Izdvojeno

Izdvojeno (3404)

Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu izreklo je zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina Izudinu Tahiroviću za ubistvo s predumišljajem Mirze Raščića na stadionu Grbavica.

Tahirović ima pravo žalbe na presudu u roku od 15 dana. On je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora zbog dva krivična djela, ubistvo i neovlašteno posjedovanje oružja.

Podsjetimo, Tahirović 16. aprila prošle godine u prostorijama Udruženja navijača FK Željezničar koje se nalaze u sklopu sjeverne tribine stadiona Grbavica, hicima iz pištolja usmrtio Raščića.

Ubistvu je tog dana prethodio sukob Izudina Tahirovića i Amara Zulića. Tahirović se nakon toga vratio u prostorije s vatrenim oružjem i četiri metka ispalio u Mirzu Raščića. On je pokušao pobjeći, ali su ga pripadnici MUP-a KS uhapsili veoma brzo.

Optužnica protiv Tahirovića je potvrđena 7. jula 2015. godine, a sve vrijeme se nalazi u pritvoru iako se izjasnio da nije kriv. Tahirović je uputio izvinjenje porodici Raščić svjestan da je ubio mladića za kojeg su svi imali riječi hvale.

Već godinu i po popularni Manijaci, navijači Željezničara, svaki meč se skandiranjem prisjete svog prijatelja sa tribine, a nerijetko su plakatima i transparentima po gradskim ulicama i mostovima pozivali na istinu i brže rješavanje ovog slučaja.

Oni su se danas, zajedno s Mirzinim prijateljima i rodbinom, okupili ispred Kantonalnog suda kako bi zajednički dočekali izricanje presude.

„SNSD će se pozabaviti svima onima i sastaviti listu imena - Crnu knjigu, svih onih koji su ikada i na bilo koji način naštetili SNSD. Opštine u kojima nismo pobijedili, neće biti naš prioritet, vidjećemo da li će tamo uopšte odlaziti naši ministri i kako ćemo održavati bilo kakvu komunikaciju sa njima, sve dok se stanje u tim opštinama u kojima nismo na vlasti ne konsoliduje“.

Ovo je samo dio govora predsjednika entiteta Republika Srpska i predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Milorada Dodika sa sjednice Glavnog odbora ove stranke.

Ovakve liste nisu prve, a kako se čini – nisu ni posljednje.

Prve je sastavljao generalni sekretar stranke, Rajko Vasić- posljednji ministar informisanja u Vladi RS, koji je sugerirao predsjedniku onomad - ko je podoban, a ko nepodoban.

Knjiga 'izdajnika'

Nakon toga na red je stigla cijela knjiga potencijalnih „izdajnika“ pod nazivom „Rušenje Republike Srpske – teorija i tehnologije prevrata“, autora Stefana Karganovića. Ovo svojevrsno izdvajanje i javno imenovanje „neprijatelja ustavnog poretka“ sa imenima političara, novinara, intelektualaca, objavljeno je na oficijelnoj internetskoj stranici SNSD-a.

Karganović je svojevremeno tvrdio da u RS-u djeluju lažne nevladine organizacije „koje treba da budu u pripravnosti da bi se na mig inostranih naredbodavaca uključile u podsticanje nereda i podrivanje ustavnog poretka“.

Nikakvih nereda bilo nije, kao ni „urušavanja ustavnog poretka“, iako je od objavljivanja ovog pamfleta prošlo skoro četiri godine.

Pitanje zaštite onih koji su se našli na listi, kako su je u Banja Luci zvali - listi za odstrel, nikada nije ni pomenuto.

Gdje nestaju ljudska prava u sistemu koji sopstvene građane naziva „izdajnicima“, javno ih „targetira“, a politička prava postaju samo dio mlake borbe u zaštiti sopstvenih interesa? Ko određuje „podobnost“ i „nepodobnost“ onih gotovo 50 posto stanovnika ovog bh. entiteta koji nisu podržali SNSD i Milorada Dodika?

Sistem represije

Banjalučka novinarka Gordana Katana smatra da je skandalozna najava da se ne kontaktira sa opštinama u RS u kojima na vlasti nije SNSD.

„Dodik se ponaša upravo onako kako se ponašao u vrijeme predizborne kampanje, a to je sistem represije u kojem nenarodno dijeli i ljude i opštine na one gdje je SNSD, te na one na koje SNSD nema uticaja. U entitetu RS dominira sistem represije i prema pojedincima, a sada i prema opštinama. Ali, za razliku od dosadašnjeh etiketiranja, ovo je prvi put da to radi stranka. Do sada je predsjednik SNSD za to koristio i plaćao druge.

Ovdje se ne radi samo o novinarima, s kojima postupa kako mu je volja - u pitanju je cijeli sistem građanskih prava, za koje su lokalne NVO preslabe da ih brane, a opozicija u RS se ponaša sterilno. Šta je naredno? Da li će neko moći i slobodno da puca u sve one koji nisu po 'ukusu' vladajućoj garnituri? Ne smijemo zaboraviti ni pravosuđe, u kojem možemo ostati 'zaglavljeni' godinama, jer je i ono pod kontrolom vlasti... Vidjeli smo već takvih primjera. Vlast je već napravila zakonske okvire za obične građane RS iz kojih ne mogu izaći. A posebno moram istaknuti da je najgore kada se dio javnog servisa iz Banje Luke uključi u 'etiketiranje' nekoga. E, to je već najgori oblik proganjanja i etiketiranja“, zaključuje Katana.

Opozicija šuti

Aleksandar Trifunović, također novinar i vlasnik portala Buka već je bio na sličnom, Karganovićevom spisku.

Trifunović tvrdi da je još gore da opozicija uopšte ne reaguje na ovakve najave, te da načelnici opština koje nisu u SNSD – ćute. A ćute im i predsjednici.

„I moja emisija i portal su već bili na tim 'crnim listama'. Najgore je etiketiranje u javnosti određene osobe, koje zatim prelazi i na porodicu. Ovo što se godinama radi je apsolutno nedopustivo u bilo kakvom demokratskom sistemu, pogotovo što sistem koji bi trebao da nas čini sigurnim – ne radi ništa. To smo mogli da vidimo i na nerješavanju svih političkih ubistava u RS do sada, ali i na slučajevima klasičnog zastrašivanja. Meni se lično čini da je Dodik pogubio konce sa realnošću i ne znam kako će se uopšte vratiti nazad“, navodi Trifunović.

Nekada davno, za vrijeme sukoba Tita i Staljina, etiketiranja... i u kafani se pričalo tiho ili nikako. Sistem nije podnosio bilo kakve „unutrašnje neprijatelje“, a kazna za „prekršaj“ bila je Goli otok.

A, čini se - u entitetu Republika Srpska je sve tiše i tiše.

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump je u nedjelju odlučio da će Reince Priebus, predsjednik Nacionalnog odbora Republikanske stranke i lojalan savjetnik tokom predizborne kampanje, biti šef osoblja Bijele kuće.

Stephena Bannona Trump je izabrao za glavnog stratega i višeg savjetnika. Trump je u saopćenju naveo kako mu je iznimno drago što će jedan veoma uspješan tim nastaviti raditi s njim i voditi zemlju ka napretku.

Novoizabrani predsjednik SAD-a je istakao da su Reince i Stephen izuzetno kvalificirani za obavljanje svojih funkcija te da su dobro radili tokom kampanje i doveli zemlju do historijske pobjede.

"Sada će obojica biti sa mnom u Bijeloj kući i radit ćemo na tome da Amerika ponovo postane velika", izjavio je Trump.

Američki mediji već pišu da Trump ubrzano radi na formiranju nove vlade, a menadžer njegove kampanje je izjavio kako je na pomolu ključno imenovanje te da se razmatra nekoliko imena dok se Trump priprema za inauguraciju 20. januara 2017. godine.

Kantonalni sud u Sarajevu donio je rješenje o određivanju jednomjesečnog pritvora uhapšenima u akciji 'Pravda', potvrđeno je u ovom Sudu.

Kantonalni sud u Sarajevu prihvatio je prijedlog Tužilaštva KS i odredio jednomjesečni pritvor Aliji Delimustafiću, Jusi Škrijelju, Lejli Cerić, Suadi Hadžić i Samiri Skorupan.

Podsjećamo, u petak tokom sprovođenja međunarodne akcije 'Pravda' u saradnji FUP-a, MUP-a RS, MUP-a KS, OSA-e i USKOK-a slobode je lišeno više osoba.

Uhapšeni su Samira Skorupan, Muamer Pita, Hajrudin Omerbegović, Suada Hadžić, Nihad Druškić, Muhamed Hadžiomerović, Emir Karača, Edina Mutevelić, Lejla Cerić, Kemo Kapur, Alija Delimustafić, Edin Banović, Jusuf Škrijelj i Pero Vuković.

Osumnjičeni su za krivično djelo organizirani kriminal, u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja, povreda zakona od strane sudije, pranje novca i prevara.

Nakon utakmice između Grčke i Bosne i Hercegovine u kojoj je naš tim remizirao sa domaćinom, održana je press konferencija na kojoj je Mehmed Baždarević odgovarao na pitanja predstavnika medija.

Naš selektor je bio zadovoljan igrom naše ekipe, ali nije bio zadovoljan načinom na koji je grčka reprezentacija igrala i pokušavala da isprovocira naše igrače.

"Mislim da smo zaslužili više od remija. Ovaj gol koji smo primili svima nam je teško pao, ali još jednom treba svima čestitati, vidjevši sve ono što su uradili. Pobjeda je trebala biti naša, nasjeli smo na provokacije koje je protivnik tokom 90 minuta nastojao da stavi u igru... naivno smo primili gol kad sam tražio od igrača da sačuvamo loptu, a oni su krenuli da love novi gol", kazao je Mehmed Baždarević.

Selektor nije bio zadovoljan ni suđenjem, a nije želio šutiti nakon onoga što je on smatrao praktično lakrdijom.

"Sudija se treba sramiti svog suđenja koje je bilo tendenciozno i od prvog momenta je počeo dijeliti kartone i onemogućio nas je da budemo još agresivniji. Žao mi je zbog igrača nad kojima nije svirao dva faula u tom posljednjem napadu. Mislim da ćemo mi pripremiti Grčkoj pravi sportski doček kad budemo igrali kod nas, za razliku od ovog što smo mi imali u Grčkoj", kazao je iskreno naš selektor.

I pored svega, Baždarević smatra da je reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala dobru utakmicu i da treba biti zadovoljna prikazanim.

"Ja sam želio da vidim jednu dobru reprezentaciju Bosne i Hercegovine koja trči, bori se i čini sve da igra. Dobrim dijelom smo sve to ostvarili. Ipak, bili smo suviše naivni i nismo išli do kraja kako treba. Jedan bod nakon utakmice kakvu smo odigrali nije dovoljan. Dobar je rezultat izolovano i mislim da bi borba za prvo mjesto trebala biti naša. Htio sam da se nastavimo boriti za prvo mjesto. Ipak, mislim da možemo biti zadovoljni partijom koju smo pružili", kazao je Baždarević.

Baždareviću je bilo žao što je domaća publika u nesportskom ambijentu dočekala naš tim.

"Ja sam i prije utakmice govorio da je ovo naša prijateljska fudbalska zemlja. Mi smo došli ovdje da se borimo fudbalski, a ono što smo vidjeli na tribinama nema nikakve veze sa grčkim narodom i grčkim fudbalom. Mi ćemo reprezentaciju Grčke dočekati kao naše drage prijatelje u Zenici, Sarajevu i svugdje u našoj zemlji. Mislim da je pobjeda trebala biti naša", smatra Baždarević.

I pored toga što naš tim trenutno zaostaje tri boda za Grčkom, Baždarević smatra da je drugo mjesto itekako dostižno, ali da ne treba odustati ni od prvog mjesta.

"Imamo još puno utakmica, ne mogu da garantujem, ali mislim da je drugo mjesto za nas itekako izvodljivo. Nije ni prvo mjesto još uvijek izgubljeno, trebamo igrati sa malo više mangupluka i pameti. Zašto ne bi mogli dobiti Belgiju i Grčku? Mislim da možemo otići u Rusiju, optimista sam", kazao je selektor Baždarević. Grčke novinare je zanimalo zašto naš tim u drugom poluvremenu nije igrao dobro, a selektor je dao pomalo neodređen odgovor na ovo pitanje.

"Grci su u drugom dijelu imali jedan period kada su dominirali, ali mislim da su generalno više htjeli da igraju na kontru. Nakon vodstva od 1-0 krenuli su ofanzivnije i agresivnije, ali mislim da smo i u tom periodu imali par prilika da damo drugi gol i završimo utakmicu", smatra Baždarević.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine remijem (1:1) je nastavila kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.

Zmajevi su poveli autogolom domaćeg golmana Orestisa Karnezisa nakon sjajnog izvedenog slobodnog udarca Miralema Pjanića. Remi je domaćinu u 95. minuti donio Tzavellas.

Odlično je bh. tim otvorio susret. Već u drugoj minuti, nakon izvrsnog centaršuta Seada Kolašinca, glavom je šutirao Vedad Ibišević, ali promjene rezultata nije bilo. Bila je to prva u nizu ozbiljnih situacija u kojima su se napadači gostiju našli u prvom dijelu igre.

Prvu šansu Edin Džeko je imao u 17. minuti. Pjanić pronašao je kapitena u šesnaestercu domaćina, ali igrač Rome slabo je prihvatio loptu pa problema za Grke ovaj put nije bilo, barem ne kao četiri minuta poslije kada je Izet Hajrović raspalio s dvadesetak metara, odlučivali su centrimetri, ali je ostalo 0:0.

Potpuna kontrola igre i posjed lopte tokom većeg dijela prvog dijela za bh. tim su morali donijeti nagradu.

Desilo se to u 32. minuti: Džeko je izborio slobodan udarac u idealnoj poziciji, Pjanić je šutirao, a nespretni čuvar domaće mreže Karnezis postigao je autogol. Uslijedilo je veliko slavlje bh. navijača koji su, potom, učestvovali i u manjem incidentu zbog kojeg je meč bio prekinut.

Nakon pet minuta je nastavljen, a do kraja prvog poluvremena vrijedi istaći vrlo dobru šansu za Grke. Kostas Mitrouglu bio je u izglednoj poziciji, ali je maestralnom intervencijom Asmir Begović spriječio poravnanje u najgorem momentu pa se na odmor otišlo kod rezultata 0:1.

Konkretnije je domaćin ušao u nastavak ove važne utakmice. Uspostavili su ravnotežu na sredini terena, a prvu veliku šansu za Grčku promašio je Kostas Fortounis. Šutirao je sjajno s 25 metara, ali Begović je uz pomoć stative, ponovo spasio svoju mrežu. Sve se to desilo u 54. minuti.

Desetak minuta poslije, Emir Spahić izvrsno je pronašao Džeku koji je vješto izbjegao ofsajd zamku, dobro šutirao lijevom nogom, ali pravo u dobro postavljenog Karnezisa. Bila je to dobra prilika da se ova utakmica završi.

U 80. minuti večeras vrlo dobri Džeko nasjeo je na provokacije domaće odbrane, reagirao je oštro, a potom zaradio drugi žuti karton. U velikoj gužvi, i domaći su ostali s deset igrača jer je Kyriakos Papadopoulos također zaradio isključenje.

Do kraja susreta uz nekoliko ozbiljnih situacija na obje strane, domaći su ipak stigli do velikog boda. Strijelac je bio u Tzavellas u posljednjim sekundama meča. Bio je to sjajan pogodak za konačnih 1:1.

Naredni meč kvalifikacija, BiH će u martu igrati protiv Gibraltara. Revanš s Grčkom na rasporedu je juna naredne godine.

Grčka: Karnezis, Papastathopoulos, Papadopulos, Tzavellas, Torosidis, Stafyidis, Samaris, Maniatis, Mantolas, Mirtoglou, Fortounis.

BiH: Begović, Vranješ, Spahić (Šunjić), Zukanović, Kolašinac, Hajrović, Pjanić, Jajalo, Lulić, Džeko, Ibišević (Đurić).

Opstanak najvažnijih kulturnih institucija u Tuzlanskom kantonu, značajnih i za Bosnu i Hercegovinu, upitan je nakon najave vlasti ovog kantona da će od sljedeće godine ukinuti njihovo finansiranje.

Takvom odlukom ugrozio bi se rad Narodnog pozorišta Tuzla, najstarijeg u BiH koje godišnje zabilježi do 80.000 posjetilaca, Narodne i univerzitetske biblioteke Derviš Sušić sa više od 200.000 bibliotečkih jedinica koja je nedavno proslavila 60 godina postojanja, te Međunarodne galerije portreta u kojoj se nalazi više od 5.000 umjetničkih djela najznačajnijih slikara iz bivše Jugoslavije, dok bi bez posla ostalo 87 uposlenika.

“Svi smo zabrinuti i iznenađeni ovakvom najavom Vlade Kantona, faktički 87 zaposlenih bi ostalo bez plate, što bi dovelo u pitanje funkcionisanje rada ovih institucija, koje su važne i za BiH”, kaže direktor Međunarodne galerije portreta Dženan Jusufović, koju je osnovao poznati bh. slikar Ismet Mujezinović.

Prema ugovoru iz 2006, osnivačka prava i obaveze prema ovim institucijama imaju i Tuzlanski kanton i Grad Tuzla.

Približno 400.000 eura godišnje daje se iz kantonalnog budžeta za plate i doprinose radnika u tri ustanove, dok grad Tuzla izdvaja za druge troškove te je vlasnik zgrada u kojima se one nalaze.

Ipak, Vlada Tuzlanskog kantona, nezadovoljna takvim omjerom u finansiranju, uputila je prijedlog Skupštini da stavi van snage odluke o preuzimanju dijela osnivačkih prava i obaveza nad tuzlanskim ustanovama kulture, radi prestanka njihovog daljeg finansiranja iz budžeta Kantona.

'Suludo je ubjeđivati zašto je potrebno pozorište'

“To je poražavajuće za ustanove koje imaju ovaj status. Treba napomenuti da smo mi po zakonu o bibliotečkoj djelatnosti matična biblioteka Tuzlanskog kantona, tako da nas Kanton ne finansira zato što nas voli, nego zato što je zakonom obavezan da to radi, pa ako gledamo sa pravne strane - nisu u pravu što ovo rade”, ističe direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Edin Jahić.

Ova biblioteka ima 29 zaposlenih, a fond joj je više 200.000 bibliotečkih jedinica. Njen direktor je jedno vrijeme bio i bh. književnik Derviš Sušić.

U Međunarodnoj galeriji je zaposleno troje ljudi, a po sistematizaciji radnih mjesta treba biti zaposleno 11. Problem nastaje, kako kaže Jusufović, jer za svakog novog radnika saglasnost trebaju dati Grad i Kanton.

“Mi smo jedna institucija u BiH koja ima u fundusu više od 5.000 umjetničkih djela, najvažnijih slikara bivše Jugoslavije, a nemamo kustosa, jer nismo dobili saglasnost za njegovo zapošljavanje od Vlade Kantona u proteklih nekoliko godina.”

Narodno pozorište u Tuzli, najstarije u BiH, godišnje primi 80.000 posjetilaca, kroz razne predstave i manifestacije. Samo u ovoj sedmici igra se 13 predstava. U ovoj ustanovi zaposleno je 45 ljudi, čije se plate i doprinosi finansiraju iz kantonalnog budžeta.

“Značaj našeg pozorišta je opšte poznata stvar, ne samo u BiH, nego i u regionu. Mnogi kulturni radnici širom regiona su čuli za ovo što se desilo, dobio sam mnoge pozive gdje ljudi žele da nas podrže. Niko neće dovesti u pitanje rad Narodnog pozorišta Tuzla, jer samim tim narušavamo integritet BiH. Jednostavno je suludo da ja nekoga ubjeđujem da je neophodno da Narodno pozorište radi, jer mi čuvamo identitet BiH”, kaže direktor ove institucije Armin Ćatić.

Za premijera kulturne ustanove 'lokalnog nivoa'

Pored velikog značaja ovih institucija ne samo za Kanton, nego i BiH, kantonalni premijer Bego Gutić ipak je izjavio da su ovo jedine kulturne ustanove “lokalnog nivoa” koje se finansiraju iz budžeta TK-a.

"Imamo u Živinicama amatersko pozorište, a u svakoj općini imamo biblioteku ili neku drugu instituciju kulture koju je potrebno finansirati. Kultura nisu samo pozorište, galerija i biblioteka”, rekao je na konferenciji za novinare.

Kako je dodao, Vlada učestvuje u finansiranju ove tri ustanove u omjeru od 85 posto, a Grad Tuzla sa nekih 15 posto: “Vlada TK nije švedski sto pa da se može uzeti ono što vam odgovara.”

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović odgovorio je da Grad ulaže zgrade velike vrijednosti, funduse galerije i pozorišta i fondove knjiga biblioteke neprocjenjive vrijednosti te plaća troškove grijanje, rekonstrukcija zgrada, produkcije, dok se Kanton obavezuje na plate uposlenicima.

Podsjetio je i da su ove institucije progalašene ustanovama od kantonalnog značaja te da je po zakonu Kanton nadležan za njihovo finansiranje, napominjući da ako se Ugovor o suosnivačkim pravima i obavezama jednostrano prekrši - cijeli slučaj bi mogao dobiti sudski epilog.

Čak je upozorio da bi Grad Tuzla mogao deložirati kantonalne ustanove iz “više od 60 zgrada u vlasništvu Grada”, ako se ukinu sredstva za kulturne ustanove.

Muzej u Tuzli potpuno uništen

“Novac za finansiranje kulture postoji, ali one se brišu iz budžeta. U sarajevskim ustanovama je problem što njih nema u budžetu, nema sredstava za njihovo finansiranje, ovdje novac nije u pitanju, ovdje su u pitanju neki sukobi političke prirode između dvije političke opcije, između Kantona i Grada, riječ je o Stranci demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratskoj partiji (SDP)”, kaže Jahić.

Dodaje da je model suvlasništva Grada i Kantona primjer uspješnog poslovanja ustanova kulture koji bi rebao da bude urnek za ostale ustanove u BiH, jer Biblioteka nema nikakvih dugovanja.

“Ukoliko se ovo desi, ukoliko bi nas Vlada kantona uzela samo sebi, ili bi nas prepustila Gradu, bili bismo u položaju u kojem se nalaze mnoge ustanove kulture u BiH. Naprimjer, tuzlanski Muzej je u isključivoj nadležnosti Vlade TK i znamo da je on uništen, to je najbolji primjer kako oni brinu o kulturi, on se nalazi u ruševnom stanju, veći dio artefakata je uništen i otuđen.”

'Kada nema para uštede se prave na kulturi'

Ipak, predstavnici kulturnih ustanova vjeruju da će gradske i kantonalne vlasti pronaći rješenje.

“Ovo je samo jednostavno nedostatak komunikacije između dvije institucije. Mislim da će rješavanje suvlasničkih odnosa definitivno biti u korist Narodnog pozorišta, jer se mora znati koliko ko finansira”, kaže Ćatić.

Za direktora Međunarodne galerije portreta van pameti je da se ugasi pozorište, galerija i biblioteka.

“Politika ima svoj teren, ali kulturu ne treba tu miješati, treba pustiti ljude da rade, da se organizuju predstave, izložbe, a na kraju svega - svi koristimo budžetski novac, dakle novac građana.”

Ističu da su u sličnoj situaciji bile kulturne institucije u Sarajevu, te da sada oni dobijaju podršku Zemaljskog muzeja, Umjetničke galerije i Historijskog muzeja BiH

Kako kažu, svjesni su da kada nema para u državi uštede se prvo prave na kulturi i obrazovanju.

Međutim, upozoravaju, kultura i obrazovanje nisu nadogradnja nego temelj društva, koji se na ovaj način ruši.

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump rekao je da će protjerati 3 miliona ilegalnih imigranata, u razgovoru za televizijsku mrežu CBS koji se vodio u petak, a emitovat će se u nedjelju.

"Ljude koji su kriminalci i imaju sudske dosjee, koji su članovi bandi, krijumčari droge... kojih je sigurno dva, a možda i tri miliona, protjerat ćemo iz naše zemlje ili ćemo ih zatvoriti", rekao je Trump u CBS-ovoj emisiji "60 minuta" koja će se prikazati u nedjelju navečer.

Potvrdio je da će podići "zid" na granici s Meksikom kako bi smanjio priliv ilegalnih imigranata.

Na nekim mjestima bi mogle biti "ograde", ali "zid je prikladniji", istaknuo je.

"Dobar sam u graditeljstvu", našalio se vlasnik Trump Organizationa, velike mreže hotela i luksuznih zgrada.

Trump je u kampanji obećao da će izgraditi zid na meksičkoj granici i natjerati Meksiko da "u cijelosti" finansira gradnju.

Usto je obećao da će već prvog dana boravka u Bijeloj kući izgnati oko dva miliona "kriminalaca" bez osobnih isprava, na skupu krajem augusta u Phoenixu, u Arizoni, američkoj saveznoj državi koja graniči s Meksikom.

No bivši predsjednik Zastupničkog doma Newt Gingrich, kojega spominju kao kandidata za državnog sekretara, rekao je ove sedmice da Meksiko najvjerovatnije neće finansirati izgradnju zida. Kratko je rekao da taj prijedlog nije bio ništa drugo doli "super sredstvo u kampanji".

"HRT je partijska televizija u službi HDZ-a. To nije javna televizija, prikriva kriminal. Informativni program je horor film", rekao je zastupnik Živog zida Ivan Pernar, gostujući u emisiji Nedjeljom u 2. Njegovo gostovanje trajalo je svega 15 minuta, nakon toga je Pernar napustio studio.

Razlog ovome je jer mu voditelj Aleksandar Stanković nije dopustio da odgovori do kraja. Nakon izlaska iz studija na svom je Faceebok profilu objavio da nije htio sudjelovati u farsi.

"Nisam htio sudjelovati u farsi u režiji Aleksandra Stankovića koji postavi pitanje pa ne dozvoljava da se odgovori. Zapravo problem nije u odgovoru, nego istini o kojoj se ne smije na HRT-u govoriti", napisao je.

"HRT je partijska televizija u službi HDZ-a", rekao je Stankoviću Pernar. "Samo na catering potrošili su milijune kuna, imate presudu koju je Vrhovni sud srušio, i Sanader odjednom nije kriv. HRT je ignorirao sav taj kriminal, a svaki dnevnik je počinjao s vijestima o HDZ-a. Prenosili su i skup HDZ-a četiri sata.", kazao je Pernar dok je još bio u emisiji.

Stanković ga je zatim pitao zar nije jednom izjavio da nema televizor i ne plaća pretplatu?

"Igrom slučaja imam televizor, ali neću plaćati pretplatu nikad, pogotov ne monstrumu Hanžekoviću", odgovorio je Pernar a zatim se vratio na objašnjenje presude Sanderu i HDZ-u.

"Informativni program HRT-a je horor film, zbog količine propagande", objasnio je Pernar Stankoviću.

Na početku emisije rekao je da je Živi zid smo "bliži SDP-u jer se ne koriste udbaškim metodama, HDZ je nama poslao poruku da ako ne damo potpise Plenkoviću da će nas progoniti putem DORH-a i HRT-a. HDZ koristi neke druge metode, ucjene, pritiske, radi se o jezivoj stranci, oni kontroliraju sve razine vlasti, sudove. Sve je u rukama jedne vlasti".

Hiljade ljudi i dalje se nalazi na ulicama gradova širom SAD-a nezadovoljni što će novi predsjednik SAD-a biti Donald Trump. U nekoliko gradova demonstracije su se otele kontroli, demonstranti blokiraju ceste, a policija ima pune ruke posla. U Portlandu je došlo i do pucnjave u kojoj je ranjen jedan muškarac, javlja CNN.

Kako sada stvari stoje, demonstracije će se nastaviti i idućih dana. U New Yorku su bijesni demonstranti u jednom trenutku došli pred Trump Tower, Trumpovo čuveno zdanje na 58 spratova u centru New Yorka.

"Riječi ne mogu opisati kako sam zgrožen jer je izabran Trump umjesto Hillary", rekla je Shoshi Rabinowitz.

Njen kolega Nick Truesdale smatra da bi se Trump trebao odreći riječi koje je govorio u kampanji, u prvom redu govora mržnje koji mu nije bio stran. Novoizabrani predsjednik, pak, smatra kako je ovo što mu se događa nepošteno.

"Upravo sam imao uspješne predsjedničke izbore. Sada profesionalni demonstranti, koje su nahuškali mediji, demonstriraju. To je vrlo nepošteno", objavio je Trump na Twitteru. On očito ne može oprostiti medijima činjenicu što su ga tokom kampanje uglavnom kritizirali, javlja Index.hr.

U jednom kasnijem tweetu Trump je malo okrenuo ploču i demonstracije pokušao omekšati drugačijom taktikom.

"Sviđa mi se što su malobrojni demonstranti sinoć pokazali strast za našu zemlju. Svi ćemo raditi zajedno i biti ponosni na to", napisao je Trump.

Među gradovima u kojima su demonstranti izaški na ulice su Los Angeles, Orlando, Chicago, Boston, Denver i mnogi drugi. Kao razlog demonstracija uglavnom se navode Trumpovi stavovi o imigrantima, okolišu, pravima LGBT osoba i slično.

Iako većina demonstracija, barem zasad, prolazi u mirnom tonu, ponegdje je došlo do eskalacije sukoba. Tako je u Portlandu u subotu ujutro upucan muškarac. Također, neki su demonstranti u Portlandu napali policiju.

"Gorući projektili bacaju se na policiju", upozorile su portlandske snage sigurnosti u petak na Twitteru.

Do hapšenja demonstranta došlo je i u Los Angelesu, ali policija nije zasad iznijela nikakve detalje o tome.

Možda najgori slučaj, iako ne jedini, dolazi s ulica Chicaga gdje je 49-godišnjak brutalno pretučen jer je glasao za Trumpa.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH