Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Stranka za BiH i novoformirani HDZ 1990 oborili su aprilski paket ustavnih promjena 2006. godine predizbornim mahinacijama, potkupljivanjem i podmićivanjem, objavio je sajt Vikiliks iz depeša koje je potpisao Daglas Meklhejni, američki ambasador

. "Ove dvije partije su, radeći zajedno, vrlo vjerovatno kupile podršku time što su dale određene materijalne podsticaje, kako bi obezbijedile potrebna dva glasa kojima bi, uz svoje glasove, blokirale paket", piše Meklhejni.

Kao motive za ove dvije partije da odbiju aprilski paket Meklhejni navodi "Silajdžićevu neutaživu glad za vlašću" (Haris Silajdžić, predsjednik SBiH), te osvetu Bože Ljubića i Martina Raguža, glavnih zagovarača stvaranja novog HDZ-a, "autokrati" Draganu Čoviću, lideru HDZ BiH, za kojeg Meklhejni kaže da je 2005. godine na stranačkim izborima za predsjednika HDZ-a, "najvjerovatnije zahvaljujući izbornim manipulacijama", pobijedio Božu Ljubića.

Ljubić u petak nije komentarisao optužbe, dok je Hadžidedić to demantovao "Čovićeva odluka iz novembra 2005. godine da izbaci predsjedavajućeg Doma naroda BiH Martina Raguža iz stranke se očito pokazala kao loš potez", piše Meklhejni.

On je pojasnio na koji način je došlo do potkupljivanja i obezbjeđivanja podrške za rušenje aprilskog paketa: "Zlatko Hadžidedić, pomoćnik ministra civilnih poslova Safeta Halilovića iz SBiH, koordinisao je udružene napore SBiH, HDZ 1990 i različitih radikalnih elemenata. Hadžidedić je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa. Našao ih je, ne među Srbima, nego među Bošnjacima. Mnogi ovdje vjeruju da je barem jedan od dva bošnjačka glasa bukvalno kupljen i plaćen od strane SBiH. Oko 48 sati prije, ali i tokom debate, Mehmed Žilić, prebjeg iz SDA, činio se čovjekom spremnim da bude taj koji će glasati tako ako mu plate", piše Meklhejni. On navodi da su svi pokušaji njegovih prijatelja, uključujući čak i reisa Mustafu Cerića, za kojeg sam Meklhejni kaže da ga je lično zamolio da utiče na njega, da ga nagovore da ne glasa protiv paketa, propali.

Drugi ključni element za pad paketa Meklhejni vidi u Katoličkoj crkvi i kardinalu Vinku Puljiću, za koje on kaže da su direktno uticali na formiranje HDZ 1990, okretanje protiv Čovića i na njihovo odbacivanje paketa. Za HDZ 1990 i SBiH kaže da su kroz podmićivanje i uz podršku Katoličke crkve vodili kampanju "spržene zemlje" da sruše amandmane i kupe veliku medijsku zastupljenost.

Međutim, za RS bi mnogo intrigantniji i zanimljiviji mogli biti detalji iz američkog plana podrške aprilskom paketu. Meklhejni piše da je aprilski paket trebalo samo da bude "prva faza" ustavnih promjena, iza koje bi došlo do "preispitivanja" entitetskih struktura vlasti.

Meklhejni je Vašingtonu prepričao sadržaj razgovora sa Berizom Belkićem, članom SBiH, za kojeg kaže da je bio voljan da prihvati paket, ali da nije mogao nadjačati svog šefa Silajdžića. Meklhejni kaže da je obećao Belkiću podršku za "drugu fazu", koja bi uslijedila nakon implementacije "prve faze", odnosno implementacije aprilskog paketa.

"Belkić nam je rekao da mu je potreban signal američke vlade i Srba koji bi mogao koristiti unutar svoje partije, koji bi osigurao da 'druga faza' obuhvati pitanja uloge entiteta. Ambasada je naglasila našu jasnu podršku da se bavi svim potrebnim pitanjima u sljedećoj fazi pregovora", pisao je Meklhejni. On je naveo i da je Hrvatima iz HDZ 1990 nudio slične podsticaje. "Usko koordinišemo napore sa visokim predstavnikom i ambasadorima zemalja EU da dobijemo potrebna tri glasa.

Visoki predstavnik je nazvao Raguža 12. aprila 2006. i obećao mu da će, ako podrži paket, OHR igrati aktivnu ulogu u 'drugoj fazi' ustavnih promjena, a dan kasnije je razgovarao sa Božom Ljubićem koji je takođe bio fokusiran na 'drugu fazu'. Visoki predstavnik imao je povjerljive sastanke i sa hrvatskim i njemačkim biskupima i lobirao u Vatikanu da barem pokušaju neutralizovati opoziciju iz Katoličke crkve", piše on.

Hadžidedić je svoje napore i novac fokusirao na dobijanje dva dodatna glasa protiv paketa. Našao ih je, ne među Srbima, nego među Bošnjacima, piše Meklhejni U jednoj od povjerljivih depeša, u kojima analizira posljedice odbijanja aprilskog paketa, kao najveće gubitnike navodi Sulejmana Tihića (lidera SDA), koji će, kako je rekao, biti podvrgnut žestokoj kritici u bošnjačkom narodu zbog prihvatanja paketa od strane SBiH, kao i lidera HDZ BiH Dragana Čovića, za kojeg Meklhejni pohvalno piše da je tokom pregovora čvrsto branio hrvatske nacionalne interese.

Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, u petak nam je rekao da će kasnije rado komentarisati navode Vikiliksa, ali da još s njima nije upoznat. "Morao bih se upoznati s tim navodima u izvornom obliku. Nazovite me u nedjelju, neće biti problem da vam to prokomentiram", rekao je Ljubić.

Hadžidedić je u petak demantovao da je učestvovao u potkupljivanju bilo koga i dodao da se radi o ličnim i privatnim razlozima Meklhejnija da ističe te navode. "Istina je da sam učestvovao u razgovorima i lobirao da zaustavimo aprilski paket. Ako se to zove potplaćivanje, u redu, možda sam kojim osmijehom 'platio' nečiju naklonost. Tačno je da se Žilić kasnije priključio SBiH. To je jednostavno čovjek koji je, kao i mi, smatrao da je aprilski paket loš", rekao je Hadžidedić.

"OHR uzurpirao proces"

Uloga EU u novoj ustavnoj reformi nakon pada aprilskog paketa treba da bude simbolična, a OHR je uzurpirao proces kako bi obezbijedio svoje postojanje, napisao je Daglas Meklhejni, američki ambasador u BiH, u depešama koje je objavio Vikiliks. "Evropsko prisustvo u formi finansiranja i simbolične participacije pomoglo bi nam da održimo dobru volju Brisela i evropskih misija. Ali za to će biti potrebno mnogo diplomatskih napora, jer je očigledno visoki predstavnik iznenada otkrio svoju odlučnost da uzurpira ustavnu reformu i OHR-u dodijeli vodeću ulogu. Takav razvoj događaja bi samo vještački produžio vijek trajanja OHR-a. Prema našoj procjeni, to bi samo lansiralo drugi 'proces' koji ne bi imao niti početak niti kraj", piše Meklhejni.

Francuska Narodna skupština je prije nekoliko dana prihvatila nacrt Zakona o moralnosti političkog života, što je prvi veći zakonodavni poduhvat predsjednika Emmanuela Macrona. Između ostalog, prihvaćena su prva poglavlja kojima se zabranjuje zapošljavanje članova porodice.

Da li je realno u BiH donošenje zakona koji bi unio red i moral u politiku?

Moral političara ili moćnika u BiH odavno je na niskim granama. Odlazak u penziju, što prate veliki novčani iznosi za otpremnine, a zatim zasnivanje radnog odnosa, naplata rada u komisijama, rastrošnost u dnevnicama za službena putovanja, brojne crne limuzine, porodična i stranačka zapošljavanja… Idu li riječi moral i politika zajedno u BiH. Može li se desiti i kada, potez sličan francuskim parlametarcima? Evo kako situaciju vidi politički analitičar Esad Bajtal.

„Kad Narodna skupština u Bosni i Hercegovini postane zaista narodna, a za sad se samo tako zove, onda će ona raditi u ime naroda. Za sada, pod ovim imenom, radi zapravo protiv naroda i protiv njegovog interesa. Svega ima, samo nema narodnog interesa u igri. I zato mi propadamo. Zato smo mi uspjeli od bogate zemlje postati siromašna država, odnosno, postati država siromašnih građana. Ako u bogatoj zemlji i ako od bogate zemlje napravite siromašnu državu, onda je to siromaštvo proizvedeno. Ono nije posljedica činjeničnog stanja stvari, nego upravo posljedica nepotizma, pljačke, otimačine, prevare i svega ostalog, što je osiromašilo i narod i državu. Uvijek se neko bogati na nečiji račun. Ovaj put tzv. narodni poslanici na račun naroda. Narod go i bos, a oni, nema šta nemaju – viletine, kućetine, bazenčine, automobilčine, aviončine, helikopterčine. Namjerno govorim u augmentativu da bih naglasio veličinu poraza kojem smo izloženi“, kaže Bajtal.

Sociolog Srđan Vukadinović, smatra da, kada bi se u BiH došlo do zakonskog regulisanja moralnih odrednica u političkom životu, uvijek bi se našla neka rupa u zakonu.

„U BiH i sada postoje dosta dobri zakoni, ali se oni ne provode. Zakoni evropski – praksa balkanska. Osnovni razlog ulaska u politiku, u BiH za pojedince je da steknu imetak i da nađu uhljebljenje za svoje najbliže. Našim poltičarima su puna usta boljitka koji žele osigurati za građane ali od tog boljitka nema ništa. To se prenosi generacijama, jedni od drugih vide kako su se oni ranije obogatili i zbrinulii svoje najbliže u državnim institucijama i agencijama.Takav zakon bi se mogao donijeti i u BiH, možda po pritiskom međunarodne zajednice ali to bi bila karikatura od zakona. On bi bio potreban i sigurno bi vratio povjerenje u politiku a povjerenje je danas najskuplji proizvod na političkom tržištu BiH. Mi živimo u zemlji gdje povjerenja nema čak ni između najbližih saradnika pa bi takav zakon bio kontraproduktivan, a itekakao je neophodan“, zaključuje Vukadinović

Teško je očekivati sličan scenarij kao u Francuskoj, smatra novinar Almir Terzić. Najbolji primjer za to je, da su izabrani narodni predstavnici ukinuli Zakon o sukobu interesa kako bi legalizirali svoj kriminal i korupciju.

„Imamo situaciju da se zakoni koji iole pokušavaju da sankcionišu političare u BiH, nađu pod njihovim udarom, a zatim brzo budu ublaženi ili potpuno ukinuti, kao što je slučaj sa Zakonom o sukobu interesa. A imali smo drastične primjere da su političari u Bosni i Hercegovini posredstvom svojih privatnih kompanija ostvarivali ogromne zarade, pa smo imali čuvenu situaciju gdje je je zamjenik ministra BiH prodavao kolače iz svoje slastičarne Parlamentarnoj skupštini BiH i ostvarivao enormnu zaradu. Imali smo slučajeva gdje su političari bili distributeri za lijekove iz svojih apoteka Vladi, kao što je slučaj Brčko Distrikta. Imali smo eklatantnih primjera nelegalnog bogaćenja političara u BiH.

Političari, bojim se, nemaju nikakvih moralnih načela, gdje bi bilo kakva kritika ili udar javnosti na njih uticao da promijene svijest. To da ruše zakone ove zemlje, najbolji je pokazatelj u kakvom društvu živimo“, smatra Terzić.

Zakonom o moralnosti političara, koji se priprema u Francuskoj, zabranjuje se zapošljavanje njihovih najbližih. Ministri, poslanici i gradski vijećnici neće moći zapošljavati svoje supružnike, roditelj,djecu, kao i druge osobe s kojim su u bliskoj vezi, inače im prijeti kazna trogodišnjeg zatvora i globa od 45.000 eura.

U BiH je javna tajna da se zapošljavanje, posebno u državnim institucijama i agencijama kao i u javnim preduzećima, uglavnom ostvaruje na osnovu rodbinskih i stranačkih veza.

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili da je u javnom sektoru u BiH zaposleno 192.000 ljudi. To je prevelik broj za zemlju od 3,5 miliona stanovnika u kojoj je ukupno zaposleno oko 750.000 ljudi. Građani takođe, bezuspješno upozoravaju na problem ogromnog broja zaposlenih koji su na državnim jaslama. Maida Hadžimustafić iz Tuzle smatra da nema transparentnog zapošljavanja u BiH.

„Ne poštuju se zakoni iz te oblasti i mnogi konkursi koji se objave su samo reda radi. Zna se, posao dobijaju oni koju su podobni. Čista farsa.“

Mirko Maričić iz Banjaluke napominje da je posao vezan za članstvo u vladajućim strankama.

„Danas ako niste pripadnik vladajuće stranke, ne možete dobiti posao, bez obzira koliko ste bili uspješni tokom školovanja i koliko ste sposobni. Važna je samo članska knjižica koja potvrđuje podobnost a ne sposobnost.“

Almir Terzić naglašava da su djeca političara zbrinuta na najbolji način.

„Ako nisu na školovanju u inostranstvu onda su na izrazito dobrim pozicijama, prvenstveno u isntitucijama BIH koje se finansiraju iz budžeta i gdje su primanaj iznad prosjeka. Ima jedna anegdota koja se u Parlamentu još uvijek prepričavao tome kako se svojevremno postavljalo pitanje o budućem ministru prometa i komunikacija BiH, kolika su mu djeca, da li će i ona biti zbrinuta u Regulatornoj agenciji za komunikacije?“

Dio francuskog zakona odnosi se i na ukidanje finansijskih sredstava koja su poslanici i drugi izabrani politički predstavnici mogli usmjeravati zajednicama i udruženjima po svom izboru.

U BiH je bilo više afera upravo sa dodjelom novca udruženjima iz oblasti kulture i sporta. Posljednji primjer je udruga “Hrvatska žena Livno” koja je samo u 2016. inkasirala 100 hiljada KM (50.000 eura) od Vijeća ministara. Na čelu tog udruženja je osoba povezana s porodicom Borjane Krišto, koja je trenutno predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH i zamjenica Predsjednika HDZ-a BiH.

Parlamentarci u BiH razvili su cijeli sistem prevare kako bi prevarili državu i sebi osigurali hiljade eura. Posljednji slučaj koji je istražio Centar za istraživačko novinarstvo pokazao je da su delegati Federalnog parlamenta za dvije i po godine naplatili više od 825 hiljada maraka ( preko 410 hiljada eura) za lažirane podstanarske ugovore.

Mnogo je još dokaza kako se vara država i kako nema morala u politici.

Ali, BiH je jedan od „egzotičnih“ primjera kako država vara državu. Evo jednog – dugovi prema Fondu penzijsko invalidskog osiguranja Federacije iznose preko milijardu KM (500 miliona eura). Od toga, skoro polovica se odnosi na javna preduzeća, koja ne uplaćuju doprinose.

Imamo još dvije utakmice, pokušat ćemo ispraviti večerašnji rezultat, kazao je selektor košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine Duško Vujošević.

Košarkaški Zmajevi doživjeli su u subotu u Zenici težak poraz od Švedske, koja je slavila sa 16 poena razlike (88:72).

Vujošević je ocijenio da su naši igrači pali pod pritiskom važnosti meča, međutim...

"I porazi su škola, a u Evropi nema besplatne škole", istakao je crnogorski stručnjak.

Podsjetio je da smo još uvijek u igri za za prolaz, te je poručio da će bh. košarkaši učiniti sve kako bi ispravili rezultat večerašnjeg meča.

Košarkaške reprezentacije BiH i Švedske u Zenici igrali su utakmicu četvrtog kola grupe A pretkvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2019. godine u Kini. Šveđani su pokazali klasu i zasluženo slavili sa 88:72.

Nakon pobjeda nad Slovačkom i Armenijom u Sarajevu, bh. košarkaši pokušali su večeras u Zenici zaustaviti Švedsku u četvrtom kolu pretkvalifikacija za SP.

Naši reprezentativci su dobro otvorili meč, vodili su tokom cijele prve četvrtine, ali su Šveđani u posljednjem napadu izjednačili rezultat na 23:23.

Na početku druge dionice često se smjenjivalo vodstvo, ali nakon što su gosti otišli na tri koša razlike, pri rezultatu 32:29, bh. košarkaši više nisu imali snage za stizanje rezultata.

Na poluvrijeme su Šveđani otišli sa 8 poena prednosti, 44:36.

U nastavku razlika se konstantno povećala u korist protivnika. Košarkaši pod vodstvom selektora Duška Vujoševića su imali povremene bljeske, međutim, Šveđani su večeras jednostavno bili klasa iznad. Treća dionica je završila rezultatom 64:55 za goste.

Dvadesettrogodišnji mladić, inicijala M.K., u petak je u 8.35 sati pronađen je obješen u krovu stare kuće u naselju Orahovica Donja kod Gračanice. Slučaj se dogodio u zaseoku Rijeka. Prema nezvaničnim informacijama, mladić je od kuće otišao preksinoć, predvečer, jučer se nije pojavio kući, pa je za njim počela potraga. Jutros ga je obješenog našla majka, te je obaviještena policija, a smrt je ustanovio ljekar-mrtvozornik gračaničkog Doma zdravlja, piše Dnevni avaz.

Navodno je tijelo nesretnog mladića M.K. bilo u fazi raspadanja, pa je iz tavana izneseno kroz krov.Uviđaj su obavili policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije PU Gračanica. Nakon što se prikupe dokazi i završe istražne radnje, javnost će biti obaviještena o ovom nemilom događaju.Ono što se zna, jesu činjenice da mladić potiče iz situirane porodice koja se bavi preradom drveta, i da do sada nije pokazivao suicidalne nemjere, navodi ‘Avaz’.

Republika Slovenija u regionu ima najmanju stopu nezaposlenosto od 7,8 posto prema posljednjim pokazateljima, dok je najveća registrirana stopa nezaposlenosti u BiH i iznosi 25,4 posto.

Istovremeno, Slovenija je jedina država regiona koja ima i manju stopu nezaposlenosti nego je to prosjek Evropske unije, a koji prema posljednjim objavljenim pokazateljima iznosi osam posto.

Interesantno je da je Bosna i Hercegovina prema stopi nezaposlenosti lošija čak i od najgore rangirane članice EU Grčke gdje je stopa nezaposlenosti visokih 23,5 posto.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je prema posljedenjim pokazateljima 10,8 posto, Srbiji 14,6, a Crnoj Gori 17,4 posto, dok je u Makedoniji iznimno visoka i evidentirana je sa 22,9 posto.

Iznimno visoku stopu nezaposlenosti ima Španjolska i iznosi 18,2 posto, što znači u usporedbi s regionom da je Makedonija znatno lošija, dok je Crna Gora skoro na identičnoj brojci.

I dok zemlje regiona imaju visok stepen nezaposlenosti koji je jedan od uzroka napuštanja mladih i obrazovanih, ali u posjeljednje vrijeme i svih drugih kategorija stanovništva iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije u razvijene zemlje EU, u pojedinim članicama te zajednice se bilježi minimalna nezaposlenost.

Tako je ona u Češkoj svega 3,2 posto, Njemačkoj 3,9 posto, a Malti 4,1 posto.

“Nakon što je konkurs ponovljen drugi put, obavljeni intervjui su bili javni za ostale kandidate. To je tek bilo poražavajuće. Jer šta ko kaže iza zatvorenih vrata može se samo pretpostavljati, ali kada možete vidjeti šta Komisija pita, a šta kandidat odgovara i pri tom dobije maksimalan broj bodova, to tek vrijeđa inteligenciju”, iskren je naš sagovornik.

“OVAJ KONKURS NIJE NAMJEŠTEN!”. Rečenica napisana velikim slovima i sa uzvičnikom na kraju, stajala je ispod konkursa kojim je direktor specijalističke ambulante medicine rada “Medical” u Bijeljini dr Vinko Đurić tragao za specijalizantom iz medicine rada. Između ostalog je navedeno i: “Nema nikakve partijske, a ni rodbinske veze. Privatnik sam i jedino što želim jeste da se neko prijavi na konkurs i ispuni potrebne uslove kako bi završio specijalizaciju iz medicine rada i nastavio da radi u našoj ordinaciji”.

Na ovakvu formulaciju, Đurić je bio primoran jer je isti konkurs raspisao i godinu dana ranije, ali se na njega niko nije prijavio. A niko se nije javio ni na ovaj.

“Razlog ovakvog oglasa je prije svega bio da specijalizaciju dobije neko ko to zaslužuje svojim rezultatima ostvarenim tokom studija ili, eventualno, nekog staža. Nažalost ljudi ovakvim konkursima ljudi ne vjeruju, jer misle da je to već unaprijed namjenjeno nekom iz moje uže ili šire, što se potvrdilo i ovaj put“, iskren je doktor.

I možda upravo ovaj oglas na najbolji mogući način oslikava kako se dolazi do specijalizacija u BiH – preko rodbine, prijatelja, poznanstava ili pak stranačkom linijom. Tome posebno doprinosi nepostojanje jasnih kriterijuma prilikom odabira kandidata, što je slučaj u RS, i što izbor specijalizanata u pravilu zavisi od dvije-tri osobe, u oba entiteta.

O tome svjedoči i iskustvo našeg sagovornika prilikom prijave na konkurs za dodjelu osnovnih specijalizacija u jednoj od bolnica u FBiH (imena nisu objavljena kako bi osoba sa kojom smo razgovarali izbjegla probleme jer se ponovo javlja na konkurs u ovoj bolnici).

Kaže da je ova oblast dosta haotična, iako na nivou FBiH postoji Pravilnik o kriterijima za prijem specijalizanata u kojem su jasno definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata. Problem leži u činjenici što se Pravilnikom daje relativno malo bodova na objektivne kriterije, dok se dosta bodova ostavilo na opšti utisak i intervju. Na taj način, oni koji imaju jako visok prosjek tokom studiranja i sve druge tražene stavke u svojoj biografiji, vrlo lako mogu ostati bez specijalizacije, zbog bodova datih od strane Komisije tokom intervjua. Tako je bilo i u slučaju našeg sagovornika. Nakon dostavljanja povratne informacije o primljenim kandidatima uvidio je da je imao najveći prosjek ocjena, preko 9.0, i bio jedini kandidat sa nagradom dekana za najveći prosjek u generaciji na predbolonjskom studiju. Ocjena koju mu je Komisija dodijelila bila je među minimalnim 5/9, dok je kandidat sa prosjekom ocjena ispod 8.0 dobio 9/9, a kandidat sa prosjekom 8.1 dobio je ocjenu 7/9. Da situacija bude još apsurdnija, na intervjuu nije bio prisutan stručni član Komisije sa kojim je naš sagovornik, navodno razgovarao i koji je intervju ocjenio sa 5/9. Odlučio se žaliti, bolnica je konkurs poništila, ali ne zbog izbora, već zbog proceduralnih grešaka. Tako su naveli u rješenju.

I nakon ponovljenog konkursa, primljeni su uglavnom isti kandidati, ali je tokom ovog mjeseca konkurs poništen i po treći put.

“Nakon što je konkurs ponovljen drugi put, obavljeni intervjui su bili javni za ostale kandidate. To je tek bilo poražavajuće. Jer šta ko kaže iza zatvorenih vrata može se samo pretpostavljati, ali kada možete vidjeti šta Komisija pita, a šta kandidat odgovara i pri tom dobije maksimalan broj bodova, to tek vrijeđaju inteligenciju”, iskren je naš sagovornik, koji dodaje da sve ovo jasno pokazuje da se u BiH ne cijeni rad, trud, školovanje i ulaganje u sebe. Cijene se samo podobni ili oni sa jakim rodbinskim vezama.

U Republici Srpskoj situacija je čak i lošija jer ovdje ne postoji jedinstveni Pravilnik u kome su jasno definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata. Svaka zdravstvena ustanova ima svoj Pravilnik.

“JZU Bolnica Gradiška ima svoj Pravilnik o obrazovanju, stručnom usavršavanju i specijalizaciji radnika kojim su definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata. Komisija vrši izbor kandidata na osnovu ovog Pravilnika”, rekao nam je Nikola Stepanović, dipl.pravnik u ovoj bolnici.

Slično su rekli i u Kliničkom Centru RS – izbor kandidata prepušten je poslodavcu. U najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS saznali smo i uslove i sistem bodovanja koji se prolazi na putu do specijalizacije.

Pored opštih uslova propisanih zakonom, u uslovima konkursa je definisano da ljekari moraju da imaju završen medicinski fakultet, studijski program medicina, položen stručni ispit, da poznaju strani jezik i da se vode kao nezaposleno lice u evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS. Prilikom izbora kandidata, bodovanje uspjeha tokom studiranja vrši se tako da se prosjek ocjena pomnoži sa 15, dok se za završavanje studija u roku (šest akademskih godina) kadidatu daje maksimalnih 100 bodova. Ukoliko je ljekar tokom studiranja izgubio jednu godinu dobija 60 poena, za dvije godine 40 poena, a ukoliko je od početka pa do završetka studija proteklo više od 8 akademskih godina, kandidatu se dodjeljuje 10 bodova.

Pokušali smo doznati na koji način se boduju stavke koje nisu mjerljive, poput opšteg utiska i intervjua. Međutim, na naše pitanje da li Komisija za izbor ima diskreciono pravo da između svih prijavljenih kandidata, izabere i one sa minimalnim brojem bodova, nismo dobili odgovor.

U Ministarstvu zdravlja RS ne vide ništa sporno što ne postoji jedinstven Pravilnik i što od podnošenja prijave na konkurs, do imenovanja komisije za polaganje specijalističkog i subspecijalističkog ispita, pa sve do kontrole postupka polaganja stručnog ispita, ne prati i ne kontroliše niko. Kažu nam da je njihova nadležnost donošenje ukupnog godišnjeg plana specijalizacija i subspecilizacija i tu se njihov posao završava. Sve ostalo je na zdravstvenim ustanovama, odnosno ljudima koji ih vode.

I Miodrag Femić, predsednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, kao i naš sagovornik, ističe da sve što je potrebno kod nas da bi se dobila specijalizacija jeste bilo kakva veza sa trenutnim rukovodstvom zdravstvene ustanove ili sa njihovom užom ili širom familijom. Ko ima bolju vezu, taj i dobija. Nažalost, rijetko ko se žali, jer misle da će tek tada ostati bez specijalizacije.

“Sve što treba naše zdravstvo, poput adekvatnih zakona i pravilnika, toga nema. Zašto? Jer kada bi postojala jasna pravila, ona bi se koliko-toliko morala poštovati. Ovako dobijate sav mogući prostor da zapošljavate koga želite, pa makar to bio i kandidat sa najmanje bodova ili još gore kandidat koji ne ispunjava ni minimum kriterija. I to se, nažalost, dešava i dešavaće se”, istakao je Femić.

Podaci do kojih smo došli od zdravstvenih ustanova u RS takođe potvrđuju da žalbi nema. Tako u bolnici Gradiška do sada nisu imali ni jednu žalbu, a rijetke su i u UKCRS. “Prošle godine nismo imali ni jednu žalbu, a one su i ranijih godina bile izuzetno rijetke”, rekli su u UKCRS, dodajući da se svi prigovori ili žalbe na konkursnu proceduru podnose generalnom direktoru Univerzitetskog kliničkog centra RS, nadležnom sudu ili policiji.

I dok se o sumnjivim dodjelama specijalizacija priča po kuloarima i dok se gotovo svaki ljekar ili susreo sa ovom nepravdom ili poznaje one koji su je doživjeli, tek rijetki su odlučili potražiti pomoć nadležnih institucija. Tako su se MUP-u RS-a obratila tek dva lica.

Lice inicijala J.G. je 07.12.2015. godine prijavilo niz nepravilnosti u finansijskom poslovanju Doma zdravlje Novo Goražde, kom prilikom je između ostalog, navelo i zahtjev DZ Novo Goražde da se zaključi ugovor o specijalizaciji sa licem inicijala A.F. Ovim ugovorom Dom zdravlja je oštećen za 31.740,86 KM, jer lice A.F nije steklo zvanje specijaliste kako se ugovorom obavezalo, a nije vratilo navedeni iznos. Cjelokupan predmet je proslijeđen na postupanje u PU Istočno Sarajevo.

Druga prijava je zaprimljena od strane policijskih službenika Policijske uprave Doboj, gdje je lice inicijala S.P. prijavilo nepravilnost prilikom raspisivanja konkursa za specijalizaciju od strane JZU Bolnica „Sv Apostol Luka“, te da su u procesu selekcije izabrani lošiji kandidati. S obzirom da je raspisani konkurs za specijalizaciju u međuvremenu poništen, kao što je lice S.P. u svojoj prijavi zahtijevalo, isto je povuklo podnesenu prijavu.

U protekle dvije sedmice val vrućine u regiji obara rekorde, temperature prelaze i 40 stepeni, a svakodnevno susrećemo vijesti o crvenim upozorenjima meteorologa i učestalim vatrogasnim akcijama.Meteorološke prognoze umiruju građane informacijama da su temperature visoke, ne i rekordne, ali to se i dalje ne čini kao dovoljan argument – vrućine su u najmanju ruku nesnošljive.

U nekim gradovima Bosne i Hercegovine, ali i regiona, izmjerene su rekordne temperature, a da li su ekstremne vrućine indikator klimatskih promjena pojasnio je klimatolog Bakir Krajinović.“Svakako da je to rezultat klimatskih promjena. Na globalnom novou od 2001. godine svaka naredna godina je najtoplija ikada zabilježena. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda većina najtoplih godina također se pojavljuje poslije 2001. godine. Ako analiziramo rekorde maksimalnih temperature za gradove FBiH jasno se vidi da su klimatske promjene jedan od ključnih faktora koji utiču na učestalu pojavu sve intenzivnijih meteoroloških prilika”, kaže Krajinović.

Iz godine u godinu bilježimo ekstreme, ne i rekorde, međutim, ta sama frekvencija pojavljivanja visokih temperaturnih vrijednosti predstavlja, zapravo, nešto alarmirajuće. U januaru ove godine u regionu su zabilježene izuzetno niske temperature, kao što su za juli i august karakterstične ekstremno visoke temperature.“Ova godina je pokazala da smo izloženi sve intenzivnjim ekstremnim meteorološkim pojavama kada je temperatura u pitanju. Siguran sam da su ove činjenice pokazatelj koliko je situacija ozbiljna i koliko nadležne institucije moraju raditi na prilagođavanju ovim novim klimatskim uslovima”, navodi Krajinović.

U nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama uvijek se naglašavalo da će ekstremi biti sve češći i intenzivniji, ne samo temperaturni, nego i drugi kao što su padavine, odnosno poplave. Jasno se govori u svim dokumentima da je naophodno što prije i što bolje se prilagoditi novonastaloj situaciji koja je zabrinjavajuća.

Riječ građana

Vrlo često smo svjedoci da subjektvini osjećaj temperature nije u skladu sa mjerenjem nacionalnih hidrometeoroloških zavoda, a razlog je što na osjet temperature utiču mnogi faktori. Fizičko i mentalno stanje osobe na prvom mjestu, izloženost sunčevom zračenju, vlaga i temperatura zraka.

Mjerenja su važna za zvaničnu statistiku, ali subjektivna percepcija temperature je daleko bitnija jer brojka starijim osobama ne znači ništa ako ih vrućina drži zatvorenim u stanovima. „Za nas stare, ova vrućina je gora od bolesti i starosti zajedno! Kako podnosim? Pa šta ću… nalivam se vodom i ne mrdam mnogo. Ovih dana mi komšinica donosi namirnice“, komentariše Stana Kojić iz Beograda.

Sa druge strane mlađa populacija nema namjeru kriti se od vrućine – oni ove, objektivno nesnošljive temperature, koriste kao povod za odlazak na gradska kupališta.„Nema zime za nas! Idemo na bazen svaki dan, neće raspust da traje duže zbog vrućine al’ ipak je pakleno ovih dana“, kaže Marko, srednjoškolac iz Novog Beograda.

Stranovnici crnogorskog primorja, iako su navikli na visoke temperature koje idu u prilog turističkoj sezoni, ipak primjećuju da su ovogodišnji toplotni ekstremi malo iznad granice tolerancije.

“Ne sjećamo se hladnije zime, a toplijeg ljeta. Na plažu izađem tek poslije podne i to ne svaki dan, ima turista sa svih strana ali nije ni ovo zdravo. More se toliko ugrije da se čovjeku ne mili zaplivati”, kaže Brano Perović iz Sutomora.

Toplotni val Lucifer

U medijima se tokom proteklih sedmica pojavila informacija kako je Evropu zahvatio toplotni val pod nazivom Lucifer, što najvjerovatnije samo po sebi aludira na ekstremnost toplote koja se nalazi u atmosferi.

“Bez pretjerivanja, meni taj naziv Lucifer najbolje opisuje stanje, vani je pakao, ne izlazim bez prijeke potrebe. Kad prehladi malo, navečer, izađem vani da se rashladim, ali ni to ne pomaže jer su i noći vruće”, govori Nedžad Suljić iz Sarajeva.

Klimatolog Krajinović pojašnjava da “Lucifer nije nikakav zvanični meteorološki termin, to je više populistički fabrikovan pojam koji u ovom trenutku definiše toplotni val iz Sjeverne Afrike koji je zahvatio čitav kontinent. Poznato je da Sjeverna Amerika ima zvanični sistem imena koje daje olujama, ali to nije praksa za naše uslove”.

Fenomen globalnog zagrijavanja još nije jednoglasno prihvaćen u naučnim krugovima.“Činjenice i aktuelno stanje ukazuju na nešto, a to nešto je bez pogovora globalno zagrijavanje. Imamo Pariški sporazum koji je glavni argument da su se ljudi sastali da bi razgovarali o problemu klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Dakle, koliko god zastrašujuće zvuči, zagrijavanje je u toku, a promjene slijede”, zaključuje Krajinović.

Facebook kompanija ne prestaje sa iznenađenjima, a sada izlaze iz IT te konteksta društvenih mreža, a sa novom opcijom - mogla bi napraviti pravu pometnju.

Svijetu televizije pogotovo, jer se radi na testiranju platforme Watch, koja će korisnicima najrasprostranjenije društvene mreže omogućiti gledanje i komentarisanje TV sadržaja u stvarnom vremenu.

Iz kompanije su odlučili da se uvuku u aspekte klasične televizije, a korisnicima će pružati direktni TV program sa svoje platforme.

Watch će uskoro biti dostupan na mobilnim telefonima, računarima, tabletima i pametnim televizorima sa aplikacojom Facebook.

Ona će omogućiti istovremeno gledanje i komentarisanje TV sadržaja, a najavljeno je kako će se moći birati između mnoštva TV serija.

Watch je platforma za sve stvaratelje i izdavače koji traže publiku, žele stvoriti zajednicu strastvenih obožavatelja i zaraditi. Smatramo da će velik broj Facebookovih emisija biti uspješno, najavili su iz Facebooka.

Među serijama koje posebno ističu su Nas Daily (dnevna emisija u čijem nastajanju sudjeluju obožavatelji iz cijelog svijeta), Gabby Bernstein (emisija uživo koju vodi istoimena motivacijska trenerica i autorica), Kitchen Little (emisija popularne stranice Tastemade namijenjena djeci koja će ih na zanimljiv i zabavan način učiti kuhati), utakmice MLB (prijenos jedne bejzbol utakmice sedmično).

Watch će zasad biti dostupan samo malom broju korisnika u SAD-u, no u planu je veoma brzo ponuditi uslugu i većem broju ljudi.

U saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u Tarčinu na magistralnom putu M-17 povrijeđeno je pet osoba.

Kako je rečeno za N1 u Operativnom centru MUP-a KS, u nesreći su učestvovala dva vozila.

"U 14:10 na magistralnom putu M-17 u Tarčinu došlo je do sudara dva vozila, Škode Octavia i Renault Clio. Pet osoba je zadobilo tjelesne povrede i prebačeni su na UKCS gdje će im biti ukazana pomoć", rečeno je.

Saobraćaj se na ovom dijelu puta odvija otežano, a pripadnici MUP-a KS-a obavljaju uviđaj.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH