Izdvojeno

Izdvojeno (3120)

U Palati pravde u Prištini sutra počinje svjedočenje predsjednika Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudina Radončića u sudskom procesu protiv Nasera Kelmendija, potvrđeno je za N1 iz misije EULEKS-a na Kosovu.

Naser Kelmendi se tereti za organizovani kriminal, trgovinu droge i oružja, kao i moguću umiješanost u ubistvo Ramiza Delalića, za kojeg se tvrdi da je bio u sukobu sa Kelmendijem.
Svjedočenje Radončića se smatra ključnim u ovom sudskom postupku, pošto se u optužnici američkog tužioca pri EULEKS-u na 49 strana Radončić pominje nekoliko puta. Početkom 2015. je prvi put najavljeno da će Radončić svjedočiti u ovom slučaju, a njegovo svjedočenje je nekoliko puta odloženo.

Do sada su, po pozivu tužilaštva, u ovom slučaju svjedočili Azra Sarić, Aldin Hajdarević, Šejla Turković, Emir Polak, Muhamed Ušanović kao i nekoliko zaštićenih svjedoka putem video linka iz Sarajeva.

Suđenje je od posebnog značaja za kosovsko tužilaštvo, jer predstavlja jedno od rijetkih slučajeva saradnje između kosovskog i bosanskohercegovačkog tužilaštva, s obzirom da između dvije zemlje ne postoji diplomatska, politička a ni pravosudna saradnja.

Centar za ekologiju i energiju Tuzla, u saradnji sa organizacijom CEE Bankwatch Network, postavio je mobilnu mjernu stanicu koja registrira nivo zagađenja zraka (suspendovane čestice) na području mjesne zajednice Bukinje (Grad Tuzla).

Mjerna oprema je postavljena preko puta termoelektrane Tuzla, odnosno, u neposrednoj blizini postojeće mjerne stanice, na kojoj već duži vremenski period iz nepoznatog razloga, mjerenje te vrste zagađenja nije u funkciji.

Rezultati dosadašnjeg mjerenja su pokazali izuzetno zabrinjavajuće trendove, saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju.

U periodu od 6. do 25. oktobra srednje dnevne vrijednosti za suspendovane čestice PM10 su 16 dana bile iznad 50µg/m3 odnosno 12 dana iznad 65µg/m3, dok su prosječne satne vrijednosti u pojedinim periodima prelazile i 300µg/m3. U istom periodu se dnevni prosjek za PM2,5 kretao u rasponu od 27 do 106 µg/m3.

Rezultati također ukazuju na učestale, brze i drastične poraste zagađenja u noćnom satima, nakon kojih se vrijednosti smanje tokom dana, tako da se stiče dojam kao da neko uveče ugasi filtere i ponovo ih upali u jutarnjim satima.

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka Federacije BiH, za graničnu vrijednost i granicu tolerancije za zaštitu zdravlja ljudi, je propisano da dnevne srednje vrijednosti za suspendovane čestice PM10 ne smiju prekoračiti graničnu vrijednost od 50µg/m3 odnosno granicu tolerancije od 65µg/m3, više od 35 puta u toku godine. Dok je za PM2,5 propisana prosječna godišnja tolerantna granična vrijednost od 27,5µg/m3.

Iz Centra za ekologiju i energiju naglašavaju da period najvećeg zagađenja tek dolazi, te da će nakon završetka mjerenja, potpuna analiza prikupljenih podataka biti objavljena u studiji koju priprema Centar za ekologiju i energiju.

Nadamo se da će odgovorni usmjeriti energiju na poboljšanje rada postojećih mjernih stanica i na iznalaženje mjera kojim će se veliki zagađivači napokon natjerati da poštuju živote i zdravlje stanovništva koje već decenijama živi u njihovom prijateljskom okruženju, navodi se u saopćenju Centra za ekologiju i energiju.

Vijest da se vode razgovori o osnivanju nove političke opcije na nivou cijele BiH izazvala je priličnu buru. Novinarima je ovu ideju otkrio gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović krajem prošle sedmice, kazavši da su u toku razgovori o osnivanju nove političke opcije na nivou cijele BiH jer smatra da trenutni sistem vlasti ne može zadovoljiti želje građana. I Oslobođenje je o tome također pisalo, no naknadno se na portalima pojavilo i ime Svetlane Cenić, ekonomistice i direktorice Biznis plusa. Kasumović je demantirao portale koji su to objavili, a Cenić kaže kako je informaciju i čula od novinara.

- Verujte da nemam pojma o tome. Niti ja osnivam bilo kakvu stranku, niti sam s kim pričala o osnivanju nove stranke. Saznala sam to od novinara, kazala je Cenić.

Demokratizacija stranaka

No, ona smatra da ovoj državi “treba da se ljudi prvo povežu, a ne da svaki atar i svaka mesna zajednica pravi svoju stranku”.

- I onda se čudimo što nam je ovako kako je. Čudimo se što ima toliko preletača, što ima svega i svačega - što se se levica ujedinjuje otprilike svakih sedam dana po jednom, što bošnjačko jedinstvo traje, isti mu je rok trajanja kao i srpskog jedinstva i svako je umislio da treba da bude lider. Ovde svi misle da su lideri i predsednici, premijeri. Nama treba da se pročisti ova scena, da se pročiste i demokratizuju stranke, a onda za ljude kao što su pominjani Šepić, ja... nije nikakav problem da nađu svoje mesto. Takve stranke ne gledaju na članstvo kao svugde u svetu, nego gledaju da sarađuju sa nekim koga ocene da ima integritet ili profesionalnost, dodaje Cenić.

Državni poslanik SDA Senad Šepić, koji je prepoznat kao jedan od osnivača, kaže da našoj zemlji i ljudima treba bolja i nova politika, što ne znači nužno nova stranka i “u tom kontekstu je moje dosadašnje i trenutno političko zalaganje”.

- Borim se za demokratizaciju svoje stranke, ali i uopće političke scene, i bolju politiku koja će oslikavati interese svih ljudi u BiH, a ne samo uskih skupina i sve činim da to odgovorni ljudi shvate i mijenjaju se nabolje. Mislim da su u tom smislu viđeni i neki pomenuti s kojima sam i ranije zajednički djelovao na izgradnji unutrašnjeg dogovora u BiH, koji je podržan od Evropske narodne stranke i institucija EU, kao što su Martin Raguž, Borislav Borenović, ali takvih profila političara ima još puno, samo ih treba ohrabriti da gradimo drugačije odnose i zemlju za sve nas, kazao je Šepić.

Nezavisni kandidati

Amra Babić, načelnica Općine Visoko, kojoj su građani povjerili još jedan mandat kao nezavisnoj kandidatkinji, kaže da je nije niko kontaktirao.

- Mislim da je to trenutno samo na nivou špekulacija. Da li postoji neka ozbiljna namjera, ne bih mogla u ovom trenutku reći. Ono što je meni prioritet u ovom trenutku jeste da odgovorim na svoju preuzetu obavezu, a to je funkcija načelnice i da se ne bavim visokom politikom, nego da se bavim problemima građana. To mi je prioritet, kazala je Babić.
Novi/stari načelnik Općine Bugojno Hasan Ajkunić, koji je također mandat dobio kao nezavisni kandidat, kaže da sebe u priči o osnivanju nove partije ne vidi.

Jedni su branili, drugi ginuli, pojedinci švercovali. Tako je prošao rat u BiH. Sada su oni koji su branili na marginama, na svim stranama i u svakom narodu. Oni koji su švercovali su na političkim pozicijama.

Husein Topčagić, bivši komandir 2. čete 6. bataljona 2. Armije RBiH učestvovao je u herojskoj akciji zaustavljanja oklopnog voza u Gradačcu. Učestvovao je i u izvlačenju ratnog plijena, što potvrđuju ratni snimci Armije RBiH

Umjesto za odbranu od agresora, to oružje je Topčagić, prema jednom ratnom dokumentu Armije RBiH, prošvercovao i na tome pokušao zaraditi velike sume novce.

Ovo je njegova izjava koju je dao tadašnjoj vojnoj policiji koja ga je zbog toga i uhapsila: “U Srebreniku sam slučajno ispred salona namještaja ugledao auto Alijino, a pored njega su bili Suljić, Alija i Nermin. Izašao sam iz auta i dogovorio se sa njima, pošto su me obavijestili da su našli novog kupca.I da neće više biti problema.Pitao sam ih za cijenu,rekli su mi da je dogovoreno za 14 hiljada DM. Pošto u više navrata ovo nismo realizovali, tada sam im rekao da ako hoće da ovo završe,da odu direktno u bazu kod Hanić Senada i da sa njim izvrše kupoprodaju,razišli smo se oko 19 časova. Jutros oko 10.30 časova, u Gradačac kod mene su došli Suljić i Alija sa namjerom da preuzmu rakete. Prije toga Hanić me nazvao telefonom i obavijestio me da mora ići hitno u Tuzlu,a ako Suljić i Alija dođu da odem u bazu i izvršim primopredaju raketa. Pošto su došli sa jednim autom marke golf -crni, osam raketa i dva pulta nisu mogli stati u autu pa sam ja u svom autu ubacio četiri rakete i jedan pult, također oni su u golf ubacili istu količinu. Dogovorili smo se da im do Srebrenika dovučem ove rakete, a tamo će nas čekati auto da izvršimo pretovar. Tako je i bilo”.

Sve to danas potvrđuje Husein Topčagić, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

"Ne radi se ni o kakvom švercu, nego se radi o ratnom plijenu. Naletjeli smo na ljude koji su bili u nekoj drugoj sprezi. To što smo mi nekoliko granata htjeli da razmijenimo sa ljudima iz Lukavca koji su proizvodili municiju za top 20/3, mislim da je naša namjera bila iskrena. Ja se ne stidim nikako. Na kraju krajeva, koliko se ja sjećam, radi se o vrijednosti 12-14 hiljada”, kaže Topčagić.

Ratna sjećanja u ovoj knjizi zabilježio je Halili Hasanović, bivši komandant 4. bataljona 107. viteške brigade, koji je otvoreno progovorio o švercu na liniji odbrane koju je kontrolisao Topčagić: “Ja sam tražio da se to zaustavi. Naši borci su tu ginuli. Nekoliko boraca iz interventne čete, koja je čitavo vrijeme tu pomagala, poginulo je. Desetak ih je ranjeno. To je bio najosjetljiviji dio u zoni odgovornosti 107. viteške brigade. Bilo je švercovanja i na drugim linijama. Husein Topčagić je bio starješina u tom dijelu. U izvještajima se on spominje. Spominju se mnogi drugi ljudi. Pojedinci su se jednostavno obogatili u tom periodu. Ja neću da ulazim u to jer ne znam. Bilo je govora da su pojedinci kupovali stanove po Tuzli, poslije su sebi kupovali adekvatna politička radna mjesta.

Nusret Mešić, iz gradačačke Patriotske lige, priča kako je je linija koju je držao Topčagić bila mjesto najvećeg šverca - cigara, kafe, goriva, maziva, ulja.

Iako se svojom ratnom ulogom ponosi i zaslugama za herojsku odbranu Gradačca od agresora, Huseina Topčagića je na proteklim izborima najviše koštala sumnjiva ratna prošlost. Drugi put uzastopno gradačačka SDA, koju vodi Topčagić, ne može da osvoji poziciju načelnika i da formira svoju većinu u Općinskom vijeću. Razlog tome Topčagić vidi u navodnoj izbornoj krađi, a ne njegovoj političkoj nesposobnosti.

“U Gradačcu se desila velika kupovina glasova za ove lokalne izbore. U četvrtak pred izbore, sigurno je naš načelnik vodio za 3-4 hiljade glasova, a onda se desila u petak i subotu velika kupovina glasova od strane ljudi okupljeni oko načelnika, prije svega oko SDP-a, RDS-a i A-SDA, BPS-a i BOSS-a”, tvrdi Husein Topčagić, predsjednik Općinskog odbora SDA Gradačac.

Načelnik Općine Gradačac Edis Dervišagić smatra kako nije moguće dobiti više od 60 procenata svih glasača koji su izašli na izbore i napraviti takvu drastičnu razliku bilo kakvom kupovinom - i takve navode naziva smiješnim

Najviše prolema bilo je na glasačkom mjestu Požarike gdje je i prekidano glasanje.

Kako je kazala Jelena Tanasković-Mićanović, iz Koalicije Pod lupom, zabilježeno je šest ozbiljnih kršenja izbornih pravila - nagovaranja, zastrašivanja, pritisci, navodi o kupovini glasova

U Požarikama prijačaju kako je u krugu biračkog mjesta pojedinci nudili novac da se glasa za SDA i Muhameda Bilajca. Mještanin Samir Fazlić tvrdi kako ima saznanja da je Hasan Topčagić, brat ministra Topčagića, bio organizator svega toga.

Bilajac, kandidat SDA-SBB za načelnika Gradačca, kazao je da zna je mjesto u Požarikama bilo kratko zatvoreno i da je za kratko vrijeme ponovo otvoreno - i ništa više.

Očigledno su velike sume novca bile u igri. Zanimljivo je da suparničke strane jedna drugu optužuju za izbornu prevaru, navodno, finansiranu narodnim novcem.

“Oni su to radili. I javno govorili - mi imamo pare, mi imamo vreće para, mi ćemo kupiti”, govori, Nusret Mešić, predsjednik OO A-SDA Gradačac

Bilajac prenosi kako izjave ljudi koji su bili aktivisti različitih stranaka, pa i ljudi iz SDP-a, govore da je bilo kupovine.

Predsjednik gradačačke SDA ide korak dalje pa svoje političke suparnike optužuje da su, navodno, novcem iz općinske kase finansirali svoju političku kampanju. Prvi slučaj - izgradnja vodovoda Domažići.

"Ima dokumentacija gdje je zemlja koja je plaćena 9810 maraka koju je procjenila općinska komisija, na to je čovjek platio porez. Nakon 2-3 mjeseca tu istu zemlju je načelnik platio 155.000 maraka tom čovjeku što je kupio to zemljište i isplatio to iz budžeta odmah polovinu, a za drugu polovinu tražio garanciju na Općinskom vijeću”, ističe Topčagić

Te optužbe Dervišagić odbacuje i tvrdi da su dodatna ispitivanja tog izvorišta, koja su koštala nekoliko stotina hiljada maraka,bila transparentna i nužna: ”Radi se o onome što smo po ugovoru sa EBRD-om, za šta postoje pisani dokazi, po mišljenju Rudarskog instituta, bili obavezni da uradimo da bi ušli u postupak izgradnje vodosnabdijevanja”.

Drugi slučaj - gradačačka tržnica na Arizoni.

Topčagić tvrdi da se tu prao novac - od 500 hiljada do milion maraka - i da su s tim novcem i ovim sa Domažića kupljeni glasovi na izborima 2. oktobra

Upravnik pijace Nusret Mešić to negira i tvrdi da Topčagić želi da uništi pijacu iz političkih razloga.

"On proziva mene i ove ljude - koji se mučimo na Arizoni, koji smo iz blata krenuli, koji smo preživjeli katastrofu 9. januara, gdje Vlada TK-a nije marke uplatila, ni Vlada FBiH, a obećali su. Došli su lijepo, slikali se. Bili pred hiljadu duša. I poslao poslije toga još inspekciju da nas tare iz dana u dan. Išli su ciljano da unište mene, pijacu i hiljadu zaposlenih ljudi”, optužuje Mešić.

Načelnik Dervišagić smatra da je bila njegova obaveza da pomogne pijacu nakon katastrofalnog požara i oslobodi stradale prodavače plaćanja zakupnine za 2016. godinu, koja je ukupno iznosila oko 400 hiljada maraka.

S druge strane, načelnik Dervišagić optužuje Topčagića i njegove stranačke saradnike da stoje iza, kako kaže, neosnovanih anonimnih prijava o navodnim zloupotrebama u općinskoj administraciji. Tvrdi da Topčagić zloupotrebljava poziciju ministra MUP-a sa koje, navodno, utiče na krivične i inspekcijske istrage koje su u izbornoj godini bile pokrenute protiv Dervišagića: “Od februara, kada je to sve krenulo, pa sve do oktobra imao sam posjete različitih inspektora i inspekcija. Većina tih postupaka su privedeni kraju”.

Političke tenzije i sukob na relaciji Dervišagić-Topčagić mogao bi rezultirati gašenjem gradačačkog privrednog brenda - Sajma šljive u Gradačcu. Dvoranu kojoj je smješten Sajam općina je dodijelila javnom preduzeću "Parkinzi" i uskoro će uslijediti deložacija privatnog preduzeća Gradačački sajam.

Njegov direktor Hašim Šabanović naglašava kako je to sukob na relaciji Dervišagić-Topčagić: To su ta politička prepucavanja. Imam osjećaj da neki žele da unište ovu manifestaciju, po kojoj je Gradačac poznat širom Evrope.

Suvlasnik i najveći dioničar Gradačačkog sajma je Husein Topčagić, kojem je 2010. godine Centralna izborna komisija BiH zabranila političko kandidovanje zbog sukoba interesa jer je njegova firma poslovala sa općinom u kojoj je on bio vijećnik i direktor firme. Topčagić je i kao ministar u mogućem sukobu interesa jer dva puta glasao za odluku Vlade Tuzlanskog kantona da se njegovoj firmi iz kantonalnog budžeta dodijeli 10 hiljada maraka. Budući da je Topčagić potpredsjednik Kantonalnog odbora SDA i najbliži saradnik Mirsada Kukića, teško je očekivati da će on zbog toga biti smijenjen i da će snositi političku odgovornost za izborni debakl SDA u Gradačcu. Njegova podrška u Kantonalnom odboru SDA mogla bi ponovo biti presudna da Kukić ostane na toj poziciji unatoč veoma lošem izbornom rezultatu SDA u Tuzlanskom kantonu.

federalna.ba

Možda je trebalo biti uživo na Vučićevoj konferenciji za štampu (24.10.), da bi se shvatilo o čemu je zapravo riječ. „Velika sramota", „sram ih bilo", 'nagovorio se Vučić. Ali kome?

Tješi me samo to da pola Srbije isto tako ne zna, a drugo pola Srbije se pomalo pravi da zna.
Krenimo redom.

Govori srpski…

Jezički nivo premijerovog izlaganja je bio upitan. Rečenice koje nikada neće biti završene. Skakanje sa teme na temu. Svađanje sa odsutnim protivnikom. Sve smo to već viđali. Ali premijer je ovaj put nadmašio sebe. Možda je čovjek pod stvarnim ili umišljenim pritiskom pa mu srpski jezik povremeno iskače iz gramatičkih šina.

„Zadovoljni smo borbom za šverc cigareta", reče premijer. On se dakle bori za šverc, a ne protiv njega. Dobro, ne treba biti na kraj srca, omaška. Jedni će reći da je frojdovska, drugi da je plod brzopletosti. Ako se doda izjava „prijetnja ubistvu nekom stranom zvaničniku", onda se ne zna ko kome i čime prijeti. Do sada je premijer pokazivao viši nivo pismenosti od predsjednika države, ali ovaj put se nije proslavio.

No to nije ni izdaleka najveći problem.

Nesvrstana uvrijeđenost

Vučić je ljut jer je neki visoki zvaničnik srpske policije radio za stranu obavještajnu službu. Dobro, Vučić to ne bi trebalo da uzima lično. Dešavalo se i većima od njega. Zapadnonjemački kancelar Vili Brant je sredinom sedamdesetih dvije godine imao ličnog referenta koji je bio saradnik istočnonjemačke tajne službe. To je Branta koštalo političke karijere.

Službe rade svoj posao, a to je špijunaža i kontrašpijunaža. I to podjednako u prijateljskim i neprijateljskim zemljama. Amerikanci su prisluškivali njemačku kancelarku Angelu Merkel, onako saveznički i prijateljski. Dakle, sve to srpski premijer zna. Da li je iskreno ili inscenirano ljut, odavde se to ne vidi baš najjasnije: „Velika sramota", „pustite to licemjerje ma koliko da ste veliki", „sram ih bilo".

Neka im se premijer nagovorio.

Kolegijalna pomoć Podgorici

Samo kome? E, to je već zagonetno. Ostaće tajna, u interesu istrage. Je li tako gospodine državni tužioče? Jeste. Moglo bi da se kaže da je Vučić u svojoj čuvenoj retorici „no east, no west" dostojan nasljednik Titovog nesvrstanog balansiranja na hladnoratovskoj žici. Ipak, iz haotičnog nastupa pred novinarima možda bi se ipak moglo zaključiti da je riječ o nekoj zapadnoj stranoj službi.

Ako ovo nije kolegijalna pomoć bratskom premijeru, onda ne znam šta je. E, a onda Crna Gora. Neko svakodnevno pratio Mila Đukanovića. „To svakako nisu radili ovi dole koji su uhapšeni, to nisam u stanju ni da komentarišem", rekao je Vučić. Dakle nisu oni, ali jesu neki drugi. „Mnogo ozbiljnija lica". Ko? „Kriminalne organizacije sa elementima inostranosti". Ma šta to značilo. Naprosto, Milo je hapsio pogrešne ljude za ispravnu stvar. Ali, pošto u tim bandama „nema političara ni iz Crne Gore ni iz Srbije", ispade da su te „kriminalne bande sa elementima inostranosti" ipak pomogle Milu da ostane na vlasti, jer je opasnost po njega i Crnu Goru bila stvarna, ali protivnik prezentovan crnogorskoj javnosti – lažan.

Sve u svemu, znamo da se neki špijun presvlačio u beogradskom haustoru. Da se radi o 125.000 evra. I da Đukanovića nisu pratili oni, ali jesu ovi.
Moralno velika zemlja

Vučić je još jednom zauzeo pozu hrabrog državnika koji mali narod brani od velikih sila i kriminala. To premijer radi dosljedno – nudi sebe kao žrtvu na oltaru otadžbine. „Bez obzira na cenu koju ću ja lično da platim". „Odjednom će biti 5.000 afera protiv vlade i mene". „Znam ja šta sam potpisao ovim što govorim".

Na kraju, premijer me donekle ubedio da ozbiljno misli to što govori. A to me je pomalo uplašilo. Zna li Vučić nešto što mi ne znamo? Nije li baš on jedini garant slobode u zemlji Srbiji? Šta ćemo ako zle sile pobijede? Naposljetku, i ja osjetim onaj „transfer blama" o kojem je prozborio premijer. Njega je sramota dok gleda svoje visoke policijske službenike kako špijuniraju za „veoma moćne službe". A mene sramota što poslije četrdesetak minuta nisam uspio da pohvatam konce premijerovog već legendarnog izlaganja.

Na kraju, slažem se sa Vučićem da bi Srbija morala da bude „velika zemlja po poštovanju svojih zakona i po moralnom ponašanju". Samo, to se ne odnosi isključivo na gologuze špijune po haustorima, već i na ljude pod fantomkama, kriminalce na tribinama, partijsko zapošljavanje, zavrtanje ruku medijima.

Predstavnički dom Parlamentame skupštine BiH je na sjednici održanoj 11. maja 2016. usvojio Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o рlаćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine. Zakon bi se trebao naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda u četvrtak ukoliko prođe na Komisiji.

Osnovica za obračun plaće zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine za 2016. godinu utvrđuje se u iznosu od 475,69 KM. Prema navedenomPrijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo BiH ima koeficijent 10 što znači da će članovi Predsjedništva imati plaću 4.756,9 KM bez naknada kao što su topli obrok, prevoz, odvojeni život...

Najveći koeficijenti plaća zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine:

1. Član Predsjedništva BiH - 10,00

2. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH 9,00

3. Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara 8,80

4. Predsjedavajući i zamjenici Predsjedavajućeg Zastupničkog doma i Doma naroda PS Bosne i Hercegovine 8,70

5. Ministar 8,50

6. Predsjedavajući radnih komisija obaju domova i predsjedavajući klubova u Domu naroda i Zastupničkom domu PS BiH 8,50

7. Generalni revizor, člап Centralne izbore komisije BiH 8,40

8. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH 8,20

9. Zamjenik generalnog revizora, direktor Regulatorne agencije za komunikacije BiH, ombudsmen za ljudska prava BiH, generalni direktor OSA BiH, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH 8,00

10. General-pukovnik 8,00

11. Direktor policijske agencije - vrhovni inspektor 8,00

12. Zamjenik glavnog revizora, direktor Regulatorne agencije za komunikacije 8,00

Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine odbacio je žalbu nezavisnog kandidata za načelnika opštine Srebrenica Ćamila Durakovića za poništenje izbora u Srebrenici i ponovno prebrojavanje glasova, čime je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH postala pravosnažna.

Očekuje se da se Apelacioni odjel Suda BiH, kako su kazali iz CIK-a, u narednim danima očituje i o prigovoru koalicije SDA-SBB po istoj stvari nakon čega će se u potpunosti razriješiti situacija oko izbora za načelnika opštine Srebrenica i Skupštine opštine Srebrenica.

Žalbe na utvrđene rezultate lokalnih izbora u Srebrenici podnesene su s ciljem osporavanja rezultata izbora nakon utvrđivanja nepravilnosti na sam dan izbora s obzirom na to da se, kako se tvrdi, brojnim građanima dozvolilo da glasaju sa neregularnim dokumentima, kao i da je policija upala u Opštinu Srebrenica nakon čega izborni materijal nije bio pod nadzorom Opštinske izborne komisije.

Istovremno, žalba je bila upućena i zbog odluke CIK-a BiH da ne uvrsti glasački materijal pristigao putem pošte nakon 4. oktobra, iako je bio sa žigom od 2. oktobra, dana lokalnih izbora u BiH, a radi se o 2.000 koverata, prenijela je Anadolija.

U prvih devet mjeseci 2016. godine na graničnim prijelazima uhapšene su 373 osobe koje su potraživali nadležni organi u BiH. Prema potjernici Interpola, uhapšeno je 76 osoba.

Tako je u prvih devet mjeseci 2016. godine evidentirano 2.518 prelazaka ili pokušaja prelazaka preko državne granice 1.151 osobe za kojima su nadležni organi raspisali potjernice, raspise o traganju, mjere zabrane prelaska državne granice ili je riječ o sigurnosno interesantnim osobama. Broj prelazaka veći je za 12,36%, a osoba 16,26% u odnosu na prvih devet mjeseci 2015. godine.

Najveći broj hapšenja za prvih devet mjeseci 2016. godine evidentirano je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo (67), Međunarodnom graničnom prijelazu Rača (41), MGP Gradiška (39), MGP Orašje (38), MGP Popovi (14), MGP Izačić (13). Po 11 osoba uhapšeno je na MGP Hum, Karakaj, Velika Kladuša i Međunarodnom aerodromu Tuzla.

Među uhapšenima bilo je osumnjičenih i počinilaca ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, pranje novca, organizovani kriminal, izazivanje opšte opasnosti, iskorištavanje djece i maloljetnih osoba za pornografiju, krijumčarenje ljudi, teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa, genocid, uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika, ubistvo, razbojništvo, prevara, teška krađa, nasilničko ponašanje i dr.

U 2015. godini evidentirano je 3.009 prelazaka ili pokušaja prelazaka preko državne granice 1.270 osoba za kojima su nadležni organi raspisali potjernice, raspise o traganju, mjere zabrane prelaska državne granice ili je riječ o sigurnosno interesantnim osobama. Taj broj veći je za 16 posto u odnosu na 2014. godinu.

U 2015. godini na graničnim prijelazima uhapšene su 382 osobe koje su potraživali nadležni organi u BiH. Također, 91 osoba uhapšena je prema potjernici Interpola. Među njima je bilo presuđenih i osumnjičenih za najteža krivična djela: ubistva, silovanja, zlostavljanja maloljetnika, udruživanja u zločinačke poduhvate i terorizam.

Granična policija BiH u prvih devet mjeseci 2016. godine pronašla je 219 dokumenata BiH koji se potražuju prema raznim osnovama ili su ih nadležni organi oglasili kao poništene/nevažeće, odnosno kao ukradene/izgubljene. U odnosu na isti period prethodne godine otkriveno je 23 dokumenta više. Također, otkriveno je 814 stranih dokumenata koje potražuje Interpol, što je povećanje za 31% u odnosu na isti period 2015. godine kada je privremeno oduzeto 618 dokumenata.

"Granična policija BiH bilježi značajne rezultate i u otkrivanju falsificiranih dokumenata, što je veoma značajno za suzbijanje ilegalnih migracija i drugih zloupotreba prilikom prelaska državne granice. U prvih devet mjeseci 2016. godine pripadnici Granične policije BiH u 95 slučajeva privremeno su oduzeli 111 dokumenata za koje postoji sumnja da su falsificirani, što je povećanje za 35 dokumenata u odnosu na isti period 2015. godine. Oduzeto je 17 pasoša, 21 zeleni karton, 12 vozačkih dozvola, 14 CEMT dozvola, 10 ličnih karti, pet saobraćajnih dozvola, tri vize i dr", kazala je za N1 glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković.

Prema broju mladih od 18 do 34 godine koji još žive sa roditeljima, Hrvatska je sa 70 odsto rekorder u EU. Prema podacima Evrostata, iza Hrvata se nalaze Slovaci, Srbi, Italijani i Maltežani.

"Da biste se odselili od roditelja, treba da imate izvjesne prihode. Drugi faktor su cijene nekretnina, visine najma, ljudi to jednostavno ne mogu sebi da priušte, a naredna stvar je sigurno i izvjesna navika i komoditet", tvrdi sociolog Gojko Bežovan.

U tradicionalnim katoličkim mediteranskim zemljama prosjek onih koji žive sa roditeljima uvijek je veći, navode hrvatski mediji. "Hrvatska ne bi bila među najgorima da država pomaže mladima sa konkretnim mjerama", navodi Bežovan.

Mislila sam da me više ništa ne može iznenaditi u ovoj zemlji!?

Ali vijest da je Narodna Skupština RS-a dodijelila priznanja i zahvalnice ovog entiteta za doprinosu u radu Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku, i posthumno Nikoli Koljeviću , bezmalo me je ostavila bez daha. Ono kako bi u žargonu rekli „izbacilo iz cipela“.

Sve Haški osuđenici... Ovim je rečeno i previše. Ne može čak stati ni u jednu knjigu. Koliko bola, patnji, tuge i razočarenja su prouzročili ovi ljudi? A danas dobijaju priznanje. Pa u kom vremenu mi to živimo? Šta su to nas učili naši roditelji, oni u školi... Obrću se moralne vrijednosti. I to u ime koga? Pa zar u onoj Republici Srpskoj i na teritoriji cijelog entiteta nema čovjeka, intelektualca koji će javno dići glas protiv ovog besmisla. Uvjerena sam da ima, ali oni znaju kako prolaze svi u diktatorskim režimima.

Kakvu to poruku šaljemo u svijet – da je dobro biti loš, da je dobro ubijati, činiti zlo!???? Prevazišli su i Nostradamusa, Orvela, oni su svijet za sebe, nema nikoga oko njih, mogu raditi šta hoće. Dokle?
Poslije prvog šoka i neprijatnog iznenađenja u svojoj glavi počnem preslagati sve događaje od 1990.godine na ovamo... Dolazak Ante Markovića na čelo Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije. Pa višestranački izbori. Prijetnja vojnom diktaturom i uloga vajnog „lidera“ Slobodana Miloševića. Čak su ga neki i u mojoj bivšoj Redakciji ugašenog Fronta slobode nazivali „velikim demokratom“.... Potom herojski čin Bogića Bogićevića koji se suprotstavio vojnom vrhu ex-Yu. I danas mu veliko HVALA na tome, jer je pitanje gdje bih ja danas bila i da li bih uopšte bila među živima..... Pa prijetnja Radovana Karadžića u Skupštini Republike BiH da će „muslimani nestati“ ako dođe do rata!! Pa komadanje Jugoslavije, prethodno i nestanak SKJ-u, ideološka preslagivanja od jednostarnačkog na višestranačko parlamentarno uređenje, čitaj nacionalno, rat, pa taj (ne)sretni Dejton i tolike godine nade da će biti bolje...

Vraga bolje, među ljudima prošlosti nema budućnosti!

I onda u moru tih ljudskih nesporazuma i gluposti na površinu ispliva jedna od najprljavijih do sada. Dodjela priznanja ratnim zločincima. Tu na pragu svih grobova, spomenika jednog besmisla, ljudske mržnje, netolerancije....Ili je to njihova namjera, uvijek iznova i uvijek prkosno, da nas uvjere kako nema Bosne i Hercegovine, kako je Bosne i Hercegovina nemoguća, kako ono što su započeli ratom 1992.godine sada moraju završiti u miru.

Nacionalizam se kod nas s pravom, i bez pogreške može prevesti i u klerofašizam i staviti znak jednakosti. Ta fabrika mržnje izgleda samo kod nas ima posebno značenje i obično vodi u sukobe, ekonomsko i svako drugo siromaštvo, radikalizam. Nažalost to je odličan paravan za običnog čovjeka da ne vidi kako je na sceni završnica komadanja ove lijepe zemlje što se Bosnom i Hercegovinom zove. Ako možda ne vidi direktno onda osjeti kako živi, da mladi odlaze, a zašto i da ostaju kada tek u četvrtoj deceniji života mogu očekivati kakav-takav posao i osnovati porodicu. Da je to ludo - kome podcrtavati. Vlasnici ove države za sebe i svoje sve su već uredili i odradili, čitaj pokrali sve što je bilo vrijedno i moguće. A mi ćemo im opet za dvije godine na izborima dati glas, neka to dokrajče!!

Stvarno smo bolesno i duboko podijeljeno društvo...
Mislila sam da me više ništa ne može u ovoj zemlji iznenaditi, ali prevarila sam se. Moje duboko razočarenje ovim činom, danas polažem na grobove i patnje svih nas koji smo duboko oštećeni vrijednostima koje su zavladale u ovom društvu.

PS: Da sam ja netko, da sam vlast - zabranila bih zakonom javni i politički rad svima onima koji su nas poveli u rat, al'...

Piše: Biljana Skoković-Tomić

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH