Izdvojeno

Izdvojeno (3130)

Kraj godine obično je vrijeme kada se svode računi - kome mi dugujemo i ko nama duguje; koliko smo štedljivi i koliko smo rastrošni bili. Iako minulu godinu u ekonomiji zemalja regije možemo ocijeniti relativno dobrom (skromnom), teško je zaobići niz problema, koji su posebno naglašeni u ovogodišnjem "Izvještaju o konkurentnosti nacionalnih ekonomija".

Tako, u pozamašno obimnom izvještaju za 2015/2016. godinu među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove godine nalaze se zemlje koje su i prošle godine bile visoko rangirane, uz malo drugačiji poredak. Titulu najkonkurentnije svjetske privrede sedmu godinu zaredom zadržala je Švicarska, prvenstveno zahvaljujući razvoju inovacionog potencijala, uspješnom edukativnom sistemu i efikasnosti javne uprave.

Zemlje u regiji imale su blagu promjenu ranga u odnosu na prošlu godinu. Najbolje je plasirana Slovenija, koja se sa 70. popela na 56. mjesto, Hrvatska i Srbija gotovo su zadržale prošlogodišnje pozicije s neznatnim promjenama redoslijeda, a Crna Gora je sa 70. pala na 82. mjesto.

Etika trošenja umjesto etike rada

Iako Bosna i Hercegovina prošle godine nije bila na listi Svjetskog ekonomskog foruma zbog nekonzistentnosti i nepouzdanosti podataka, ove godine ponovo je uvrštena na listu i zauzima 107. mjesto s ocjenom 3,8 (maksimalna ocjena je 7, a minimalna 1).

Ti pokazatelji značajno su se odrazili na kreditni rejting kojim je ove godine, prema ocjeni agencije Standard & Poor's, Hrvatska povećala izglede s negativnih na stabilne (rejting B), Bosna i Hercegovina s pozitivnim je izgledima (rejting B), dok je Srbija stabilna, također s pozitivnim izgledima (BB-). Rejting Crne Gore, za razliku od navedenih zemalja, prema Agenciji Moody's, snižen je (sa Ba3 na BI). Sve tri vodeće svjetske rejting-agencije - Standard & Poor's, Moody's i Fitch - i dalje drže kreditni rejting zemalja regije ispod investicionog nivoa. U izvještaju je, također, istaknuto da zemlje regije moraju nastaviti sa strukturnim reformama kako bi postigle viši nivo konkurentnosti, koji je preduvjet za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti.

Opisujući društvenu stvarnost od pune životne radosti do potpunog beznađa današnjeg čovjeka, jedan od najpoznatijih humorista u svjetskoj književnosti Mark Twain svojevremeno je zapisao: "Najfinija odjeća za čovjeka jest njegova rođena koža, međutim, društvo nekada zahtijeva i više od toga."

Čini se da nema bolje rečenice koja slikovito portretira ekonomsku sliku zemalja regije u kojoj građani dvostruko više troše nego zarađuju, u kojoj caruje potrošački mentalitet, gdje je etiku rada zamijenila etika trošenja. To znači da smo se udaljili od života u okviru mogućnosti, čije su obilježje bili radna etika i sklonost štednji. Ranije su život na kredit i dug smatrani velikom sramotom i nerazumnim ponašanjem. Danas se finansijskom akrobatikom i kreativnom dovitljivošću pokušavaju prikriti obilježja života u kojem radna etika i sklonost štednji više nisu na cijeni. Kao posljedica takvog udaljavanja ekonomije zemalja regije, one postepeno klize prema dužničkom ropstvu, koje se objašnjava činjenicom da trošimo više nego što proizvodimo.

Prema podacima vlada zemalja regije, koji idu u prilog ovoj tvrdnji, lokalne zajednice i fondovi nerealno se zadužuju kod komercijalnih banaka, što značajno utječe na povećanje javnog i vanjskog duga. Tako je javni dug Bosne i Hercegovine premašio 5,5 milijardi eura, u Hrvatskoj je oko 40 milijardi eura, u Srbiji javni dug iznosi preko 24 miliona eura, a u Crnoj Gori oko 2,3 miliona eura.

Namirivanje budžetskih minusa

Iako je dopušteni nivo udjela duga u bruto društvenom proizvodu (BDP) prema Mastrihtskim kriterijima 60 posto, podaci ukazuju na to da većina zemalja regije hronično zaostaje u odnosu na dopušteni nivo.

Trenutno zaduženje Bosne i Hercegovine kreće se u intervalu od 24 do 26 posto BDP-a, Hrvatske od 84 do 86 posto, Srbije od 71 do 73 posto i Crne Gore od 57 do 59 posto.

Uprkos činjenici da će ova godina ostati ubilježena kao godina najvećeg rasta bosanskohercegovačkog BDP-a, možemo konstatirati da je BDP Bosne i Hercegovine ispod 50 posto prosjeka EU-a.

Kad bismo ove podatke uporedili s očekivanim stopama rasta za taj period, procjenjuje se da je potrebno 30 godina da se dosegne prosječna razvijenost EU-a. Međutim, ako se zaduživanje kod komercijalnih banaka i dalje nastavi, a hoće, jer nam to pokazuje uzlazni trend, to nikako neće biti u interesu građana i njihove djece, koja će generacijama otplaćivati dugove komercijalnim bankama. Veliki će problem biti onda kad budžete dodatno opterete prispjeli rekordni iznosi dugova, čije servisiranje zahtijeva nadljudski napor.

Dodatno zaduživanje ukazuje na nelikvidnost budžeta, koji moraju posezati za drugim finansijskim derivatima kako bi namirili budžetske minuse. Nažalost, ni taj novac uglavnom nije usmjeravan u investicione aktivnosti koje bi stvarale novu vrijednost i nova radna mjesta nego je završio kao lična potrošnja stanovništva ili javna potrošnja na svim nivoima.

Međutim, uprkos navedenim brojkama, postoji razlog za blagi optimizam. Posebno treba istaći privredu Bosne i Hercegovine, čija ekonomija postiže stanovit napredak u nekim segmentima vitalne važnosti. Tako je, naprimjer, broj nezaposlenih u prvoj polovini 2016. godine iznosio 527.000, što je za 3,1 posto manje u poređenju s istim periodom 2015. godine. U bh. entitetu Federacija BiH prosječan broj nezaposlenih osoba smanjen je za 2,3 posto i iznosi oko 380.000, a prosječan broj nezaposlenih u entitetu Republika Srpska manji je za 4,9 posto i iznosi oko 135.000. Od ukupnog broja osoba brisanih s evidencije Zavoda za zapošljavanje 71 posto obrisano je zbog zaposlenja.

Anketne stope nezaposlenosti značajno su niže i ta razlika govori u prilog pretpostavkama da značajan broj ljudi u Bosni i Hercegovini radi neprijavljen i bez osnovnih prava iz radnog odnosa. Međutim, stopa nezaposlenosti (iako nešto manja nego ranijih godina) značajno premašuje zemlje regije. Naprimjer, Slovenija ima 12,3, Hrvatska 15,5, Srbija 13,8, a Crna Gora 13,4 posto nezaposlenih, uz trend smanjivanja u odnosu na ranije godine. Posebno zabrinjava veliki postotak nezaposlenih mladih u Bosni i Hercegovini.

'Hljeba bez motike'

Međutim, uprkos velikom broju neprijavljenih radnika, nastavljen je postepen rast broja zaposlenih osoba, koji se u Bosni i Hercegovini popeo na 720.000, 1,4 miliona u Hrvatskoj, dok Srbija bilježi rast zaposlenosti od dva miliona, a Crna Gora nešto više od 180.000. Najbrži rast broja zaposlenih zabilježen je u poslovanju nekretninama.

Socijalna politika, obuhvatnija nego ikad, postaje veliki teret ekonomiji zemalja regije. Jednom borci, drugi put penzioneri, a kasnije i porodilje predvode podugačku listu psihološki "ranjivih kategorija". Niz stečenih socijalnih prava troši više od 30 posto BDP-a gotovo svih zemalja regije, što je iznad prosjeka zemalja Evropske unije.

Prosjek izdvajanja za socijalnu zaštitu u zemljama Evropske unije jest 30 posto (Hrvatska 21, Slovenija 18, Njemačka 20, Francuska 30 posto). Penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje nezaposlenih, socijalna pomoć, isplata invalidnina i brojne druge privilegije napravile su od ovih zemalja oaze za one koji traže "hljeba bez motike" (free ride).

Iako su u spomenutom izvještaju zorno prikazani rezultati u 12 osnovnih područja konkurentnosti nacionalne ekonomije, lokalnim vlastima ostavljeno je da ih analiziraju i tumače. Ovi podaci imaju smisla ako rezultiraju poukom i otkrivanjem uzročnika lošeg stanja u ekonomiji, koji, evidentno, dugoročno slabe privredu zemalja regije.

Brojke kojima obiluje izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma za 2015-2016. imaju dva važna zadatka za ekonomije zemalja regije. Prvi je da se konkretno i brojčano argumentira stanje u ekonomijama zemalja i time oslikaju njene glavne specifičnosti, obim problema i dubinu izazova. Drugi je da se jasno i slikovito pokaže da su promjene stalne i da se unutar desetljeća mogu učiniti znatni pomaci, veliki napredak i vidljiv napor.

Pozitivne trendove treba pozdraviti, ali zadržati sumnjičavost njihove perspektive. Iako BDP pokazuje rastući trend, njegova varljiva objektivnost umanjuje postignute rezultate. Ekonomska nauka već dugo ne uzima ovaj pokazatelj kao pouzdan parametar u mjerenju društvenog razvoja prema kriterijima distribucije ostvarenih vrijednosti i kvaliteta života građana. Mnogo je važnije posvetiti se provođenju strukturnih reformi kako bi se postigao viši nivo konkurentnosti nacionalnih ekonomija, koji je preduvjet za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti.

Tužilaštvo BiH izdalo je u srijedu popodne prijedlog za izdavanje naredbe za dovođenje predsjednika RS Milorada Dodika saznaje Žurnal u toj pravosudnoj instituciji.

Prijedlog za dovođenje Dodika je napisan 28. 12. 2016. godine, a dan kasnije upućen je Sudu BiH. U prijedlogu je navedeno da Tužilaštvo BiH, kao zakonski osnov za izdavanje naredbe za dovođenje osumnjičenog Milorada Dodika temelji na Zakonu o krivičnom postupku, jer se on nije odazvao na dva prethodna poziva za ispitivanje.

Privođenje Milorada Dodika bilo je planirano za 5. januar 2017. godine.

Međutim, nakon što je ovaj prijedlog upućen Sudu BiH, državno Tužilaštvo kontaktirali su branitelji osumnjičenog Dodika, te su predložili da se ispitivanje obavi u petak, u jutarnjim satima, što je i učinjeno.

- Tužitelj Odjela III Tužiteljstva BiH, danas je u svojstvu osumnjičenog ispitao Dodika. Osumnjičeni Dodik je pod istragom..., saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Na ovaj način Milorad Dodik izbjegao je hapšenje, jer Sud BiH, do momenta njegovog saslušanja nije bio odlučio o prijedlogu Tužilaštva BiH.

Podsjećamo, 25. septembra vlasti RS održale su referendum o Danu Republike Srpske, čiju je ustavnost ranije osporio Ustavni sud BiH. Dan poslije, Tužilaštvo BiH uputilo je Dodiku poziv na saslušanje, ali se Milorad Dodik nikad nije odazvao tom pozivu, kao i pozivu koji je izdat dva mjeseca kasnije.

Stoga je postupajući tužilac izdao prijedlog za dovođenje, ali ih je osumnjičeni Dodik preduhitrio. Ostaje, međutim, nejasno ko je braniteljima Milorada Dodika dojavio da je izdat nalog za njegovo dovođenje?

Nakon što je dao izjavu u Tužilaštvu BiH, Dodik je, kako smo već objavili, izjavio da postupajući tužilac Tužilaštva BiH treba da obustavi istragu.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik danas je saslušan u Tužilaštvu BiH, potvrđeno je iz ove pravosudne institucije.

Dodika je saslušao ga je Tužitelj Odjela III Tužiteljstva BiH Miroslav Marković i to u svojstvu osumnjičenog.

- Dodik je pod istragom u predmetu koji se odnosi na krivično djelo neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH. Nakon ispitivanja osumnjičenog, postupajući tužitelj nastavlja istragu u navedenom predmetu, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Prijavu protiv Dodika, te članova Komisije za provođenje referenduma u RS-u, podsjećamo, podnio je Reuf Bajrović, predsjednik Građanskog saveza.

No, početkom novembra istraga je obustavljena protiv dijela prijavljenih.

Kako se stara godina bliži kraju, nova polako priprema pogodno tlo za nova poskupljenja, tako već tradicionalno, iz godine u godinu. A tokom cijele godine suočavamo se i sa blagim, tihim rastom cijena - tvrde iz udruženja potrošača.

"Većina trgovaca tvrdi da vrlo često imaju izmjene cijena koje dobijaju iz svojih centrala, da su to male promjene, ali da se ona nekad malo poveća, a nekad malo snizi", istakla je Gordana Bulić ranije za N1, predsjednica Saveza potrošača u BiH.

Nakon što je Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) 23. novembra odobrila povećanje cijene električne energije, to je samo početak.

Struja
Podsjećamo, FERK je na sjednici odobrio povećanje cijena struje za potrošače Elektroprivrede HZ HB, a povećat će se za kućanstva u prosječno iznosu od 1.45 posto, dok su za kategoriju ostala potršnja cinene niže za 3.04 posto.

Cijene električne energije su promijenjene na prijedlog Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, dok se cijene električne energije Elektroprivrede BiH neće mijenjati, rečeno je na konferenciji za novinare predstavnika FERK-a.

Ranije smo objavili da je Regulatorna agencija za komunkacije potpisala saglasnost na cjenovnike u fiksoj telefoniji.

I ova odluka, kao i odluka o poskupljenju struje stupa na snagu 1. januara. U saopštenju je navedeno da su operateri izvršili usklađivanje cjenovnika, koje su potom dostavili RAK-u na saglasnost.

Agencija je nakon sprovedene analize, dala saglasnosti na izmjene cjenovnika Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, BH Telecom d.d. Sarajevo i Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, sa datumom stupanja na snagu od 1. januara 2017. godine.

Izmjene se odnose na uvođenje jedinstvene cijene za pozive prema fiksnim mrežama u BiH, te definisanje cijena prema drugim mobilnim mrežama u BiH. Cijene poziva prema fiksnim mrežama u BiH koje su definisane od strane operatora iznose od 0,04 KM/min do 0,048 KM/min i niže su od granične cijene definisane Pravilom 67/2012 koja iznosi 0,052 KM/min.

Fiskna telefonija
Na snazi će biti sljedeći cjenovnici fiskne telefonije.

BH Telecom d.d. Sarajevo uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,042 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže BH Telecoma je povećana za 27,27% dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 19,23%. Također, BH Telecom je ukinuo popust na cijene poziva unutar fiksne mreže u periodu slabog saobraćaja (radni dani 19:00 do 7:00, nedelja i državni praznici 00:00 do 24: 00) koji je iznosio 25%.

Telekom Srpske a.d. Banja Luka uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,040 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže Telekoma Srpske je ostala na istom nivou, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH snižena za 23,08%.

Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar uvodi jedinstvenu cijenu za pozive prema fiksnim mrežama u BiH u iznosu od 0,048 KM/min (bez PDV-a). Za korisnike Osnovnog tarifnog paketa, cijena poziva unutar fiksne mreže Hrvatskih telekomunikacija d.d. Mostar je povećana za 37,14%, dok je cijena poziva prema drugim fiksnim mrežama u BiH ostala na postojećem nivou.

Registracija
Izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja BiH, predlagača Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH, a koji je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH usvojen u prvom čitanju i o kojem je nedavno obavljena javna rasprava, osim brojnih pooštrenih kaznenih odredbi za nesavjesne vozače omogućit će i uvođenje novine koja bi trebala biti od opće koristi za zdravlje svih stanovnika i okoliš BiH.

Plan je da se uvedu više cijene registracije za starija vozila koja su veći zagađivači okoliša i ekološki neprihvatljiva. U ovom trenutku ne može se kazati kolika će biti razlika u cijeni registracije za vozila koja više ili manje zagađuju okoliš, ali je rekao da će zasigurno biti takva da će stimulirati građa.

Od 1. januara 2017. na području Federacije BiH počet će se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (eko test) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Ovim pravilnikom koji je objavljen u Službenom listu FBiH 28. prosinca 2016. eko test postaje obvezan dio tehničkog pregleda prilikom godišnje registracije automobila, a Pravilnikom je detaljno propisano koje kategorije vozila podliježu eko testu, tko i na koji način obavlja eko test, koje su granične vrijednosti koje svako vozilo mora zadovoljiti, postupak s automobilima koji ne zadovolje test, ali i cijenu koju će za sve platiti građani.

Ako ste vlasnici vozila s benzinskim motorom koji nema katalizator ispušnih plinova, niti lambda sondu za eko test platit ćete 22 KM. Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator i lambda sondu, eko test ćete pri registraciji plaćati 32 KM.

Sva vozila koja imaju bilo kakav dizelski motor, a u BiH "dizelaši" dominiraju, platiti ćete 36 KM.

Uvođenjem eko testa registracija vozila u FBiH poskupljuje u prosjeku za 30 KM godišnje, pri čemu većinu naknade za EKO test zadržavaju stanice tehničkog pregleda koje će i vršiti preglede, dok neznatan dio ide u proračun FBiH i županija,kao i stručnim institucijama.

Od početka godine do 30. 11. 2016. u FBiH s evidencije Zavoda za zapošljavanje brisano je 123.408 osoba, od čega je zaposleno 86.454. U RS-u ove godine s popisa nezaposlenih “precrtano” je 54.482 ljudi, od čega je njih 28.362 uspjelo pronaći posao. Više od trećine nezaposlenih u BiH, tačnije 63.074, brisano je iz drugih razloga, a ne zaposlenja, piše Večernji list BiH.

Razlozi brisanja

Povratak u školske klupe, odlazak na odsluženje zatvorske kazne ili u inozemstvo trbuhom za kruhom te odlazak u mirovinu neki su od razloga zbog kojih nezaposleni budu brisani s evidencije zavoda za zapošljavanje. Po spomenutim osnovama, brisano je s evidencija u cijeloj BiH 75.558 osoba u 2015. godini. Samo u Republici Srpskoj mirovinu je na zavodima za zapošljavanje dočekalo 2717 osoba, a njih 1764 prestale su tražiti poslove, jer su morale otići na odsluženje zatvorskih kazni. Zbog smrti su brisane 403 osobe. Čak 16.838 osoba izbrisano je sa zavoda samo u RS-u jer je proglašeno trajno nesposobnima za rad. Uključivanje u redovito školovanje, stjecanje višeg stupnja obrazovanja ili zapošljavanje u inozemstvu također su među čestim razlozima za brisanja sa zavoda za zapošljavanje.

Ne odbijaju poslove

Međutim, pretpostavlja se da je broj onih koji odu preko granice trbuhom za kruhom mnogo veći, jer mnogi od njih nisu bili na evidenciji zavoda. Prema službenim podacima, BiH su napustila 3884 stanovnika u devet mjeseci ove godine. Zemlju najčešće napuštaju medicinari, koji u inozemstvu rade kao njegovatelji. Da među nezaposlenima nema mnogo probirljivih, potvrđuje i to da je u cijeloj Republici Srpskoj samo dvoje uklonjeno s popisa jer su odbili raditi u svojoj struci. Zanimljivo je da su po ovoj osnovi samo u prvih osam mjeseci 2012. brisane 94 osobe. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kazao je za Glas Srpske da je jedan od problema domaćeg tržišta rada to što mnogi, a posebno mladi, nemaju povjerenja u zavode za zapošljavanje.

“Mnogi se javljaju na zavode samo zbog zdravstvenog osiguranja. S druge strane, značajno je više onih koji se uopće nisu prijavili na evidenciju nezaposlenih jer sumnjaju da će im to koristiti prilikom zaposlenja”, ističe Pavlović. Dodaje kako je činjenica da nemamo dovoljno učinkovite mjere zapošljavanja, ali i da evidencije na zavodima ne prikazuju apsolutno stvarnu sliku stanja u oblasti nezaposlenosti, piše Večernji list BiH.

Milorad Dodik je bosanskohercegovački političar sa najvećim brojem savjetnika u kabinetu - 15.

O interesantnoj postavi članova najmoćnije kancelarije u bh. entitetu Republika Srpska mogli ste na N1info.com čitati i ranije. Tamo su smještena brojna poznata lica, među ostalima i bivši ambasador Grčke u BiH Prokopios Mancuranis.

Savjetnici su i dva dobro poznata lica - na ovdašnjoj političkoj pozornici zabilježena kao predvodnici liste visokih funkcionera koje je prije 12 godina s pozicija smijenio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Podsjećanja radi, 60 zvaničnika tada je smijenjeno zbog navodne podrške u skrivanju tadašnjeg haaškog bjegunca Radovana Karadžića, opstrukcije napretka BiH ka stabilnosti, prosperitetu i vladavini prava, što se odrazilo negativnom odlukom NATO lidera o pristupanju zemlje Partnerstvu za mir. Među smijenjenima su se tada našli Dragan Kalinić i Pantelija Ćurguz. Obojica su danas savjetnici predsjednika Republike Srpske

Posebno su interesantne političke putešestvije Kalinića koji se u prošlosti često sukobljavao sa svojim današnjim šefom. Smijenjen je kao predsjednik Narodne skupštine dok je Ćurguz iz politike isključen kao tadašnji potpredsjednik Srpske demokratske stranke.

On je u međuvremenu javnosti postao poznatiji kao prvi čovjek Boračke organizacije Republike Srpske. Nije poznato kada je člansku knjižicu SDS-a zamijenio onom SNSD-ovom. Danas hljeb zarađuje kao jedan od 15 najbližih Dodikovih saradnika.

Podsjećamo, aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko postepeno je ukidao zabrane iz odluka koje je svojevremeno donosio Ashdown. Tako je 2014. ukinuo i posljednjih 30 Asdownovih zabrana omogućivši svim ''prognanicima'' da ponovo zauzmu funkcije.

Iako je prošlo sedamnaest godina od vojne intervencije NATO-a, političari ne bi trebali pretpostavljati da su svi balkanski konflikti spremljeni u povijest. Sporovi oko državnosti, ozemlja i političke moći i dalje se pogoršavaju, pomiješani s nesigurnošću oko međunarodnih integracija. Izgledi za članstvo u EU i NATO-u bili su ključni poticaj za demokratizaciju svake države i promicanje međuetničkog suživota. Bez tog cilja reforme zastaju i lokalni sporovi oživljavaju. U svjetlu krize EU i zaokupljenosti Brexitom proširenje nije visoko na dnevnom redu Unije. Čini se da ulazak u članstvo niti jedne zemlje neće biti razmatran u sljedećem desetljeću. Gašenje izgleda za članstvo potkopava odlučnost Balkana za vladavinom prava i potiče uzmak demokracije.

Regija se suočava s tri vrste prijetnji: društvenim nemirima, previranjem manjina i vanjskim uplitanjem. Kombinacija svega toga stvara prijetnju koja bi mogla destabilizirati neke države te čak potaknuti nasilne sukobe. Ako se takvi konflikti prošire preko granica, i NATO i Rusija bi mogli biti uvučeni u eskalirajući sukob. Neke zemlje Zapadnog Balkana su trenutačno zapele na ničijoj zemlji između demokratske državnosti i međunarodne integracije. Posebnu pozornost treba posvetiti dvama scenarijima, u BiH i Makedoniji, jer bi mogli predstavljati najveću prijetnju regionalnoj stabilnosti. U BiH bi mogle kulminirati tenzije između srpskog entiteta i vlade u Sarajevu. Predstavnici RS-a tvrde da Bošnjaci-muslimani žele dominirati državom i minorizirati Srbe. Ako SAD i EU premjeste fokus, predstavnici RS-a mogli bi se povući iz središnjih vladinih institucija te sazvati referendum o neovisnosti. To bi moglo zaoštriti političke konflikte, potaknuti nasilje i uvući Srbiju i Hrvatsku, članicu NATO-a, u izravnu konfrontaciju.

Albanska frustracija vladinom politikom u Makedoniji i politička polarizacija između Makedonaca mogle bi onemogućiti formiranje vlade nakon nedavnih parlamentarnih izbora bez jasnog pobjednika. Albanski vođe mogli bi zatražiti federalizaciju ili dvoentitetsku strukturu ili čak proglasiti autonomnu regiju uz granicu s Albanijom i Kosovom. Odgovarajući na to, makedonski nacionalisti mobilizirali bi javnost za obranu teritorijalnog integriteta zemlje. U sukob bi mogli biti uvučeni susjedi, Srbija bi ponudila pomoć Skoplju protiv albanskog separatizma, a Kosovo i Albanija, članica NATO-a, pokušat će zaštititi svoje sunarodnjake.

Trajno nestabilni Balkan mogao bi radikalizirati dijelove lokalne populacije frustrirane političkim elitama i nestajućim izgledima za međunarodnu integraciju. Društveni nemiri i slabljenje vlade olakšavaju infiltraciju džihadista i drugih terorista. Militantne skupine mogle bi napasti predstavnike SAD-a i EU ili iskoristiti regiju za planiranje napada u cijeloj Europi. Nesigurnost Balkana će također omogućiti Rusiji da bude još nasrtljivija. Kremlj bi mogao računati na to da vlada Donalda Trumpa u Washingtonu ne kani biti predana regiji te da će biti sklonija tolerirati rusku intervenciju. Predsjednik Putin planira zadržati nekoliko "zamrznutih država" na Balkanu kako bi spriječio zapadnu integraciju, kao što je slučaj s Ukrajinom i Gruzijom. On okuražuje autonomistički RS da drži Bosnu podijeljenom i dovodi u pitanje njezinu budućnost kao jedinstvene države. Moskva podržava srpsku manjinu na Kosovu kao skupinu pod represijom kako bi očuvala avet podjele. U Crnoj Gori pijuni Kremlja su očito bili iza neuspjelog pokušaja puča u listopadu dok je zemlja pred vratima NATO-a. Moskva također manipulira unutarnjim previranjima u Makedoniji i njezinim opstruiranim putom prema NATO-u i EU zahvaljujući vetu Grčke. Neriješeni konflikti i osporene države jačaju Kremlj i međunarodne terorističke mreže u tvrdnji da NATO nije uspio stabilizirati regiju, unatoč svojoj vojnoj prisutnosti. Nestabilnost i eskaliranje sukoba simbolizirat će zbunjenost Zapada i slabljenje Amerike te potaknuti ultranacionalističke skupine i neoimperijalističke države u ostvarivanju svojih ambicija i u drugim nestabilnim regijama.

Dolazeća vlada SAD-a mora se usredotočiti na četiri ključne politike koje će istodobno biti od koristi za interese Balkana, Europe i SAD-a. Prvo, Washington mora izbjeći bilo kakvo pokazivanje vojne slabosti ili diplomatskog povlačenja jer će to uvjeriti agresore da imaju zeleno svjetlo da se sunovrate u konflikt. Slabljenje američkog angažmana može onesposobiti NATO i potkopati američki globalni položaj i vodeću ulogu. Drugo, Washington bi trebao nastaviti blisko surađivati s Bruxellesom i Berlinom kako bi se potaknule reforme u svim zemljama Zapadnog Balkana s ciljem stimuliranja ekonomskog razvoja i pomoći stabilizacije regije. Na kraju krajeva, europska je odgovornost pomoći u institucionalnim reformama, ali SAD treba osigurati ključnu podršku u doba kad bi se liderstvo EU moglo tumačiti slabim i prezaposlenim. Treće, Washington mora surađivati sa svim vladama kako bi osigurao regiju od infiltracije džihadista i ojačao sigurnost Zapada. I četvrto, Trumpova vlada trebala bi gledati na Jugoistočnu Europu kao dio šireg tržišta u nastajanju, sve jače međupovezanog energetskim, prometnim i trgovinskim mrežama ne samo s EU, nego i s Turskom, Bliskim istokom, Kaspijskim bazenom, Srednjom Azijom i Kinom. Stabilan i siguran Balkan stvorit će svježe prilike za ulaganje i razvoj kroz nekoliko potencijalno profitabilnih regija.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Demokratska fronta (DF) i Građanski savez (GS) smatraju odluku Senata Univerziteta u Sarajevu da se nastava i ispiti ne održavaju tokom džume, odnosno u petak poslijepodne, nasrtajem na sekularizam i princip odvojenosti vjere i države, navodi se u zajedničkom saopćenju za javnost ove tri stranke.

Ove stranke smatraju da je uvođenje vjerskih obreda u rasporede predavanja i ispita korak ka suspenziji građanskih prava na najvećem javnom univerzitetu u Bosni i Hercegovini.

"Ovom se odlukom, naime, nastava faktički zabranjuje petkom poslijepodne. Smatramo isto tako da je Senat ovim pokazao da želi na velika vrata islamske vjerske običaje uvesti kao pravila ponašanja na Univerzitetu u Sarajevu. Sasvim je jasno, naime, da nema drugih molitvi i običaja na koje se računa ovom odlukom. Ovom odlukom Senata, Univerzitet u Sarajevu postaje prvi u Evropi koji vjerske principe uvodi u svoju organizaciju", navodi se u saopćenju.

Tri spomenute stranke ističu da "nema nikakve sumnje da ovo nije odluka u korist muslimanskih vjernika među studentima, nego odluka protiv tihe većine studenata koji žele prisustvovati nastavi i normalno studirati bez vjerske stege."
Ova odluka, smatraju, nije u korist vjerskih sloboda muslimana koji u Sarajevu čine dominantnu većinu, nego nasrtaj na prava nemuslimana.
"Kao stranke dosljedno i trajno opredijeljene za građansku Bosnu i Hercegovinu, za jednakost svih naših građana na svakom koraku naše zemlje, smatramo da ova odluka samo doprinosi daljnjim podjelama i nejednakostima. Sarajevo, i to ne bilo ko u Sarajevu nego Univerzitet, je ovim putem još jednom pokazao da nije spremno tamo gdje može i gdje je većina drugima omogućiti ništa od onoga što traži za sebe i za „svoje“ tamo gdje su oni manjina.
Nema također nikakve dileme da je, imajući u vidu način izbora Upravnog odbora i rukovodnih struktura Univerziteta, riječ o političkoj odluci iza koje stoji SDA", navodi se u zajedničkom saopćenju za javnost SDP-a, DF-a i GS-a, uz ocjenu da SDA želi ovu zemlju promijeniti "po svojoj mjeri", a da će rezultat toga biti "klerikalna enklava u srcu Evrope, po cijenu opstanka BiH."

Srbija mora ostati imuna na Dodikove provokacije i testiranje terena u odnosima sa SAD, inače će odnosi sa najvećom zapadnom silom biti ozbiljno uzdrmani.

Na to upozoravaju politički analitičari sa kojima je "Blic" juče razgovarao o poslednjoj u nizu ovogodišnjih "geopolitičkih" predstava u režiji predsednika Republike Srpske.

Performans sa Dodikovim odlaskom u Vašington na inauguraciju Donalda Trampa kulminirao je u utorak, kada je Ambasada SAD odbila da prihvati da predsednik RS u Sjedinjene Države uđe samo sa diplomatskim pasošem. Dodik je potom najavio da će se odreći tog pasoša i zatražio vizu kroz predstavništvo Ambasade u Sarajevu.

Šta moćnik iz Laktaša želi ovim da postigne?

Milorad Dodik sam je isprovocirao odmeravanje snaga sa Vašingtonom da bi izmerio gde stoji u odnosu na novu administraciju, smatra analitičar Dušan Janjić.

- Najpre, da je zaista pozvan na inauguraciju sigurno mu ne bi pravili probleme. Problem je što Miloradu Dodiku sukob sa Vašingtonom predstavlja dozu političkog adrenalina koja, međutim, proizvodi posledice. Sigurno je da Srbija mora imati jasan stav u svemu ovome, posebno na temu referenduma za otcepljenje koji se najavljuje - smatra Janjić.

Da čelnik RS svesno diže tenzije misli i Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.

- On je majstor da manipulacijama digne sebi rejting i budite sigurni da mu idu u prilog ove peripetije sa odlaskom u SAD. Srbija neće trpeti neke ozbiljnije reperkusije - osim ako se ne umeša u sukob. To bi bila velika greška. Vlada Srbije ne bi trebalo čak ni da se oglašava po ovom pitanju, prosto da sebi ne komplikuje život zato što je, eto, jedan čovek imao prevelike političke ambicije. U slučaju da stane u njegovu zaštitu, pokazalo bi se i da je Vučićeva distanca prema Dodiku bila samo fasada - upozorava Popov.

Za odnos između Srbije i Dodika inače dolaze "zanimljiva" vremena. Godina 2017. je najavljena kao izborna, ali i referendumska u RS, i to otvara sijaset potencijalnih političkih kriza.

- Trend porasta populizma koji Dodiku ide naruku za Srbiju predstavlja ozbiljan problem. Situacija u Bosni se ne smiruje: nema naznaka da će ekonomija da krene u dobrom pravcu, od nacionalnih politika se ne odustaje. Kako sada da zadržimo posebne odnose sa RS - a da ne povlačimo radikalne poteze? Srbija ne sme da dođe u situaciju da arbitrira između Dodikovih odluka i nacionalnih interesa - objašnjava Bojan Klačar iz Cesida.

A moraće jer Dodik izgleda ne namerava da uzmakne.

- On, poput Šešelja, svakim svojim potezom proizvodi političke posledice. Manevarski prostor mu se smanjuje, i u 2017. će morati da ponovo osmisli svoju politiku u novim okolnostima - zaključuje Janjić.

Vlada Srbije, međutim, nema luksuz ovakvih političkih igara.

Ko je Dragan Vikić?

29 Pro 2016 Written by

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv četiri osobe zbog zločina u aprilu 1992. godine, koji se odnose na zarobljavanje, ubistvo i skrivanje osam pripadnika JNA.

Među njima je i Dragan Vikić, rođen 1955. godine, koji je kao policajac odlikovan i u bivšoj Jugoslaviji, ali i u Armiji BiH.

Vikić je rođen 8. oktobra 1955. godine u Sarajevu, gdje je završio i osnovu i srednju školu. Fakultet za fizičku kulturu završava 1980. godine u Sarajevu.

Vikić je i majstor karatea, 5. dan. U više navrata bio je karate prvak bivše Jugoslavije u teškoj kategoriji, a bio je član reprezentacije Jugoslavije. Nosilac je i svih medalja sa ekipnih prvenstava u periodu od 1977. do 1983. godine.

Po okončanju fakulteta, Dragan Vikić se zapošljava u policiji, kao stipendista, da bi postao komandir voda u Specijalnoj jedinici.

Tokom rata u BIH, od 1992. do 1995. godine, Vikić je bio komandant Specijalne jedinice, koja je djelovala pod nazivom Odred za posebne namjene MUP-a Republike BiH.

Bio je najmlađi pripadnik policije RBiH, a nagrađivan je sa više priznanja i u bivšoj Jugoslaviji, i u samostalnoj BiH.

Od bivše države dobio je Plaketu bezbjednosti i Orden rad sa srebrenim vijencem. Dobitnik je i šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, Zlatne policijske značke, Specijalne značke i ordena Zlatni ljiljan.

Početkom rata, aprila 1992 godine, u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, javno, pred televizijskim kamerama, poziva građane Sarajeva da brane grad od napada, presudno učestvuje u organizaciji odbrane, predvodi Specijalnu jedinicu u teškim borbama i postaje jedan od komandanata Sarajeva.

Opjevan je u pjesmi Mladena Vojičića Tife "Ponesi zastavu, Dragane Vikiću".

Od januara 1994. godine odlazi na dužnost načelnika Sektora za istraživanje i primjenu metoda i sredstava u borbi protiv terorizma Ministarstva unutrašnjih poslova RepublikeBosne i Hercegovine.

Nastavio je i sportsku karijeru, u administrativnom smislu - budući da je preuzeo funkciju Predsjednika karate saveza BiH, a trenutno je i komandant Specijalne policijske jedinice MUP-a FBiH, popularnih "Vikićevaca".

2012. godine bio je i SBB-ov kandidat za načelnika općine Centar.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH