Izdvojeno

Izdvojeno (2569)

Tužioci na suđenju Ratku Mladiću zatražili su od sudija Haškog tribunala da Mladiću izreknu kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih zločina nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH.

Zastupnici optužbe tvrdili su, u završnoj riječi da su dokazali krivicu komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Mladića za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, prenosi Birn.

"Ti zločini su počinjeni...Došlo je vrijeme da Ratko Mladić odgovara za svaku od svojih žrtava i za sve zajednice koje je uništio. Izreći bilo koju drugu kaznu od najstrože - doživotne kazne - bilo bi...uvreda za žrtve i protivno pravdi", rekao je tužilac Alan Tieger.

Tužilac je rekao da "niko ne može ni da zamisli dubinu patnji za koje je Mladić odgovoran".

Nazivajući generala Mladića "gospodarom života i smrti" tokom rata u BiH, Tieger je to ilustrovao Mladićevim riječima upućenim, u ljeto 1995, Muslimanima evakuisanim iz Žepe: "Poklanjam vam vaše živote".

U posljednjem dijelu završne riječi, tužilac Peter McCloskey rekao je da je Mladić igrao ključnu ulogu u planiranju i izvođenju genocida u Srebrenici, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo "ubijanje svih vojno sposobnih muslimanskih muškaraca" u Srebrenici i "protjerivanje" žena, djece i staraca.

Mladićevu "genocidnu namjeru" u Srebrenici, tužioci su dokazivali njegovom izjavom, na dan pada enklave, 11. jula 1995., da je "došao je trenutak da se poslje bune na dahije Turcima osvetimo na ovim prostorima".

Mladićeva "genocidna namjera", po tužiocu, očigledna je bila i u njegovoj poruci srebreničkim Muslimanima, dan kasnije, da mogu "opstati ili nestati" i u pozivu da "spase vaš narod od uništenja".

"Tokom šest dana poslje ovih zloslutnih komentara, Mladićeve trupe zarobile su i ubile više od 7.000 muslimanskih muškaraca i dječaka", naglasio je McCloskey.

Kako je rekao, "do sada je identifikovano gotovo 6.000 žrtava, a mnogi se još vode kao nestali. Očekujemo da će konačni broj žrtava premašiti 7.000".

Po brojnim dokazima, kazao je McCloskey , ključnu ulogu u planiranju i počinjavanju tih ubistava odigrali su Mladić i njemu potčinjeni oficiri, poput Ljubiše Beare, Vujadina Popovića i Zdravka Tolimira, koje je Tribunal već pravosnažno osudi na doživotni zatvor zbog srebreničkog genocida.

Kao dokaz da je Mladić sa saradnicima, u noći izmedju 11. i 12. jula 1995, odlučio da svi srebrenički Muslimani budu pobijeni, tužilac je citirao svjedočenje oficira VRS Momira Nikolića da mu je potpukovnik Popović to izričito prenio.

Mladić je na terenu u Srebrenici, od 11. do 14. jula, imao "punu komandu i kontrolu", tvrdio je zastupnik optužbe.

Za to vrijeme, snage pod njegovom komandom su oko 6.000 zarobljenih muslimanskih muškaraca prebacile na više lokacija u okolini Zvornika, gdje su ih organizovano streljali do 17. jula.

Dok je Mladić bio "u središtu zbivanja" oko Srebrenice, po tužiočevim riječima, bilo je počinjeno prvo masovno ubistvo u selu Kravica sa više od 1.000 žrtava, a zatim i u selu Orahovac.

"Počinioci su bili pripadnici VRS i MUP RS (Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske) koji su djelovali po Mladićevoj komandi", kazao je McCloskey, odbacujući kao "nezamislivo" da je to moglo biti rađeno bez generalovog odobrenja i znanja.

Podsećajući da je 13. jula general Mladić razgovarao sa zarobljenim Muslimanima, obećavajući im da će ići u razmjenu, tužilac je kao "ključni dokaz" generalove "ubilačke namjere" označio činjenicu da je on prekinuo popisivanje Muslimana, koji su ubrzo bili prebačeni na mjesta gdje su ubijeni.

Za razliku od odbrane, zastupnik optužbe je tvrdio da je Mladić imao punu komandu nad "ubilačkom operacijom" u Srebrenici i dok je bio u Beogradu, od 14. do 17. jula 1995.

Prema optužbi, VRS je desetine hiljada žena i djece iz Srebrenice protjerala u Kladanj, nakon što je Mladić rekao: "Evakuisaćemo i ko hoće i ko neće".

"Mladić im nije ostavio da biraju - da bi obezbjedili goli opstanak, morali su da odu", rekao je McCloskey, nazivajući "uvredljivom" tezu odbrane da su oni otišli dobrovoljno.

Tvrdnju Odbrane da su zločin u Srebrenici počinile neidentifikovane "paravojske" i "osvetnici", zajedno sa bezbjednosnim oficirima VRS Bearom i Popovićem, nad kojim Mladić nije imao kontrolu, tužilac je odbacio kao "apsurdnu".

"Mladić jeste zločinac, ali nije budala", ocijenio je McCloskey.

Nasilno uklanjanje Srebrenice kao muslimanske enklave u istočnoj Bosni bio je, po njegovim riječima, cilj koju su politički i vojni lideri RS proklamovali još 1992. godine. General Mladić je u novembru te godine naredio da se “neprijatelju nanesu najveći mogući gubici” i da se on “prisili da sa muslimanskim stanovništvom napusti" Podrinje.

Tužilac je, kao dokaz, citirao i Direktivu 7 kojom je, u martu 1995., predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić naložio da VRS "dobro osmišljenim dejstvima" u enklavi "stvori nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti, bez nade u dalji opstanak i život stanovništva".

Po tužiocu McCloskey, VRS je, pod Mladićevom komandom, upravo to i učinila prije napada na Srebrenicu, sabijajući u oko 45.000 Muslimana u enklavu kojoj je blokadom humanitarne pomoći nametnula neljudske uslove.

Mladićeva Odbrana započeće svoju završnu riječ u petak, 9. decembra.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić na današnjoj konferenciji za medije komentarisao je izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović o tome da je BiH velika prijetnja za sigurnost Hrvatskoj.

On je kazao da se hrvatska predsjednica sveti BiH zbog hapšenja vojnika HVO-a u Orašju.

"Problem ekstremizma postoji u cijelom regionu, pa i u BiH. Hrvatskoj jednostavno treba konflikt pa je nakon Srbije na red došla BiH", kazao je Mektić.

Poručio je da hrvatska predsjednica iznosi netačne informacije o broju osoba koje su se vratile sa ratišta u Siriji.

"Na sirijskom ratištu je bilo 226 osoba iz BiH, a ne hiljade, kako to kaže hrvatska predsjednica. Trenutno ih je tamo 115, poginulo je 65, a vratilo se 45", dodaje Mektić.

Na kraju je dodao da on ne želi u Evropsku uniju, ako je predstavlja ovakva Hrvatska.

Tužioci na suđenju Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom tvrdili su danas, u završnoj riječi, da je dokazano da je Mladić sa svojom vojskom terorisao stanovištvo Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperiskih napada.

Tužilac Adam Weber rekao je da je, tokom tri i po ratne godine, Vojska Republike Srpske (VRS) otvarala na Sarajevo neselektivnu artiljerijsku vatru i civile gađala iz snajpera.

Masovno bombardovanje

Kao dokaz da je Mladić naređivao i odobravao te napade, tužilac je u sudnici pustio snimak presretnutog razgovora iz maja 1992. u kojem Mladić naređuje artiljerijsku vatru na naselja Velešići i Pofalići "jer tamo nema mnogo Srba".

- Da im pamet razvučemo njihovu, da ne mogu da spavaju - čuje se na snimku Mladić, što je, po zastupniku optužbe, dokaz da je cilj granatiranja bilo "širenje terora" među stanovništvom.

Civile u Sarajevu, VRS je, kako je kazao Weber, tokom cijelog rata podvrgavala "masivnom bombardovanju koje je prekrivalo cijeli grad" ili sporadičnom granatiranju, u zavisnosti od Mladićeve odluke.

Tužilac se pozvao na svjedočenja zvaničnika UN-a, poput Dejvida Harlanda, prema kojima je Mladić, zajedno s Radovanom Karadžićem, napade na grad koristio kao sredstvo pritiska na vlasti u Sarajevu i međunarodnu zajednicu, prenosi BIRN-Justice Report.

- Nijedan dio grada nije bio pošteđen... Gađane su bolnice, ljudi na pogrebima, u redovima za vodu i hranu... Nisu pošteđene bile ni džamije - rekao je Weber.

Dokazujući da su snajperi VRS, u isto vrijeme, ciljali civile u Sarajevu, zastupnik optužbe se pozvao na podatak Unicefa iz 1994. da je "na 40 odsto djece u Sarajevu bila otvorena direktna snajperska vatra".

Na tvrdnju odbrane da je Mladić zabranio "ofanzivnu vatru" i "napade na civile", tužilac je, prikazujući naređenja, ukazao da je general naznačio "bez mog odobrenja". "To nije isto što i zabrana", ocjenio je Weber.

Lažne tvrdnje odbrane

Kao dokaz za Mladićev odnos prema civilima, Weber je citirao njegove riječi sa snimka prikazanog u sudnici: "Uvjek kad dođem do Sarajeva, ja ubijem nekog u prolazu".

Odbacujući tvrdnju odbrane da Mladić "nije dao naređenja da civili budu snajperisani", zastupnik optužbe je podsjetio da je sam Mladić 1995. priznao komandantu UNPROFOR-a Rupertu Smithu da su snajperski napadi pojačani.

Tvrdnju odbrane da je VRS "samo reagovala" na napade Armije BiH iz Sarajeva, tužilac je nazvao "lažnom".

Weber je rekao i da je tvrdnja odbrane da je ABiH počinila većinu napada na civile u Sarajevu "bez osnova, odnosno zasnovana na nepostojećim dokazima".

Nalaz balističkog vještaka odbrane Zorice Subotić da su dvije eksplozije na pijaci Markale izazvale podmetnute mine, tužilac je odbacio kao "teoriju zavere".

- Ona je sve to izmislila - naglasio je tužilac.

Weber je rekao da odbrana nastoji da Mladića prikaže kao "herojskog spasioca" civila, tvrdnjom da je obezbjedio "dobrobit" stanovništva. "Ništa ne može biti dalje od istine", ocijenio je Weber.

Po tužiocu, Mladić je, naprotiv, iscrpljenim civilima u Sarajevu uskraćivao humanitarnu pomoć, struju, vodu i gas, koje je "koristio kao sredstvo" za ostvarenje svojih ciljeva.

- Tvrdnja odbrane da Mladić nije dao naređenje za uskraćivanje pomoći je bizarna. Mladić je kontrolisao i ograničavao pomoć i osnovne potrepštine - kazao je Weber.

Tužilac je to dokazivao citatom iz Mladićevog naređenja: "Odmah prekinite dovod vode, struje i gasa za muslimanski dio Sarajeva".

Nasuprot tvrdnji odbrane da je civilima u Sarajevu "uvjek bila dozvoljena sloboda kretanja" i da nisu bili "nikada blokirani", Weber je naglasio da se Mladić "ponosio blokadom Sarajeva".

"Samo ptice mogu da lete"

- VRS je blokirala sve puteve iz grada i pucala na civile koji su pokušavali da ga napuste - rekao je tužilac.

Kao dokaz, on je citirao Mladićeve reči da "samo ptice mogu da lete", kao i generalove direktive da se "spreči deblokada grada" i "stegne obruč".

Odbacujući tvrdnju odbrane da je Mladić više puta nudio "demilitarizaciju Sarajeva" i da ukloni tešku artiljeriju oko grada, Weber je kazao da je to ponudio tek pod pretnjom NATO bombardovanja, poslje prve eksplozije na pijaci Markale, u februaru 1994.

Tužilaštvo nastavlja iznošenje završne riječi.

Mladić je optužen za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Nakon što je Senad Hadžifejzović u Centralnom dnevniku na Face TV-u poslao poruku hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović povodom njenih izjava da islam u Bosni i Hercegovini postaje radikalniji, kritike su stigle i s druge strane. Hrvatski voditelj Zoran Šprajc je u emisiji RTL Direkt stao u odbranu hrvatske predsjednice.

Šprajc se prvo osvrnuo na to kako je "paljbu" po hrvatskoj predsjednici osuo jedan od popularnijih bosanskohercegovačkih voditelja, kako ga je on nazvao "Senad The Face".

Hrvatski voditelj je potom pustio Hadžifejzovićevu, prema njegovim riječima, "pravovjernu političku kritiku uobličenu u stihove", u kojoj Kolindu Grabar-Kitarović naziva senzualnom i fatalnom, što je na kraju priloga ironično i komentirao.

"Voditelj i pjesnik, duhovit kao stećak, fin kao Trump", rekao je Šprajc za Hadžifejzovića objašnjavajući kako ni Bosna ni bosanski humor nisu što su nekad bili.

"Željno iščekujemo kakvim će seksizmom ovaj vrckavi vjeroučitelj počastiti Angelu Merkel koja se na stranačkom kongresu u Essenu otvoreno založila za zabranu nošenja burki i prikrivanje lica u Njemačkoj", zaključio je hrvatski voditelj.

U nastavaku akcije Pravda, Tužilaštvo tereti Karića da je odavao tajne informacije, te davao savjete i uputstva organizovanoj krIminalnoj grupi sa Alijom Delimustafićemna čelu - kako da se ponašaju, kako da izbjegnu krivičnu odgovornost, gdje da se sakriju

Karićeva komunikacija s Delimustafićem i drugima

Duga je lista tužilačkih grijeha. Posebni mobitel Karić je koristio u intenzivnoj komunikaciji sa Delimustafićem i drugima. Mobitel prilikom pretresa nije pronađen. U prilog tome je i podatak da je famozni broj posljednji put aktiviran samo dan prije hapšenja Delimustafića i drugih.

«Po meni to ne može biti ni najniži stepen osnovane sumnje. Iz mog razgovora sa bilo kim ja se mogu pozvati da sam razgovarao s, recimo, Donaldom Trumpom», ističe Karićev advokat Senad Kreho.

Umjesto Trumpa, u presretnutim razgovorima, Alija Delimustafića odbjegloj sutkinji Lejli Fazlagić-Pašić kazuje da je razgovarao sa Džemom tužiteljem i, pošto su otvorene posebne istražne radnje, da je bolje da Lejla nema nikakav kontakt sa Zoranom Lončarom, također uhapšenim u akciji. Dalje Delimustafić govori da je Džemin savjet da Lejla ostane u Hrvatskoj, pošto ima tamošnje državljanstvo, dok predmet ne ode u zastaru. Nije na tome stalo. Tužilac Džemal Karić je odavao tajne, dostavljao Delimustafiću dokumentaciju i podatke, vješto pripremao i odbranu Delimustafićevog brata Envera u predmetu koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

«Utvrđeno je da je Džemal Karić, kao tužilac Kantonalnog tužilaštva, odavao tajne podatke, davao informacije, davao upustva Aliji Delimustafiću i Emiru Karači, a što je potvrdio i Emir Karača i u svojoj izjavi, kako to da Karača ispita vještaka u tom postupku, kako da ispita svjedoke odbrane», navodi Samir Selimović, tužilac Tužilaštva KS-a.

Ljubav između Alije Delimustafića i Džemala Karića datira od ranije. Što je potvrdio i Emir Karača u svom iskazu, koji je također priznao da je Džemal Karić, tada kao postupajući tužilac 2008. i 2009. godine, u dva navrata omogućio ukidanje pravosnažnih presuda protiv Envera i Mirsada Delimustafića, tada pravosnažno osuđenih na 18 i 15 mjeseci zatvora. Tužilac Karić je podnio zahtjev za ponavljanje postupaka. U prvom je odustao od krivičnog gonjenja, a drugi postupak je obustavljen zbog apsolutne zastare.

U daljim razgovorima između Karića i Alije Delimustafića spominje se izvjesna Olja, koja je u jednom sarajevskom restoranu u blizini Tužilaštva u Sarajevu ostavila kovertu za Džemu. Zatim tu je izvjesni Brko za kojeg Džemal priprema nešto što mu je završio, a sve to će preuzeti Alija Delimustafić kod Cigala - onog drota, kako kaže. Koristili su se, dakle, i kodnim imenima, poput dobro uhodane kriminalne grupe.

Nađena dokumentacija, te sudski i tužilački spisi u kojima nije bio postupajući tužilac

Tokom pretresa službenih prostorija, kuća i stanova u kojima je boravio uhapšeni tužilac pronađena je brojna dokumentacija, kopirani sudski i tužilački spisi u kojima Karić nije bio postupajući tužilac. A dio pronađene dokumentacije odnosi se upravo na postupke protiv Delimustafića.

«Negdje u proljeće je glavna tužiteljica donijela odluku da se zaključavaju svi predmeti. Da je ograničen pristup predmetima - u njih samo može imati uvid onaj čiji je predmet. Kao pravniku mi je bilo u interesu da sačuvam zanimljivu žalbu ili odluku», kazao je Karić

Tužilac Selimović istakao je i kako se može fizički otvoriti spis: Tužilački spisi se nalaze u Tužilaštvu. U Tužilaštvu se nalazi u kancelarijama tužilaca, u pisarnoj Tužilaštva, u prijemnoj kancelariji, nalaze se na otpremi».

Dakle, Karić je imao pregršt metoda da uzme ono što želi. Zanimljivo je napomenuti da je Džemal Karić 2014. godine bio jedan od kandidata za glavnom tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Tada je očekivao pomoć prijatelja.

«Za sve ove radnje Džemal Karić je imao obećanje Alije Delimustafića, što se vidi iz prisluškivanih razgovora, da će napredovati u karijeri na određene pravosudne pozicije na koje se prijavljivao», navodi tužilac Selimović.

A obećano mu je tada mjesto suca u Vrhovnom sudu Federacije.

Disciplinske prijave

Više disciplinskih prijava ima Džemal Karić. Ured discpilinskog tužioca precizira nam da je Prvostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a podnijeta disciplinska tužbu protiv Džemala Karića zbog nemara u vršenju službenih dužnosti, te neopravdanog kašnjenje u provođenju radnji. Provedene su istrage u tri predmeta - jedan predmet iniciran je po službenoj dužnosti, drugi se odnosi na arhiviranje milionskog kriminala u GRAS-u, a treći zbog nemara i nepažnje na predmetu.

Dvije su istrage vođene po pritužbama glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Dalide Burzić.

«U posebnom postupku Ured disciplinskog tužioca je zatražio od Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a BiH privremeno udaljenje tužioca Džemala Karića od vršenja dužnosti tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo za vrijeme trajanja mjere pritvora određenog odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu i do okončanja istrage koju vodi Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo», stoji u odgovoru VSTV-a.

Pravda se nastavlja. 21 osoba je do sada uhapšena. Kariću u međuvremenu nestalo novca pa je tražio advokata o trošku države.

Kako je tekla akcija "Miligram"

Istovremeno, u Bihaću se događa akcija "Miligram". SIPA-ini ljudi uhapsili su, po nalogu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo, Idriza Begića. Na djelu, na radnom mjestu, potkraj radnog vremena, nakon što je primio 2.000 eura iznuđenog novca, ali - u označenim novčanicama!

«Osumnjičeni, dajući iskaz na zapisnik kod Tužilaštva, nije sporio preuzimanje navedenog novca od svjedoka Tužilaštva jednako kao što nije sporio ni da je već prethodno 1. novembra ove godine od istog preuzeo iznos od 1.000 eura», kazala je Nevena Alićehajić, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva KS-a.

Pokušao je, doduše, Begić u izjavi na zapisnik izgledati kao žrtva. Međutim, prema izjavi svjedoka, što su kasnije potvrdile i posebne istražne radnje, Begić je taj koji je pozvao oštećenog, protiv kojeg je postojala podignuta optužnica, i Begić taj koji je namještao igru:

Alićehajić nastavlja: «Rekao je da oštećenom u ovom predmetu prijeti kazna zatvora od najmanje tri godine za krivično djelo šumske krađe, ali da mu on može pomoći tako što će napraviti prijedlog sporazuma u njegovo ime, a potom i preglasati, uz pomoć sebi naklonjenih tužilaca».

I sve u ratama, po cijeni od 1.000 eura u roku 15 dana, i 2.000 naknadno. No, kako je svjedok zaključio da mu je pametnije sve prijaviti nadležnim policijskim organima, presretnuti telefonski razgovori i označene novčanice naprosto su bili dio prakse za ovakve tipove, iako odbrana pokušava red osporiti.

«Odbrana ističe prigovor zakonitosti na sve prikupljene dokaze koji su na ovaj način pribavljeni i nalazi da se na njima ne može zasnivati bilo kakva sudačka odluka u ovom predmetu», naglašava Sabina Hota-Ćatović, advokatica Idriza Begića.

Cvijan Radić, Vlado Šantić, Ramo Brkić, Senad Šabić

Zanimljivo je da ovo Begiću nije prvi, ali bi mogao biti posljednji slučaj zloupotrebe tužilačke funkcije. Zbog ozbiljnih je povreda i narušavanja tužilačkog ugleda do sad suspendovan dva puta. Prvo s istrage o ubistvu srpskog povratnika Cvijana Radića, koja se godinama vukla, a dokazi su nestajali. S mjesta kantonalnog tužioca suspendovan je tek u vrijeme aktivne istrage FUP-a u slučaju ubistva generala HVO-a Vlade Šantića. Begić je došao do svjedoka i pokušao utjecati na istragu.

Zanimljivo je da je sve predmete za koje su osuđeni Ramo Brkić i Senad Šabić u Kantonalnom tužilaštvu Bihać vodio upravo Begić i zataškao. Kasnije je bio svjedok Rame Brkića na suđenju. Istražioci tvrde da je zajedno s Brkićem organizovao bijeg Borisa Pajića iz bihaćkog zatvora. Idriz Begić je potpisao saglasnost za izvođenje Pajića iz zatvora, a Brkića ga lično odvezao u RS i omogućio mu bijeg. Istraga o ovome je vođena u Kantonalnom tužilaštvu Bihać, ali je obustavljena. Interesantno je i to, tvrdi naš izvor, da je tužilac Begić učestvovao u pucnjavi u jednoj kafani pa prilikom policijske racije sakrio pištolj pod stolicu.

Čašicu, navodno, više ne voli. Na svjedoke i stranke u postupku očito je i dalje slab.

Mektić: Postoji pravosudna mafija

Sve ovo, akcije u borbi protiv korupcije, aktuelni ministar sigurnosti BiH u izjavi za Mrežu naziva borbom za državu.

«Posljednje što se desilo i joše neke stvari koje će se rasvijetliti meni ukazuju na činjenicu da postoji pravosudna mafija. To je i problem i odgovornost i obaveza VSTV-a», poručuje Dragan Mektić.

Krtice su među tužiocima usporavale pravdu, činile kriminal nedostižnim. Zakotrljalo se, krenulo s miligramom, a kad na red dođu i drugi koji predmete kriju po ladicama ili su skloni političkim optužnicama, priča će biti još.

Večeras su odigrani mečevi posljednjeg 6. kola u grupama A, B, C i D Lige prvaka. Prolaz u eliminacionu fazu izborile su ekipe Napolija i Benfice.

Posebno je neizvjesna bila grupa B gdje su se tri ekipe (Napoli, Benfica i Beskitas) borile za proljeće u najelitnijem klupskom nogometnom takmičenju.

Također, zanimljiva je bila i grupe A u kojoj su se Paris Saint-Germain i Arsenal, koji su ranije osigurali prolaz u osminu finala, borili za prvu poziciju. Londonski klub uspio je izboriti 1. mjesto pobijedivši Basel u gostima.

Grupa A

Arsenal
Paris Saint Germain
Ludogorets Razgrad
Basel

Grupa B

SSC Napoli
Benfica
Besiktas
Dynamo Kyiv

Grupa C

Barcelona
Manchester City
Borussia Moenchengladbach
Celtic

Grupa D

Atletico Madrid
Bayern Munich
FC Rostov
PSV Eindhoven

Disciplinska komisija Nogometnog saveza Italije (FIGC) na današnjem zasjedanju kaznila je aktere rimskog derbija Kevina Strootmana i Danila Cataldija, dok Senadu Luliću nije izrečena nikakva kazna.

Odluku o suspenziji donijeli su Gerardo Mastrandrea, Stefania Ginesio i Eugenio Tenneriello, te će Strootman pauzirati dvije, a Cataldi jednu utakmicu.

Kevin Strootman je izazvao incident u nedjelju kada je vodom polio Cataldija, koji je krenuo da se obračuna sa njim, a sudija Banti je isključio igrača Lazija koji nije bio u igri, dok je Strootman dobio samo žuti karton.

No, na današnjem zasjedanju Disciplinske komisije video-snimkom je utvrđeno da sudija Banti nije vidio šta je Strootman uradio Cataldiju, te je zbog izuzetno nesportskog ponašanja dobio dvije utakmice suspenzije, dok će Cataldi odraditi jedan meč suspenzije zbog "normalnog" crvenog kartona.

Senad Lulić je poslije rimskog derbija kojeg je njegov Lazio izgubio od Rome (2:0) izjavio da je štoper Rome Antonio Rüdiger "do prije dvije godine prodavao čarape i šalove u Stuttgartu".

Ta izjava je dočekana "na nož" od italijanskih novinara koji su tražili obrazloženje, a naš krilni igrač se branio kazavši da "i bijelci prodaju čarape", čime je još više pojačao rasističku konotaciju svojih riječi.

Italijanski mediji prenose kako je reprezentativcu BiH prijetila maksimalna kazna od deset utakmica zbog rasističkog ponašanja, no da je Disciplinska komisija odmah odbila razgovarati na tu temu, te da bi se Lulić mogao eventualno kazniti zbog nesportskog ponašanja.

No, čini se da je naš reprezentativac i definitivno prošao bez ikakve kazne.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić reagirao je na napise zagrebačkog Večernjeg lista kako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u svom izvještaju navela da BiH postaje središte vehabizma, navodeći da SIPA nije izdala takav dokument te da je sve izmišljeno.

Mektić je negirao tvrdnje hrvatskih medija da SIPA u svom izvještaju navodno upozorava da BiH postaje središte vehabizma, ističući kako je potrebno utvrditi da li je te informacije izmislila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Hrvatske ili Večernji list.

"Moramo raditi na procesuiranju svih oblika ekstremizma i svega što ima obilježje terorizma. Mislim da je neprimjereno ono što su uradili SOA ili Večernji list. Pozivam direktora SOA-e da se oglasi i odgovori na pitanje otkud im te informacije. Dokument i informacije SIPA-e su izmišljeni, SIPA nikada nije izdala ovaj izvještaj i nije ga pravila, pogotovo pod naslovom koji je naveden - sve je lažno i namješteno, a sada treba otkriti ko je odgovoran za to", izjavio je Mektić na današnjoj konferenciji za novinare.

Mektić je naveo kako nije korektno plasiranje ovakvih informacija pred turističku sezonu koju BiH očekuje te da isto tako ne bi bilo uredu da se Hrvatskoj plasira slična priča pred ljetnu turističku sezonu.

Podsjećamo da su jučer iz SIPA-e za Klix.ba istakli kako njihovi izvještaji nisu javni, a da tvrdnje hrvatskih medija nisu tačne. Odbacili su i da je SIPA navela da je BiH zemlja u kojoj radikalni islam vehabijsko-selefijske ideologije kakvu nose najkrvoločnije terorističke organizacije kao što su IDIL i Al Kaida rapidno raste.

Zagrebački Večernji list je tematizirao ovo pitanje nakon izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o BiH kao najvećoj prijetnji Hrvatskoj.

Državni ministar sigurnosti danas je također apelirao na Notarsku komoru Federacije BiH da obrati pažnju na strane investitore koji žele ulagati u BiH, objašnjavajući kako ne mogu postati vlasnici nekretnina u našoj zemlji.

"Notari registriraju i sačinjavaju ugovore koje nije moguće provesti do kraja. Dužni su stranku, odnosno investitore, uputiti i objasniti im da određenu nekretninu ne mogu uknjižiti i registrirati na sebe te da je to skriveni dokument", kazao je Mektić.

Na kraju se osvrnuo na učestalost hapšenja u BiH te izjavio kako se moramo pozabaviti pravosudnom mafijom.

"Evidentno je kako imamo sudije koji su pobjegli iz zemlje, protiv kojih se vode ozbiljni krivični postupci zbog organiziranog kriminala, a s druge strane imamo predmete koji se ne rješavaju upravo jer su te pravosudne institucije radile u okviru tih predmeta. Korupciji i kriminalu se mora stati ukraj", poručio je Mektić.

Sjedinjene Države kao jedan od jamaca Daytonskih mirovnih sporazuma ostaju privržene tom modelu suverenosti i teritorijalnog integriteta BiH, ali je u toj zemlji potrebno reformirati izborni sustav, izjavio je zamjenik pomoćnice američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.

“Privrženi smo daytonskom modelu, suverenosti i teritorijalnom integritetu BiH. To ne znači da ne treba doći do promjena (…) apsolutno vjerujemo da se izborni sustav mora reformirati”, kazao je Yee novinarima u Zagrebu.Vlada u BiH ne funkcionira na razini na kojoj može zadovoljiti potrebe ljudi i ne može osigurati razinu sigurnosti i prosperiteta koju treba, kazao je.

Yee smatra da će reformski proces potaknuti promjene u zakonodavstvu koje će naposljetku zahtijevati i promjene ustava.”Ali ne krećemo od toga da nam promjena zakona ili ustava bude cilj sam po sebi. Cilj je promijeniti okolnosti kako bi se poboljšalo funkcioniranje vladinih struktura i institucija da rade posao za koji su uspostavljene”, dodao je Yee koji je na postojeću dužnost došao s položaja drugog čovjeka američkog veleposlanstva u Zagrebu.
Ne smije biti tabua

Smatra da je potrebno razgovarati s čelnicima BiH i oba entiteta i središnjim rukovodstvom o tome kako postići tu razinu funkcionalnosti.Kazao je da SAD želi razgovarati s partnerima u EU, uključujući i Hrvatsku, te s bosanskim Hrvatima, Srbima i Bošnjacima o tome što smatraju da je neophodno i moguće učiniti prije izbora u jesen 2018. godine.

Ističe pritom kako iskustvo govori da je u izbornoj godini teško donositi teške odluke.”To znači da mi kolektivno, kao međunarodna zajednica, imamo 2017. da promijenimo izborni sustav, unesemo promjene u strukture vladavine zakona i gospodarsku strukturu kako bi bile uspostavljene prije izbora”, kaže Yee.

“Po našem sudu, bilo bi to vrlo nesretna činjenica da se nacionalni izbori ponovo održe prema istim pravilima”, kazao je američki dužnosnik, podsjetivši na zabrinutosti i ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava oko načina kako se biraju dužnosnici.”Vjerujemo da ne bi smjelo biti nikakvih tabua oko nekih stvari”, rekao je Yee, upozorivši pritom da “istovremeno ne trebamo biti preambiciozni”, već utvrditi što je u godini prije izbora nužno i moguće izvesti.

Naravno, nastavio je, na ljudima i izabranim čelnicima BiH je da donesu odluke, a SAD je tu da pomogne u pronalaženju rješenja. Istaknuo je kako Zagreb i Washington dijeli isti interes – snažnije reforme koje će BiH omogućiti integraciju.

Radikalizacija nije svojstvena samo BiH

Govoreći o gospodarskom napretku kao glavnom prioritetu svih zemalja jugoistočne Europe, Yee podsjeća da je BiH jedna od najsiromašnijih u Europi.”Gospodarstvo je i dalje najveći izazov za većinu vlada na jugoistoku Europe, ali i šire. Uz to, izazov predstavlja i jačanje osjeća sigurnosti, kako bi ljudi znali da su sigurni od terorizma, organiziranog kriminala ili zloćudnih aktera izvana”, rekao je Yee, ističući i problem u BiH: najveći broj stranih boraca po glavi stanovnika.

Što se radikalizacije tiče, ocijenjuje da to nije samo nešto što se događa u BiH već u cijeloj regiji i Europi.”Taj fenomen jača. Ponekad jest povezan s religijom, a ponekad ne. Kakvi god da su izvori radikalizma, prijetnja za stabilnost zemalja u regiji postoji, posebice u zemljama sa slabim insitucijama”, kazao je Yee.

Na Hrvatsku, nastavio je, direktno utječu događanja u BiH zbog 1000 kilometara duge granice koju dijele dvije zemlje.”Hrvatska je zbog svog zemljopisnog položaja prva na udaru”, kazao je Yee.Uvjeren je, međutim, što se tiče BiH, da većina ljudi želi da njihova zemlja uđe u EU i dijeli sve prednosti tog članstva.”EU je i dalje, bez obzira na svoje probleme, blistava nada za ljude u BiH, sve dok Unija drži vrata otvorena za zemlje jugoistočne Europe “, smatra Yee koji će se u utorak sastati s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u Sarajevu.

SAD i Rusija ne surađuju na Balkanu

Osvrnuvši se na specifične prijetnje u hrvatskom neposrednom susjedstvu, Yee je spomenuo Rusiju, zemlju s kojom SAD surađuje na područjima na kojima im se interesi poklapaju ili su slični.”No, to očito nije uvijek slučaj. Što se zapadnog Balkana tiče, Rusija je jasno dala do znanja da ne podržava integraciju zemalja poput Crne Gore u NATO, kao niti njihovu integraciju u EU”, kazao je Yee.

“Mislim da Rusija pokušava usporiti, ako ne i spriječiti proširenje NATO-a i EU-a. To je izazov za Hrvatsku i za ostatak regije koji zagovara daljnju integraciju”, istaknuo je i dodao da to “ne znači nužno i rizik od sukoba”, ali jest pitanje s kojim se treba pozabaviti.Smatra važnim da se te zemlje jasno izjasne prema Rusiji, ali i partnerima u EU i NATO-u jesu li predane reformama kako bi se pridružil Uniji ili Sjevernoatlantskom savezu.

Glede već “ozloglašenog umora od proširenja”, Yee zamjećuje i umor u zemljama aspiranticama i poručuje objema stranama da moraju “naporno raditi “.EU im mora pomoći iznijeti nepohodne promjene, dok aspiranti moraju ubrzati tempo reformi i uvjeriti EU i NATO u korisnost novih članica.

“To je bio izazov za Crnu Goru – uvjeriti NATO da će biti snažniji s novom članicom. I Crna Gora je uspjela”, kazao je Yee i dodao da zemlje zapadnog Balkana moraju “stalno demonstrirati tu volju i privrženost reformama”.

Po njegovom sudu sada je važno zadržati ” taj reformski zamah”, a kao veliki izazov drži i jačanje institucija koje nisu direktno vezane uz ekonomiju, ali imaju učinak na demokraciju, navodeći civilno društvo, slobodu medija, profesionalno novinarstvo i pluralizam medijskih izvora.”Mislim da u ovoj regiji postoji deficit te vrste novinarstva”, kazao je Yee, ocjenjujući da su “vlade snažnije što je jača oporba”.

Trumpova administracija neće mijenjati politiku prema jugoistočnoj Europi

Na pitanje o novoj američkoj administraciji koja ulazi u Bijelu kuću 20. siječnja, Yee je kazao da se politika SAD prema jugoistočnoj Europi unazad barem 20 godina temeljila na obostranoj suglasnosti glede američkih interesa u regiji, a to su stabilnost, sigurnost i prosperitet.

“Ne mogu zamisliti da će iduća administracija smatrati da ti interesi više nisu valjani. Vrlo je vjerojatno da će vaši i naši interesi ostati isti”, kazao je Yee.”Izazov koji ostaje, vaš i naš, jačanje je odnosa SAD-a i Europe, uključujući Hrvatsku”, zaključio je američki dužnosnik koji se jugoistočnom Europom bavi posljednjih 20 godina.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crandak ocijenio je da ponašanje i izjave Milorada Dodika ne priliče funkciji predsjednika Republike Srpske.

-Njegove izjave su u uličarskom stilu - rekao je Crnadak.
Dodik je, kako je naveo Crnadak, mogao još u junu da pokaže državničko ponašanje, kada je u Banjoj Luci održana konferencija ministara vanjskih poslova zemalja članica Centralnoevropske inicijative (CEI).

-Da je Dodik dostojno obavljao funkciju predsjednika Republike Srpske bio bi 16. juna ove godine u Banjoj Luci kako bi, kao domaćin, dočekao deset ministara vanjskih poslova koji su tada bili u najvećem gradu RS-a, među kojima i šefa autrijske diplomatije Sebastiana Kurza i evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna. Dodik je, međutim, tada pobjegao iz Banje Luke - rekao je Crnadak.

Reagirajući na Dodikove tvrdnje da „Crnadak iz Austrije može da ponese suvenir ili čokoladu“, šef bh.diplomatije je naveo da on bar ništa ne iznosi iz RS-a.

- Neko kući dolazi s čokoladom i suvenirom, a neko s kilogramom zlata, naveo je Crnadak.

Prethodno je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao za pojedine medije u RS-u da „Crnadak može da ponese kakav suvenir ili čokoladu iz Austrije, pa da građani imaju bar neke koristi od njegovih ekskurzija po stranim državama".

Crnadak i predsjednik PDP-a Branislav Borenović su kritikovali Dodika jer je u funkciji predsjednika dao podršku Norbertu Hoferu na predsjedničkim izborima u Austriji te time nanio ogromnu štetu Republici Srpskoj.
Kandidat desnice Norbert Hofer izgubio je u izbornoj trci za predsjednika Austrije, od nezavisnog kandidata Van der Bellena, prenosi Fena.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH