Izdvojeno

Izdvojeno (3657)

Sud u Haagu ovih je dana zatražio od vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da lociraju imovinu generala Slobodana Praljka koji u zatvoru čeka pravomoćnu presudu za zločine za koje ga Tužiteljstvo u Haagu tereti. U prvostupanjskoj presudi, podsjetimo, general Praljak je osuđen na 20 godina zatvora.

Njegova odbrana je, tvrdi Sud, do sada koštala tri miliona eura, koje nemaju kako naplatiti osim njegovom imovinom u BiH i Hrvatskoj.

U Bosni i Hercegovini je, koliko je poznato, general Praljak nakon rata privatizirao tvornicu duhana u Ljubuškom koja nije ništa proizvodila, nego prepakirala (to jest, švercovala) cigarete iz Hrvatske.

No, kako tvrdi zagrebački "Jutarnji list", ni u Hrvatskoj Praljak nema imovine koja je uknjižena na njegovo ime. Firmu "Oktavjan", koju je nakon rata osnovao sa bratom, Praljak je prepisao na svog posinka Nikolu Babića-Praljka. Ova firma godinama izuzetno dobro posluje, obrće milione eura, međutim zakonski Praljak sa njom nema nikakve veze.

"Jutarnji" piše da je nedavno Praljkov posinak Babić-Praljak počeo u Zagrebu izgradnju luksuznog hotela sa 9 spratova vrijednog 15-ak miliona eura. Praljak je nekoliko godina pred odlazak u Haag na posinka prepisao i ogromnu vilu veličine nekoliko stotina kvadrata u okolini Zagreba.

Nikola Babić-Praljak sin je iz prvog braka poznatog hrvatskog pjesnika i disidenta Gorana Babića koji je kao i Praljak odrastao u Hercegovini. Bili su nerazdvojni prijatelji i nakon što su otišli na studije u Zagreb. No, prijateljstvo je puklo kada je Praljak preoteo Babiću njegovu suprugu Kaćušu koja je u novi brak dovela i dvoje djece, sina Nikolu i kćerku Natašu, koji su odrasli i školovali se uz očuha Slobodana.

Književnik Goran Babić, koji je bio i visoki funkcioner u komunističkoj Hrvatskoj, pobjegao je iz Zagreba u Beograd na početku rata, 1991. godine. Živi veoma skromno sa drugom suprugom Mladenkom.

Sa sinom i kćerkom koja živi na Islandu, tvrde njegovi poznanici, nema skoro nikakav kontakt.

Ne tako davno su mediji prenijeli vijest da je neki državljanin Bosne i Hercegovine napravio haos u jednom auto servisu u Frankfurtu, nakon čega je uhapšen, a zatim mu je napisana kazna u visini 50.000 eura.

Došao čovjek da prijavi kvar na svome automobilu. Vođa servisa ga je uputio na jednog od svojih radnika i bosanski temperament je isplivao na površinu. Bosanac je počeo da galami, a vođa servisa mu je vratio ključeve i odbio da ga usluži, što je ovoga još više iznerviralo, te je počeo da lupa stvari oko sebe i tu je došao kraj njegovoj kratkoj avanturi. Ovakvi primjeri su rijetki u Njemačkoj, ali i kada se dese, akteri događaja budu adekvatno kažnjeni tako da se poslije toga rijetko odluče sebi dati ovakav luksuz. Međutim, u Bosni i Hercegovini je to sasvim normalno i, što kaže jedan moj prijatelj, kod nas bi ga na sve to, na kraju još i uslužio. Ko biva – de, šta ćeš, moraš za dinar svašta trpjeti. Dakle, radi se o kolektivnoj svijesti koju treba mijenjati.

Primjer prvi

Prije nekoliko sedmica, odem s prijateljem u restoran koji se nalazi u sklopu trgovačkog centra Bingo u Bihaću. Gužva, dim i buka, a konobari i hoće i neće da te usluže. Dok čekamo da neko od njih dođe, komenatarišemo strpljenje onih silnih gostiju koji su došli iz nekoliko gradova Kantona, eto cool im doći u Bihać, jer im je Zagreb preskup, a Sarajevo predaleko za vikend izlet. Čekaju oni strpljivo i bez imalo dileme da je upravo ovo to mjesto gdje žele ručati, popiti kafu i biti viđeni.

Kako je ovaj moj prijatelj proveo djetinjstvo u Njemačkoj, nije se mogao suzdržati a da ne prokomentariše datu situaciju. „Ma prijatelju, ovo kod Švabe se ne smije desiti. A recimo Turci, koji drže restorane po Europi, imaju po dvadesetak konobara i nema šanse da sjedneš minut a da već ne budeš uslužen. Bio sam nedavno u Belgiji kod brata, oni su otišli korak dalje i imaju sistem, ali baš sistem. U jednom belgijskom restoranu gdje sam bio, imaju samo jednu osobu zaduženu za narudžbe. On ima tablet i na njemu aplikaciju za narudžbe. Momak samo hoda po sali i prati. Dovoljno je da mahneš rukom i on odmah dolazi. O njegovom bontonu da i ne govorim.”

Napokon dolazi konobar da nas usluži. Kada smo ga upitali zašto je usluga tako spora, odgovorio nam je da su im dva konobara danas odsutna i da rade samo on i kolega. Da li vlasnik lanca trgovina Bingo to zna, nije nam poznato. Ali opet će moj prijatelj: „Eto vidiš zašto mi nikad nećemo biti Njemačka.“

Primjer drugi

Oženio se jedan iz Bihaća sa nekom našom u Danskoj i otišao tamo. Dok je učio jezik i čekao da dobije radnu dozvolu i bolju vizu, dane je provodio u ženinom stanu u nekoj od elitnih četvrti u Kopenhagenu. Isprava mu bilo dosadno: druga sredina, nepoznati ljudi, jezik ne zna nikako… Ćejif mu bio izaći na balkon stana i zapaliti cigaru, pa gledati ulice i zgrade. I tako, jednog dana dok je uživao u dimu duhana i pogledu, ugledao je golubove na krovovima okolnih zgrada i pomislio – evo meni društva. Zaboravio čova da to nije Bosna i uzeo malo kruha pa im počeo bacati, a golubovi počeli dolaziti i uskoro su prekrili cijeli balkon i prostor okolo njegovog stana. Bilo je to divno prijepodne u kojem je uživao kao da je u Bosni.

A onda se supruga vratila s posla, napravila ručak i sjeli su da jedu i razgovaraju. Zatim je neko zazvonio na vrata i pošto on još uvijek nije znao jezik, supruga je izišla da vidi ko je. Čuo je neki razgovor i prepoznao da se radi o grupici ljudi, ali nije razumio ništa. Kada je razgovor završen i vrata zatvorena, supruga se vratila a na licu joj se primjećivala srdžba. „Šta si radio dok sam bila na poslu?“, upitala je ljutito. „Ništa, šta ću raditi. Bio u stanu“, odogovorio je tihim glasom, kao da zna o čemu se radi. „Upravo mi je na vratima bio kućni savjet zgrade i kažu da su golubovi, koji su bili na našem balkonu, isprljali fasadu i prozore zgrade“, nastavlja ona. „Pa, eto, ja malo odmarao na balkonu i ugledao golubove i reko da ih nahranim, sevap je“, kratko će on. „Jesi li lud? Pa, nije ovo Bosna. Nemoj to više nikada da radiš. Sad će mi progledati kroz prste i neće me prijaviti, ali moram platiti nekog da to sve očisti i okreči.“

I tako naš Bišćanin dobi lekciju sasvim neočekivano. Kasnije se on integrisao i postao fin i kulturan, nije više pravio takve izlete. Skont'o čovjek da to nije Bosna u kojoj možeš kroz mahalu i kravu ili ovcu provesti i da one unerede cijelu ulicu, a da niko ni zašta ne odgovara. Neki bi rekli – pa, haj, šta fali, neka životinja. Ljudi moraju od nečeg živjeti.

I tako dok svako od nečeg živi, država umire.

Primjer treći

Ima naših ljudi svugdje, pa i u Švicarskoj. Koliko je svijest ondašnjih građana o poštivanju zakona razvijena, govori sljedeći primjer. Priča jedan naš o tome koliko su ljudi u Švicarskoj osviješćeni po pitanju reda i discipline i navodi jedan zanimljiv primjer – uparkiravao čovjek auto u jednom Švicarskom gradu i nagazio malo liniju koja označava parking mjesto. Automatski svi prolaznici koji su se našli u blizini događaja, vade telefone i prijavljuju ga.

Ako je ovako zbog linije, kako je onda sa težim prekršajima? Kod nas se nema posla i kriza je, ali barem policija ima toleranciju i svijesna je da ljudi nemaju para. Mada je nekad upitna ispravnost i tog merhameta, jer imaš vozača kojima ako se tolerišu sitnice, oni kasnije urade teže prekršaje.

I opet na to sve, ti naši ljudi koji odu tamo kažu da ne valja država. Bolje reći da mi ne valjamo i da pojedinačno svako od nas treba da mijenja svijest o tome i koncept države, jer nije smisao države da u njoj svako radi šta mu je volja. Možda je to nekad i moglo proći u bivšoj državi. Međutim, vremena su se promjenila i to više ne može proći. Kako ćemo uspjeti ako dopustimo sve te stvari. Istina je nema se, ali isto tako je i istina da se neki red mora uvesti, jer bolji je bilo kakav red, nego anarhija i nered.

Pomjeranjem kazaljke za jedan sat unaprijed, u noći sa subote na nedjelju, počelo je ljetno računanje vremena. U 2 sata iza ponoći kazaljke na satu trebali ste pomjeriti na 3 sata.

Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu, kada počinje ljetno računanje vremena. Pomjeranje vremena se uglavnom obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati "premiješta" na večernje.

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time "produžava" dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

U Bosni i Hercegovini su prošle godine registrovana 951.324 cestovna motorna vozila, od čega se 87 posto odnosi na putnička, osam posto na teretna, a pet posto na sve ostale kategorije vozila.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od ukupnog broja registrovanih motornih vozila, njih 7,8 posto se odnosi na prvi put registrovana cestovna vozila u 2016.

Posmatrano po tipu pogonske energije, 68 posto vozila koristi dizel, 28 posto benzin i četiri posto se odnosi na sve ostale tipove.
Što se tiče prvi put registrovanih vozila, njih je u BiH u 2016. bilo 74.653, što je za 4,1 posto manje u odnosu na 2015. godinu.

U tuzlanskom Mejdanu Sloboda je sa 85:80 pobijedila Bosna Royal Jelly.

Latifagić je ubacio 25 poena, Brown 19, a Hasandić 16 poena. Na drugoj strani Jošilo je ubacio 17 poena, a Delalić 16. Sloboda - Bosna 85:80 (24:20, 16:13, 23:13, 22:34)

Sloboda: Pilavdžić, Hasandić 16, Hrnčić, Rikalo 9, Brown 19, Latifagić 25, Dumić 5, Dedajić, Muratović 5, Petrov 4, Omerović, Ahmedović 2.

Bosna: Šarić, Đorđević 2, Ikonić 10, Jošilo 17, Delalić 16, Rešidović 2, Vasiljević 2, Čampara 4, Dragičević 9, Sturanović 7, Sokolović 11, Durak.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras je u Zenici na Bilinom polju savladala selekciju Gibraltara s 5:0 u petom kolu grupe 'H' kvalifikacija za SP u Rusiji 2018. godine.

Za BiH su pogađali Vedad Ibišević dva puta u 4. i 43., Avdija Vršajević u 52., Edin Višća 56., a konačan rezultat je postavio u sudijskoj nadoknadi Bičakčić.

BiH je tokom cijelog meča imala inicijativu i bila dominantnija ekipa na terenu, uprkos malim poteškoćama u realizaciji u prvom poluvremenu.

Za veće vodstvo dobre prilike su imali Armin Hodžić, Ermin Bičakčić te Edin Višća, dok su gosti zaprijetili preko Casciaroa u 16. minuti, ali njegov šut ispred gola izblokirao je Ervin Zukanović.

U drugom poluvremenu su 'Zmajevi' imali apsolutnu kontrolu na utakmici i nekoliko dobrih prilika, nakon što su igrači Gibraltara fizički u potpunosti 'pali'.

Izabranici Mehmeda Baždarevića opravdali su ulogu apsolutnog favorita i ostvarili treću pobjedu u kvalifikacijskom ciklusu.

Lideri EU potpisali su danas u Rimu deklaraciju u kojoj je naznačen princip evropskog bloka sa "više brzina".

Deklaraciju je potpisalo 27 članica i u kojoj se navodi "da će djelovati zajedno, različitim ritmom i intenzitoetom kada je to potrebno te da će se kretati u istom pravcu".

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker istakao je da potpisana deklaracija ukazuje na sve veći osjećaj optimizma u bloku.

Junker je naglasio da je deklaracija dobar početak za obimne razgovore o budućnosti bloka nakon izlaska Britanije.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk naglasio je da je nastavak jedinstva u bloku nakon Brexita jedini način za opstanak EU.

Prema njegovim riječima, jedino jedinstvena Evropa može biti suverena u odnosu na ostatak svijeta.

- Samo suverena Evropa garantuje nezavisnost i slobodu svojih građana, dodao je Tusk.

Podsjetimo, čelnici EU-a sastali su se danas u Rimu povodom obilježavanja 60 godina od potpisivanja Rimskog sprazuma.

Kadetska fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine odigrala je danas utakmicu drugog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo protiv Češke.

Jako tvrda utakmica pripala je našim momcima rezultatom 2:1. Heidenreich je zatresao svoju mrežu u desetoj minuti utakmice pa je rezultat na poluvremenu glasio 1:0.

Na 2:0 je povisio Tegeltija golom s bijele tačke u 69. minuti. Česi su ipak stigli do jednog pogotka u posljednjim momentima susreta, a strijelac je bio Hezoucky. Narednu utakmicu igramo protiv Engleske te bi s bodom u tom meču definitivno išli na Evropsko prvenstvo, dok i u slučaju poraza imamo realne šanse za plasman.

Univerzitet u Tuzli posljednji je koji je pao, nakon sektora osnovnog i srednjeg obrazovanja. SDA hajdučija, koja izmjene i dopune Zakona dogovara preko vibera a realizira brže nego ijedna vlada na planeti (ekspeditivni su kad im treba!) potkupila je dio akademske zajednice uslugama i obećanjima, drugi dio ucijenila ili pesnicama „utjerala u suru“ a treći – najveći dio – je ostao nijem i gluv na sve dešavanja (jer se to njih izgleda ne tiče). Pretpostavljaju da jurišnici iz SDA mogu već tokom pišanja u wc-u Skupštine kantona dogovoriti tekst izmjene Zakona o visokom obrazovanju TK i smijeniti rektora, prorektora i upravni odbor šta mogu tek uraditi običnom profesoru ili asistentu? Hm.

Naravno, klasična psihologija prepoznaje hijerarhiju moći te pozicije „cezara i cezaroida“. SDA razaranje ne bi bilo tako učinkovito i glatko da ne postoji niz malih diktatora, po uzoru na vladajući dvojac u TK, koji za njih obavljaju konkretne poslove. Jedan od njih je mladi asistent iz Kladnja, SDA kadar Midhat Čaušević. Bivši profesor iz medrese vrtoglavo se probio do visina koje vjerovatno ni on nije sanjao; dobio je kabinet bivšeg rektora Envera Halilovića na raspolaganje (uprkos činjenici da mnogi stariji profesori nemaju vlastiti kabinet iako na Filozofskom fakultetu rade nekoliko puta duže od mladog Čauševića), izbor u zvanje višeg asistenta te, kako su mediji već pisali, pravo da predlaže novog rektora! Asistent bira rektora – samo u Bosni i Hercegovini! Ali to nije sve jer mladi Čaušević, od milja zvan i Čaušesku pored plate od skoro 1500 KM na Filozofskom fakultetu) ubire i paušal od 1140 KM kao zastupnik u skupštini Tuzlanskog kantona. Bila bi to nešto veća svota da Čaušević nema profesionalni status na Filozofskom fakultetu ali su mu to SDA mentori (za njegove prošle i buduće usluge) namirili kroz ne jednu već DVIJE komisije u kojoj mladi Čaušević prima apanažu od 250 KM (kao predsjednik Komisija za obrazovanje) i 130 KM (kao član komisije za borbu protiv korupcije). Kad se na to doda skromni topli obrok i naknada za prevoz iz Kladnja dođe se do toga da mladi Čaušević mjesečno prima između 3500 i 4000 KM! Ko kaže da stranka ne pazi na svoj mladi kadar! Te cifre se treba sjetiti vjerni čitalac ovog teksta kad razmatra da li će i ove godine tokom ljeta ostati kod kuće umjesto da ode na more i koji svom djetetu za rođendan neće baš moći priuštiti ono što želi.

Mladi Čaušević, pod budnim mentorstvom Brke i još jednog skrivenog igrača na Filozofskom fakultetu čije metode spletkarenja, ali i fizičku sličnost podsjećaju na Dobricu Ćosića, podržava svog stranačkog kolegu, vječnog kandidata za mjesto dekana Filozofskog fakulteta Mirsada Kunića. SDA član, fantastično sličnog imena i prezimena mračnom lordu SDA Tuzlanskog kanton (Mirsad Kukić) te petorostruki gubitnik kojeg kolege nisu htjele da ih predstavlja kao dekan, išao je „ljubiti ruku“ premijeru Gutiću povodom predstojeće manifestacije Dana Filozofskog fakulteta i tražiti podršku za četvrti juriš na toliko željeno mjesto dekana. Kako saznajemo, premijer Gutić je dao neformalnu podršku Kuniću jer je pod ingerencijom rektora (kojeg postavljaju Kukić, Gutić i Čaušević) da izabere dekana ukoliko na konkursu i glasanju Naučnonastavnog vijeća Filozofskog fakulteta nijedan kandidat ne dobije većinu glasova članova Vijeća. No, to su tek planovi SDA jurišnika. Imali su oni slične planove i sa netom smijenjenim rektorom Nurićem, koga su naprije za ruku doveli, a zatim ga neslavno odveli. Činjenica je da SDA troši svoje kadrove, ne samo u ratu međusobno zaraćenih unutarstranačkih frakcija, već i ruralne netrpeljivosti plemensko-familijarnih klanova. Prostora za manipulaciju je sve manje,a i vrijeme curi. Kunić i Čaušesku ne posustaju. Trče svoj posljednji krug.

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će u Zenici igrati utakmicu petog kola grupe ”H” kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo ”Rusija 2018” protiv autsajdera Gibraltara i sve osim pobjede ”zmajeva” bilo bi razvoj planetarnoj senzaciji.

BiH će igrati oslabljena neigranjem zbog kartona suspendovanih kapitena Edina Džeke, te Ognjena Vranješa, Senada Lulića i Mate Jajala,

Na terenu neće biti ni povrijeđenih Milana Đurić i Daniela Milićevića, godinama standardnog Emira Spahića, koji nema klub, Harisa Medunjanina, od skora člana američkog MLS ligaša Philadelphie. Na klupi BiH nedostajat će i suspendovani selektor Mehmed Baždarević.

Međutim, i bez svih njih BiH je sa nekolicinom novajlija i podmlađenom ekipom apsolutni favorit protiv ekipe koja nikada nije osvojila ni bod u kvalifikacionim utakmicama.

”Ovaj put je drugačije jer imamo mnogo mladih igrača, te je na njima da se prilagode. Nedostaje nam nekoliko suspendovanih i povrijeđenih igrača i ova utakmica može biti opasna bez obzira koliko protivnik nema ili ima kvaliteta. Moramo biti ozbiljni. Ne smijemo dopustiti nikakva iznenađenja“, izjavio je tokom priprema za utakmicu sa Gibraltarom bh. napadač Vedad Ibišević, te dodao:

„Očekujemo defanzivnu igru protivnika, a naš cilj je da što prije damo gol i otvorimo utakmicu. Ne smijemo biti nervozni jer glavni cilj je tri boda i što ubjedljivija pobjeda. Imamo dosta mladih novih igrača, posebno u napadu, što je veliki plus. Siguran sam da svi momci jedva čekaju da dobiju šansu. Kao najstariji igrač u ekipi sigurno trebam preuzeti neku vrstu odgovornosti, pritiska svakako uvijek ima. Rado sam tu i dat ću svoj maksimum kao i svi drugi igrači."

I golman Asmir Begović ne sumnja u današnje osvajanje tri boda, odnosno trijumf pred važan meč, možda i odlučujući duel u borbi za plasman u baraž SP-a, koji će BiH igrati u Zenici 9. juna protiv Grčke. Ipak, poziva na dozu opreza.

”Ozbiljno smo trenirali i moramo ozbiljno ući u utakmicu sa Gibraltarom. Fudbal je danas takav da nema laganih utakmica i protivnika. Svi danas znaju igrati. Trebamo profesionalno odraditi posao i osvojiti tri boda, i to je u suštini to. Ne trebamo sada misliti na bilo šta drugo, osim da pobijedimo Gibraltar”, kazao je Begović.

Utakmica BiH - Gibraltar igra se danas od 18 sati na zeničkom stadionu ”Bilino polje”. Sudit će je Sven-Erik Edvartsen iz Norveške, koji je, interesantno, pored FIFA značke u svojoj zemlji licencirani sudija i hokejaških mečeva.

PAROVI I SATNICA PETOG KOLA

grupa ”H”

ZENICA: BiH – Gibraltar (18 sati)

NIKOZIJA: Kipar – Estonija (18)

BRISEL: Belgija – Grčka (20.45)

Poredak na tabeli: Belgija 12 bodova, Grčka 10, BiH 7, Kipar 3, Estonija 3, Gibraltar 0.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH