koša i ruku.

Pripadnici MUP-a TK 6. juna su uhapsili i za ovo krivično djelo optužili Miroslava Erdemovića iz Tuzle, koji je predat na postupanje Kantonalnom tužilaštvu, dok motiv zločina još nije poznat.

Jedino je poznato da su teške ozljede po vratu i grudnom košu, te rukama žrtve nanesene skalpelom. Nesretnu ženu ostavio je u krvi na mjestu događaja. Pronađena je nakon prijave prolaznika.

Na Odjelu intenzivne njege ljekari su se 13 dana borili za život E.T.

- Pacijentica E.T. preminula je jučer oko 13:40 sati. Ona je cijelo vrijeme bila u besvjesnom stanju – izjavila je glasnogovrnica UKC Tuzla, Ersija Aščerić Mujedinović.

Policija nastavlja istragu s ciljem dokumentovanja zločina koji će najvjerovatnije biti tretiran kao ubistvo.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razriješio je višemjesečnu dilemu i odlučio da za novu mandatarku srpske vlade predloži Anu Brnabić, dosadašnju ministarku javne uprave i lokalne samouprave.

Obrazlažući tu odluku Aleksandar Vučić je naveo njene stručne i lične kvalitete, ali je sa druge strane postigao i drugi marketinški cilj: svi svjetski i regionalni mediji u prvi plan su istakli kako Srbija dobija prvu ženu i gej osobu za premijera.

Ana Brnabić: bezopasni ekspert

Postoji nekoliko razloga zašto se Aleksandar Vučić odlučio za ekspertsku opciju na mjestu premijera, kaže za DW politički analitičar Branko Radun. „Izborom nestranačke ličnosti Vučić je izbjegao brojne stranačke turbulencije. Da je izabrao nekog iz Srpske napredne stranke (SNS), to bi izazvalo nezadovoljstvo unutar naprednjaka, jer tamo postoje ljudi koji imaju neka svoja viđenja i nadanja od stranačkog angažmana. Da je izabrao Ivicu Dačića, to bi opet izazvalo nezadovoljstvo naprednjaka, jer i oni smatraju da imaju dobre političke kadrove. A tu je naravno i procjena da bi žena tog profila imala daleko bolju komunikaciju sa Zapadom", smatra Radun.

Srpska duboka država

Izborom eksperta vi na neki način izbjegavate da se poslovi ne završavaju, jer je neko dio nekih političkih klanova, nastavlja Radun. „Ali, ako imate nekoga ko nije deo toga, možete očekivati da će se poslovi završavati, a budućeg premijera čekaju neke veoma teške odluke".

Međutim, tu odmah postavljamo sljedeće pitanje: kako će neko ko je politički autsajder ostvarivati autoritet unutar vlade? Branko Radun kaže da će Ana Brnabić autoritet crpeti od Vučića, ali da nije preveliki optimista da će i uspjeti da slomi neke otpore koji se mogu pojaviti:„Jer, ti neki politički klanovi, i ono što bismo nazvali duboka država u Srbiji, a to su strukture koje se ne mijenjaju - vojne, bezbjednosne, privredne- one imaju neko duže trajanje i promjene na čelu vlade njih često i ne dotiču. To je već uobičajeni kumovski način funkcionisanja u Srbiji, gde se neki ljudi mijenjaju ali sve drugo ostaje isto. Ana Brnabić će, uz Vučićevu pomoć, vjerovatno pokušati da nešto promijeni - negdje će možda i uspjeti - ali da li će to biti dovoljno i hoće li to građani to tako vidjeti, to je već druga priča".

Figura u tuđoj vladi

Mislim da se Aleksandar Vučić odlučio za ekspertsko rješenje jer na taj način nema opasnosti da ga neko sa mjesta premijera politički ugrozi, ocjenjuje za DW Dragoljub Petrović, glavni urednik lista Danas. „Ana Brnabić ne može da mu otme stranku, i predstavljaće neku figuru na mjestu premijera u vladi koju vjerovatno neće sama sastavljati".

Sa druge strane, u vladi oko nje će biti prekaljeni politički vukovi, i tu se opet postavlja pitanje autoriteta, i kako će se Ana Brnabić snaći u takvom okruženju. Dragoljub Petrović ističe da će to biti teško. „Oko nje će biti kao što kažete politički vukovi, a ja bih dodao i prljavi igrači, i što je najvažnije kadrovi odani prije svega Vučiću. I ja se bojim da će oni za bilo šta mnogo manje pitati nju a mnogo više njega. U praksi će to značiti da će ministri više ići u stranku i kod predsjednika svoje stranke po mišljenje i razmišljanje nego što će ići u kabinet premijera. Ne vjerujem stoga da će ona uspjeti da neka svoja rješenja nametne ministrima".

SNS- jedan mozak i jedno mišljenje

Srpski mediji su uoči konačne odluke o premijeru iznosili bombastične najave kako će SPS srušiti koaliciju ukoliko Ivica Dačić ne bude premijer, a slično nezadovoljstvo navodno postoji i kod naprednjaka. Branko Radun smatra da bi SNS kako god okrenemo bio nezadovoljan, ali misli da to nije nešto što će napraviti neki veliki problem. „Možda će biti nekog kratkotrajnog nezadovoljstva i trvenja, ali ne vidim da bi to drastično promijenilo odnos snaga, ili dovelo u pitanje Vučićev autoritet. U samoj javnosti Vučić možda može nešto izgubiti kod konzervativne javnosti zbog seksualne orijentacije budućeg premijera, ali s druge strane može dobiti neke poene kod liberalnijeg dijela javnosti". Dragoljub Petrović smatra da je SPS još prije predsjedničkih izbora istrgovao neka bitnija ministarska mjesta, i da je Ivica Dačić tu figurirao kao neka rezervna varijanta. „A što se tiče naprednjaka oni su jedan mozak i jedno mišljenje. Niste vi tu do sada vidjeli mnogo disonatnih tonova. Nema u toj stranci ni mnogo kapaciteta koji mogu da ugroze Vučića, a u cijeloj stranci takvih je možda dvoje-troje. Neki unutrašnji sukob se može desiti ukoliko Vučić doživi neki pad popularnosti, ali za sada smo još daleko od toga".

Samoposluga politika

Svidjelo se to nekome ili ne, ali tema seksualne orijentacije je neizbježna u svakom razgovoru o budućem premijeru Ani Brbabić. To se vidjelo i po medijskim reakcijama na njen izbor, i sa te strane se potez Aleksandra Vučića može čitati i kao dobar marketing. Aleksandar Vučić je majstor marketinga, komentariše taj momenat Dragoljub Petrović. „On tačno zna šta će da bude privlačno domaćim biračima, ali i šta će se dopasti potencijalnim partnerima iz svijeta. Na taj način, postavljanjem LGBT osobe za premijera, možda želi da pokaže svoju čvrstu proevropsku orijentaciju. A kad stignu ovi avioni Migovi iz Rusije onda će pokazati svoju prorusku orijentaciju. To vam je samoposluga politika: svako uzima ono što mu se dopadne, a tu je širok izbor proizvoda- od LGBT premijera do ruskih Migova".

Avion Cessna 525 Citatonjet CJ+, registarskih oznaka E7-SMS, u vlasništvu Vlade Republike Srpske proteklih sedmica imao je neobično ispunjen raspored letova.Putovano je širom Evrope, a prema zvaničnim dostupnim informacijama, Cesnom su proteklih dana letjeli vodeći funkcioneri ovog bosanskohercegovačkog entiteta.

Prema informacijama kojima raspolaže N1, a koje je danas na press konferenciji u Banjaluci potvrdio i sam predsjednik RS Milorad Dodik, ova letjelica korištena je i za njegova putovanja.On je novinarima pojasnio da je sve urađeno u skladu sa zakonima, ne želeći otkriti o kojim putovanjima je riječ. Cesna je, inače, u posljednjih mjesec dana odradila desetine letova. Putovalo se se na crnogorsko primorje, u Ljubljanu, u Beč, Salzburg, ali i na grčke otoke i Rusiju.

“Avion RS služi za prevoz funkcionera Republike Srpske i apsolutno je sve dostupno kroz službe i aktivnosti. O mojim putevima imam obavezu da informišem nadležne organe, ali i da putujem avionom. Nemam obavezu da govorim gdje sam bio i šta sam radio. Avion se koristi u skladu sa zakonom, a ja sam bio na različtim mjestima“, odgovorio je danas na novinarsko pitanje Milorad Dodik.

A gdje je sve putovao prvi čovjek ovog entiteta i kojim povodima? Odgovore smo proteklih dana pokušali dobiti na brojnim adresama.Pokušaji su bili uzaludni.

Na upit novinara N1 upućen Vladi RS o rasporedu putovanja Cesne i putnicima koje je prevozila, stiglo je pojašnjenje da sve informacije potražimo u Vazduhoplovnom servisu RS.No, direktor servisa Sreten Ilić nije bio raspoložen da odgovara na naša pitanja. Samo nam je kratko kazao da se možemo čuti, kako je rekao, – za dva ili tri dana. Odgovor na pitanja o prirodi izvedenih letova Cesne ponovo nismo dobili.

Direktora Ilića smo pitali da li postoji mogućnost da ranije stupimo u kontakt s nekom od odgovornih osoba u Vazduhoplovnom servisu Republike Srpske, a on je kazao da pošaljemo upit faxom. Na pitanje koji je broj faxa i gdje ga možemo pronaći, direktor Vazduhoplovnog servisa Republike Srpske Sreten Ilić je odgovorio: “Da vam pravo kažem – ne znam.”

Uskraćeni za podatke koje smo tražili, zakucali smo i na vrata kabineta samog predsjednika Republike Srpske Dodika. Zanimalo nas je gdje je boravio proteklih sedam dana, da li je za putovanja koristio avion Vlade RS i da li su putovanja bila službena ili privatna. Jer, prema rasporedu aktivnosti predsjednika objavljenom na zvaničnim internet stranicama, službenih prijema i putovanja u tom periodu nije bilo.

Odgovor je i ovaj put izostao.

Kako je u razgovoru za N1 ispričao ekspert za avijaciju Omer Kulić, procedure su mu u ovom slučaju dobro poznate. Ko može odobriti let Vladinog aviona i u koje svrhe?

“Nadležnost za avion Vlade ima isključivo Vlada, odnosno predsjednik ili sekretar Vlade koji daje saglasnost za putovanja. Vlada ima pravilnike i propise ko može putovati tim avionom. U ovom slučaju i kabinet predsjednika Republike Srpske može odobriti putovanja vladinim avionom“, rekao je za N1 Omer Kulić.

A lista putovanja je interesantna.

Cesna je tako u proteklih mjesec dana iz Banjaluke letjela na najblistaviji biser Jonskog arhipelaga i jedno od najposjećenijih grčkih ostrva – Krf u Grčku, zatim u Atinu, Thessaloniki, Tivat, Dubrovnik, Beograd, Ljubljanu, Beč, Salzburg, Sarajevo, Dubrovnik i St. Petersburg. Od 3. juna do 14. juna avion bilježi čak 15 letova.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio je prijavu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH protiv osam političkih partija zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih partija.

Prijava je podnesena protiv Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB), Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), Demokratske fronte (DF), Demokratskog narodnog saveza (DNS) i Partije demokratskog progresa (PDP) zbog primanja donacija od pravnih subjekata koji su sklapali ugovore sa organima izvršne vlasti u vrijednosti većoj od 10.000 KM, što je suprotno Zakonu.

TI BiH je uz prijavu za svaku stranku dostavio spisak spornih donacija i tendera na kojima su pravni subjekti koje su stranke navele kao donatore u svojim finanansijskim izvještajima za 2016. odabrani od organa izvršne vlasti kao najuspješniji ponuđači tokom 2015. i 2016. godine.

Najviše spornih donacija imala je SDA, koja je prijavila priloge od ukupno 20 firmi koje su sklapale ugovore sa organima izvršne vlasti, a ukupna vrijednost tendera na kojima su odabrani donatori SDA u 2015. i 2016. godini iznosi više od 28 miliona KM.

Među spornim donacijama je i donacija BIHAMK-a, koji je u jednoj od svojih jedinica registriran kao udruženje građana, što također predstavlja zabranjeni izvor prihoda, a kroz različite pravne subjekte ukupno je donirao SDA s 9.000 KM. Uključujući donacije BIHAMK-a, ukupan iznos donacija iz nedozvoljenih izvora koje je prijavila SDA iznosi 28.000 KM.

HDZ 1990 i SDP primile su u 2016. po pet spornih donacija, HDZ BiH, PDP i SBB po dvije, a DF i DNS po jednu.

Iznosi donacija iz spornih izvora koje su stranke prijavile su niski, kreću se najčešće do 5.000 KM, ali njihova tačnost nije zagarantirana, jer Zakon o finansiranju političkih partija ostavlja mogućnosti strankama da veliki dio svojih prihoda ne prijavljuju - kroz primanje donacija u gotovini i njihovo neuplaćivanje na bankovni račun stranke, kroz donacije u činjenju koje se najčešće ne prijavljuju, te kroz preusmjeravanje sredstava putem trećih osoba.

TI BiH je u prijavi koju je dostavio CIK-u apelirao da iskoriste nadležnosti koje su joj na raspolaganju, te u skladu sa tim adekvatno sankcionira ove političke stranke, saopćeno je danas iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

Najskuplja hrana u Evropi je u Švicarskoj, a najjeftinije se hrane Makedonci, pokazuje istraživanje Eurostata.

Hoteli i restorani u Hrvatskoj jeftiniji su za 29 posto od evropskog prosjeka, ali se niko ne može mjeriti sa niskim cijenama u Crnoj Gori.

Crnogorci su duplo jeftiniji od nekih drugih evropskih zemalja.

Među evropskim zemljama najskuplja je Danska kada je riječ o hrani, bezalkoholnim pićima i obući, a kada je riječ o odjeći - najviše je plaćaju u Švedskoj.

Odjeća i obuća najjeftiniji su u Turskoj.

Kada je riječ samo o članicama EU, cijena životnih potrepština najniža je u Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj.

U tom segmentu, van EU, Srbija i BiH jeftinije su od Hrvatske.

Cijena cigareta i alkohola u Irskoj je čak 75 posto iznad evropskog prosjeka.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH