Izdvojeno

Izdvojeno (2567)

Parlament Turske produžio je vanredno stanje u zemlji za još tri mjeseca, prenosi agencija Anadolija.

Odluka o produženju vanrednog stanja, koja je usvojena jučer, stupa na snagu 19. januara.

Vanredno stanje omogućava Vladi da zaobiđe parlament pri donošenju zakona i da ograniči ili ukine prava i slobode građana ako smatra da je to neophodno.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio tromjesečno vanredno stanje dan nakon neuspjelog puča 15. jula.

Još nije donesena konačna odluka da li će pripadnici Oružanih snaga BiH učestvovati u paradi povodom obilježavanja Dana RS - 9. januara.

Ustavni sud BiH je donio odluku o neustavnosti tog praznika. S obzirom na to da smo legalisti, smatram da pripadnici OS BiH ne bi trebalo da učestvuju u obilježavanju tog dana, izjavio je Ante Jeleč, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.

On je potvrdio da je stigao službeni zahtjev za učešće pripadnika OS BiH, te da je on još u proceduri. "Mi samo dajemo mišljenje o tome da li raspolažemo potrebnim brojem ljudi i opremom, ali odluku donosi Ministarstvo odbrane, a potvrđuje Predsjedništvo BiH", kazao je Jeleč za federalne medije

Smeće iz Dubrovnika iduće bi se godine trebalo odlagati 880 kilometara od tog bisera Jadrana - na odlagalištu Kraplja u Gunji kod Županje.

Hrvatskim teritorijem to bi doista bio golem put, no plan je da se otpad prevozi preko BiH, što bi bila gotovo upola kraća ruta i iznosila bi 490 kilometara - otpilike kao do odlagališta u Otočcu u Lici.

Iako se nekome i dalje može činiti da mora postojati jednostavnije rješenje, u Dubrovniku kažu da je ono optimalno i nemaju izbora - pogotovo kad se uzme u obzir duga dubrovačka turistička sezona - pa je Gradsko vijeće nedavno izglasalo taj prijedlog.

Ne može na Grabovicu, a Centra i dalje nema

Godine 2000. započeo je projekt sanacije dubrovačkog odlagališta Grabovica i njegovo zatvaranje planirano je 2011. godine. U međuvremenu je trebao biti izgrađen županijski Centar za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje.

Kako do toga nije došlo, sve je prolongirano do 2015. Sada je situacija takva da na Grabovici više nema mjesta, a Centar i dalje nije izgrađen.

Stoga su, objašnjava direktorica Čistoće Dubrovnik Nataša Gabričević, krenuli u traženje alternative za trajno zbrinjavanje 20.000 tona miješanog komunalnog otpada koji će se u 2017. godini prikupiti na području Dubrovnika, Općine Konavle, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i otoka Mljeta.

"Poštujući zakonsku regulativu, jedina mogućnost rješenja nastale situacije je odvoz otpada van grada Dubrovnika i to na odlagalište unutar Hrvatske, odnosno EU. Sukladno Direktivi EU, zabranjen je izvoz miješanog komunalnog otpada u cilju trajnog zbrinjavanja istog u tzv. treće zemlje kao što su Crna Gora i BiH", kaže Gabričević.

Od nadležnog ministarstva se, zbog prometne udaljenosti grada i time visokih troškova prijevoza i zbrinjavanja, zatražili pojašnjenje o dodatnim mogućnostima zbrinjavanja u 'trećim zemljama', posebno vodeći računa, ističe, da je Crna Gora u fazi pristupnih pregovora.

Bliža odlagališta potkapacitirana

U međuvremenu morali su pronaći odgovarajuću lokaciju. U razmatranja su ušla mnoga odlagališta, posebno u Dalmaciji. No, kaže, sva su u sličnoj situaciji kao i Grabovica - potkapacitirana.

"Odlagalište Kraplja u općini Gunja pokazalo se kao najprihvatljivije rješenje, obzirom da je jedno od najsuvremenijih odlagališta u RH sa dovoljno slobodnog kapaciteta za prihvat ukupne planirane količine otpada. Konačna odluka o odvozu u Gunju, bit će donesena nakon službenog priopćenja Ministarstva".

Otpad bi put Gunje trebao krenuti u travnju iduće godine. Iz ministarstva su obaviješteni da je tijeku izmjena i dopuna Uredbe Vlade RH o graničnim prijelazima preko kojih je dopušten uvoz i izvoz otpada u EU.

Tako bi se u slučaju odvoza otpada u Gunju, navodi Gabričević, koristili granični prijelazi Neum i Županja.

"U prvoj godini odvoza i zbog količina otpada, ali i zbog osiguranja ostalih neophodnih uvjeta, očekivani trošak je do 17 milijuna kuna (2,24 milijuna eura), a financijska sredstva osigurat će se u proračunu Grada Dubrovnika i već navedenih Općina", kaže Gabričević.

Općinska vlast u Gunji za to vrijeme 'trlja ruke', budući je prošla njihova ponuda od 350 kuna (46,2 eura) plus PDV po dovezenoj toni.

Njihovo odlagalište, koje godišnje prima blizu 1.000 kubika komunalnog otpada iz Gunje, isto koliko tamo odlažu i susjedne općine Drenovci i Županja, nakon katastrofalne poplave je Fond za zaštitu okoliša unazad godinu dana potpuno uredio i suvremeno opremio.

Sredstva za mrtvačnicu, mezarje, pješačke staze...

Načelnik općine Hrvoje Lucić kaže da imaju kapaciteta primiti količine iz Dubrovnika. Realizacija ovog posla bila bi golem financijski dobitak za ovu općinu, čiji je proračun između dva i 2,5 milijuna kuna (264.000 do 330.000 eura).

Bruto, kaže Lucić, na 20.000 do 25.000 tona otpada to bi bilo 8,7 milijuna kuna (1,14 milijuna eura), a Gunji bi 'čistih' ostalo četiri do pet milijuna kuna (528.000 do 660.000 eura).

"Utrošili bi ih sigurno dobro - planiramo uraditi mrtvačnicu na katoličkom groblju, zatim pošto mi imamo u Gunji preko 35 posto Bošnjaka, muslimana, gotov je projekat novog mezarja. To je jedno malo mezarje, ali prekrasno, sigurno bi to bilo jedno od najljepših mezarja u Hrvatskoj. Zatim na asfaltiranje pješačkih staza u Gunji, što nam je obećano u poplavi da će se napraviti, međutim to nije država napravila, ali ne tužim se ja na državu jer država je jako puno napravila za Gunju. I oslobodili bi svoje mještane cijelu iduću godinu plaćanja komunalnog otpada, znači besplatno bi se odvozio komunalni otpad", kaže Lucić.

Krajem iduće godina Kraplja bi trebala ići u zatvaranje. Lucić kaže da bi s obzirom i na tu okolnost bilo šteta ne iskoristiti priliku za zaradu.

"Treba da bude otvoreno neko regionalno odlagalište, a sad da li će to biti ili neće, vidjet ćemo. Ali kažem, i ako primimo taj komunalni otpad iz Dubrovnika i ako se ne zatvori i ako ne bude regionalno odlagalište otvoreno, sigurno ćemo moći još par godina da vozimo dok se ne otvori to regionalno odlagalište".

HDZ: Nismo upućeni, a i zatrpalo bi nas

No, u oporbenom HDZ-u s time se ne slažu i protive se projektu - kažu da se radi o ozbiljnoj količini otpada koja bi u kratkom periodu zatrpala njihovo odlagalište.

"Mi bi onda dugoročno imali problem s odlaganjem vlastitog otpada. Naše je mišljenje da bi se tu bilo bolje dobro organizirati u smislu da to smetlište što duže služi mještanima Gunje jer ako ostanemo bez vlastitog odlagališta koje bi se zatvorilo zbog tih količina, mi bismo onda naš odvoz smeća plaćali puno više jer bi ga morali negdje voziti, kao što Dubrovčani to sad čine", kaže šef HDZ-a u Gunji Boris Nikolić.

Stoga smatraju da bi se, kako kaže Nikolić, o tako ozbiljnoj priči građani trebali izjasniti na referendumu.

Slaže se da se radi o velikim sredstvima za Gunju, no smatra da se za projekte koje navodi Lucić novac treba povući iz europskih fondova, kao i neke susjedne općine.

U HDZ-u k tome posebno zamjeraju što, tvrdi Nikolić, nisu bili upućeni u dogovore.

"Nije se dogodila nikakva rasprava na tu temu, nego u ovom vremenu kad je načelnik bio u problemima oko formiranja većine za izglasavanje proračuna, mislim da je ta situacija zloupotrebljena".

Načelnik Lucić, iz stranke Bandić Milan 365 - stranka rada i solidarnosti, negira da bi moglo doći do problema s odlaganjem vlastitog otpada, a za neupućenost HDZ-a, kaže, kriv je sam HDZ.

"Gospoda iz HDZ-a već tri ili četiri zadnje sjednice htjeli su rušiti proračun i naravno mene, zato nisu ni dolazili na Vijeće, tako da kažu nisu informirani. Normalno da ne mogu biti informirani kad ne dolaze na Općinsko vijeće. Jednostavno bojkotiraju".

Pao dubrovački prijedlog proračuna

Ono što slijedi je da Općinsko vijeće da zeleno svjetlo projektu ili ga odbaci. U HDZ-u, kaže Nikolić, za sada ne planiraju nikakve 'akcije'.

"Čekamo da stvar dođe do kraja s obzirom da vidimo da gospodin Vlahušić gubi sve ovlasti s krajem godine obzirom da proračun [Grada Dubrovnika] nije prošao".

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić rekao je ranije kako je u proračunu za 2017. godinu osiguran iznos od deset milijuna kuna (1,32 milijuna eura), čime bi se pokrio trošak prve godine zbrinjavanja dubrovačkog otpada u Gunji i ne bi došlo do povećanja računa građanima.

Osim u slučaju da padne prijedlog proračuna kada će se, kako je rekao, računi udvostručiti. Proračun je u međuvremenu pao, a Vlada treba imenovati povjerenika koji bi upravljao gradom do izbora.

DOKON POP I JARIĆE KRSTI - Visokorangirani pojedinci iz Srpske pravoslavne crkve, Vlade Srbije i lokalne samouprave organizovali su u Kruševcu nadrealnu predstavu za kamere u kojoj je glavni akter episkop kruševački David, sa svojim pomoćnicima u svešteničkim odorama, zašao među gajbice i osveštao novi magacin!

Vladika se pošteno potrudio da otera svakog đavola iz ovog skladišta, ne bi li poslovanje bilo što uspešnije, pa se protegao koliko je visok da dohvati i najviše gajbe! Tako vatrena vodica iz magacina postade sveta vodica, a celoj svečanoj ceremoniji poseban doprinos dade i Bratislav Gašić kao ministar odbrane, što je posebno naglašeno u saopštenju Eparhije kruševačke.

Veza ministra vojnog, episkopa Davida i kompanije „Viva“, ponosnog vlasnika osveštanog skladišta, seže u prošlost, pa ne čudi da su se na važnom poslu našli ovi važni protagonisti. Dobri odnosi Gašića i kruševačkog vladike potvrđeni su i pre dve nedelje kada je na brdu Bagdala, iznad Kruševca, priređeno osveštavanje temelja crkve čiju izgradnju finasira ministar i njegova porodica, a crkvenu ceremoniju je vodio upravo episkop David.

Gašić je kao dugogodišnji gradonačelnik Kruševca stigao da izgradi odlične odnose sa vlasnikom preduzeća „Viva“ Draganom Anđelkovićem. Oni su, između ostalog, zajedno radili u Privrednom savetu Grada Kruševca kada je ministar bio predsednik tog tela, a Anđelković član. Toliko su im odnosi ostali dobri da Gašiću nije bilo teško da kao ministar potegne iz Beograda i udari kamen temeljac na gotovo svakom objektu koji je Anđelković započeo.

Proslavu Anđelkovićevog najnovijeg poslovnog poduhvata na površini od 2.500 kvadratnih metara u utorak su, kako su javili lokalni mediji, uveličali i gradonačelnik Kruševca Dragi Nestorović i sa najbližim saradnicima, načelnik Rasinskog upravnog okruga Branimir Vesić, narodni poslanici, većnici, direktori javnih preduzeća i ustanova, privrednici i brojni drugi gosti.

Sveštenici kao kafanske pevačice

Politički analitičar i direktor marketinške agencije „Pragma“ Cvijetin Milivojević smatra da vladikama nije mesto na ovakvim mestima.
- Bez obzira koliko među bogatima imaju sponzore, našim vladikama je mesto gde je njihovo duhovno stado, među onima koji teško žive i kojima treba pomoć. Nisam stručnjak za duhovni život, ali jesam tradicionalista koji poštuje Crkvu i zaista mislim da vladika ne treba da dolazi na noge nekima koji već imaju i grade novo da bi još više stekli. To je deo onoga što se pežorativno zove novo vreme u SPC i što je pokušao patrijarh Pavle da obuzda, a najočigledniji primer su cenovnici u crkvama. Sveštenici su uveli tarife i ponašaju se kao kafanske pevačice - kaže Milivojević.

Istanbulska policija objavila je novu fotografiju teroriste koji je tokom novogodišnje noći izvršio napad u noćnom klubu. CNN Turk izvještava da je u pitanju Iakhe Mašrapov porijeklom iz Kirgistana, povezan s tzv. Islamskom državom.

Na fotografiji, izdvojenoj iz snimke jedne od sigurnosnih kamera, jasno se vide crte lica napadača koji je u novogodišnjoj noći ubio 39 osoba. Policija je saopćila da i dalje traga za napadačem, a CNN Turk navodi da je policija ukupno uhapsila čak 14 osoba, među kojima su i dva strana državljana koje je presrela na aerodromu Ataturk.

Turski list Hurijet piše da je Mašrapov u Tursku stigao 20. novembra sa suprugom i dvoje djece. Preko Ankare je doputovao u grad Konju, gdje je iznajmio stan. Otamo je 29. decembra krenuo u Istanbul, gdje je dva dana kasnije izvršio napad.

Turska policija je vrlo brzo pronašla njegovu suprugu, koja je rekla da nije imala pojma da joj je muž terorist, sve do momenta kada je ugledala njegovu sliku na televiziji. Prethodno su se policiji javili susjedi koji su živjeli u zgradi u kojoj je Mašrapov iznajmio stan, prepoznavši ga s fotografije.

Evropska unija ušla je u 2017. uz pritiske i izazove i spolja i iznutra, uključujući bujanje euroskepticizma širom kontinenta.

Na listi "top ten" ljudi koji će u takvim uslovima najviše uticati na Evropu, pored lidera EU i onih koji to žele da budu, nalaze se i predsjednici Rusije i SAD, kao i migrant iz Afrike i "mrzitelj" Evrope. Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD zapanjila je Evropljane već šokirane odlukom Velike Britanije na referendumu da izađe iz EU. Ta odluka je inspirisala euroskeptike i protivnike establišmenta.

Kada Trump 20. januara uđe u Bijelu kuću, politika koju bude vodio, u skladu sa obećanjima iz kampanje ili ne, mogla bi u velikoj mjeri da utiče na Evropu.

Trumpova budžetska politika može da ohrabri biznis u EU, gdje usporena ekonomija doprinosi političkoj nestabilnosti, međutim, Trumpov trgovinski protekcionizam mogao bi da djeluje upravo suprotno.

Na EU će djelovati i Trumpova politika oko NATO-a, kao i zalaganja za bolje odnose sa Rusijom. Napominjući da ljudi sa "top ten" liste nisu pobrojani po snazi uticaja na EU, briselski portal EurActiv.com kao sljedećeg navodi lidera poljskih vladajućih konzervativaca Jarosława Kaczyńskog koji stalno prkosi Zapadu.

Krajem decembra EU je zaprijetila sankcijama Varšavi ako u roku od dva mjeseca ne ispuni preporuke za otklanjanje sistemskih prijetnji pravnoj državi, prije svega u vezi nezavisnosti ustavnog suda, međutim, Kaczyński računa na veto saveznika, poput mađarskog premijera Viktora Orbana.

Na poljska sporenja sa Briselom, odnosno na podjele između istoka i zapada, računaju i britanske diplomate u vezi sa pregovorima o Brexitu.

Holandski birač, kako se navodi, također bi mogao da odredi "ton" evropske izborne godine ako se potvrde rezultati istraživanja po kojima će anti-islamska Partija slobode Gerta Wildersa biti najjača u parlamentu. Iako koalicione vlade više stranaka znače da Partija slobode vjerovatno neće vladati, njena pobjeda može da podstakne glasače krajnje desnice kasnije na izborima u Francuskoj i Njemačkoj.

Evropa će u ovom slučaju pratiti kako se jedna od zemalja osnivača EU bavi čovjekom koji želi da izađe iz EU - da li će pokušati da ga drži podalje od vlasti ili će ga uvesti u vlast da u dodiru sa realnošću ublaži svoju retoriku.

Istovremeno će britanska premijerka Theresa May još više dobiti na značaju kada obavijesti Brisel o pokretanju procesa izlaska Velike Britanije iz EU. May će to uraditi do kraja marta 2017.

Ona mora da ujedini i svoju vladu i zemlju iz koje stižu prijetnje otcjepljenjem i da se zatim bori sa Evropljanima koji strahuju da bi svaki ustupak Britaniji bio "zakivanje još jednog eksera u kovčeg Unije".

Sve to možda neće ni biti mnogo važno ako liderka anti-EU Nacionalnog fronta Marine Le Pen 7. maja postane predsjednica Francuske. Istraživanja ukazuju na njenu pobjedu u prvom krugu 23. aprila, ali mnogi sumnjaju da može da dobije većinu i odnese konačnu pobjedu.

Međutim, poslije Brexita i Trumpa niko ne vjeruje u istraživanja, a Marine Le Pen pridobila je milione koji nikada nisu glasali za rasizam i antisemitizam njenog oca. Kako se ocjenjuje, mnogo toga zavisiće od protivkandidata na francuskim izborima, ali je izvjesno da, ako ona dođe na čelo Francuske, to može da bude kraj Unije, barem onakve kakva je sada.

Među onima koji će uticati na EU je i nepoznati migrant iz Afrike kome se, s obzirom na taktiku EU koja je uspjela da zadrži Sirijce podalje od Grčke, nameće pitanje zašto da prelazi Saharu i Sredozemno more samo da bi bio uhvaćen i vraćen kući.

Na listi je i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji nastoji da obnovi svjetski uticaj Moskve i može da pravi prijatelje ili neprijatelje na Zapadu na mnogo načina, od kontrole snabdijevanja gasom, do podrške protivnicima EU.

Lideri EU za sedam mjeseci treba da odluče da li će ukinuti ili zadržati sankcije Rusiji uvedene zbog krize u Ukrajini. Neke članice ne slažu se s nastavljanjem sankcija i, ako Trump ublaži američke sankcije, EU će teško spriječiti jednu ili više članica da blokiraju produžavanje sankcija Rusiji.

Čovjek od uticaja na situaciju u EU u 2017. biće i italijanski predsjednik Sergio Mattarella koji mora da nagovori stranke u svojoj zemlji da upravljaju trećom po snazi ekonomijom zone eura, dok se spremaju za izbore koji će se održati ne zna se tačno kada i po kojim pravilima.

Italijanski partneri iz zone eura sa zebnjom prate šta se dešava sa tom prezaduženom zemljom i njenim posrnulim bankama. Upućeni kažu da je, za razliku od Grčke ili Portugala, Italija isuviše velika da bi propala, ali i isuviše velika za spasavanje.

Evopsku politiku u 2017. definisaće i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će se boriti za četvrti mandat na izborima u septembru i koju smatraju liderom evropskih lidera. Ona je suočena sa ljutnjom i bojaznima zbog milion tražilaca azila koji su stigli u Njemačku 2015.

Na krilima straha od imigracije, euroskeptici u Njemačkoj mogli bi da se izbore za prva mjesta u Parlamentu što bi moglo da veoma iskomplikuje koalicione pregovore Angele Merkel.

Angelu Merkel smatraju ključnom za stabilnost Evrope, ali je pitanje šta ona može da uradi ako Evropa počne da se kruni.

Poslednji na listi "top ten" je tzv. "čovjek u crnom koji je došao da mrzi Evropu u kojoj živi". Islamska država potpiruje njegov gnjev i tjera ga da reaguje. Šire gledano, "čovjek u crnom" može da stoji iza nepoznatih i nepredvidivih događaja koji u najmanju ruku mogu da uznemire javno mnijenje i skrenu EU sa puta planiranog za 2017.

Kao "ljude važne pomena" za EU u 2017. briselski portal dodao je i evropsku komesarku za konkurenciju Margrethe Vestager, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i predsjednika Evropske centralne banke (ECB) Marija Draghija.

Komesarka Vestager "obrušila" se na neke od najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija zbog poreskih aranžmana i biće interesantno vidjeti da li će joj biti dozvoljeno da takav čvrst stav zadrži u narednoj godini.

Turski predsjednik se 2016. godine suočio sa pokušajem puča i serijom terorističkih napada, kao i najtežim periodom u odnosima EU i Turske u novijoj historiji.

Sporazum EU-Turska o izbjeglicama na meti je kritika a Erdogan prijeti povlačenjem iz sporazuma ukoliko se prekinu pregovori o ulasku Turske u EU.

U međuvremenu predsjednik ECB mirno prati usporen ekonomski oporavak zone eura nakon finansijake krize i očekuje se da tako i nastavi. Međutim, kako se navodi, neki u EU mogli bi da izgube strpljenje zbog takvog "sporog i stabilnog" pristupa.

Reprezentativac Bosne i Hercegovine Emir Spahić više nije član njemačkog HSV-a.

Naime, kako je objavljeno na zvaničnoj stranici ovog kluba, sa Spahićem je raskinut ugovor.

Ovo je bh. reprezentativcu drugi otkaz u karijeri nakon što je prethodno otpušten iz Bayera.

Fudbalski reprezentativac Bosne i Hercegovine i nekadašnji fudbaler Bayer Leverkusena u HSV-u je od 2015. godine kada je potpisao jednogodišnji ugovor, koji je produžio u 2016. godini.

Spahić je u karijeri igrao za Čelik, GOŠK Dubrobnik, NK Zagreb, Shinnik Yarolsavi, Torpedo iz Moskve, Lokomotiv iz Moskve, Montpellier, Sevillu, Anzhi i Bayer Leverkusen.

Pilot Miroslav Gronič (37), koji je bio pod dejstvom alkohola, uhapšen je u avionu Boeing 737 kompanije "Sunwing Airlines" u kanadskom gradu Calgary.

Kanadski mediji su objavili da je posada aviona primijetila da se pilot ponaša čudno, a da je u jednom trenutku čak izgubio i svijest, zbog čega su pozvali nadležne službe. Pilot je vrlo brzo uhapšen, a analiza je pokazala da je u krvi imao tri puta više alkohola od dozvoljenog.

U Boeingu kompanije "Sunwing Airlines" nalazilo se više od stotinu putnika, a nedugo poslije incidenta avion je, pošto je angažovan drugi pilot, krenuo prema Meksiku.

Policija Calgaryja saopštila je da je dobro da je incident na vrijeme uočen jer se, kako kažu, mogla desiti prava katastrofa.

Iz kompanije "Sunwing Airlines" su saopštili da se radi o "vrlo nesretnom događaju".

Snijeg koji je jutros počeo padati širom Bosne i Hercegovine uzrokovao je velike probleme u saobraćaju, posebno u Bosni.

Širom naše zemlje zabilježene su manje saobraćajne nezgode.

Na magistralnom putu Prnjavor-Banjaluka, u mjestu Lišnja, i dalje je potpuno obustavljen saobraćaj zbog saobraćajne nezgode koja se dogodila rano jutros kada su se sudarila dva teretna vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Nezgoda se dogodila u 4.30 sata, a s obzirom na loše vremenske uslove i snijeg koji pada, alternativnih pravaca nema. Iz AMS apeluju da vozači budu strpljivi do završetka policijskog uviđaja i uklanjanja vozila sa puta.

Zbog snijega na kolovozu usporeno i otežano saobraća se u većem dijelu naše zemlje. Izdvajamo putne pravce: Ključ-Bosanski Petrovac-Bihać, Cazin-Velika Kladuša, Bihać-Bosanska Krupa, Drvar-Bosansko Grahovo-Livno, Kupres-Šuica, Glamoč-Mrkonjić Grad, Donji Vakuf-Travnik, Olovo-Kladanj i Tuzla-Orašje. Poseban oprez zbog sniježnih padavina savjetujemo i na dionici autoputa A-1 Tarčin-Zenica. Učestali su odroni zemlje ili kamenja, a posebnu pažnju skrećemo na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Ekipe putnih službi intervenišu na svim mjestima gdje je to neophodno, tako da su svi putni pravci za sada prohodni.

Večeras do ponoći, zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području FBiH.

Aktuelni radovi na području Hrvatske, tokom dana usporavaju odvijanje saobraćaja na graničnim prelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja. Zadržavanja na ostalim graničnim prelazima nisu duža od 30 minuta.

iz BiHAMK-a apeluju na vozače da voze maksimalno oprezno, kao i da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje zakonski obavezno za sve kategorije vozila.

Viši sud u Beogradu odredio je danas pritvor do 30 dana dvojici pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije koji se sumnjiče za odavanje službene tajne u vezi sa njihovim aktivnostima 11. jula 2015. godine kada je u Potočarima kod Srebrenice napadnut premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Pritvor je predložen za osobe čiji su inicijali V.T. i M.D, prenose beogradski mediji.

Osumnjičeni su saslušani, a odluku o pritvoru donijet će sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić 11. jula 2015. godine napadnut je prvo verbalno, a onda kamenicama u Memorijalnom centru u Srebrenici.

U izjavama za Aljazeeru Balkans osumnjičeni su 11. oktobra naveli da su kao policijski službenici, po usmenom naređenju starješina, bez legitimacija i naoružanja, poslani na tajni zadatak u Potočare 11. jula. 2015. godine.

Prema zakonima Bosne i Hercegovine i bh. entiteta Republike Srpske, pripadnici snaga sigurnosti strane države ne mogu ni pod kakvim uslovima provoditi zadatke na teritoriji BiH bez odobrenja te države.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH