Izdvojeno

Izdvojeno (3115)

Nije nikakva tajna da je direktor Granične policije BiH Zoran Galić, polovinom aprila 2014. godine, tu funkciju preuzeo sa sumnjivom diplomom FABUS fakulteta iz Sremske Kamenice, sa zvanjem diplomirani ekonomista, menadžment u sektoru finansijskih usluga.

Naime, Galić je sa višom upravnom školom bio komandir Policijske postaje Posušje, a zatim i vršilac dužnosti komesara MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona. Prije nego li je i zvanično imenovan na mjesto komesara, Galić je 2007. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste FABUS-ovog fakulteta.

Sticanje diplome Galiću nije predstavljao problem, ali nostrifikacija iste jeste. Naime, Galić svoju diplomu iz Sremske Kamenice nije mogao nostrificirati ni u Širokom Brijegu, ni u Mostaru, pa se 2009. godine za pomoć obratio tadašnjem rektoru Univerziteta u Sarajevu Faruku Čaklovici.

Po zakonu Galićevu diplomu mogao je nostrificirati samo Ekonomski fakultet, ali je Čaklovica formirao komisiju na čelu sa Slavenom Vobornik, tadašnjim prorektorom za nastavu, koja je (i)legalno nostrificirala Galićevu diplomu iz Sremske Kamenice.

Po nalogu Tužilaštva BiH, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH krajem prošlog mjeseca dostavio je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) dokumentaciju iz konkursnog postupka na kojem je za direktora Granične policije BiH izabran Zoran Galić.

Kako nezvanično saznajemo, istraga Tužilaštva BiH bliži se kraju, a u međuvremenu Zoran Galić je magistrirao i doktorirao u Banjoj Luci. Odskora je i izvanredni profesor na Višoj školi Logos u Mostaru.

Sa druge strane, u svojoj službenoj biografiji na web stranici Granične policije BiH, Zoran Galić više nije diplomirani ekonomista, nego je diplomirani pravnik sa završenim Pravnim fakultetom u Mostaru!?

Ljubitelji nogometa u BiH ovog vikenda s posebnom pažnjom pratit će zbivanja na Tušnju, gdje će se u okviru 16. kola Premijer lige BiH sastati Sloboda i lider prvenstva Zrinjski iz Mostara.

Mostarci su u ovom prvenstvu doživjeli tek jedan poraz, a Sloboda ima niz od pet utakmica bez poraza, od dolaska na kormilo trenera Vlade Jagodića.

Nijedan klub u ovoj sezoni nije pretrpio "udare" kao Sloboda, ali su se Tuzlaci poslije svega oporavili i ponovo konkurišu za visok plasman.

“Poslije svih turbulencija, mogu reći da se u klubu dešavaju ljepše stvari, kako u svlačionici tako i na terenu. Već pet kola nismo doživjeli poraz, a nadam se da će tako ostati i poslije susreta sa Zrinjskim”, kaže za Fenu kapiten Slobode Samir Efendić.

Dodaje da rezultati Zrinjskog najbolje govore kakva su ekipa, ali i da su dobro organizovan klub.

“I mi smo na putu da se u potpunosti stabilizujemo. Za subotnji derbi veoma smo motivirani. Želimo odigrati dobru utakmicu i ostvariti povoljan rezultat za nas. Dobro je da su svi igrači spremni za duel, osim Samira Merzića koji ima zdravstvenih problema, ali se nadam da će se uskoro vratiti u tim”, navodi Efendić.

U Slobodi neće kalkulisati, nego će igrati maksimalno borbeno kako bi ostvarili povoljan rezultat.

Posljednji duel ovih ekipa u Mostaru, 13. augusta, okončan je pobjedom Zrinjskog od 2:0. Međutim, posljednji na Tušnju, odigran 8. novembra prošle godine, okončan je pobjedom Tuzlaka od 2:1.

Zbog odgađanja početka pregovora o kolektivnim ugovorima i ignoriranja od strane Ministarstva zdravlja Federacije BiH oko 200 ljekara danas je u parku u krugu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla održalo polusatni štrajk upozorenja.

Štrajk upozorenja ljekari su održali tokom polusatne pauze, tako da, kako su kazali, nije urađeno ništa na štetu pacijenata.

˝Ni do danas nisu otpočeli pregovori ni razgovori o kolektivnom ugovoru za djelatnost doktora medicine i stomatologije na nivou Federacije BiH. Mi, zastupnici zdravstvenih djelatnosti, želimo i trebamo biti uključeni u proces odlučivanja, jer se to direktno tiče našeg statusa. No, polako gubimo strpljenje zbog nezainteresiranosti za rješavanje statusa ljekara na nivou Federacije BiH.˝, izjavila je doc. dr. Nermina Kravić, predsjednica Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona.

Govoreći o uslovima rada, Kravić je kazala da se razlikuju u pojedinim granama, da su negdje bolji, a negdje se intervencije rade u neadekvatnim uslovima, a kao primjer nestručno pripremljenog prethodnog ugovora navela je uposlenike na odjeljenjima za radiologiju.

˝Privilegije ima samo radiolog, ali ne i ostalo osoblje koje radi u zoni zračenja. Nadamo se da će ovaj štrajk uroditi plodom i da će biti pozitivnih promjena˝, kazala je Kravić.

Inače, ljekari zahtijevaju pregovore s Ministarstvom od 17. jula ove godine.

Japanski premijer Shinzo Abe bit će prvi svjetski vođa koji će se susresti s Donaldom Trumpom u ulozi izabranog predsjednika SAD-a.

Abe je, kako prenosi CNN, oduševljen što će se sastati s Trumpom, kazao je njegov posebni savjetnik Tomohiko Taniguchi.

"Morat ćemo surađivati s Trumpom kroz sljedeće četiri godine. Ovo će biti odlična prilika da se njih dvojica dobro upoznaju", kazao je.

Abe će se susresti s Trumpom na putu za summit u Peruu, a uslijed sve veće zabrinutosti oko odnosa između Japana i SAD-a.

Posjetimo, tijekom kampanje Trump je šokirao Japan i Južno Koreju izjavama da će povući vojsku s njihovih obala.

Mirza Teletović upisao je dobru partiju u porazu Milwaukee Bucksa od Atlante Hawks rezultatom 100:107.

Kapiten bh. reprezentacije je za 25 minuta postigao 14 poena uz četiri skoka. Najbolji u redovima Bucksa bili su Giannis Antetokounmpo sa "double-double" učinkom od 26 poena i 15 skokova, te Jabari Parker sa 22 poena.

Hawkse su do devete pobjede u 11 utakmica predvodili Paul Millsap sa 21 i Mike Muscala sa 16 poena.

Denver Nuggetsi su pobijedili Phoenix Sunse sa 120:104 i došli do tek četvrte pobjede u sezoni.

Jusuf Nurkić na parketu je proveo 15 minuta, a upisao je četiri asistencije i šest skokova dok se nije upisao u strijelce.

Wilson Chandler sa 28 poena i 11 skokova te Kenneth Faried sa 20 poena i 15 skokova predvodili su ekipu Denvera, dok su najefikasniji kod Sunsa bili Brandon Knight sa 32 i Devin Booker sa 24 poena, javlja Fena.

Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je sporazum o priznanju krivice koji je Mićo Jovičić postigao s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, a zbog učešća u otmici i ubistvu putnika iz voza u Štrpcima (opština Rudo) 1993. godine.

Jovičić je osuđen na pet godina zatvora.

"Sud se uvjerio da je Jovičić ovaj sporazum potpisao svjesno i da je upoznat s mogućim posljedicama te da predstavlja izraz slobodne volje. Sud je, u skladu sa zakonom, ustanovio da postoji dovoljno dokaza da se dokaže da je počinio djelo iz optužnice", rekla je Vesna Jesenković, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Jovičić, bivši pripadnik Druge podrinjske brigade Vojske Republike Srpske, oslobođen je naknade plaćanja troškova, a nema prava žalbe na visinu izrečene kazne.

Jovičić je bio optužen zajedno s Lukom Dragičevićem, Bobanom i Petkom Inđićem, Obradom i Novakom Polugom, Draganom Šekarićem, Oliverom Krsmanovićem, Radojicom Ristićem, Vukom Ratkovićem i Miodragom Mitrašinovićem, ali je njegov postupak razdvojen.

Sporazumno priznanje krivice

Jovičić je sporazumno priznao krivicu za ratni zločin počinjen početkom 1993. godine.

U cjelosti je priznao sudjelovanje u zločinu nad 20 putnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, koji su nasilno izvedeni iz voza Beograd - Bar u mjestu Štrpci, nakon čega su mučeni, zlostavljani i ubijeni na obali rijeke Drine.

Sporazumnim priznanjem, Jovičić se obavezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih, kao i drugim predmetima koji se odnose na navedeni zločin.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je saopćilo kako je visina predložene kazne u skladu s ulogom optuženog u počinjenom zločinu, za kojeg je utvrđeno da se nalazio na mjestu zločina, osiguravao lokaciju, ali nije sudjelovao u ubistvima žrtava.

Navedeni optuženi je tokom istrage priznao svoje sudjelovanje u tom ratnom zločinu i izrazio kajanje, naveli su tužioci.

Zločin u Štrpcima rasvijetljen je zajedničkim radom tužilaštava Bosne i Hercegovine i Srbije.

Kantonalni sud u Sarajevu prihvatio je prijedlog Tužilaštva te odredio jednomjesečni pritvor Amireli Lončar i Hamdi Spahiću, uhapšenim u akciji Pravda potvrdila nam je Azra Bavčić, portparolka sarajevskog Tužilaštva.

Tužilaštvo ih, kako smo već objavili, tereti da su pomagali Zoranu Lončaru, koji se danas predao FUP-u.

Naime, kako se moglo čuti na ročištu, na zahtjev Zorana Lončara, a prije hapšenja koja su počela 11. novembra, njegova bivša supruga Amirela i Spahić su istraživali da li se protiv njega vodi bilo kakva istraga. Spahić je priznao da je dolazio u Tužilaštvo i tražio tužitelja Seada Kreštalicu da se raspita o Zoranu.

Spahić saznanja do kojih je došao prenio Zoranu, koji se vratio tada iz Hrvatske u BiH, te sve prenio Aliji Delimustafiću.

Sa druge strane, odbrana osumnjičenih tvrdi kako oni nisu bili svjesni tada u šta se upleo Zoran.

Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International a koje ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta.

Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom.

BiH je uz Jermeniju, Kazahstan, Litvaniju, Moldaviju, Rusiju i Ukrajinu dobila negativne ocjene po svim kategorijama. U ovim zemljama veliki broj građana doživljava poslanike u parlamentu kao korumpirane, prisutne su visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije.

Čak 82% građana BiH negativno ocjenjuje rad vlasti u borbi protiv korupcije, što BiH svrstava među četiri najgore ocijenjene države u ovoj kategoriji, zajedno sa Ukrajinom, Moldavijom i Španijom.

Prema ovom istraživanju, 27% građana BiH je bilo u situaciji u posljednjih godinu dana dati mito nekom od javnih službenika, a najčešće je u pitanju mito saobraćajnoj policiji i medicinskom osoblju.

Kao najkorumpiranije javne službenike, građani BiH vide vladine dužnosnike (56%), koje odmah prate članovi parlamenata (54%) i predsjednici/premijeri (53%). Najmanje korumpiranim smatraju se religijske vođe. BiH je u vrhu zemalja Evrope i Centralne Azije po nivou percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju.

“Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju”, izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora Transparency International.

Međutim, visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Tako velika većina smatra da građani ne mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a više od polovine građana BiH (55%) smatra da nije društveno prihvatljvo prijaviti korupciju. Kao glavne razloge za neprijavljivanje korupcije, građani vide strah od posljedica (33%) i stav da njihova prijava neće dovesti do promjene (20%).

Zbog toga kao glavne preporuke, Transparency International ističe jačanje nezavisnosti pravosuđa i otklanjanje uticaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanje sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.

Tužilaštvo BiH mora ponovo saslušati određeni broj svjedoka u predmetu Bobar banka. Na to su primorani jer je ove svjedoke u istražnom postupku saslušavao Emil Pinkas, zamjenik šefa kabineta donedavnog glavnog tužioca Gorana Salihovića, koji za takve radnje nema ovlaštenje! Tužilaštvo je tako priznalo da je prekršilo zakon u dosadašnjoj istrazi o kriminalu u Bobar banci.

Tokom istrage disciplinskog tužioca utvrđeno je i da postupajući tužilac u predmetu Bobar banka Dubravko Čampara uopće nije vodio istragu, već je samo potpisivao dokumente koje su pripremali članovi Salihovićevog kabineta Hasan Plehi Emil Pinkas, za što po zakonu nisu nadležni.

Prema izvorima Žurnala, ponovno saslušanje svjedoka će dodatno odložiti davno najavljeno podizanje optužnice protiv osumnjičenih u ovom predmetu.

Podsjetimo, 31.3.2016. uhapšeno je više osoba, među kojima su direktorka Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavica Injac, direktorka entitetske Investiciono razvojne banke (IRB) Snežana Vujnić te još nekoliko službenika i funkcionera Bobar banke.

Osummnjičeni su da su počinili niz nezakonitosti u poslovanju Bobar banke, prvenstveno u dodjeli kredita u višemilionskim iznosima, kao i nezakonitih bankarskih garancija za razne poslove.

Žurnal je ove godine u dva dokumentarna filma detaljno objasnio kako je vlast RS iz Bobar banke izvukla 300 miliona maraka te kakva je uloga Slavice Injac u cijelom slučaju.

Kad bivši prvi policajac Republike razigrava kriminalno kolo onda su tu sudija, advokati, pravobranilac, općinski radnici, tjelohranitelji ratnih zločinaca. Nema tu ni vjere ni nacije. Ima samo interes. Sumnja je - zgrnuli su ni sami ne znaju koliko. Alija Delimustafić i njegovi u milionskom kriminalu sve do Tajlanda.

I nakon hapšenja Alija Delimustafić u starom maniru. Tvrdi: "Mogao sam pobjeći da me je to interesovalo." Još jednom u pokušaju demonstriranja sile, moći koju je decenijama kupovao, a zarađivao u različitim sumnjivim poslovima.

Omaklo mu se ovaj put, pa je bijeg zamijenilo hapšenje. Pješačenje s torbom u ruci, koja hiljada maraka u njoj, dokumenti na druga imena i sva ušteđevina na računima čije se postojanje tek ima utvrditi nisu mu ovaj put bili od posebne pomoći. Nije mogao pobjeći čak ni s dokumentima na ime Sadik Saluklija i drugo - Ilija Mustafić.

Od kozmetičarke preko švercera oružjem do sudije

Iako tvrdi suprotno, imenom Ilija Delimustafić se koristio na području Rijeke. O lažnim dokumentima zna puno i njegova desna ruka u priči o kriminalu, prevarama, otimanju tuđe imovine, stanova i parcela - sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić. U bijegu je. A u Rijeci je na autobuskoj stanici u oktobru ove godine ostavila kovertu s dokumentima za Delimustafića i na njoj ispisala njegov broj telefona te ime Ilija Mustafić. Ovo dvoje ljudi su zapravo vrh organizirane kriminalne grupe, a evo i imena ostalih:

Alija Delimustafić, Lejla Fazlagić-Pašić (u bjekstvu), Samira Skorupan, Muamer Pita, Hajrudin Omerbegović, Suada Hadžić, Nihad Druškić, Muhamed Hadžiomerović, Emir Karača, Edina Mutevelić, Lejla Cerić, Kemo Kapur, Edin Banović, Jusuf Škrijelj, Pero Vuković, Izet Musić, Hamdo Spahić, Amirela Lončar, Mirsad Delimustafić.

Stigla ih je akcija Pravda, koja će pokazati - bili su uvezani od kozmetičarke preko švercera oružjem do sudije.

Mjesecima su trajale istražne radnje pod rukovodstvom Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. U tim će poslovima biti otkriveno da se trgovalo i imenima mrtvih. Tužioci tvrde, zadokumentovat će da je ova kriminalna grupa na osnovu fiktivnih presuda uknjižila nezakonito barem 70 nekretnina sa umrlih ili osoba koje više nisu u BiH. Tako je provjerama utvrđeno da Rafael Atijas, čije je ime zloupotrijebljeno, uopće nije živ. Da su fiktivno knjižili nekretnine na imena Žoržeta Kočović, Rahaela Atijas, Branislava Milošević, Vladimir Kočović, a provjere će pokazati da ta imena uopće nisu u CIPS-ovoj bazi podataka.

Također je zadokumentovano da pasoš koji je služio za identifikaciju Lezo Katane prilikom davanja punomoći 2011. godine uopće ne pripada toj osobi već Jovi Spahiću, sinu Laze, koji je umro, a pasoš izdat tek 2014. godine.

U svemu tome ključni ideolog bio je Delimustafić, a izvođač radova sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić. Ime je to koje će još 2001. godine kolege iz "Slobodne Bosne" povezati s Alijom Delimustafićem, ukazujući na njegov poklon sutkinji - i to stan, četverosoban u sarajevskom naselju Malta.

Sutkinji na teret stavljaju nezakonite odluke i upravo na osnovu takvih uspijevala je s pomagačima knjižiti stanove na tuđa imena, koje bi potom zajedno preprodavali i svako dobijao svoj dio kolača.

Evo nekolicine spornih predmeta sutkinje do kojih je "Mreža" došla: 65 0 P 140622 10 P je broj predmeta koji je otvoren kao Milica Sudžum - ZOIL Dunav osiguranje za naknadu štete.

Sutkinja će otvoriti novi predmet pod drugim brojem - 65 0 P 423251 14 P, u kojem u oktobru 2014. godine donosi nezakonitu presudu zbog propuštanja i njom utvrđuje da su Faruk Telalagić i Ševala Arnautović stekli pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su opisane u presudi.

Sljedeće - predmet Zlatko Bektašević - Anica Kovač i drugi - 65 0 P 183123 P. Također, otvara novi predmet, 65 0 P 397241 13 P, donosi nezakonitu presudu zbog propuštanja u korist Adile Seferović, kojom ova dobija pravo vlasništva nad nekretninama.

Predmet koji se odnosi na zemljište u Hrasnici. Sutkinja Fazlagić, terete je, omogućila je vlasništvo nad zemljom u Hrasnici u korist Momira Pejića. Provjerom će se ispostaviti da osobe iz ovog predmeta nisu bile žive u vrijeme izvršenja djela.

U priči je i advokat Kemo Kapur, također uhapšen u "Pravdi". Naše infomacije kazuju da je sutkinja po dogovoru s Kapurom sugerisala ovom advokatu da pozivom na brojeve predmeta u kojima je postupala dostavlja tužbe da bi ona utvrdila pravo vlasništva dosjelošću. Zapravo je to bila prevara jer je zaprimljene tužbe sutkinja fiktivno dostavljala tuženim na odgovor, a uvijek na istu adresu - Edhema Mulabdića 1. To je, zapravo, sjedište advokata Keme Kapura.

Ovo su brojevi predmeta iz ovih kriminalnih radnji po osnovu kojih su Ratko Đokić, Vojislav Pantić, Dušanka Đokić, Dobro Đokić stekli pravo vlasništva nad nekretninama: 65 0 P 397202 13, 65 0 P 128992 10, 65 0 P 110373 09, 65 0 P 188735 11.

Sve ovo vrijeme Lejla Fazlagić, Alija Delimustafić i njegov najbliži saradnik Jusuf Škrijelj su u kontaktu. Razgovaraju o konkretnim nekretninama, o onim koje bi mogli uzeti, o kuriru iz suda Muameru Piti, koji je kontaktirao Delimustafića i rekao mu da je situacija nikakva. Tražio je da se vide, naglasio bit će problema, da će još neki biti u paketu i da je sutkinja Fazlagić u problemu jer Kantonalno tužilaštvo stalno odnosi njene predmete.

Nekadašnji tjelohranitelj Biljane Plavšić zadužen za RS

Za to vrijeme sutkinja Fazlagić već je pobjegla u Hrvatsku. A prije nego će otići, obavijestit će Delimustafića da je Lejla Cerić iz Općine Stari Grad, pomoćnica načelnika za imovinsko-pravne poslove i katastar, uznemirena. Tu u priču ulazi Zoran Lončar, koji će ustvrditi da Lejla Cerić stvara paniku, boji se prevare i da neće dobiti svoj dio.

Zoran Lončar, nekadašnji tjelohranitelj ratne zločinke Biljane Plavšić, bio je jedna od najbitnijih osoba za Delimustafića u Republici Srpskoj. Prevare s nekretninama, upisi stanova na njegovo ime, traženje nesuvislih ljekarskih nalaza bili su poslovi za Lončara. Postoji niz dokaza tome, a jedan od njih dolazi iz kontakata Lončara sa Samirom Skorupan, također uhapšenom, s kojom će podijeliti da je nedavno trosoban stan na drugom spratu u Ferhadiji br. 13 uknjižen na njegovo ime. Sljedeća osoba kojoj će to reći je Jusuf Škrijelj, koji dalje prodaje neretninu.

Slično se radilo i s drugim stanovima koje su nekad prenosili na pravno lice "My Bosnia Green Land". Direktor te firme Edin Banović, također uhapšen, raspolagao je tom imovinom, koristio je u privrednom i drugom poslovanju iako je znao da je imovina pribavljena izvršenjem krivičnog djela.

U kontaktu je Lončar bio i sa Suadom Hadžić, bivšom pravobraniteljicom, a sada advokaticom koja je, također, bila dio ovog tala i s kojom je bio na zajedničkim sastancima kod Lejle Fazlagić.

Zanimljive su i informacije izvora "Mreže" koji u priču uvodi još jedno ime - Izet Musić. Postojala je njegova tužba na tri stana. Lončar smatra da je iza svega stajao Jusuf Škrijelj u želji da ga prevari. Uhapšenoj kozmetičarki Samiri Skorupan požalit će se da će Juso pokušati da ga ucijeni, odugovlači postupak i da mu ništa ne može jer je već potpisao da je uzeo 200.000 maraka.

U cijelom ovom haosu su i druga brojna imena. Oni koji su pomagali Delimustafiću da na lak način kršenjem regulacionog plana u centru Sarajeva, onako kako njemu odgovara, dođe do prostora na kojem će graditi šestospratnicu. Zbog toga su istražitelji prevrnuli Zavod za planiranje, odakle se sumnja da je kriminalu dolazila pomoć od Hajrudina Omerbegovića, pronašli da je riječ o lokalitetu kvadrant B na Marindvoru, a sve će ih odvesti i do uhapšenih Muhameda Hadžiomerovića i Pere Vukovića.

Treba spomenuti i uhapšene pomagače - bivša supruga Lončara Amirela Lončar i Hamdo Spahić, direktor NK Olimpik.

Spahić je dolazio do tužioca da bi se raspitivao o istrazi, o čemu je tužilac sačinio dvije službene zabilješke. Spahić, u međuvremenu, obavijestio Zorana Lončara da se protiv njega ne vodi nikakva istraga.

Vrijedi spomenuti da je cijela grupa u jednom trenutku bila posvađana i međusobno se optuživala da jedni druge varaju. O tome su razgovarali na sastanku u hotelu "Mogorjelo" u Čapljini, što je, također, evidentirano.

Priču dodatno komplicira i ona o prevari Hypo Banke. Tu će kriminal uvezati i advokata Edina Karaču te Edinu Mutevelić, osobu na kojoj se i sad vodi Cenex, preduzeće Alije Delimustafića. Tužilaštvo ih tereti da su nezakonitim radnjama oštetili Hypo Banku za 1,6 miliona maraka, a za Edinu Mutevelić imaju dokaze da je sklopila fiktivni ugovor o kupoprodaji nekretnine sa kupcem Ex-Line Group, vlasništvo Juse Škrijelja.

Ranija hapšenja i optužbe za vezu s El-Kaidom

Delimustafić je i ranije varao s bankama. Godine 2000. hapšen je zbog finansijskih malverzacija u poslovanju BH banke. Banka je preko noći pala, Delimustafić se obogatio, a brojne međunarodne institucije i zvaničnici ostali bez novca. Njegovo puštanje naišlo je na međunarodnu osudu.

Istovremeno, američki izvori su Delimustafića optuživali i za saradnju sa El-Kaidom te organizirani kriminal. Postojala je sumnja da je on jedan od ključnih povjerenika u organizaciji "Third World Relief Agency", koja je radila za Bin-Ladena ranih '90-ih.

Delimustafić je svoj radni vijek počeo kao kuhar. Radio je u Domu JNA, uhvaćen u pronevjeri, pa ga istraživao KOS. Kasnije će postati milicioner, a onda i formirati preduzeće "Cenex". Znatno kasnije u obavještajnim krugovima pojavit će se informacija da je Cenex od početka bio podružnica beogradskog preduzeća Genex - vlasnika Miroslava Miškovića. Sve mu to nije zasmetalo u imenovanju za ministra unutarnjih poslova Republike BiH, otkad sežu i tvrdnje da je Fikret Abdić postavio takav ultimatum.

Delimustafić je lažne putne isprave koristio i u martu 2001, kada je uhapšen i pritvoren u Beogradu. Krio se iza lažnog imena Gojko Mitrović. Tamo je bio pred sudom za slučaj "Dobrovoljačka", a slobodu kupio upravo tim svjedočenjem koje će druge dovesti pred Sud.

Brojni će ustvrditi da je Delimustafić KOS-ovac, ratni špijun i profiter, a drugi će reći da su potvrda ratne godine kada je zgrada Cenexa ostala netaknuta. Bila je u industrijskoj zoni na koju je znalo pasti 330 granata dnevno.

Iz poslijeratnog vremena vrijedi podsjetiti da je Delimustafić osuđen na četiri godine zatvora zbog otmice Kasima Bjelavca u Minhenu 1996. Međutim, pomilovat će ga Niko Lozančić, a Živko Budmir mu odobriti brisanje iz kaznene evidencije. Sada glavna tužiteljica, a onda je sutkinja Dalida Burzić dala negativno mišljenje za to pomilovanje.

Posljednjem hapšenju Delimustafića prethodio je bijeg njegove kolegice Fazlagić u Hrvatsku. Bili su svi jedno vrijeme u Rijeci, a onda se Delimustafić vraća, Fazlagić u septembru saznaje da ih prisluškuju pa ostaje u Hrvatskoj i dijelom boravi u Maloj Dubi.

Sve vrijeme iz Hrvatske kontaktira Delimustafića i izvjesnog Jaska, traži da joj pomognu pri prodaji nekretnina. Nudi na prodaju svoju kuću, dva stana u centru grada za 450.000 do 500.000 maraka, poručuje da su papiri čisti. Delimustafiću će reći da će svom ocu napraviti punomoć i otvoriti račun da bi veći dio novca prešao na njega.

Fazlagić je prijavljena na zagrebačku adresu u Heinzelovoj 47, koristi kuću u Maloj Dubi kod Makarske, nekretnine u mjestu Drenje na području grada Labina, a tu je i imovina u BiH. U bijegu je.

I Delimustafić je planirao bijeg, tvrde nam. On negira, ali su karte za Tajland pronađene.

Lijepo je na Tajlandu, a tamo samo rijekti iz BiH mogu imati nekretnine. Oni koji su prevarama ostvarili milionsku korist, svakako. Dakle, Alija Delimustafić uz sve ono što posjeduje u BiH ima i kuću na Tajlandu, ima imovinu u Hrvatskoj, zemljišne parcele, vikend kuće i stanove, ima i firme Inter projekt i Kreho d.o.o. U nastavku ove priče sigurno će biti još detalja jer Kantonalno tužilaštvo Sarajevo i SIPA provode finansijsku istragu. Posljednja saznanja iz Srbije do kojih je došla "Mreža" kazuju da su u pozadini svega kockarnice i kladionice, a preko njih pere novce. Trag vodi upravo do Srbije, ali i ujedinjenih Arapskih Emirata. U Srbiji je ključno ime Petar Matić, donedavno osoba koja nije bila posebno eksponirana u javnosti, a zapravo je glavni tajkun srbijanske vlasti. Rođen je u Sloveniji, prvi je počeo biznis s kockarnicama i kladionicama u Hrvatskoj, a već duže vrijeme naslanja se na BiH i ljude bliske Delimustafiću.

Ovdje su i identificirane firme koje uvezuju s njima i to My Bosnia Green Land te Hils, koje kao OFF shor kompanije ima i u Emiratima. Provjere traju, nervoze je puno, pa kad ŠEVE propjevaju tek će belaj da bude.

federalna.ba/Mreža

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH