Izdvojeno

Izdvojeno (3659)

Odlazeći američki predsjednik Barack Obama pomilovao je Chelsea Manning, osuđenu na 35 godina zatvora zbog odavanja WikiLeaksu tajnih dokumenata State Departmenta.

Podsjetimo, Manning, nekad poznat kao Bradley Manning, je 2013. godine osuđena na 35 godina zatvora zbog odavanja 700.000 osjetljivih dokumenata SAD-a WikiLeaksu.

Manning bi se, nakon Obamine odluke, već 17. maja trebala naći na slobodi.

Inače, osnivač WikiLeaksa Julian Assange izjavio je ranije da će pristati da bude izručen SAD-u, ukoliko Obama pomiluje Chelsea Manning, osuđenu za špijunažu i odavanje dokumenata u vrijeme službe u američkoj vojsci, objavio je WikiLeaks na svom Twitter nalogu.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik danas će, s početkom u 11 sati, održati konferenciju za novinare u banjalučkoj Palati Republike, najavljeno je iz njegovog ureda.

Povod Dodikovog istupa jest odluka Sjedinjenih Američkih Država da mu uvedu sankcije koje podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teritoriji te države, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.

Prijetnja Dejtonskom sporazumu
Određivanje sankcija potvrdila je sinoć i američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack u poruci objavljenoj na YouTube-kanalu Ambasade SAD-a.

"Danas je Ured za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija, u konsultacijama sa State Departmentom, zvanično definirao i uveo sankcije protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Odredba odobrava sankcije protiv osoba za koje je utvrđeno kako su aktivno opstruirale ili predstavljaju značajnu opasnost u vezi s aktivnom opstrukcijom provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekla je Cormack.

Ona je istakla kako se Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon te predstavlja značajnu prijetnju provedbi Dejtonskog sporazuma.

"Ova mjera predstavlja naše čvrsto opredjeljenje za Dejtonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet BiH i kontinuiranu evropsku integraciju zemlje", dodala je američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini.

Vučić znao
Kao rezultat sankcija, svaki dio Dodikove imovine ili interes za nju, a koja je u posjedu ili pod kontrolom osoba iz SAD-a ili se nalazi unutar SAD-a, mora biti blokiran, istakla je Cormack.

"Osim toga, generalno su zabranjene transakcije državljana SAD-a koje uključuju g. Dodika", dodala je.

Sankcije predsjedniku RS-a potvrđene su i na zvaničnom sajtu Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija. Ovaj ured, inače, objavljuje imena organizacija i pojedinaca koji se smatraju prijetnjom i kojima se brani boravak i djelovanje u SAD-u.

Vršilac dužnosti direktora OFAC-a John E. Smith naveo je u saopćenju: "Opstruiranjem Dejtonskog sporazuma Milorad Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine."

Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je kako je bio obaviješten da će se takvo nešto desiti, a i sam Dodik rekao je kako je očekivao sankcije.

State Deparment potvrdio je večeras da su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

Tim povodom oglasila se i ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, čiju izjavu prenosimo.

"Danas je Ured za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu trezora, u konsultacijama sa State Departmentom, zvanično definisao status i uveo sankcije protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a, u skladu sa Izvršnom uredbom koju je 2003. potpisao predsjednik George W. Bush. Ta uredba odobrava sankcije protiv, između ostalog, osoba za koje je utvrđeno da su aktivno opstruirale ili predstavljaju značajnu opasnost u vezi sa aktivnom opstrukcijom Daytonskog sporazuma", navodi Cormack.

"Milorad Dodik se usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon te predstavlja značajnu prijetnju u vezi s ometanjem provedbe Daytonskog sporazuma. Ova mjera pokazuje naše čvrsto opredjeljenje za Daytonski sporazum, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i kontinuiranu evropsku integraciju zemlje", rekla je ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack.

Istaknuti bosanskohercegovački akademik Dubravko Lovrenović preminuo je jutros u 7 sati u Sarajevu, nakon duge i teške bolesti, potvrđeno je Feni na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Dubravko Lovrenović, bh. medievalista, rođen je 30. augusta 1956. godine u Jajcu. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1979. godine. Na istom je fakultetu odbranio doktorat "Ugarska i Bosna (1387-1463)" 1999. godine. Na istom je Odsjeku prošao sva univerzitetska zvanja. Bio je redovni profesor na oblasti Historija srednjeg vijeka.

Zimski semestar 2001/2002. godine proveo je kao gostujući profesor na američkom univerzitetu Yale. Godine 2005. boravio je i kao stipendist na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti. Bio je predsjednik Odsjeka za historiju i prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Objavio je veći broj knjiga i radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju naučnih skupova. Urednik je brojnih izdanja knjiga, organizator naučnih skupova, voditelj i učesnik u radu u više naučnih projekata, recenzent brojnih izdanja, promotor brojnih publikacija i član više redakcija.

Bio je član ANU BiH, sekretar Odbora za historijske nauke pri Akademiji, te u sastavu Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za saradnju sa UNESCO-m. Od 2012. bio je član Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Lovrenović je također bio i član većeg broja udruženja i organizator pomaganja ugroženom stanovništvu na području BiH.

Povremeno je bio politički aktivan. Od 2001. do 2003. godine bio je zamjenik ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH.

Posebni fokus njegovog profesionalnog angažmana bio je na srednjovjekovnoj bosanskoj i evropskoj historiji, s posebnim osvrtom na regiju centralno-istočne Evrope, Ugarsko-bosanskim odnosima u srednjem vijeku, recepciji i tumačenju bosanskog srednjovjekovlja u novom vijeku i savremenom dobu, historijskim mitovima i njihovoj upotrebi te materijalnoj kulturi (stećci prije svega).

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je da će se komemoracija Dubravku Lovrenoviću održati u četvrtak, 19. januara, u 12 sati u amfiteatru ANU BiH.

Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, saznaje ekskluzivno "Blic".

Sankacije protiv Milorada Dodika podrazumjevaju zabranu putovanja u SAD i zamrzavanje imovine na teroririji SAD, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.

Hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, u nedavnom intervjuu za jednu lokalnu TV-stanicu u Mostaru, po mnogima je po prvi put "iscrtao" granice trećeg, hrvatskog, entiteta u Bosni i Hercegovini.

Ono što je, po mišljenju analitičara bh. političke zbilje zanimljivo, jeste trenutak u kojem se Čović otvoreno založio za uspostavu trećeg entiteta, iz čega zaključuju kako je i ta politička inicijativa iskoordinirana sa predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a, Miloradom Dodikom, piše Slobodna Evropa.

U intervjuu stanici "Naša TV" iz Mostara, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović je pored ostalog ponovio zahtjeve za izmjenama Izbornog zakona, kako Hrvatima u BiH njihove političke predstavnike ne bi birali drugi. Ujedno je podsjetio da su prije izmjena, nametnutih od Visokog predstavnika međunarodne zajednice, Hrvati, tvrdi Čović, imali pola vlasti u vladi tog bh. entiteta.

Ukoliko se ne mogu riješiti odnosi u Federaciji i državi BiH, smatra Čović, onda - prema njegovom mišljenju - ne preostaje ništa drugo nego insistirati na trećem entitetu u BiH.

"Šta god neko mislio o tom trećem entitetu, čak i unutar hrvatskog naroda i međunarodne zajednice i među Bošnjacima – primarno među Bošnjacima. Znači, neće nam biti drugog izlaza iz ove situacije. A tražimo i ostavili smo mogućnost za bezbroj rješenja", izjavio je Čović.

Na pitanje koje se odnosilo na to koji bi dijelovi BiH činili treći entitet, kojem se zamjera da ne bi mogao obuhvatiti sve Hrvate u BiH, Dragan Čović je uz ostalo odgovorio:

"U svakoj organizaciji Bosne i Hercegovine u kojoj će Hrvati biti definirani kao konstitutivan i suveren narod, bit će i naša Posavina i naše Žepče i dio središnje Bosne, kao i dio Hercegovine. To je odgovor svima", poručio je Čović.

Lider HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović smatra da će se na taj način zaštititi jezgro Hrvata u BiH, te stvoriti ambijent da ljudi ostaju i da se ne raseljavaju.

Cijeli tekst pročitajte na ovom linku.

http://www.slobodnaevropa.org/a/covic-bih-treci-enitet/28236228.html

 

Ukupna dugovanja Karkaškog saveza BiH premašuju 2 miliona maraka. Zbog nastale situacije, nacionalni savez doveden je pred gašenje. Ugrožen je nastup svih reperezentativnih selekcija, uključujući i A-reprezentaciju.

Kada politika i lični interes uđu u sport, tada se mijenjaju pravila igre. To je već bilo jasno u aprilu prošle godine, kada je SIPA po nalogu Tužilaštva počela istražne radnje u Košarkaškom savezu BiH. Da nešto nije kako treba, pokazuje činjenica da je Tužilaštvo proširilo istragu uvođenjem finasijske policije i porezne inspekcije. Prema saznanjima FTV-a, postoje ozbiljne indicije da je počinjen kriminal po više osnova. O tome najbolje svjedoče revizorski finansijski izvještaj za 2015. godinu, izvještaj Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Porezne uprave Federacije, do kojih je došla Federalna televizija.

Porezne inspekcije su utvrdile da je Košarkašaki savez BiH dosad za porez po različitim osnovama dužan oko milion maraka državi.«Tom prilikom je uočen određen broj nepravilnosti i praktično prvi sljedeći korak će biti da UIO po službenoj dužnosti izvrši registraciju KSBiH u sistem poreza na dodatnu vrijednost», kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a BiH.

Država sistemski nije riješila finansiranje sporta, te se ostavlja pitanje zašto su nacionalni savezi u sistemu PDV-a.«Situacija se može popraviti s tim da se sada struktura duga unutar KSBiH dramatično mijenja. Nalazi različitih inspekcija pokazali su da se, na osnovu poreza koji su bili prikrivani odnosno neplaćeni od strane KSBiH, govori o brojki od preko milion KM. Ta struktura duga upućuje na to da je Košarkaški savez najviše dužan državi BiH», navodi Dubravko Barbarić, bivši generalni sekretar KSBiH.

Finansijski izvještaji koji su dostavljani Upravnom odboru Košarkaškog saveza su lažirani. To pokazuje rezvizorski finsnasijski izvještaj za 2015. godinu.«Prvi put smo mi dobili nezavisnu reviziju reviziju, koja nam je 2015. pokazala da su lažirani i finansijski izvještaji. Umjesto da smo pozitivno poslovali, kako je to prikazano Upravnom odboru, sa 91 hiljadom maraka – mi smo negativno poslovali 2015. u iznosu 88 hiljada KM», tvrdi Aleksandar Fulurija, predsjednik KSBiH.

U punim dvoranama Skenderije odigrane su velike košarkake utakmice reprezentacije BiH. Danas, bh. košarka preživljava najteže dane i možda igra posljednju košarkašku četvrtinu.Pitanje je vremena kada ćeUprava za indirektno oporezivanje BiH i Porezna uprava blokirati račun Košarkaškog saveza. Hoće li BiH ostati bez nastupa košarkaških selekcija na velikim takmičenjima? A oni su bili najbolji ambasadori naše zemlje i učinili naciju ponosnom.

Posljednji proračuni govore kako će šest miliona KM, za koliko je firma prodata, biti dovoljno da se uveže tek 9 od 14 godina neuvezanog staža.

Zbog ovoga mnogi radnici TTU-a, koji su se i jučer okupili ispred zatvorene kapije preduzeća, neće moći u penziju, za koju su uslove stekli u protekle dvije godine. Jedan od tih radnika je i Hasib Ćehajić, koji je u TTU-u radio 42 godine.

- Još malo pa će me skinuti s biroa i šta onda, da jedem snijeg? Ja dvije godine čekam penziju i daj Bože da ću je dočekat. I to je problem svih radnika. Ako ja ne mogu koji sam već stekao uslove, kako će oni radnici koji imaju dvije-tri godine do penzije, pita se Ćehajić.

Sravnjeni dugovi

Podsjećamo, radnici su u dogovoru sa stečajnom upravnicom pristali na prodaju TTU-a za šest miliona KM, jer im je bilo obećano da će to biti dovoljno da se uveže ukupno 14 godina neuvezanog radnog staža. Međutim, nakon što je prodaja okončana i nakon što su u Poreznoj upravi FBiH sravnali dugovanja po osnovu penzijskog osiguranja, ispostavilo se da će novac od prodaje moći pokriti tek 9 godina staža.

- Sad je i zvanično. Nema dovoljno para da se uveže kompletan staž. Obećali su nam da će se fabrika prodati za onoliko para koliko će biti dovoljno da se uveže staž. Slagali su nas, i stečajna i Fadil i Bego (federalni premijer Fadil Novalić i kantonalni premijer Bego Gutić, op.a.). Najbolje su prošli oni koji su davno napustili TTU, jer će staž biti uvezivan redom. Mi koji smo se borili za fabriku, koji smo štrajkovali, izgubili smo sve, kazao je Mehmed Terzić, vođa bivših radnika TTU-a.

Radnici su se jučer, kao i svakog ponedjeljka, okupili na protestnom skupu i poručili da neće odustati od svojih prava, a ako to bude potrebno, zaprijetili su da će radikalizovati proteste.

Za trenutnu sudbinu TTU-a i radnika, smatraju, presudnu ulogu su upravo odigrala dva premijera. U novembru 2015. godine oba premijera su bila na sastanku sa radnicima i tada su obećala da će njihovi problemi biti riješeni već početkom 2016. Federalni premijer je obećao da će u novoj firmi biti zaposleno 150 radnika, a da će im staž biti uvezan kroz zaseban federalni zakon. Ništa od toga dosad nije urađeno.

- Fadil je bio predsjednik Nadzornog odbora u TTU-u i baš tada je fabrika i krenula u propast. Zatvorili su fabriku da bi privatnici zarađivali na poslovima koje je TTU dotad radio, dodao je Terzić.

U ovom trenutku ne postoji ni garancija da će u novoj firmi TTU Energetik biti angažovano 50 radnika, koliko je to predviđao elaborat o opravdanosti. Radnici se boje da će otvoreni konkurs mnoge od njih eliminisati.

Konkurs za radnike

- Svi ćemo morati na javni konkurs, s papirom na kojem stoji sve naše iskustvo, naše godine i bolesti i šta sve ne. A to nije bio dogovor. Dogovor je bio 150 radnika TTU-a. Ako tako ne bude, neće niko raditi. Mi ćemo blokirati fabriku, kazao je Edin Ćosić, jedan od radnika.

Nova firma TTU Energetik već je ušla u posjed i zaposlila desetak nekadašnjih radnika TTU-a. Kako su nam kazali okupljeni, radi se o radnicima koji nisu protestovali.

- Zaposleni su ljudi koji nisu bili uz nas dok smo se borili za TTU. Nijedan od radnika koji su štrajkovali, protestovali i smrzavali se na ulici nije još dobio posao, kazao je Terzić.

Predstavnici federalne Vlade, među kojima posebno premijer Novalić i njegov pomoćnik Suvad Osmanagić, u vrijeme kada je pripremana prodaja TTU-a, a prije pokretanja stečajnog postupka, radnicima su obećavali da će nova firma čak isplatiti otpremnine onima koji ne budu među 150 angažovanih, te da će svi biti socijalno zbrinuti.

Ono što danas poručuju predstavnici Vlade jeste da TTU Energetik neće biti socijalna firma. To radnici i ne traže.

- Meni su jasno rekli da ja nikad više neću raditi u TTU-u. I ne moram. Ja samo hoću ono što je moje i što sam zaradio. Tako je i sa ostalim radnicima. Mi ne tražimo sadaku. Mi hoćemo svoje, a oni hoće to da nam otmu, kazao je Terzić.

Snijeg koji je počeo padati tokom noći stvorio je velike probleme na bh. cestama.

Zbog snijega i jakog vjetra koji stvara sniježne nanose na regionalnom putu R-419 Rakitno-Blidinje, na snazi je obustava saobraćaja za sve kategorije vozila.

Na putnim pravcima: Drvar-Bosanski Petrovac, Glamoč-Mlinište i Livno-Šuica, zbog snijega je obustavljen saobraćaj za teretna vozila preko 7,5 tona.

Snijeg ovoga jutra usporava odvijanje saobraćaja na većini puteva u našoj zemlji. Posebno izdvajamo dionice u planinskim predjelima. Na putnim pravcima Rogatica-Podromanija i Han Pijesak-Vlasenica, kao i na planinskim prevojima na području Srednjobosanskog kantona, obavezna je upotreba lanaca za teretna vozila. U zapadnoj i jugozapadnoj Bosni dodatne poteškoće pravi jak vjetar, koji stvara sniježne nanose.

Niske temperature pogoduju formiranju poledice, posebno u višim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima. Ekipe putnih službi intervenišu na svim dionicama gdje je to neophodno, a mi apelujemo na vozače da voze maksimalno oprezno, kao i da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog loših vremenskih uslova u Crnoj Gori, granični prelaz Deleuša (Bileća-Nikšić) zatvoren je za teretna vozila. Također, zbog loših vremenskih uslova u Hrvatskoj, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere na graničnom prelazu Izačić. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Radovi na području Hrvatske i dalje su aktuelni na graničnim prelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja, tako da se na ovim prelazima tokom dana saobraća usporeno.

Procjenjuje se da je oko 300 ljekara napustilo Federaciju Bosne i Hercegovine u periodu od 1. januara 2016. do 15. oktobra 2016.

Do podataka o odlasku ljekara u Federaciji BiH je došla Ljekarska komora Federacije BiH, a dostavili su ih kantonalne ljekarske komore. Broj ljekara koji su napustili Federaciju BiH do kraja 2016. procjenjuje se na oko 300.

Kanton Sarajevo – 38 ljekara

Tuzlanski kanton – 47

Unsko–sanski kanton – 80

Zeničko–dobojski kanton – 17

Srednjobosanski kanton – 7

Posavski kanton – 5

Hercegovačko–neretvanski kanton – 36

Zapadnohercegovački kanton – 3

Kanton 10 – 2

Određeni broj ljekara, po procjeni Ljekarske komore FBiH između 30-40, u inozemstvo odlaze direktno nakon Medicinskog fakulteta, što znači da nisu bili prijavljeni niti u jednoj ljekarskoj komori, objavila je N1.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH