Izdvojeno

Izdvojeno (1556)

Da li smo mi deponija Evrope? Zašto dobijamo lošije proizvode od Nijemaca ili Austrijanaca? Takve i slične optužbe mogu se ovih dana čuti u Češkoj i Slovačkoj. Potrošači ne vjeruju da na policama supermarketa zaista dobijaju ono što im je obećano na reklamama. Slovački premijer Robert Fico oštro kritikuje multinacionalne kompanije. Kaže da je „neprihvatljivo" da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijeg sadržaja nego u zapadnoj Evropi. Takva praksa je „ponižavajuća".

Zajedno sa kolegama iz Češke, Poljske i Mađarske, Fico želi da poveća pritisak na Evropsku komisiju u Briselu kako bi se uveli zakonski kontrolni mehanizmi. Važna tema sastanka Višegradske grupe u Varšavi su bile životne namirnice slabijeg kvaliteta. „U EU smije da bude samo jedan nivo kvaliteta za sve – i to najviši", poručio je češki premijer Buhuslav Sobotka.
Potrošači sada imaju i crno na bijelo: testiranje koje je sprovelo Ministarstvo privrede u Bratislavi pokazuje da je blizu polovine ispitanih proizvoda iz Slovačke slabijeg kvaliteta od nominalno istih proizvoda koji se prodaju u Austriji. Ocijenjeno je da u proizvodima postoje velike razlike u udjelu mesa, sira, aditiva, konzervansa, pa i u količini.
Nijemcima više kakaa

Miloš Lauko iz slovačkog Udruženja potrošača odbacuje argument da je sastav jednog proizvoda već naveden na pakovanju. „Kupac sam ne može da uporedi šta je sitnim slovima napisano na proizvodu na istoku, a šta na zapadu." Uz to proizvodi nisu i automatski jeftiniji. „Upravo proizvodi poznatih marki često imaju iste cijene, a lošijeg su kvaliteta", kaže Lauko.
Kritičari inicijative Višegradske grupe smatraju da je riječ o pokušaju pronalaženja nove populističke teme koja bi ih ujedinila. U vrijeme izbjegličke krize, neformalni savez se složno usprotivio Briselskim planovima koji se tiču izbjegličkih kvota – iako u te četiri zemlje izbjeglica gotovo da nije bilo. Takođe postoje optužbe o diskriminisanju stranih trgovinskih lanaca.

O toj temi već se duže vremena naveliko diskutuje. Magazin za potrošače „DTest" iz Praga prošle jeseni je objavio rezultate uporedne analize nugat kreme od lješnika iz Njemačke, Italije, Poljske i Slovenije. Pobjednik testa bio je proizvod iz Njemačke, koji je imao najveći udio kakaa. Međutim, rezultat ispitivanja nije bio sasvim jasan: „Pojedini ocjenjivači su naveli da je ukus lješnika manje izražen", kazala je glavna urednica Hana Hofmanova.

Luboš Palata iz praškog lista „MF Dnes" u čitavoj kampanji vidi „paradoks": Iste te Višegradske države, koje sada traže veće kontrole, u drugim slučajevima govore o „diktatu Brisela" – na primjer kada se radi o vladavini prava. „Imamo pravo na jednako kvalitetne proizvode kao i čitava EU – ali i na jednako dobru demokratiju", ističe češki novinar.
Istovremeno, političari u Rumuniji su zabrinuti što domaće proizvode u supermarketima sve više potiskuju jeftini zapadni proizvodi. Zato je sredinom prošle godine usvojen zakon koji propisuje da u supermarketima mora da bude 51 odsto domaćih proizvoda. Protiv toga je EU sada pokrenula postupak.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i jedan od čelnih ljudi SDS-a Mirko Šarović upozorio je u Dnevniku TV1 da je evropski put BiH vrlo upitan ukoliko se politička kriza nastavi u narednom periodu.

Komentarišući današnju posjetu visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federike Mogerini, Šarović je istakao da je glavna poruka bila kako je evropski put jedina perspektiva BiH i da alternative tom putu nema.

"Visoka predstavnica Mogerini pozvala je Savjet ministara BiH da istraje na tom putu, jer upravo u Savjetu ministara BiH vidi ključnu instituciju koja BiH vodi naprijed u evropske integracije, uprkos izazovima i problemima sa kojima se suočavamo posljednjih dana i sedmica", istakao je Šarović.

Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji smatra da je evropski put BiH blokiran, uz navode da su institucije RS ispunile sve obaveze kada je u pitanju mehanizam koordinacije i reformska agenda, za razliku od FBiH i institucija na nivou BiH.

"Ne bih rekao da je evropski put blokiran, prije bih kazao da je pod velikim pritiskom i ugrožen. Svakako, evropski put je vrlo upitan ukoliko se kriza u BiH nastavi u narednom periodu. To zavisi os svih učesnika i na državnom i na entitetskim nivoima. S druge strane, bio bih presrećan da je RS ispunila sve svoje obaveze na reformskom putu i kada je u pitanju Upitnik, a da to nije učinio državni nivo. No, bojim se da nije baš tako", istakao je Šarović.

Dodao je da će se kroz koordinaciju u narednim sedmicama uvidjeti ko eventualno nije ispunio obaveze koje je BiH preuzela prije nekoliko mjeseci.

Komentarišući činjenicu da su iz SNSD-a najavili da će bojkotovati sjednicu Parlamenta BiH, koja je zakazana za utorak, Šarović je istakao da su oni i do sada bojkotovali državni Parlament.

"To je njihovo pravo. Oni za sebe biraju odluke za koje misle da su najbolje za njihovu politiku i stranku", prokomentarisao je Šarović.

S druge strane, dodao je, SDS sam odlučuje o svom nastupu u institucijama na nivou BiH.

Podsjetio je na zaključak sa posljednje sjednice Glavnog odbora SDS-a u kojem se navodi da blokada institucija nije racionalan i pametan put, te da postoje mnogo bolji načini da se prevaziđe određena kriza ili isprave greške koje su počinili neki drugi učesnici.

Komentarišući refleksiju političke krize na rad Savjeta ministara BiH, Šarović je poručio da se kriza odrazila na skoro svaku instituciju, pa i na Savjet ministara BiH.

"Mislim da kriza i dalje traje, odnosno da nije prevaziđena, ali činimo napore da održimo institucije da obavljaju svoje osnovne dužnosti koje su nužne za funkcionisanje zemlje i koje traže građani", naglasio je Šarović.

SDS, dodao je, smatra da se na neodgovornu politiku i urušavanje institucija ne može odgovoriti na isti način. Umjesto toga, pamentnije je institucionalno se boriti za svoje stavove.

"Savjet ministara BiH je pod velikim pritiskom, ali određena pitanja, poput pitanja pasoša, ruskog duga, upitnika Evropske komisije, na neki način su, kako sam ranije naveo, briselska agenda oko koje se mi svi okupljamo i koja nas neki način obavezuje da taj dio posla završimo uprkos krize koja traje", pojasnio je Šarović.

U Dnevniku TV1, Šarović je prokomentarisao i nedavni Dodikov poziv članovima SDS-a "da se ograde od politike Mirka Šarovića i Mladena Bosića", te optužbe za izdaju Republike Srpske, podaništvo Sarajevu.

"Dodik bi najvjerovatnije bio srećniji da nas nema na 500 km od Sarajeva, te da on diriguje određenim procesima. Mislim da mu je to žarka želja. On mijenja teze i podvodi pod patriotski čin blokadu institucija, a mi smatramo da to nije pametno. Takođe, mislim da je to jedan avanturizam i suludo", kazao je Šarović.

U slučaju da Dodik nije i predsjednik SNSD-a možda bi, dodaje, bilo prostora za razgovor.

"On pozivom članovima SDS-a želi da nas eliminiše iz bilo kakve uloge odlučivanja, te da on rasčisti taj teren i zagospodari resursima u RS, kao i da može upravlja resursima na nivou BiH. Mi smatramo da je ta politika potpuno prevaziđena. Uostalom, on već odavno nije kredibilan da nas predstavlja i da on bude taj koji će da odražava jedinstvo iz RS", ocijenio je Šarović.

Košarkaši Slobode pobijedili su Kakanj sa 82:62 u 17. kolu košarkaškog prvenstva Bosne i Hercegovine.

Sloboda - Kakanj 82:62 (27:26, 18:10, 10:15, 27:11)

Sloboda: Pilavdžić 2, Hasandić 27, Hrnčić, Rikalo 6, Brown 6, Latifagić 13, Dumić 12, Čerkezović 2, Muratović 4, Petrov 3, Omerović 1, Ahmedović 6.

Kakanj: Dedić 2, Vranješ 8, Šakotić 13, Muflizović 2, Merdanović 8, Čurevac 2, Tomić, Dželmo 1, Palavra 16, Svilar 5, Zimić 4, Smajlović 1.

Turska je danas saopćila da se srušio borbeni avion MIG-23, vjerovatno sirijskog zrakoplovstva, a da se vjeruje da se pilot katapultirao.

Avion se srušio na sirijskoj strani granice, javio je Reuters.

Turski premijer Binali Yildirim saopćio je da je u toku potraga za pilotom koji se možda spustio na turskoj strani granice.

On je dodao da zasad nije jasno zašto se avion srušio i da su vremenski uslovi mogući razlog.

Bh. atletičar Amel Tuka zbog povrede je, nažalost, morao večeras da odustane od polufinale utrke na 34. evropskom dvoranskom prvenstvu u atletici.

Podsjetimo, on je još tokom kvalifikacione trke osjetio bol u lijevoj nozi.

Amel je još jučer najavio da bi mogao da se povuče sa takmičenja ukoliko bude u dilemi zbog povrede, jer priorotet mu je predstojeće SP i nije želio rizikovati sa nastupom u polufinalu.

Zrinjski je sa 3:1 pobijedio Krupu (Stojkić 25', Todorović 69', Bilbija 72'). Jedini strijelac za Krupu je bio Kojić u 41. minuti.

Sloboda je sa 2:1 savladala Metalleghe golovima Zeca (41') i Tandir (90'). Za Metalleghe je pogodio Vidović u 13. minuti.

Široki i Radnik su odigrali neriješeno (2:2), dok su Vitez i Čelik odigrali bez golova.

Ostali rezultati:

Čapljina - Bosna Visoko 0:0

Goražde - Zvijezda 0:0

Velež - Travnik 0:0

Orašje - Jedinstvo 1:1

Budućnost - Bratstvo 0:1

Rudar - Radnički 10

U Federaciji BiH /FBiH/ u posljednje tri godine ugašene su 13.104 firme, zanatske i trgovačke radnje u kojima je radilo na desetine radnika, podaci su Poreske uprave FBiH.

Zatvoreno je 2.359 firmi i 11.160 zanatskih radnji i trgovina.

Prošle godine sa radom je prestalo 590 pravnih i 3.518 fizičkih lica, a u januaru ove godine ugašena su 154 mala, srednja i velika preduzeća.

Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović smatra da je realni sektor u FBiH već odavno prepušten tihom umiranju.

“Upozoravali smo da su statistički podaci koji govore o velikom otvaranju radnih mjesta u najmanju ruku sumnjivi. Niko na terenu nije primijetio to zapošljavanje o kojem neki pričaju. S druge strane imamo egzaktne podatke gdje se konstantno zatvaraju radna mjesta, prije svega u realnom sektoru i metalskoj industriji. Podaci o više od 13.000 zatvorenih preduzeća sasvim su realni i očekivani”, rekao je Šatorović.

On je izjavio za “Dnevni avaz” da sve ovo pokazuje da izmjene radnog zakonodavstva koje su najavljivane kao procvat zapošljavanja u FBiH nisu donijele ništa, osim nesigurnosti radnih mjesta i smanjenje prosječne plate.

“Radnici su stalno u strahu i pitaju se hoće li sutra imati radno mjesto. Kad bismo danas zatražili izvještaj o investicionom ulaganju u FBiH dobili bismo vjerovatno prazan papir, jer stranih ulagača i novih firmi nije bilo”, naglašasio je Šatorović.

Jedno lice povrijeđeno je jutros u sudaru voza i automobila na pružnom prelazu u naselju Mramor kod Tuzle, rečeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ Tuzlanskog kantona.

Saobraćajna nezgoda dogodila se u 7.50 časova.

Povrijeđeno lice prevezeno je na Univerzitetski klinički centar Tuzla, gdje je zadržano na liječenju.

Saobraćaj na dionici lokalnog puta Mramor-Milešići je zatvoren, a policija vrši uviđaj.

Korupcija u obrazovanju postala je rasprostranjena pojava u BiH. Više od polovine studenata anketiranih na privatnim i javnim univerzitetima u deset gradova BiH vidi korupciju kao veoma raširenu pojavu u visokom obrazovanju, a svaki četvrti student ima lično iskustvo korupcije, bilo da je platio ispit ili da je to od njega traženo, pokazalo je istraživanje o percepciji korupcije u visokom obrazovanju u BiH koje je proveo Transparency International.

Zastrašujući je i podatak da bi skoro 50 odsto studenata pribjeglo korupciji ukoliko ne bi bilo drugog načina da polože ispit. Jedan od razloga zašto je korupcija u obrazovanju jedan od najvećih problema u BiH jeste i činjenica da se ova pojava duboko ukorijenila u naše društvo, te da je postala nezvanično sastavni dio obrazovnog sistema. Pored toga, veliki broj ljudi sve više pribjegava korupciji da bi se domogao diploma o završenim školama. Putem obrazovanja, ljudi se nadaju da će dobiti bolje plaćeni posao, zbog čega su neki od njih spremni da plate mito ili čak da pribjegnu prevari kako bi dobili bolju ocjenu ili priznatu diplomu.

Svjedočanstvo iz srednje škole ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na “crnom tržištu”, to kod nas nije nikakva novost. Postoje nezvanični podaci o tome kako Balkanom “kruže desetine hiljada plagiranih diplomskih i doktorskih radova”.

Korupcijom i mitom ozvaničeni budući “pravnici” i “ekonomisti”, “stručni savjetnici” hodaju pored nas, a da nismo ni svjesni. Međutim, šta ako jedan takav “doktor” svakog dana “liječi” vaše bližnje, vašu djecu? Jeste li o tome razmišljali?U procesu stvaranja ovakvog “društva znanja” učestvuju svi. Od onih koji su spremni izdvojiti određenu sumu novca kako bi dobili određeno zvanje, do onih koji takve koruptivne novce primaju.

Profesor iz Banjaluke Ivan Šijaković je jednom prilikom rekao kako su oni koji su danas na vlasti, i koji će biti sutra, povezani i svi imaju udjela u snižavanju kvaliteta visokog obrazovanja.Organizacija Transparency International BiH je nedavno imao medijsku kampanju “Naučimo ih lekciju” upravo sa fokusom na korupciji u obrazovanju.

Portparolka TI BiH Ivana Korajlić kaže kako je korupcija u obrazovanju, kao i nažalost u svim drugim oblastima, izrazito rasprostranjena, a ogleda se u svim aspektima rada obrazovnih ustanova, počevši od procesa zapošljavanja u obrazovnim ustanovama (što je ujedno i problem koji građani najčešće prijavljuju), nepotizma, pa preko načina raspolaganja sredstvima (nabavke i ugovaranja), kronizma u dodjeli naučnih zvanja, davanja i primanja mita u zamjenu za prijem/ocjenu/ispit, pa čak do kupovine knjiga, i sl.

„Ovo nažalost dovodi do potpunog urušavanja obrazovnog sistema i devalvacije zvanja i diploma, pa samim tim i znanja“, ističe naša sagovornica.Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je 10 javnih, a 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje po više od 1.600 studijskih programa.

Nažalost, sa porastom broja obrazovnih ustanova, čiji standardi i kvalitet rada su upitni, povećale su se i mogućnosti i za kupovinu i falsifikovanje diploma. Naravno, sve je to odgovor na potrebe koje su se javile nakon rata i sa porastom kriterijuma koji se traže za zaposlenje – veliki broj ljudi se našao u situaciji da obavlja određeni posao sa srednjom stručnom spremom, a da se odjednom za tu istu poziciju zahtijeva viša ili visoka stručna sprema.

“Na ovome su profitirali mnogi, od privatnih obrazovnih ustanova, na kojima ste praktično preko noći mogli diplomirati, pa do falsifikatora -ovdje je linija veoma tanka, jer način na koji mnoge obrazovne ustanove izdaju diplome, takođe se može svrstati pod falsifikaciju, jer ih praktično štancaju, ne tražeći nikakvo znanje ili obaveze prije toga, osim novca”, ističe Korajlićeva.

Druga kategorija je, nastavlja naša sagovornica, kupovina doktorskih zvanja, gdje smo imali odjednom inflaciju doktora nauka, koji su ova zvanja takođe stekli na brzinu, preko svojih veza na univerzitetima ili fakultetima, ili čak često fiktivnim diplomama.

“Sjetimo se samo silnih doktorskih diploma sa Slovenskog humanitarnog univerziteta u Moskvi koje su međusobno jedni drugima potpisivali visoko pozicionirani zvaničnici RS, da bi se ispostavilo da “univerzitet” ni nema dozvolu za rad u Rusiji. Istim tim “doktorima nauka” ovdje su čak i priznavane lažne diplome kroz nostrifikaciju, i pitanje je koliko ih još uvijek ima koji pod lažnim zvanjima rade čak na univerzitetima i predaju studentima”, naglašava ona.
Inspektorat RS: Kontrolu vršimo po zahtjevu poslodavaca

Sa nezakonito stečenim i falsifikovanim diplomama posla imaju prosvjetni inspektori RS, koji kontrole zakonitosti sticanja i izdavanja ovih dokumenata vrše po zahtjevu ustanova odnosno poslodavaca

„Kontrola se vrši u vaspitno-obrazovnoj ustanovi koja je izdala diplomu na koju se odnosi zahtjev, uvidom u dokumentaciju i evidencije, naravno ukoliko se ista nalazi u Republici Srpskoj. Ukoliko je riječ o školskim ispravama stečenim u drugim državama (Srbija, Hrvatska i dr.) prosvjetna inspekcija zahtjeve za kontrolu tih školskih isprava prosljeđuje nadležnom Ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji konkretne države, a radi provjere zakonitosti sticanja i izdavanja diplome, o čemu nas isti naknadno obavještavaju“, rečeno je za BUKU u Inspektoratu RS.

Portparolka ove ustanove Dušanka Makivić izjavila je za BUKU kako je u 2016. godini republička prosvjetna inspekcija izvršila provjeru vjerodostojnosti 114 školskih isprava, od čega 1 svjedočanstavo osnovne škole, 46 svjedočanstava srednjih škola i 67 diploma visoko-školskih ustanova.

„Kod 11 svjedočanstava srednjih škola i 2 diplome visoko-školskih ustanova utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo falsifikovanja školskih isprava, jer se u evidencijama obrazovne ustanove ne nalaze podaci o licu na koje diploma glasi“, navela je Makivić.
Ona objašnjava dalju proceduru nakon što je obavljena inspekcija.

„Zbog sumnja da je diploma falsifikovana, informacije o utvrđenom činjeničnom stanju dostavljamo Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske radi preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti, odnosno vođenja postupka prema licima koja su počinila navedeno krivično djelo.

S obzirom na tehničke mogućnosti koje pruža moderna tehnologija, neodgovorni i nesavjesni pojedinci u vlastitim domovima falsifikuju različite vrste dokumenata, diploma i uvjerenja, a za provođenje istražnih radnji i procesuiranje ovih lica nadležni su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Okružna tužilaštva“, rečeno nam je u Inspektoratu RS.

MUP RS – Podaci o falsifikovanim diplomama za prvih šest mjeseci 2016. godinu

Kako nam je rečeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske za prvih šest mjeseci zabilježeno je više desetina slučajeva počinjenih krivičnih djela falsifikovanja diploma u RS.

Tako je, prema ovom izvještaju, grad Bijeljina rekorder po broju slučajeva falsifikovanja, za koje je nadležnom tužilaštvu dostavljeno 20 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu „Falsifikovanje isprave“ iz čl.377. KZ PC, 1 izvještaj o KD “ Navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja“ iz čl.381 KZ PC, dok je u jednom slučaju dostavljen izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama.

„U većini slučajeva se radi o falsifikovanju diploma za zanimanje „vozač motornih vozila““ navela je za BUKU Mirna Miljanović, portparolka MUP-a RS.

Prema informacijama koje su nam dostavljene iz MUP-a RS, po broju ovih krivičnih djela slijedi regija koju pokriva Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, gdje je evidentirano 8 krivičnih djela falsifikovanja diploma o završenom maturskom ispitu ,od kojih je 6 diploma za zanimanje „šumarski tehničar“ i 2 diplome za zanimanje „saobraćajni tehničar“.

„Protiv lica koja su upotrijebila ove diplome u svrhu zaposlenja, nadležnom tužilaštvu je podnesen izvještaj o izvršenom krivičnom djelu „Falsifikovanje isprave“ iz čl. 377 KZRS“, rekla nam je portparolka MUP-a RS.

U Banjaluci je evidentirano 13 slučajeva falsifikovanja diploma i svjedočanstava i to 11 diploma srednje stručne spreme (tehnička škola -zanimanje vozač motornih vozila), 1 falsifikovana diploma više stručne spreme i 1 falsifikovana diploma fakulteta.

„Slijedi područje koje pokriva CJB Doboj, gdje su podnesena 4 izvještaja za počinjeno krivično djelo „falsifikovanje isprave“ protiv 4 lica, dok je su policijski službenici CJB Trebinje u navedenom periodu podnijeli jedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv šest lica u vezi sa falsifikovanjem diploma srednje šumarske škole, dok je u Prijedoru podnesen 1 izvještaj za krivično djelo „Falsifikovanje isprave“ protiv jednog lica i to zbog falsifikovanja diplome za zanimanje bravar specijalista“, rečeno nam je u MUP-u RS.

Akcija „Dokument“

Najsvježiji primjer akcije usmjerene protiv ovih i sličnih krivičnih djela jeste akcija „Dokument“, prilikom koje je u Prnjavoru uhapšen Eduard Đukić koji se tereti za krivična djela falsifikovanje isprave i posebni slučajevi falsifikovanja isprave.

Centar javne bezbjednosti Banjaluka objavio je kako je “prilikom pretresa pronađeno i izuzeto ukupno 170 različitih predmeta koji će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku, a od toga 91 matrica za izradu diploma, pečati, diplome, mobilni telefoni, štampači, prazne hartije sa pečatom, svjedočanstva o završenim srednjim i osnovnim školama, različita uvjerenja o imovinsko-pravnim odnosima, o zdravstvenom stanju, ugovori o radu, vrijednosti nekretnina i drugi dokumenti pogodni za falsifikovanje.”

Slučaj je, nakon policijske obrade, upućen Okružnom tužilaštvu Banjaluka.

Kako nam je rečeno u ovom tužilaštvu, optužnica je proslijeđena na potvrđivanje sudiji za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Prnjavoru.

“Okružno javno tužilaštvo Banja Luka dana 08.12.2016.godine, podiglo je optužnicu protiv Eduarda Đukića iz Prnjavora, zbog krivičnog djela Falsifikovanje isprave iz člana 377. stav 2. KZRS, u sticaju sa krivičnim djelom Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava iz člana 380. stav 1. KZRS i produženim krivičnim djelom Prevare iz člana 239. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Republike Srpske“, rekla je za BUKU, rukovodilac za odnose sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Maja Đaković-Vidović.

Ivana Korajlić iz TI BIH kaže da veliki broj falsifikatora još uvijek nije otkriven.

“Imali smo priliku vidjeti policijske akcije u kojima su hapšeni falsifikatori, iz kojih je bilo vidjljivo da se radi o dobro razvijenim operacijama u čijem posjedu su pronađene stotine diploma, a pitanje je koliko ih je prethodno neopaženo prodato. S druge strane, uz ovoliki broj upitnih univerziteta, nemoguće je utvrditi i broj izdatih diploma ni sa univerziteta za koji su naizgled aktivni, a kamoli sa fiktivnih i lažnih univerziteta”, ističe portparolka TI BiH.

Kako stati u kraj ovoj vrsti korupcije?

“Prije svega, ključna je kontrola nad radom obrazovnih ustanova, kako bi se prvo stalo u kraj hiperprodukciji diploma iza kojih ne stoji školovanje, a zatim naravno i striktnije kontrole diploma pri zapošljavanju, izboru u zvanja i sl, kako bi se spriječilo zapošljavanje ljudi sa falsifikovanim diplomama. Onog trenutka kada prestane mogućnost zaposlenja sa takvim diplomama, neće postojati ni potreba da se one koriste. Takođe je potrebno unaprijediti rad komisija za nostrifikaciju, kao i kontrolu nad njihovim radom, jer su često na osnovu njihovog mišljenja diploe prihvatane dalje kao neupitne i validne”, zaključuje Ivana Korajlić.

Da li je zbog politike Smederevo ostalo bez koncerta Vlada Georgieva, u Srbiji je jedno od pitanja uoči izbora u aprilu. Dok je čuveni kantautor siguran da je to tako, smederevska gradonačelnica za RSE kaže da je dobrodošao, na koncertu u maju.

Karte za nastup Vlada Georgieva 4. marta u smederevskoj sportskoj hali išle su kao alva, sve je izgledalo kao da grad u kom vlada Srpska napredna stranka očekuje još jedan muzički spektakl, sve dok fanovi nisu ostali u šoku jer su počeli da ih vraćaju sa blagajne. Vlado Georgiev za RSE kaže da je to saznao sa interneta:

„Jedino sa čime to mogu da povežem je moje pojavljivanje na konvenciji Saše Jankovića, koji se kandidovao za predsednika Srbije. Dan nakon konvencije meni je otkazan koncert.“

Zvanično objašnjenje zašto koncerta neće biti nije dobio. Ta informacija kao da je u domenu najstrože državne tajne, jer i pored nastojanja medija da saznaju šta se dogodilo lokalna vlast nije objasnila o čemu se radi.

Jasnu Avramović, gradonačelnicu Smedereva, iz redova vladajuće SNS čiji lider je predsednički kandidat Aleksandar Vučić, pitali smo da li je Vladu Georgievu uskraćeno gostoprimstvo zbog podrške protivkandidatu vlasti.

„Znate šta, ne bih se bavila tim pitanjima. Svakako da opozicija manipuliše svakakvim stvarima. Koncert Vlade Georgieva uopšte nije otkazan. On je samo pomeren, kako mi je direktor dvorane preneo, za maj mesec. A zbog čega, to morate da pitate direktora“, kaže Avramović.

Direktor Sportske hale Smederevo Ivan Vučić nije bio dostupan za komentar.

Tokom duge karijere Vlado Georgiev redovno je nastupao u tom gradu, često na Smederevskoj tvrđavi, i za vreme mnogih vlasti. Danas kaže da ne može da veruje šta mu se dogodilo:

“Doživeo sam takvu situaciju da sam pomislio da sam u Rusiji za vreme Staljina, da bi me Staljin možda ubio, ali mi sigurno ne bi otkazao koncert. Što znači da je ova zemlja potpuno cenzurisana.”

Šta se krije iza odluke da Georgiev uoči izbora ne nastupi u stranački utvrđenom Smederevu ostaće misterija do daljeg, bar zvanično, ali poznato je da selekcija umetnika po njihovom političkom opredeljenju, omogućavanje da se pojave na nekom mediju ili negde dobiju gažu, u Srbiji nije nepoznata praksa.

Građani Smedereva odlučili su da ova priča ne prođe tek tako pa su na društvenim mrežama napravili grupu, sa 15.000 članova za pet dana postojanja, koja poziva na protest 4. marta u tom gradu, istog dana kada je koncert bio zakazan.

“Napravićemo žurku na trgu kako bi pokazali da niko ne može da nam odredi šta ćemo da slušamo. Ne mogu se ljudima ograničavati prava na rad i slobodnu misao. Muzika je nešto što bi uvek trebalo da bude slobodno i svima dostupno”, rekla je za RSE Milina Živanović, članica grupe „Koncert Vlada Georgieva – ipak ćemo održati“.

S obzirom na sled događaja, ispostavilo se da muziku Vlada Georgieva Smederevci sada mogu da slušaju samo po klubovima, privatnim partijima ili u kolima, ali ne i u objektima u nadležnosti Grada, bar dok ne prođu izbori. Uprkos tome smederevsko vođstvo tvrdi da nema ništa protiv njega.

Gradonačelnica Jasna Avramović kaže da je Vlado uvek dobrodošao:

“Ja kada imam vremena volim svu muziku i slušam sve što slušaju mladi. Što se tiče Vlade Georgieva, znam njegova dva, tri hita.”

Najbolje ne slušati ništa, već samo ono što ti kažu sa vrha stranke: Viktor Marković
Ako je nekome do šale u ovoj zavrzlami, naprednjaci su sada u muzičkom problemu jer satirični portal njuz.net objavio je vest da je rukovodstvo SNS-a donelo odluku da članovi te partije što pre zaborave pesme Vlada Georgieva. Iako je teško zamisliti da iko iz glave može da izbije hitove kao što su “Mi nismo mi“, “Žena bez imena“ ili “Živim da te nađem“, Viktor Marković, iz njuz.neta, očekuje još oštriju partijsku disciplinu.

„Najbolje je ne slušati ništa. Za svaki slučaj. Jer uvek može ponovo da dođe do slične situacije, pa da opet moraš da zaboravljaš. To nije lako, je l’. Onda je najbolje ne slušati ništa, već samo ono što ti kažu sa vrha stranke“, kaže Marković.

Da đavo ne bi odneo šalu, Vlado Georgiev kaže da će on sa Smederevcima u subotu biti na gradskom trgu.

“U ovoj zemlji postoje ljudi koji znaju da misle svojom glavom. Ali ozbiljan je problem što je Srbija cenzurisana maksimalno. Oportunizam je došao na toliko visok nivo da jednostavno biva teško živeti ovde”, ističe.

Protest zbog otkazivanja koncerta u Smederevu biće održan pod sloganom „Nije zbog Vlada, zbog nas je!”.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH