Izdvojeno

Izdvojeno (2277)

Voditeljica predizborne kampanje Donalda Trumpa priznala je u nedjelju da republikanski predsjednički kandidat znantno zaostaje za demokratskom protivnicom Hillary Clinton samo dvije sedmice prije izbora 8. novembra.

"Zaostajemo", priznala je Kellyanne Conway za nacionalnu televizijsku kuću dodajući da je Clinton u "ogromnoj prednosti".

Njen suprug i bivši američki predsjednik Bill Clinton, sadašnji predsjednik Barack Obama, prva dama Michelle Obama i podpredsjednik Joe Biden svi su u kampanji za Hillary Clinton, "svi mnogo popularniji nego što se ona može nadati da će biti".

Conway kaže i kako je Clinton u promidžbu u septembru uložila 66 miliona dolara, dvostruko više nego u augustu a većina reklama je negativna i posvećena osobnom napadu na Trumpa.

Conway je ipak kazala kako se nada da će Trump uspjeti privući neodlučne birače i pobijediti na izborima. Ona tvrdi da u izbornoj kampanji još uvijek vlada veliki entuzijazam. "Dozvolite mi da kažem: Kad ste ne terenu s Donaldom Trumpom ne čini se da su izbori gotovi".

Prema posljednjim anketama vodstvo Hillary Clinton pred Donaldom Trumpom povećalo se na 12 posto a istraživanja pokazuju da bi mogla odnijeti pobjedu u nekim tradicionalno republikanskim saveznim državama.

Trumpova kampanja proteklih je sedmica krenula nizbrdo nakon objave videa na kojem se čuje kako je predsjednički kandidat uvredljivo i seksistički govorio o ženama.

U obrascu za praćenje realizacije ugovora odnosno okvirnih sporazuma Predsjedništva Bosne i Hercegovine nalazi se mnoštvo interesantnih podataka.

Tako je uvidom u obrazac o dodjeli ugovora sa portala javnih nabavki otvoren postupak za 'Okvirni sporazum za pružanje usluga posredovanja u prodaji avio karata i organizovanja službenih putovanja'.

Vrijednost usluga i organizacije putovanja iznosi 234.000,00 KM bez PDV-a, a datum zaključenja je bio 30. septembar ove godine. Navedeno je da je rok plaćanja sukcesivno 30 dana od zaprimanja fakture.

Predsjedništvo BiH je postiglo okvirni sporazum i o dostavljanju dnevne i periodične štampe u printanoj formi za potrebe ove institucije, a to će biti plaćeno u vrijednosti 33.100 KM bez PDV-a. Plaćanje će biti vršeno sukcesivno.

Predsjedništvo BiH je za telefonske aparate izdvojilo 4.273 KM bez PDV-a.

Predsjedništvo BiH je sklopilo ugovor za štampanje plakata infografa za potrebe PBiH u vrijednosti 901,50 KM bez PDV-a, dok će nabavka zastava za potrebe Predsjedništva koštati 1.474,20 KM bez PDV-a. Ovoj instituciji je potreban i projektor u vrijednosti 1.175,65 KM bez PDV-a.

Uposlenicima institucije je potreban i elektronski rezač za papir koji košta 1.095 KM bez PDV-a.

Sukcesivno pružanje štamparskih usluga za potrebe Predsjedništva koštaju 19.900 KM bez PDV-a za period od 12 mjeseci, a plaćanje je sukcesivno 30 dana od zaprimanja fakture.

Za sukcesivne protokolarne usluge za potrebe Predsjedništva BiH izdvojeno je 22.300 KM bez PDV-a.

Čestitka hrvatskog člana Predsjedništva BiH u novinama koštala je 'samo' 1.750 KM bez PDV-a.

Vanredna sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS), na kojoj je izabran novi predsjednik te najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj, održava se danas u Banjoj Luci.

Tako su članovi Skupštine SDS-a podržali prijedlog Predsjedništva te stranke da Vukota Govedarica bude izabran za novog predsjednika SDS-a, šestog po redu. Izbor Govederice podržala je većina delgata na vanrednoj izbornoj skupštini SDS-a.

Dosadašnji lider stranke Mladen Bosić 8. oktobra najavio je povlačenje s te funkcije, preuzevši odgovornost za loše rezultate SDS-a na lokalnim izborima.

Mladen Bosić, koji se danas povukao s funkcije predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS), izjavio je da vanredna izborna Skupština stranke predstavlja novi početak SDS-a.

Bosić je u obraćanju delegatima vanredne Skupštine SDS-a kazao da se ne radi ni o kakvom puču u SDS-u, nego o njegovoj samostalnoj odluci preuzimanja odgovornosti, nakon loših rezultata na lokalnim izborima.

"Moja namjera je da na taj način otvorim novi politički prostor stranci da uđe u neophodne promjene i pripreme za sljedeće opće izbore za koje sam siguran da će donijeti neophodne promjene u RS-u", rekao je Bosić ističući da, ako se uništi SDS, ni RS "neće imati svjetlu budućnost“.

Prema planu, konsolidacija stranke će ići u dva koraka. Prva faza je detaljna analiza rezultata izbora po svim općinama i prijedlog sanacije kritičnih općinskih odbora s imenovanjem privremenih organa, a što treba da bude završeno do kraja januara iduće godine, a druga faza su unutarstranački izbori, od 1. februara do 1. maja naredne godine.

Jučer smo pisali da je za potrebe srpskog člana Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića, ova institucija za izdvojila 200.000 KM za kupovinu novog automobila.

Uvidom u obrazac za praćenje realizacije ugovora i okvirnih sporazuma Predsjedništva BiH izlistane su nabavke i usluge za potrebe Predsjedništva BiH.

Zanimalo nas je na šta još Predsjedništvo BiH troši novac kada je u pitanju vozni park. Tu se nalaze troškovi nabavke automobila, najmova, pranja, osiguranja, vulkanizera te održavanja.

NAJAM
Predsjedništvo je sklopilo tri ugovora o iznajmljivanju motornih vozila. Prvi je na period od tri mjeseca u vrijednosti 3.333,06 KM bez PDV-a. Drugi ugovor je za rentanje vozila u periodu 66 dana, a to je ovu instituciju koštalo 2.444,30 KM bez PDV-a.
Samir brdo Brioni - Proces Sarajevo primorao je Predsjedništvo BiH da iznajmi luksuzna vozila, minivanove i autobus za potrebe istog. Sve je koštalo ukupno 21.500 KM bez PDV-a.

PRANJE
Vozila se moraju održavati i redovno prati. Zbog toga su sklopljena tri okvirna sporazuma između Predsjedništva BiH i kompanija koje se bave ovom vrstom djelatnosti.
Ugovori su sklopljeni za ručno pranje vozila u Mostaru, Sarajevu i Istočnom Sarajevu.
Ručno pranje u Mostaru za 12 mjeseci košta 4.300 KM bez PDV-a, u Sarajevu 4.400 KM bez PDV-a dok će se vozila Predsjedništva BiH u Istočnom Sarajevu prati ručno te imati usluge vulkanizera za 16.300 KM bez PDV-a.

NABAVKA
Pored kupovine motornog vozila za potrebe Mladena Ivanića, Predsjedništvo je nabavilo još dva automobila.
Riječ je o Passatu B8 2.0 TDI 4 motion BMT Comfortline vrijednosti 50.418,80 KM bez PDV-a, a drugo je marke Škoda Super Stile 2.0 TDI koji košta 59.788,89 KM bez PDV-a.

OSTALI TROŠKOVI ODRŽAVANJA VOZILA
Okvirni sporazum za osiguranje od autoodgovornosti i autonezgode sa zelenim kartonom i potpunim kasko osiguranjem. Vrijednost 33.800 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za isporuku i montažu autoguma za potrebe PBiH. Vrijednost 60.600 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen u Banjaluci za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 4. Vrijednost 2.700 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Audi u Sarajevu za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 1. Vrijednost 6.300 KM.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Škoda u Sarajevu za potrebe PBiH koje je u garantnom roku, LOT 2. Vrijednost 3.200 KM.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen u Mostaru za potrebe PBiH koja su van garantnog roka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 9. Vrijednost 17.500 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Audi koje je u garantnom roku u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 5. Vrijednost 12.800 KM, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Citroen koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 1. Vrijednost 3.900 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 1. Vrijednost 3.700 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Škoda koje je u garantnom roku u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 3. Vrijednost 4.200 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke Volkswagen koje je van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 6. Vrijednost 5.000 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornog vozila marke BMW koje je van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 7. Vrijednost 12.026 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke BMW koja su van garantnog roka u Banjaluci za potrebe PBiH, LOT 9. Vrijednost 22.500 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke BMW koja su van garantnog roka u Hercegovačko-neretvanskom Kantonu i Zapadnohercegovačkoj županiji za potrebe PBiH, LOT 10. Vrijednost 14.500 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila marke Volkswagen koja su van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 5. Vrijednost 31.900 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za tekuće održavanje motornih vozila markeAudi koja su van garantnog roka u Sarajevu za potrebe PBiH, LOT 4. Vrijednost 18.700 KM bez PDV-a, period 12 mjeseci.

Okvirni sporazum za registraciju postojećih i novonabavljenih motornih vozila za potrebe Predsjedništva BiH. Vrijednost 6.200 KM bez PDV-a.

Bivšem rukovodiocu rudnika mrkog uglja u Kini Yu Tieyiju izrečena je smrtna kazna zbog korupcije i primanja mita.

Kineska novinska agencija Xinhua javlja kako je bivšem čelniku državnog rudnika Longmay sud u sjeveroistočnoj kineskoj provinciji Heilongjiang danas izrekao smrtnu kaznu uz dvogodišnju odgodu izvršenja.

Osuđeni Yu se tereti da je u periodu upravljanju rudnikom od 2005. do 2011. godine primio mito u iznosu od blizu 45 miliona dolara.

Sva nelegalno stečena imovina osuđenog Yua je zaplijenjena, a sud je saopćio da će smrtna kazna biti izvršena nakon dvije godine dobrotvornog rada jer je osuđenik tokom procesa sarađivao sa pravosuđem.

Aktuelni kineski predsjednik Xi Yinping na čelo vladajuće Komunističke partije Kine došao je 2012. godine i tom prilikom je najavio opsežnu borbu protiv korupcije u toj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, a taj problem ocijenio je "najvećom prijetnjom" opstanku komunističke vlasti.

U protekle četiri godine borbe protiv korupcije u Kini je procesuirano 75 miliona članova Kineske komunističke partije.

Tužilaštvo BiH krajem septembra najavilo je da će ubrzo Sudu BiH proslijediti optužnicu u slučaju „Bobar banka“, ali to još nije urađeno.

U Sudu BiH tvrde da optužnicu nikada nisu primili i da su samo u medijima čitali da će biti dostavljena. Ovim je nastavljen niz skandala koji potresaju Tužilaštvo BiH.

Podsjetimo, 28. septembra, na dan kada je suspendovan glavni tužilac Goran Salihović, iz ove institucije su saopštili da će optužnica uskoro biti proslijeđena u Sud BiH. Ovo je ujedno bio prvi slučaj da Tužilaštvo BiH najavljuje optužnicu. Zanimljivo je da je predmet „Bobar banka“ među šest tačaka disciplinskog i krivičnog postupaka koji se vode protiv Salihovića.
Prema saopštenju iz Tužilaštva BiH, optužnica obuhvata „veći broj fizičkih osoba koje se terete da su organizovano počinili krivčna djela zloupotrebe ovlaštenja u privredi i finansijskog kriminala“.

-Nakon intezivne istrage, koja je trajala oko 18 mjeseci, prikupljeno je više stotina dokaza i saslušano više desetina svjedoka. Optužnica se odnosi na zloupotrebe u poslovanju Bobar banke, kojima je prouzrokovana direktna šteta od oko 130 miliona maraka – rečeno je tada u Tužilaštvo BiH.

Izvor blizak Tužilaštvu BiH rekao je da su ovu optužnicu napisali Salihović i njegovi najbliži saradnici, a tužioci bili primorani da je potpišu. Tužilac koji radi na ovom predmetu rekao je da mu treba do četiri mjeseca da optužnicu doradi kako bi bila potvrđena, jer je užasno napisana.

Glavnog tužioca Salihovića prvostepena disciplinska komisija suspendovala je 28. septembra zbog optužbe da je propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa. Zatim da se upustio u neprimjerne kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio obavljanje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, te da se miješao u rad sudija ili tužilaca.

Salihovića terete i da je namjerno davao lažne ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenje i napredovanja u službu i u drugim pitanjima koji su u nadležnosti VSTV. Ovakvim ponašanjem doveo je u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva.

Osim toga, Tužilaštvo BiH je 12. oktobra pokrenulo i krivičnu prijavu protiv Salihovića. Istraga je pokrenuta i zbog predmeta „Bobar banka“, kao i zbog „Pavlović banke“, presretnutih razgovora u kojima je Salihović namjeravao da hapsi visokopozicionirane osobe u pravosuđu, ali i ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića. Istraga je pokrenuta i zbog obustavljanja nekih istraga.

Nakon saopštenja da će uskoro proslijediti optužnicu u predmetu „Bobar banka“, Tužilaštvo BiH se nije više oglašavalo u ovom slučaju.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je još u julu raspisalo javni tender za kupovinu novog automobila za člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića ukupne vrijednosti 171.000 KM bez PDV-a, odnosno 200.000 KM sa PDV-om.

Datum zaključenja ugovora za kupovinu luksuznog automobila bio je 26. septembar, a Predsjedništvo BiH je za Ivanićeve potrebe kupilo Audi A8 Long 4.2 TDI Quattro Triptonic. Vrijednost automobila je 170.846,15 KM bez PDV-a, a rok za plaćanje je 30 dana od zaprimanja fakture.

Na ovaj način, Ivanić je upotpunio seriju automobila marke Audi koje u kojima se od ranije voze Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Zašto je nabavio tako skup auto odgovara:

"Imao sam auto koje je prešlo 230 do 250 hiljada kilometara, davno je prevazišlo ta pravila oko nabavki, tako da su ispoštovani svi uslovi kakvi su bili do sada".

Iako pojedini građani nemaju osnovnih uvjeta za život te jedva spajaju kraj s krajem, onima koji odlučuju o njihovoj sudbini itekako je stalo da se voze u u udobnim četverotočkašima.

U toku je i nabavka novih, budući da su od 18. septembra do 18. oktobra vlasti raspisale 25 tendera, za nabavku 114 vozila. Za njih izdvajaju 5,1 milion KM.

Fudbaleri tuzlanske Slobode pobijedili su ekipu Širokog Brijega s 1:0, u susretu 13. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Prvih 20 minuta utakmice na stadionu ''Tušanj'' proteklo je bez prilika za postizanje gola. Sloboda je imala terensku inicijativu i vršila je pritisak na gostujući tim, ali većih prilika izabranici Vlade Jagodića nisu imali.

S druge strane Široki Brijeg je čekao priliku da ugrozi protivnika iz kontranapada, međutim, zadnja linija domaćeg sastava je bila oprezna pa opasnosti za golmana Kenana Pirića nije bilo.

U 27. minutu Široki je imao priliku da ugrozi Pirića iz slobodnog udarca, ali lopta pogađa živi zid. Samo tri minuta kasnije Sloboda prijeti iz kontranapada, međutim, odbrana gostiju je bila na visini zadatka.

Do 40. minuta oba tima su imala nekoliko pokušaja, uglavnom nakon prekida, da ugroze gol protivnika, ali promjene rezultata nije bilo.

Kada je izgledalo da će prvih 45. minuta susreta završiti bez golova, u 41. minutu dosuđen je penal za Slobodu, a precizan s bijele tačke bio je Sulejman Krpić.

Tuzlaci su do kraja poluvremena pokušali povećati prednost, nastavili su napadati, ali novih pogodaka nije bilo.

U drugom poluvremenu prvu priliku za gol imali su gostujući nogometaši, tačnije Ivan Krstanović koji se u 52. minutu našao u odličnoj situaciji pred Slobode, ali je promašio loptu i upropastio do tada najbolju priliku Širokog Brijega.

Široki je u drugom poluvremenu igrao dosta agresivnije u želji da postigne izjednačujući gol ili da eventualno dođe i do preokreta.

U 73. minutu dobro je šutirao igrač Širokog Ćorluka, ali Pirić brani njegov udarac. Kako se bližio kraj susreta gosti su pojačavali napade, a takva igra je otvarala prostor za brze kontranapade Slobode.

Deset minuta prije kraja susreta Igrač Slobode Asim Zec pokušao je volejom savladati golmana Širokog Soldu, ali njegov udarac nije bio precizan. Isti igrač je pet minuta prije kraja iz odlične prilike pogodio stativu i propustio priliku da rješi pitanje pobjednika ovog meča.

Do kraja utakmice nije bilo promjene rezultata, a Sloboda je upisala drugu pobjedu protiv Širokog Brijega u zadnjih sedam dana. Iste ekipe će se susresti ponovo iduće sedmice u revanš susretu osmine finala Kupa BiH.

Mafijaški obračuni su ponovo postali svakodnevica u Srbiji. Ratuju između sebe regionalne mafije iz bivše Jugoslavije, navijačke grupe, a traje borba i za narko tržište. Premijer i policija su objavili rat mafiji.

Beogradske ulice su ponovo poprište mafijaških obračuna, u kojima često stradaju i slučajni prolaznici. Crne hronike su pune izvještaja o novim borbama za moć u srpskom podzemlju. Ratuju između sebe regionalne mafije iz bivše Jugoslavije, navijačke grupe, a traje borba i za narko tržište. Kulminacija svih ovih obračuna uslijedila je nakon ubistva Aleksandra Stankovića (29), zvanog Sale Mutavi. Stanković je jedan od vođa navijača Partizana, osuđivan je kao narko diler, a pored toga često je sjedeo i na sastancima uprave kluba. Javnost je stoga prilično zbunjeno dočekala vijesti da su počast ubijenom odali ne samo košarkaši i fudbaleri Partizana, nego da su njegovoj sahrani prisustvovali i svi čelnici Partizana. Pojedini mediji su to nazvali „počast za 'državnu mafiju'". U isto vrijeme, premijer Aleksandar Vučić i ministar policije Nebojša Stefanović objavili su „rat mafiji", i istakli kako neće dozvoliti da Srbija postane poprište obračuna kriminalaca iz jedne bivše jugoslovenske republike.

Sprega sporta, politike i mafije

Novinar nedeljnika Vreme Dejan Anastasijević za DW kaže kako ne očekuje ništa od najavljenog rata mafiji, jer smo takve objave imali i u vreme bivših vlasti. To se jednostavno mora raditi sistematski a ne kampanjski, ističe Anastasijević, i objašnjava zašto misli da taj 'rat' neće imati mnogo uspjeha:
„Prosto je riječ o tome da se vođe navijača očigledno bave kriminalom, i to vrlo organizovanim kriminalom, a da su pored toga i u upravama sportskih klubova. A sa druge strane u istim tim upravama sportskih klubova sjede i političari. I onda imatu tu jednu trostruku spregu sporta, politike i mafije. Ako država to želi da riješi onda je prvi korak da se promijeni status tih klubova, jer oni ne mogu više da budu udruženja građana, prosto Crvena zvezda i Partizan nisu isto što i udruženja filatelista. Potrebno je dalje uvesti pravila finansiranja, ili ih privatizovati, a ne koristiti klubove kao jedan od načina finansiranja političkih partija, gdje leži i suština problema".

Policija uz teške napore razdvaja navijače koji često napadaju navijače protivničkih timova. I uoči 152. fudbalskog derbija između Partizana i Crvene zvezde je bilo povrijeđenih.

Dejan Anastasijević smatra da to uopšte nije problem uraditi u pravnom i tehničkom smislu. „Problem je što političarima odgovara slabo regulisan rad sportskih klubova, a odgovara im i prisustvo organizovanog kriminala, jer se na taj način indirektno finansiraju političke stranke. Stoga je licemjerno da političari objavljuju rat mafiji, jer neki od njih, sasvim sam siguran u to, finansiraju i sebe i svoje stranke novcem od organizovanog kriminala".
Rat uz uništenu policiju

Rat protiv mafije se ne može voditi sa policijom koja je devastirana u kadrovskom i svakom drugom smislu, ocjenjuje za DW Božo Prelević, advokat i bivši koministar policije. „Vi sada imate policiju koja je pod najezdom nepismenih i polupismenih ljudi, sa kupljenim diplomama, imate razna šikaniranja, nema saradnje sa tužilaštvom, ljudi napuštaju policiju, i to je nešto na šta upozoravam već nekoliko godina. I sada premijer kaže obračunaćemo se sa onima u policiji koji borave na jahtama, i vi vidite da se sve to dakle zna. Rezultat toga je da vi imate po Beogradu devedesete godine, imate crnogorsku mafiju, bosansku mafiju, albansku mafiju, imate krijumčara koga uhvate sa 50 migranata i onda ga puste nakon telefonskog poziva. A ako kao građanin želite nešto da prijavite ja vam savjetujem da to ne radite, jer je besmisleno i policija je dovedena do nivoa da ona više uopšte nije servis građana. A da je to tako dovoljno je da vam samo kažu nadimke načelnika policije po Srbiji, i sve će vam biti jasno".

Koliko će ta borba protiv mafije biti uspješna ne treba vam bolji dokaz od činjenice ko je sve bio na sahrani Aleksandra Stankovića, napominje Božo Prelević. „Kada vidite ko je sve bio na sahrani, i ko je nosio majice sa njegovim likom, i kada znate da ga je tužilac pustio nakon što je išao da prebije nekoga iz uprave Partizana, vi vidite da to nije normalno. I sada imate premijera koji govori isto što i ja. Iz toga možete da zaključite da nas premijer ili pravi budalama, ili nema moć da nešto uradi. A ne zna se šta je gore od to dvoje".

Pacifikovani navijači- koliko to košta?

Navijačke grupe su uglavnom bile oslonac pojedinih političkih partija prilikom većine protesta koji su se dešavali u Beogradu. Navijači su se posebno isticali rušenjem Beograda i sprječavanjem održavanja gej parada, i tada su se žestoko sukobljavali sa policijom. Međutim, u posljednjih nekoliko godina navijača nema na ulicama, a pitanje koje se nametnulo je koliko košta politička pacifikacija navijačkih grupa. Dejan Anastasijević kaže da to jeste problem kada se prave dilovi sa takvom vrstom grupa: „Oni će vas uvijek sačekati na nečem drugom. Ako su se dogovorili da više ne tuku pripadnike LGBT populacije, očigledno se nisu dogovorili da više ne smiju da ubijaju ljude ili trguju drogom".

Navijači jači od države

U neredima navijača nastaje i velika materijalna šteta

Božo Prelević ističe da ne zna šta su oni dobili zauzvrat, „ali znam da je premijer nedavno rekao da su oni jači od države". Prelević dakle, podsjeća na izjavu premijera Vučića, koji je izjavio: "ne mogu da riješim pitanje privatizacije sportskih klubova. Eto priznajem, jači su od mene, mali sam i nedovoljno snažan da to izguram”. Mislim da bi nakon takve izjave trebalo da podnese ostavku, smatra Prelević, ali napominje da bi trebalo biti potpuno iskren i reći da je to stvar koja traje preko 20 godina. "Tu situaciju je etablirala bivša Državna bezbjednost (DB), koja ih je onda slala na front. A onda je nastao kancer, gdje su navijači odlučivali o svemu, postavljali i smjenjivali uprave, tukli koga su stigli, a država je sve to posmatrala sa strane. To je jednostavno odsustvo želje da se političari odreknu nekih paralelnih navijačkih vojski, koje se mogu upotrijebiti za ovu ili onu situaciju. Političari se uvijek boje da se te grupe ne okrenu protiv njih, i imaju bojazan da ako ih oni ne kontrolišu onda će ih kontrolisati neko drugi. Zato više vole da ih imaju uz sebe nego protiv sebe”.

Rat protiv mafije se u Srbiji ne objavljuje po prvi put, a po svemu viđenom rezultati su do sada bili loši. Najlakše je objaviti rat protiv nečega, smatra Dejan Anastasijević, pogotovu ako to činite u metaforičkom smislu. Onda možete ratovati protiv svega i svačega: protiv laži, protiv zolupotrebe ovoga ili onoga, protiv mafije, protiv droge…Sve je to lako izreći. Međutim, sve te stvari se ne suzbijaju ni verbalnim militarizmom, ni kampanjski. To znači da se sistemski mora raditi i na pravosuđu, policiji, tajnim službama takođe. Tu je potrebna jedna sistematska akcija, a ja nisam siguran da vlast na taj način želi da pristupi problemu”.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH u mjesecu septembru posredovala je pri zapošljavanju 148 osoba u Sloveniji i Njemačkoj. Nešto više je bilo zainteresiranih za rad u Njemačkoj 90 bh. državljana, a u Sloveniji 58 osoba, piše bh. novinska agencija Patria.

Trend masovnih odlazaka iz BiH još uvijek je poražavajući, naročito mladog i obrazovanog kadra. U samo posljednja tri mjeseca u Njemačku i Sloveniju otišle su raditi 1.124 osobe. Niko ne zna tačan broj onih koji idu iz BiH i snalaze se u drugim državama.

Na ovu činjenicu konstantno upozorava i poslanik Senad Šepić kazavši da nikada nije usvojena njegova inicijativa da se o ovoj problematici raspravlja u Parlamentu BiH. Ovakav stav dijele i međunarodni zvaničnici, ali vlasti ostaju nijeme. Tako je na ovaj zabrinjavajući trend upozorila danas i ambasadorica Njemačke u BiH Christiane Hohmann koja je kazala da se mora zaustaviti odliv bh. građana i najaktivnijeg stanovništva – mladih.

Val iseljavanja bh. građana uskoro će se mjeriti s onim za vrijeme agresije na BiH. Prema nekim projekcijama BiH bi u narednoj godini moglo napustiti još 100.000 građana. Politički analitičar Almir Terzić navodi da odlaze mladi ljudi, osobe koje imaju posao što je haotično.

Iako i federalni premijer Fadil Novalić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović neumorno ponavljaju priču da je za 17 mjeseci zaposleno 25.000 u realnom sektoru i da se smanjuje nezaposlenost niko od njih dvojice ne navodi koliko ljudi u isto vrijeme odlazi iz BiH te da se i na taj način smanjuje broj nezaposlenih.

Zvanična statistika ipak ne ide u prilog tvrdnjama Izetbegovića i Novalića pa je prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH krajem avgusta bilo 520.565 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na juli došlo je do povećanja od 500 nezaposlenih osoba.

Prema evidenciji Agencije u avgustu se nezaposlenost povećala u Federaciji BiH za 1.748 osoba dok se smanjila u Republici Srpskoj za 1.146 osoba i u Brčko distriktu BiH za 102 osobe. U avgustu su ukupno 17.062 osobe brisane sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 10.698 osoba. Postavlja se pitanje šta je za razlikom između broja zaposlenih i broja brisanih za evidencije.

Istovremeno je za 9.436 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 6.746 novih radnika što pokazuje nesrazmjer između broja nezaposlenih i novih zapošljavanja.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH