Izdvojeno

Izdvojeno (2255)

Kantonalni sud u Sarajevu prihvatio je prijedlog Tužilaštva te odredio jednomjesečni pritvor Amireli Lončar i Hamdi Spahiću, uhapšenim u akciji Pravda potvrdila nam je Azra Bavčić, portparolka sarajevskog Tužilaštva.

Tužilaštvo ih, kako smo već objavili, tereti da su pomagali Zoranu Lončaru, koji se danas predao FUP-u.

Naime, kako se moglo čuti na ročištu, na zahtjev Zorana Lončara, a prije hapšenja koja su počela 11. novembra, njegova bivša supruga Amirela i Spahić su istraživali da li se protiv njega vodi bilo kakva istraga. Spahić je priznao da je dolazio u Tužilaštvo i tražio tužitelja Seada Kreštalicu da se raspita o Zoranu.

Spahić saznanja do kojih je došao prenio Zoranu, koji se vratio tada iz Hrvatske u BiH, te sve prenio Aliji Delimustafiću.

Sa druge strane, odbrana osumnjičenih tvrdi kako oni nisu bili svjesni tada u šta se upleo Zoran.

Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International a koje ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta.

Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom.

BiH je uz Jermeniju, Kazahstan, Litvaniju, Moldaviju, Rusiju i Ukrajinu dobila negativne ocjene po svim kategorijama. U ovim zemljama veliki broj građana doživljava poslanike u parlamentu kao korumpirane, prisutne su visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije.

Čak 82% građana BiH negativno ocjenjuje rad vlasti u borbi protiv korupcije, što BiH svrstava među četiri najgore ocijenjene države u ovoj kategoriji, zajedno sa Ukrajinom, Moldavijom i Španijom.

Prema ovom istraživanju, 27% građana BiH je bilo u situaciji u posljednjih godinu dana dati mito nekom od javnih službenika, a najčešće je u pitanju mito saobraćajnoj policiji i medicinskom osoblju.

Kao najkorumpiranije javne službenike, građani BiH vide vladine dužnosnike (56%), koje odmah prate članovi parlamenata (54%) i predsjednici/premijeri (53%). Najmanje korumpiranim smatraju se religijske vođe. BiH je u vrhu zemalja Evrope i Centralne Azije po nivou percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju.

“Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju”, izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora Transparency International.

Međutim, visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Tako velika većina smatra da građani ne mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a više od polovine građana BiH (55%) smatra da nije društveno prihvatljvo prijaviti korupciju. Kao glavne razloge za neprijavljivanje korupcije, građani vide strah od posljedica (33%) i stav da njihova prijava neće dovesti do promjene (20%).

Zbog toga kao glavne preporuke, Transparency International ističe jačanje nezavisnosti pravosuđa i otklanjanje uticaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanje sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.

Tužilaštvo BiH mora ponovo saslušati određeni broj svjedoka u predmetu Bobar banka. Na to su primorani jer je ove svjedoke u istražnom postupku saslušavao Emil Pinkas, zamjenik šefa kabineta donedavnog glavnog tužioca Gorana Salihovića, koji za takve radnje nema ovlaštenje! Tužilaštvo je tako priznalo da je prekršilo zakon u dosadašnjoj istrazi o kriminalu u Bobar banci.

Tokom istrage disciplinskog tužioca utvrđeno je i da postupajući tužilac u predmetu Bobar banka Dubravko Čampara uopće nije vodio istragu, već je samo potpisivao dokumente koje su pripremali članovi Salihovićevog kabineta Hasan Plehi Emil Pinkas, za što po zakonu nisu nadležni.

Prema izvorima Žurnala, ponovno saslušanje svjedoka će dodatno odložiti davno najavljeno podizanje optužnice protiv osumnjičenih u ovom predmetu.

Podsjetimo, 31.3.2016. uhapšeno je više osoba, među kojima su direktorka Agencije za bankarstvo Republike Srpske Slavica Injac, direktorka entitetske Investiciono razvojne banke (IRB) Snežana Vujnić te još nekoliko službenika i funkcionera Bobar banke.

Osummnjičeni su da su počinili niz nezakonitosti u poslovanju Bobar banke, prvenstveno u dodjeli kredita u višemilionskim iznosima, kao i nezakonitih bankarskih garancija za razne poslove.

Žurnal je ove godine u dva dokumentarna filma detaljno objasnio kako je vlast RS iz Bobar banke izvukla 300 miliona maraka te kakva je uloga Slavice Injac u cijelom slučaju.

Kad bivši prvi policajac Republike razigrava kriminalno kolo onda su tu sudija, advokati, pravobranilac, općinski radnici, tjelohranitelji ratnih zločinaca. Nema tu ni vjere ni nacije. Ima samo interes. Sumnja je - zgrnuli su ni sami ne znaju koliko. Alija Delimustafić i njegovi u milionskom kriminalu sve do Tajlanda.

I nakon hapšenja Alija Delimustafić u starom maniru. Tvrdi: "Mogao sam pobjeći da me je to interesovalo." Još jednom u pokušaju demonstriranja sile, moći koju je decenijama kupovao, a zarađivao u različitim sumnjivim poslovima.

Omaklo mu se ovaj put, pa je bijeg zamijenilo hapšenje. Pješačenje s torbom u ruci, koja hiljada maraka u njoj, dokumenti na druga imena i sva ušteđevina na računima čije se postojanje tek ima utvrditi nisu mu ovaj put bili od posebne pomoći. Nije mogao pobjeći čak ni s dokumentima na ime Sadik Saluklija i drugo - Ilija Mustafić.

Od kozmetičarke preko švercera oružjem do sudije

Iako tvrdi suprotno, imenom Ilija Delimustafić se koristio na području Rijeke. O lažnim dokumentima zna puno i njegova desna ruka u priči o kriminalu, prevarama, otimanju tuđe imovine, stanova i parcela - sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić. U bijegu je. A u Rijeci je na autobuskoj stanici u oktobru ove godine ostavila kovertu s dokumentima za Delimustafića i na njoj ispisala njegov broj telefona te ime Ilija Mustafić. Ovo dvoje ljudi su zapravo vrh organizirane kriminalne grupe, a evo i imena ostalih:

Alija Delimustafić, Lejla Fazlagić-Pašić (u bjekstvu), Samira Skorupan, Muamer Pita, Hajrudin Omerbegović, Suada Hadžić, Nihad Druškić, Muhamed Hadžiomerović, Emir Karača, Edina Mutevelić, Lejla Cerić, Kemo Kapur, Edin Banović, Jusuf Škrijelj, Pero Vuković, Izet Musić, Hamdo Spahić, Amirela Lončar, Mirsad Delimustafić.

Stigla ih je akcija Pravda, koja će pokazati - bili su uvezani od kozmetičarke preko švercera oružjem do sudije.

Mjesecima su trajale istražne radnje pod rukovodstvom Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. U tim će poslovima biti otkriveno da se trgovalo i imenima mrtvih. Tužioci tvrde, zadokumentovat će da je ova kriminalna grupa na osnovu fiktivnih presuda uknjižila nezakonito barem 70 nekretnina sa umrlih ili osoba koje više nisu u BiH. Tako je provjerama utvrđeno da Rafael Atijas, čije je ime zloupotrijebljeno, uopće nije živ. Da su fiktivno knjižili nekretnine na imena Žoržeta Kočović, Rahaela Atijas, Branislava Milošević, Vladimir Kočović, a provjere će pokazati da ta imena uopće nisu u CIPS-ovoj bazi podataka.

Također je zadokumentovano da pasoš koji je služio za identifikaciju Lezo Katane prilikom davanja punomoći 2011. godine uopće ne pripada toj osobi već Jovi Spahiću, sinu Laze, koji je umro, a pasoš izdat tek 2014. godine.

U svemu tome ključni ideolog bio je Delimustafić, a izvođač radova sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić. Ime je to koje će još 2001. godine kolege iz "Slobodne Bosne" povezati s Alijom Delimustafićem, ukazujući na njegov poklon sutkinji - i to stan, četverosoban u sarajevskom naselju Malta.

Sutkinji na teret stavljaju nezakonite odluke i upravo na osnovu takvih uspijevala je s pomagačima knjižiti stanove na tuđa imena, koje bi potom zajedno preprodavali i svako dobijao svoj dio kolača.

Evo nekolicine spornih predmeta sutkinje do kojih je "Mreža" došla: 65 0 P 140622 10 P je broj predmeta koji je otvoren kao Milica Sudžum - ZOIL Dunav osiguranje za naknadu štete.

Sutkinja će otvoriti novi predmet pod drugim brojem - 65 0 P 423251 14 P, u kojem u oktobru 2014. godine donosi nezakonitu presudu zbog propuštanja i njom utvrđuje da su Faruk Telalagić i Ševala Arnautović stekli pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su opisane u presudi.

Sljedeće - predmet Zlatko Bektašević - Anica Kovač i drugi - 65 0 P 183123 P. Također, otvara novi predmet, 65 0 P 397241 13 P, donosi nezakonitu presudu zbog propuštanja u korist Adile Seferović, kojom ova dobija pravo vlasništva nad nekretninama.

Predmet koji se odnosi na zemljište u Hrasnici. Sutkinja Fazlagić, terete je, omogućila je vlasništvo nad zemljom u Hrasnici u korist Momira Pejića. Provjerom će se ispostaviti da osobe iz ovog predmeta nisu bile žive u vrijeme izvršenja djela.

U priči je i advokat Kemo Kapur, također uhapšen u "Pravdi". Naše infomacije kazuju da je sutkinja po dogovoru s Kapurom sugerisala ovom advokatu da pozivom na brojeve predmeta u kojima je postupala dostavlja tužbe da bi ona utvrdila pravo vlasništva dosjelošću. Zapravo je to bila prevara jer je zaprimljene tužbe sutkinja fiktivno dostavljala tuženim na odgovor, a uvijek na istu adresu - Edhema Mulabdića 1. To je, zapravo, sjedište advokata Keme Kapura.

Ovo su brojevi predmeta iz ovih kriminalnih radnji po osnovu kojih su Ratko Đokić, Vojislav Pantić, Dušanka Đokić, Dobro Đokić stekli pravo vlasništva nad nekretninama: 65 0 P 397202 13, 65 0 P 128992 10, 65 0 P 110373 09, 65 0 P 188735 11.

Sve ovo vrijeme Lejla Fazlagić, Alija Delimustafić i njegov najbliži saradnik Jusuf Škrijelj su u kontaktu. Razgovaraju o konkretnim nekretninama, o onim koje bi mogli uzeti, o kuriru iz suda Muameru Piti, koji je kontaktirao Delimustafića i rekao mu da je situacija nikakva. Tražio je da se vide, naglasio bit će problema, da će još neki biti u paketu i da je sutkinja Fazlagić u problemu jer Kantonalno tužilaštvo stalno odnosi njene predmete.

Nekadašnji tjelohranitelj Biljane Plavšić zadužen za RS

Za to vrijeme sutkinja Fazlagić već je pobjegla u Hrvatsku. A prije nego će otići, obavijestit će Delimustafića da je Lejla Cerić iz Općine Stari Grad, pomoćnica načelnika za imovinsko-pravne poslove i katastar, uznemirena. Tu u priču ulazi Zoran Lončar, koji će ustvrditi da Lejla Cerić stvara paniku, boji se prevare i da neće dobiti svoj dio.

Zoran Lončar, nekadašnji tjelohranitelj ratne zločinke Biljane Plavšić, bio je jedna od najbitnijih osoba za Delimustafića u Republici Srpskoj. Prevare s nekretninama, upisi stanova na njegovo ime, traženje nesuvislih ljekarskih nalaza bili su poslovi za Lončara. Postoji niz dokaza tome, a jedan od njih dolazi iz kontakata Lončara sa Samirom Skorupan, također uhapšenom, s kojom će podijeliti da je nedavno trosoban stan na drugom spratu u Ferhadiji br. 13 uknjižen na njegovo ime. Sljedeća osoba kojoj će to reći je Jusuf Škrijelj, koji dalje prodaje neretninu.

Slično se radilo i s drugim stanovima koje su nekad prenosili na pravno lice "My Bosnia Green Land". Direktor te firme Edin Banović, također uhapšen, raspolagao je tom imovinom, koristio je u privrednom i drugom poslovanju iako je znao da je imovina pribavljena izvršenjem krivičnog djela.

U kontaktu je Lončar bio i sa Suadom Hadžić, bivšom pravobraniteljicom, a sada advokaticom koja je, također, bila dio ovog tala i s kojom je bio na zajedničkim sastancima kod Lejle Fazlagić.

Zanimljive su i informacije izvora "Mreže" koji u priču uvodi još jedno ime - Izet Musić. Postojala je njegova tužba na tri stana. Lončar smatra da je iza svega stajao Jusuf Škrijelj u želji da ga prevari. Uhapšenoj kozmetičarki Samiri Skorupan požalit će se da će Juso pokušati da ga ucijeni, odugovlači postupak i da mu ništa ne može jer je već potpisao da je uzeo 200.000 maraka.

U cijelom ovom haosu su i druga brojna imena. Oni koji su pomagali Delimustafiću da na lak način kršenjem regulacionog plana u centru Sarajeva, onako kako njemu odgovara, dođe do prostora na kojem će graditi šestospratnicu. Zbog toga su istražitelji prevrnuli Zavod za planiranje, odakle se sumnja da je kriminalu dolazila pomoć od Hajrudina Omerbegovića, pronašli da je riječ o lokalitetu kvadrant B na Marindvoru, a sve će ih odvesti i do uhapšenih Muhameda Hadžiomerovića i Pere Vukovića.

Treba spomenuti i uhapšene pomagače - bivša supruga Lončara Amirela Lončar i Hamdo Spahić, direktor NK Olimpik.

Spahić je dolazio do tužioca da bi se raspitivao o istrazi, o čemu je tužilac sačinio dvije službene zabilješke. Spahić, u međuvremenu, obavijestio Zorana Lončara da se protiv njega ne vodi nikakva istraga.

Vrijedi spomenuti da je cijela grupa u jednom trenutku bila posvađana i međusobno se optuživala da jedni druge varaju. O tome su razgovarali na sastanku u hotelu "Mogorjelo" u Čapljini, što je, također, evidentirano.

Priču dodatno komplicira i ona o prevari Hypo Banke. Tu će kriminal uvezati i advokata Edina Karaču te Edinu Mutevelić, osobu na kojoj se i sad vodi Cenex, preduzeće Alije Delimustafića. Tužilaštvo ih tereti da su nezakonitim radnjama oštetili Hypo Banku za 1,6 miliona maraka, a za Edinu Mutevelić imaju dokaze da je sklopila fiktivni ugovor o kupoprodaji nekretnine sa kupcem Ex-Line Group, vlasništvo Juse Škrijelja.

Ranija hapšenja i optužbe za vezu s El-Kaidom

Delimustafić je i ranije varao s bankama. Godine 2000. hapšen je zbog finansijskih malverzacija u poslovanju BH banke. Banka je preko noći pala, Delimustafić se obogatio, a brojne međunarodne institucije i zvaničnici ostali bez novca. Njegovo puštanje naišlo je na međunarodnu osudu.

Istovremeno, američki izvori su Delimustafića optuživali i za saradnju sa El-Kaidom te organizirani kriminal. Postojala je sumnja da je on jedan od ključnih povjerenika u organizaciji "Third World Relief Agency", koja je radila za Bin-Ladena ranih '90-ih.

Delimustafić je svoj radni vijek počeo kao kuhar. Radio je u Domu JNA, uhvaćen u pronevjeri, pa ga istraživao KOS. Kasnije će postati milicioner, a onda i formirati preduzeće "Cenex". Znatno kasnije u obavještajnim krugovima pojavit će se informacija da je Cenex od početka bio podružnica beogradskog preduzeća Genex - vlasnika Miroslava Miškovića. Sve mu to nije zasmetalo u imenovanju za ministra unutarnjih poslova Republike BiH, otkad sežu i tvrdnje da je Fikret Abdić postavio takav ultimatum.

Delimustafić je lažne putne isprave koristio i u martu 2001, kada je uhapšen i pritvoren u Beogradu. Krio se iza lažnog imena Gojko Mitrović. Tamo je bio pred sudom za slučaj "Dobrovoljačka", a slobodu kupio upravo tim svjedočenjem koje će druge dovesti pred Sud.

Brojni će ustvrditi da je Delimustafić KOS-ovac, ratni špijun i profiter, a drugi će reći da su potvrda ratne godine kada je zgrada Cenexa ostala netaknuta. Bila je u industrijskoj zoni na koju je znalo pasti 330 granata dnevno.

Iz poslijeratnog vremena vrijedi podsjetiti da je Delimustafić osuđen na četiri godine zatvora zbog otmice Kasima Bjelavca u Minhenu 1996. Međutim, pomilovat će ga Niko Lozančić, a Živko Budmir mu odobriti brisanje iz kaznene evidencije. Sada glavna tužiteljica, a onda je sutkinja Dalida Burzić dala negativno mišljenje za to pomilovanje.

Posljednjem hapšenju Delimustafića prethodio je bijeg njegove kolegice Fazlagić u Hrvatsku. Bili su svi jedno vrijeme u Rijeci, a onda se Delimustafić vraća, Fazlagić u septembru saznaje da ih prisluškuju pa ostaje u Hrvatskoj i dijelom boravi u Maloj Dubi.

Sve vrijeme iz Hrvatske kontaktira Delimustafića i izvjesnog Jaska, traži da joj pomognu pri prodaji nekretnina. Nudi na prodaju svoju kuću, dva stana u centru grada za 450.000 do 500.000 maraka, poručuje da su papiri čisti. Delimustafiću će reći da će svom ocu napraviti punomoć i otvoriti račun da bi veći dio novca prešao na njega.

Fazlagić je prijavljena na zagrebačku adresu u Heinzelovoj 47, koristi kuću u Maloj Dubi kod Makarske, nekretnine u mjestu Drenje na području grada Labina, a tu je i imovina u BiH. U bijegu je.

I Delimustafić je planirao bijeg, tvrde nam. On negira, ali su karte za Tajland pronađene.

Lijepo je na Tajlandu, a tamo samo rijekti iz BiH mogu imati nekretnine. Oni koji su prevarama ostvarili milionsku korist, svakako. Dakle, Alija Delimustafić uz sve ono što posjeduje u BiH ima i kuću na Tajlandu, ima imovinu u Hrvatskoj, zemljišne parcele, vikend kuće i stanove, ima i firme Inter projekt i Kreho d.o.o. U nastavku ove priče sigurno će biti još detalja jer Kantonalno tužilaštvo Sarajevo i SIPA provode finansijsku istragu. Posljednja saznanja iz Srbije do kojih je došla "Mreža" kazuju da su u pozadini svega kockarnice i kladionice, a preko njih pere novce. Trag vodi upravo do Srbije, ali i ujedinjenih Arapskih Emirata. U Srbiji je ključno ime Petar Matić, donedavno osoba koja nije bila posebno eksponirana u javnosti, a zapravo je glavni tajkun srbijanske vlasti. Rođen je u Sloveniji, prvi je počeo biznis s kockarnicama i kladionicama u Hrvatskoj, a već duže vrijeme naslanja se na BiH i ljude bliske Delimustafiću.

Ovdje su i identificirane firme koje uvezuju s njima i to My Bosnia Green Land te Hils, koje kao OFF shor kompanije ima i u Emiratima. Provjere traju, nervoze je puno, pa kad ŠEVE propjevaju tek će belaj da bude.

federalna.ba/Mreža

DONALD TRUMP pobijedio je na predsjedničkim izborima nakon kampanje pune protuuseljeničke retorike, ali zasad sada ne otkriva previše detalja o tome kakvu će migracijsku politiku voditi.

Najava novog američkog predsjednika na CBS-u da će odmah deportirati ili zatvoriti do tri milijuna ilegalnih useljenika s kriminalnim dosjeima na prvi se pogled činilo kao ublažavanje stavova izrečenih tijekom kampanje. Trump je tada govorio o deportaciji 11 milijuna imigranata 'bez papira' koji žive u SAD-u, većinom državljana Meksika i zemalja Srednje Amerike.

Ali ako je suditi po konzervativnim protuuseljeničkim 'jastrebovima' i pripadnicima ekstremne desnice koji Trumpa okružuju, Sjedinjene Države mogle bi ući u radikalno doba zatvorenih granica i velikog rasta u broju deportacija.

"Deportacija dva do tri milijuna ljudi bila bi radikalna mjera", tvrdi Michael Kagan sa sveučilišta u Las Vegasu. "Postoje znaci da će pristup imigrantima bili vrlo agresivan i tvrd", dodaje.

Kagana najviše brine način na koji će tih tri milijuna ljudi biti odabrano.

"Bojim se da će u obzir dolaziti ljudi koji imaju blagu i staru kriminalnu evidenciju – možda čak i ljudi s prometnim prekršajima", smatra Kagan.

Trump je u nedjeljnom televizijskom razgovoru rekao da želi protjerati "kriminalce i one koji imaju kriminalnu prošlost, poput članova bandi, dilera droge".

Predsjednik Barack Obama je u svoja dva mandata pod pritiskom republikanaca deportirao dva milijuna imigranata, više od bilo kojeg prethodnika. No, većina njih bili su ljudi uhićeni odmah na granici, a ne useljenici koji godinama žive i rade u SAD-u.

Hoće li Trump protjerati sanjare?

Trump se obvezao da će prekinuti program DACA kojeg podržava Obama, a jamči privremeno boravišno pravo svima koji su stigli u SAD prije 16. godine. Većina pripadnika te demografske skupine živi u SAD-u cijeli svoj život i govori samo engleski jezik.

Obama je tim ljudima , poznatima pod imenom "sanjari", dao privremene radne dozvole, omogućio im da studiraju, diplomiraju i pronađu posao, te ih je poštedio deportacije, kao i njihove obitelji.

Trump nije nikad otkrio znači li ukidanje DACA-e protjerivanje i onih koji su dosad bili zaštićeni ili prestanak uvođenja novih ljudi u taj program.

"Ljudi trebaju biti zabrinuti. To je za njih grozna situacija", ističe Kagan.

"Teško je zamisliti da će Trump učiniti išta dobrog za imigrante", zaključuje.

Obama je Trumpa i njegov tim nakon pobjede pozvao da "dugo i dobro razmisle prije nego što ugroze status onima koji su po svemu američka djeca".

"Po definiciji, ako su dio ovog programa, oni su divni mladi ljudi s dobrim karakterom", rekao je Obama novinarima.

"Čvrsto sam uvjeren da većina Amerikanaca ne želi da se ta djeca ponovno moraju skrivati", dodao je.

Trumpov tranzicijski tim uključuje Krisa Kobacha, državnog tajnika Kansasa i arhitekta drakonskog protuuseljeničkog zakona koji je 2010. na snazi u Arizoni. Zakon je poznat pod nazivom "Papire molim", a vlastima dopušta da građane zatraže da im otkriju svoj imigracijski status ako postoji "osnovana sumnja" da takvi papiri ne postoje.

Senator Jeff Sessions, još jedan član Trumpovog tranzicijskog tima i potencijalni ministar obrane ili pravosuđa, također se žestoko protivi davanju državljanstva ilegalnim imigrantima, te je pohvalio Trumpov plan o izgradnji zida na južnoj granici.

Beth Werlin, izvršna direktorica Američkog vijeća za imigraciju, tvrdi da Trumpova kampanja pokazuje da on namjerava "agresivno protjerivati".

"Uzimamo njegove riječi ozbiljno i spremni smo se boriti", rekla je Werlin.

"Postoje ograničenja njegove moći i mehanizmi koji svima nama omogućavaju da se odupremo nepravednim i ilegalnim akcijama", zaključila je.

Izbjeglice koje su u posljednjih godinu dana stigle u Njemačku mnogo su bolje obrazovane nego što se pretpostavlja, a isto se odnosi i njihove poglede na svijet, saopštila je njemačka Kancelarija za migracije i izbjeglice (BAMF).

"Između septembra 2015. i septembra 2016. oko 50.000 izbjeglica je pronašlo zaposlenje, od toga je čak 30.000 radnih mjesta na puno radno vrijeme, što ukazuje na to da je mnogo izbjeglica bolje kvalifikovano i pripremljeno za njemačko tržište rada od očekivanog", rekao je direktor Kancelarije Franz-Jurgen Vais pozivajući se na studiju Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu.

"Većina izbjeglica pronašla je pomoćne poslove u sektoru logistike i u poljoprivredi, a neki su postali i samostalni preduzetnici", rekao je Vais.

I nivo obrazovanja je viši nego što se pretpostavljalo.

Obrazovanje i iskustvo

"Pedeset i osam posto izbjeglica je najmanje deset godina provelo u nekom obrazovnom procesu, bilo da se radi o osnovnoj, srednjoj ili visokoj školi", proizlazi iz studije, prenosi Hina.

Kod domaćeg, njemačkog stanovništva, 88 posto je provelo najmanje 10 godina u obrazovanju.

Osim školskog obrazovanja, za dobro uklapanje u tržišta rada je, osim znanja jezika, važno i radno iskustvo.

Prema studiji Instituta u Nirnbergu, 73 posto izbjeglica je prije dolaska u Njemačku bilo zaposleno i to u prosjeku 6,4 godine.

"Devedeset i šest posto izbjeglica smatra demokratski sistem ispravnim, a 92 posto da je ravnopravnost žena i muškaraca sastavni dio demokratskog poretka", navodi se u saopštenju Kancelarije.

Francusko-libanonski poslovni čovjek potvrdio je da je predao tri kovčega puna gotovine od bivšeg libijskog čelnika Moamera Gadafija Nicolasu Sarkozyju i jednom njegovom savjetniku kako bi pomogao financiranju njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007.

U video-snimci objavljenoj u utorak na portalu Mediapart, Ziad Takiedin priznao je da je predao gotovo pet milijuna eura koje je Sarkozyju i direktoru njegove kampanje Claudeu Gueantu poslao bivši šef Gadafije tajne službe Abdulah Senusi.

Sarkozy, koji je bio predsjednik od 2007. do 2012. i ponovno se želi natjecati za predsjednika iduće godine, do sada je nijekao optužbe da je dobio novac od Libije. Njegovi savjetnici još nisu reagirali na novu informaciju.

Takiedinova izjava objavljena je samo nekoliko dana prije prvog kruga predizbora na desnom centru kojima će republikanci izabrati svojeg kandidata za predsjedničke izbore i mogla bi baciti sjenu na posljednje dane Sarkozyjeve kampanje.

"Zašto i kako se takav čovjek može natjecati za predsjednika republike? Francuski narod mora reagirati. On će eksplodirati", rekao je.

Guenatov odvjetnik Philippe Bouchez El Ghozi zanijekao je optužbe.

Francusko tužiteljstvo otvorilo je istragu o ranijim Takiedinovim optužbama iz 2013., ali on do sada nije nikada rekao kako je novac bio prebačen niti je izravno teretio Sarkozyja.

Takiedin je rekao da je 12. studenoga dao pisani iskaz sucima o trima prijenosima gotovine 2006. i 2007. i svojim sastancima s Gueantom i Sarkozyjem.

Istaknuo je, međutim, da nije vidio da su oni pogledali u kovčege koje je ostavio u ministarstvu unutarnjih poslova, jer je Sarkozy u to vrijeme bio ministar.

Libijski dužnosnici iz Gadafijeve ere također tvrde da su pomogli u financiranju Sarkozyjeve predizborne kampanje.

Službenici Uprave policije MUP-a Crne Gore zaplijenili su oko 150 kilograma skanka i uhapsili 20-godišnjeg V. N, državljanina Republike Albanije, saopštio je iz MUP-a Crne Gore.

Naime, službenici SGB Tuzi uhapsili su V. N. u zasjedi, u reonu Đonove uvale, u blizini granice s Albanijom. Tom prilikom je na mjestu događaja izuzeto šest vreća s ukupno 150 kilograma materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, tipa skank, a koje su, kako se sumnja, V. N. i druge osobe odbacile kada su ugledala policijske službenike. Osobe za koje se sumnja da su s V. N. stazom prokrijumčarile skank iz Albanije u Crnu Goru, uspjele su da se udalje na teritorij Albanije, budući da su bile u blizini granične linije.

V. N. je, uz kaznenu prijavu, priveden nadležnom tužitelju, zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, navodi se u saopštenju, prenosi Fena.

Egipatski kasacioni sud ukinuo je danas smrtnu kaznu izrečenu bivšem egipatskom predsjedniku Muhamedu Morsiju, svrgnutom u vojnom udaru 2013. godine i naložio da mu se ponovno sudi.

"Egipatski sud je prihvatio žalbu Morsija i drugih optuženika na prošlogodišnju presudu i naložio ponavljanje suđenja" rekao je za Anadoliju izvor blizak sudu.

Ovom presudom je prvi demoktatski izabrani predsjednik Egipta smijenjen u vojnom udaru 2013. godine, oslobođen smrtne kazne.

Egipatski sud je u junu prošle godine potvrdio presudu kojom je bivši egipatski predsjednik Mohamed Morsi osuđen na smrtnu kaznu zbog masovnog bijega iz zatvora tokom revolucije 2011. Morsi je zajedno sa drugim optuženicima pobjegao iz zatvora Vadi al-Natrun tokom pobune kojom je zbačen tadašnji predsjednik Hosni Mubarak 2011. godine, koji se na čelu države nalazio 30 godina.

U slučaju "bjekstvo iz zatvora" na smrt je osuđeno ukupno 100, na doživotni zatvor 21, a na po dvije godine zatvora osam optuženih.

Broj zločina iz mržnje prema manjinama u Sjedinjenim Američkim Državama je u porastu, a prema izvješćima FBI-ja najugroženiji su muslimani.

Samo prošle godine broj zločina prema muslimanima porastao je 67 posto, odnosno dvije trećine, u odnosu na 2014. godinu.

Ukupno, broj zločina iz mržnje prema manjinama porastao je sedam posto, navodi se u posljednjem izvještaju Federalnog istražnog biroa.

Prema tim podacima, broj zločina iz mržnje je s 5.479 u 2014. godini skočio na 5.850 tokom prošle godine.

Od tog broja, 57 posto napada motivirano je rasnom ili nacionalnom netrpeljivošću, a 20 posto zbog vjerske mržnje.

Istovremeno, broj zločina prema pripadnicima muslimanske vjere porastao je sa 154 u pretprošloj na na 257 zločina u prošloj godini, prenosi Glas Amerike.

Zločini iz mržnje prema muslimanima dostigli su najviši nivo od napada 11. rujna 2001. i drugi najviši nivo od kada je FBI, 1992. godine počeo prikupljati podatke. Nakon napada 2001. godine, registriran je 481 incident protiv muslimana.

Trend se nastavio i u 2016. godini, a borci za prava muslimana i stručnjaci objašnjavaju ga rastućom islamofobijom, odgovorom na napade u SAD-u i Europi i žestokim političkim napadima tokom vrlo napetih predsjedničkih izbora u SAD-u.

Strah od pogoršanja situacije

"Mislim da su ovakvi statistički podaci samo djelić onoga što smo mogli vidjeti ovih dana. Svjedočimo porastu broja zločina iz mržnje prema muslimanima krajem 2015. godine, a taj broj se samo povećavao tijekom izborne kampanje Donalda Trumpa. Strah da će se situacija pogoršati u budućnosti temeljimo na Trumpovoj naglašenoj islamofobiji", kazao je za Al Jazeeru Ibrahim Hooper iz Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR).

Trumpova kampanja bila je izrazito usmjerena prema manjinama, imigrantima i muslimanima, uz predstavlljanje tih skupina kao prijetnji miru, gospodarstvu i sigurnosti.

U jednom trenutku, Trump je pozvao na zabranu ulaska muslimanima u SAD, te je obećao izgraditi zid na granici s Meksikom.

U prvom televizijskom intervjuu nakon izbora, Trump je rekao kako planira odmah deportirati ili zatvoriti čak tri milijuna neregistriranih imigranata.

"Nemamo razloga vjerovati da stvari idu nabolje za američke muslimanske zajednice i druge manjine u skorije vrijeme", ocijenio je Hooper.

Poslije izbora dogodili su se i rasistički, islamofobni i antisemitski incidenti, a Trumpove pristaše pokušale su skinuti marame muslimankama u nekoliko slučajeva.

Prema izvješćima nevladinih organizacija, koje prenosi USA Today, od izbora je evidentirano najmanje 200 pritužbi na zločine iz mržnje u Sjedinjenim Državama.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH