Izdvojeno

Izdvojeno (3001)

Uprava za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS izuzela je iz Komisije za koncesije RS dokumentaciju u okviru istrage koja se vodi protiv ministra industrije, energetike i rudarstva RS Petra Đokića, a u vezi sa izmjenama pravilnika o visini koncesione naknade, prenosi portal Capital.ba.

Spornim izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade i bankarskim garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije u RS pojedinim koncesionarima omogućena je besplatna eksploatacija uglja, a naknada za korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju struje drastično smanjena. U javnosti je često isticano da se ovim izmjenama izlazi u susret kompaniji „EFT Stanari“ koja je prošle godine krenula sa komercijalnom proizvodnjom struje.

MUP je još prije nekoliko mjeseci pokrenuo istragu u vezi sa izmjenama pravilnika a na pitanja Capital-a, samo su kratko odgovorili da se istraga sprovodi i da ne mogu otkrivati više detalja.

„Uprava za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova RS preduzima određene operativno-taktičke, kriminalističke, te istražne mjere i radnje u datom predmetu. U ovom momentu ne možemo dati više informacija jer bi ugrozile istragu“, rekli u MUP-u.

Prema informacijama portal Capital.ba iz Komisije za koncesije izuzeta dokumentacija sa stavom Komisije u vezi spornih izmjena Pravilnika o koncesijama.

Kako saznaje ovaj portal, Komisija je u maju prošle godine dala pozitivno mišljenje na izmjene pravilnika koje je tada predložilo Ministarstvo industrije.

„Komisija sugeriše Ministarstvu industrije da u najskorije vrijeme pristupi postupku izmjene zakona kojim bi bile precizno regulisane koncesione naknade i naknade za korišćenje prirodnih resursa kako bi se izbjeglo plaćanje naknada po više osnova“, navedeno je između ostalog u mišljenju Komisije.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić danas nije odgovarao na telefonske pozive, a ranije su u ovom ministarstvu negirali da su izmjene donesene kako bi se favorizovali pojedini koncesionari. Tvrdili su da se ovim svi koncesionari dovode u ravnopravan položaj.

Đokić je juče rekao da su na položaj opštine Stanari, u kojoj je najveća prosječna plata u RS, isključivo uticali položaj i uloga Rudnika i termoelektrane (RiTE) Stanari.

“Na taj način se najbolje demantuju svi oni koji govore da je Vlada, dajući saglasnost za izmjene određenih pravilnika i svojih dokumenata, oštetila bilo koga. Ona je doprinijela najdirektnije razvoju opštine Stanari, koja u svoj budžet od naknada od RiTE prima oko osam miliona KM”, rekao je Đokić.

Šukalo: Istraga traje predugo

Poslanik u Narodnoj skupštini RS Adam Šukalo, koji je prošle sedmice je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti pravilnika, kaže da je i on davao izjavu MUP-u u okviru istrage koja se već mjesecima sprovodi.

„Vidio sam da je to ozbiljan predmet, ima gomila dokumentacije, saslušani su mnogi svjedoci. Znam da je izuzeta dokumentacija iz „EFT Stanari“ i Ministarstva industrije. Zanimljivo je da u MUP-u smatraju da je mnogo veća šteta načinjena RS od one koju sam ja navodio do sada u javnosti“, rekao je Šukalo.

On je rekao da za sada konkretnih efekata te istrage nema, te da je prihvatljivo obrazloženje inspektora da se vodi temeljna i ozbiljna istraga, ali da je, ipak, šest mjeseci sasvim dovoljno da se ona privede kraju.

„Sve što traje duže od šest mjeseci je predugo, ali vidjećemo da li će u skorije vrijeme biti napretka. U međuvremenu, ja sam podnio i inicijativu Ustavnom sudu RS za ocjenu ustavnosti ovog pravilnika“, kazao je Šukalo.

Bosanska stranka (BOSS) više nije dio većine u Gradskom vijeću Tuzla. Predsjednik ove stranke Mirnes Ajanović kaže da su tri ključne stvari kumovale njegovom izlasku iz vlasti, a bez njega vladajuća većina sada broji 18 vijećničkih ruku.

Poziciju u Gradskom vijeću Tuzle sada čini 11 vijećnika SDP-a, trojica iz Tuzlanske alternative, dvojica iz DF-a, dvojica samostalnih vijećnika koji su raniji bili u DF-u, odnosno BOSS-u, te vijećnik romske nacionalne manjine.

Gradsko vijeće Tuzle broji 31 vijećnika, što znači da je za usvajanje svake odluke potrebno barem 16 glasova.

- Najsvježiji primjer je Rezolucija o zaštiti ustavnosti, zakonistosti, ljudskih prava, prava na dostojanstvo na rad u normalnim uslovima Gradskog vijeća i gradskih službi Grada Tuzla, koja je usvojena na posljednjoj sjednici. Dakle, zbog građana koji su dolazili na sjednice tražiti svoja prava, poput onih iz Bukinja i Šićkog Broda, usvojena je ova deklaracija. Nju je na sjednici lično predstavio gradonačelnik Jasmin Imamović iako nije predlagač. Čak je naglasio da će se zalagati da se u etičkom kodeksu definišu najstrožije kazne za vijećnike ili bilio koga drugog ko ih bude vrijeđao. Njih vrijeđa kada su ukaže na nezakonitosti - kaže Mirnes Ajanović, koji je podvukao da ovo smatra totalitarnim ponašanjem te dodaje da će sada uslijediti izmjene kodeksa koje će uvesti novčane kazne za izgovorene riječi na sjednicama Gradskog vijeća.

Ajanović je istakao još dvije važne stvari koje je isticao i zbog kojih je došao u sukob s ostatkom vladajuće većine.

- Usvojen je izvještaj o radu JZU Gradske apoteke, a nesporno je da su oni radili nezakonito, jer nisu primjenjivali Zakon o javnim nabavkama. Oni su nabavljali automobile ili neku drugu robu po Zakonu o javni nabavkama, a lijekove nisu i na taj način je potrošeno preko 20 miliona KM. Na portalu javnih nabavki vidljivo je da su oni nabavljali neke stvari po direktnim pogodbama i konkurentskim pogodbama. Dakle, učestvovali su kao ugovorni organ u javnim nabavkama, ali su u nekim situacijama odlučili da zaobiđu zakon - kaže Ajanović.

On dalje navodi i primjer Regulacionog plana Grada Tuzle, čijim je izmjenama .

- Kula E, koja se treba graditi u tuzlanskom naselju Stupine, po Regulacionom planu usvojenom 2013. godine bila je na javnom zemljištu, osim 100 kvadrata koji su na privatnoj parceli. Po izmjenjenom Regulacionom planu iz septembra 2017. godine Kula E sada se nalazi na privatnom zemljištu od 1.270 kvadrata. Umjesto da se građevina, koja je elipsastog oblika zarotira i uvede kompletna na javno zemljište, mi nakon četri godine mijenjamo Regulacioni plan i dobijemo da je još više na privatnoj parceli - pojašnjava Ajanović.

Epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona dr. Blaško Topalović izjavio je da se može očekivati povećan broj oboljelih od gripe, s obzirom na zimsko vrijeme i na sezonu kada se javlja gripa, te imajući u vidu nastupajuće praznike prilikom kojih će se ljudi malo više okupljati i družiti.

- Možemo očekivati povećanje broja oboljelih od bolesti sličnih gripi, akutnih respiratornih infekcija, dok težih oblika još nema, i nadam se da ih neće biti - istakao je Topalović.

Prema uputama Federalnog zavoda za javno zdravstvo, stanje gripe se prati od 40. nedjelje ove godine, do 20. nedjelje naredne godine, a Topalović poručuje da gripa zaslužuje vrlo ozbiljan nadzor, s obzirom na to da je to jedna od bolesti koja na nivou Svjetske zdravstvene organizacije ima izuzetno visok morbiditet i nalazi se među 10 vodećih bolesti u svijetu.

Iz Zavoda za javno zdravstvo navode da je nakon 10 sedmica nadzora povećan broj oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, te da je prilično manje registriranih bolesti sličnih gripi.

-O samoj gripi ne možemo govoriti zato što nam nedostaje virusološka potvrda da se radi o gripi, a sigurno da je ima, s obzirom na kretanje gripe u našoj bližoj i široj okolici, a i neposredno u Federaciji BiH, gdje su zabilježeni neki slučajevi čak izazvani i virusom gripe tipa B - navodi Topalović.

Pojašnjava da se u ovo vrijeme očekuje obolijevanje od gripe tipa A, dok se tek u februaru i martu može očekivati pojava gripe tipa B.

Na području Tuzlanskog kantona osigurano je 5.525 pojedinačnih doza vakcina protiv gripe za ovu sezonu, a blizu 90 posto raspoloživih količina je već potrošeno. Date su i preporuke koje su to rizične grupe koje bi se trebale vakcinisati.

Topalović naglašava da su to osobe starije od 65 godina, osobe s hroničnim kardiovaskularnim bolestima, bolestima jetre, bubrega, metaboličkim bolestima, osobe koje se nazale u tzv. centrima, kolektivnim smještajima.

Vakcine protiv gripe su besplatne i još su na raspolaganju građanima.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo je optužnicu protiv Adnana Šabića (57) bivšeg direktora RMU Đurđevik, Esada Hodžića (69) bivšeg šefa službe za komercijalne poslove Rudnika i Nermina Alića (48) bivšeg rukovodioca sektora trgovine na veliko u firmi Junuzović kopex Lukavac i protiv pravnog lica Junuzović kopex.

Optužnica je podignuta zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja i ovlašćenja a vezano za nabavku i prodaju veće količine dizel goriva u Rudniku tokom 2006. godine. Optužnica je na potvrđivanje dostavljena Kantonalnom sudu Tuzla.

Optužnicom se Šabiću na teret stavlja da je tokom 2006. godine, dok je obavljao funkciju direktora RMU Đurđevik, postupao suprotno Statutu Rudnika i odredbama Zakona o javnim nabavkama te donio odluku o provođenju postupka javne nabavke za 9 miliona litara dizel goriva za period od dvije godine, pri čemu je, između ostalog, za izbor ponuđača kao kriterij u pozivu naznačio „dosadašnja saradnja, što zakonski nije mogao biti ni kvalifikacioni ni kriterij za izbor ponuđača. Na taj način je firmu Junuzović kopex stavio u povlašteni položaj u odnosu na druge ponuđače, te je komsija za javne nabavke u Rudniku, cijeneći pri bodovanju i ovaj kriterij, izabrala ovu firmu bez obzira što je druga firma imala jeftiniju ponudu za iznos od oko 750.000 KM na ukupnu cijenu za 9 miliona litara dizela.

Firma koja nije zabrana, a imala je jeftiniju ponudu i zadovoljavala sve druge kriterije iz poziva osim dosadašnje saradnje, je nakon žalbe i okončanja upravnog postupka tužila Rudnik i u sudskom postupku, pravosnažnom odlukom Suda BiH od Rudnika naplatila izgubljenu dobit u iznosu od oko 1.160.000 KM, čime je Rudnik oštećen i za ovaj iznos.

U toku realizacije okvirnog sporazuma, u roku od dvije godine, firma Junuzović kopex je Rudniku isporučila oko 6,5 miliona litara dizel goriva, te je u nepromjenjivom dijelu cijene goriva ( marža i dr.) Rudniku nanesena šteta a pribavljena imovinska korist ovoj firmi u iznosu od oko 350.000 KM.

Također, Adnan Šabić i Esad Hodžić, kao odgovorna lica u RMU Đurđevik, te Nermin Alić kao odgovorna osoba u firmi Junuzović kopex, uključujući i pravno lice Junuzović kopex, se optužnicom terete da su zloupotrijebili položaj i ovlašćenja, dakle iako svjesni da je u ponudi Junuzović Kopex-a, na osnovu čega je između ostalog ova firma i izabrana, naglašeno da su u strukturi promjenjivog dijela cijene goriva carina i carinsko evidentiranje naznačeni kao nula KM (0 konvertibilnih maraka), tokom sedmičnih ugovora za dostavljanje goriva fakturisali carinu i carinska evidentiranja, te je takve fakture Rudnik plaćao. Na taj način je Junuzović kopex-u pribavljena korist a oštećen RMU Đurđevik za iznos od oko 395.000 KM, jer je Rudnik u cijeni goriva platio a ova firma državi nije platila carine. Također, Rudnik je oštećen i za iznos od oko dodatnih 83.000 KM na ime plaćenih carina koje su ukalkulisane u cijenu goriva, a koje je je Junuzović kopex platio kao obavezu državi.

Tužilaštvo je nadležnom sudu u optužnici predložilo da se Šabiću izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja poziva ili dužnosti odgovorne osobe na bilo kojoj poziciji u javnim preduzećima u BiH, dok je sudu također predloženo da se firmi Junuzović kopex oduzme imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u iznosima od 350.000 KM iz prve tačke optužnice, te iznos od oko 395.000 KM iz druge tačke optužnice

Katolici u Bosni i Hercegovini i svijetu danas slave Božić, najradosniji blagdan u godini koji je posvećen miru, sreći i porodičnom okupljanju. Ovaj blagdan slavi se u čast Kristovom rođenju.

I ove godine nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je božićnu poruku katolicima u BiH. Pozvao je sve narode u BiH da se okrenu jednima drugima i otvore svoja srca.

Svim svojim čitateljima i poslovnim partnerima katoličke vjeroispovjesti redakcija Vidiportal-a želi sretan Božić...

U blizini Graničnoga prelaza Kamensko kod Tomislavgrada, u subotu je postavljen veliki plakat na kojem su, s obje strane, ispisane poruke.

S jedne strane plakata je napisano: "Dobro došli u hrvatsku republiku Herceg Bosnu", dok s druge strane piše: "Da je sloboda i demokracija bila bi Herceg Bosna, a ne Federacija!".

Prema dostupnim informacijama portala Tomislavcity.com plakat je postavljen juče u poslijepodnevnim satima, a autor je nepoznat. Navodno.

Ono što je poznato, ali se ignoriše je da su osnivači Herceg Bosne, poznati u Čovićevom vokabularu kao "uznici" osuđeni u Hagu na 111 godina robije. Uznici u kazamatu Herceg Bosna na plakatu. Koliko još?

Naučnici sa univerziteta u Kaliforniji, Berkeley i univerziteta u Chicagu utvrdili su da će ljudi koji ulaze u verbalne debate o raznim političkim pitanjima vjerojatnije biti uvjereni argumentima njihovih protivnika ako ih čuju, za razliku od onih argumenata koje samo pročitaju, prenose mediji.

Tokom provođenja ankete za studiju, koja je objavljena u stručnom časopisu Psychological Science, od ukupno 300 ljudi je zatraženo da gledaju, slušaju ili čitaju razne argumente o ratu, abortusu i različitim žanrovima muzike te da zatim procijene koliko je vješto osoba prenijela argument.

Naučnici tvrde da su oni koji se nisu slagali s argumentom nastojali “dehumanizirati” komunikatora i smatrali su “da ima umanjen kapacitet za razmišljanje ili osjećaje”, ali to se zbivalo mnogo rjeđe kada bi čuli njihov glas ili vidjeli ga da govori.

Naučnica Juliana Schroeder s Berkeleya je rekla kako je to zbog toga što komunikacija putem glasa čini osobu koja govori više razumnom i ljudskom.

-Jedan od njih je pročitao izvod iz govora političara štampanog u novinama s čijim se stajalištima nije slagao. Sljedeće sedmice je čuo istu govornu snimku na radio stanici. Bio je šokiran time koliko je drugačija njegova reakcija prema političaru bila kada je pročitao izvod u usporedbi s onim što je čuo. Kad je bio pročitao izjavu, političar mu se doimao kao idiot, ali kada ju je čuo, političar mu je odjednom zvučao razumnije – objasnila je Juliana Schroeder.

-Kad dvoje ljudi imaju različita uvjerenja, postoji tendencija ne samo da prepoznaju razlike u mišljenju, već i da omalovažavaju um suprotne strane- dodala je.

Dr. Schroeder je rekla i da se nada kako će ova studija pomoći u objašnjavanju toga zbog čega društvene mreže imaju takav polarizirajući utjecaj na političke debate u posljednjih nekoliko godina.

-Puno ljudi dobiva većinu svojih vijesti putem društvenih medija. To može biti dehumanizirajuće i može povećati polarizaciju – zaključila je dr. Schroeder.

Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za Jutarnji list odgovorio je na optužbe koje se posljednjih dana objavljuju u medijima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Optužuju vas da je upravo vaš iskaz u predmetu Blaškić, ali i dokumenti koji su iz Ureda predsjednika poslani u Haag, doveli do osuđujućih presuda bosanskim Hrvatima te do konstatacije u zadnjoj presudi o sudjelovanju hrvatskog državnog vrha u udruženom zločinačkom pothvatu u BiH. Što mislite o tim optužbama?

- To su konstrukcije. Naime, general Tihomir Blaškić je živ i može se i njega o tome pitati. Na svjedočenju Blaškiću, o njemu sam rekao jednu jedinu rečenicu - da ne znam ništa o njegovom ratnom putu i da smo se samo jednom sreli u saborskom kafiću - on je bio u odori generala HVO-a. Ja sam u tome procesu govorio o politici Hrvatske i tadašnjoj politici Jugoslavije. Potpuno je druga stvar smeta li to nekoga.

Optužuju vas da ste teretili hrvatski državni vrh za umiješanost u rat u Bosni i Hercegovini?

- To su također konstrukcije. Govorio sam ono što je zabilježeno na više mjesta u svim mojim svjedočenjima pred Haaškim sudom. Zašto me ne pitaju o svjedočenju u slučaju Slobodana Miloševića i Slavka Dokmanovića? Zašto one koji me napadaju to ne interesira? U Beogradu sam 1990. razgovarao s Borislavom Jovićem koji je u isto vrijeme kad i ja bio član Predsjedništva SFRJ. Rekao sam mu da bi bilo dobro da zaustavimo “balvan revoluciju”, da sjednemo za stol, da pitanja koja moramo razriješiti razriješimo bez oružja jer rješavanje problema balvanima Srbe u Hrvatskoj vodi u samoubojstvo. Pitao sam ga trebaju li Srbiji Srbi u Hrvatskoj. Odgovorio je - ne. Pitao sam ga treba li Srbiji hrvatski teritorij. Odgovorio je - ne treba. A, što vama treba, pitao sam. Odgovorio je - nama treba 63 posto Bosne i Hercegovine. To je, rekao mi je, bilo srpsko, jest srpsko i srpsko mora ostati. Rekao sam - ako je to tako, idemo onda ti, ja, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević sjesti za stol pa da vidimo o kojim problemima se u Hrvatskoj radi, pa da se oni pokušaju riješiti kroz institucije u Hrvatskoj, bez balvan-revolucije i oružja. Zvao je Miloševića i on se složio. Odmah sam sjeo na avion i odletio u Zagreb jer nisam htio o tome s Tuđmanom razgovarati telefonom. Prenio sam prijedlog Tuđmanu i on se složio. Međutim, to je Tuđmanu bio signal da bi bilo dobro da on sjedne s Miloševićem i on je zaista za siječanj 1991. dogovorio njihov susret u Karađorđevu.

Je li to bio prvi fizički susret Tuđmana i Miloševića?

- Jest i taj se susret održao bez mene, a Milošević je na njega došao bez Borislava Jovića. Uvijek sam petkom i subotom dolazi iz Beograda u Zagreb, i mi smo ga čekali da se vrati iz Karađorđeva. Prije toga susreta rekao sam mu da me smeta što se on održava u Karađorđevu, ali on je rekao - sasvim je svejedno gdje ću se s njim naći, najvažnije je da čujem što on želi. Na taj sastanak u Karađorđevu iz Hrvatske su otišli Tuđman i šef njegova kabineta Hrvoje Šarinić. Kad su se njih dvojica vratili iz Karađorđeva, sastali smo se s ljudima iz tadašnjeg hrvatskog državnog vrha. Imali smo po stolovima kavu, čaj, neko piće. Tuđman je ušao u sobu i rekao - raščistite odmah stolove, Hrvoje, daj karte. I tada je Tuđman objasnio što Milošević predlaže. Rekao je da Hrvatskoj predlaže banovinske granice plus Cazin, Kladušu i Bihać. Prenio je što mu je točno rekao Slobodan Milošević. Rekao je: “Franja, ti uzmi Cazin, Kladušu i Bihać, to meni ne treba, to je takozvana ‘turska Hrvatska’”. Upitao sam Tuđmana - a što kaže Alija? Odgovorio mi je: “Što ima Alija pitati, kad se hrvatske i srpske škare slože, nema Alija što pitati”. Rekao sam mu - slušaj, to onda znači rat. Rekao je: “Ma kakav rat, to je izbjegavanje rata”. Tako je otprilike tekao taj razgovor. Poslije toga Tuđman je otišao i na drugi sastanak s Miloševićem...

Samo da razjasnimo, tko je sve s hrvatske strane bio na tome sastanku na kojem je Tuđman izvijestio o prvom susretu s Miloševićem u Karađorđevu?

- Cijeli tadašnji hrvatski državni vrh, od Jože Manolića pa dalje.

Znači, vi ste već u siječnju 1991. nakon prvog susreta Tuđman - Milošević znali da njih dvojica dogovaraju podjelu BiH?

- Da. To je bio prijedlog Slobodana Miloševića. On nam nije rekao da je to prihvatio već da je to prijedlog Slobodana Miloševića, ali bilo je očito da je s tim prijedlogom bio oduševljen. Na drugi sastanak s Miloševićem, Tuđman je otišao u jedno drugo lovište, Tikveš, ali mene više nije zvao na sastanak na kojem je referirao o njemu, tako da ne znam što je na kraju dogovoreno. U svakom slučaju, prijedlogom Slobodana Miloševića na prvom sastanku o podjeli Bosne bio je oduševljen.

Kakve su bile reakcije članova hrvatskog državnog vrha na sastanku nakon Karađorđeva na kojem vas je Tuđman informirao o Miloševićevoj ponudi o podjeli BiH?

- Nitko ni na koji način nije reagirao osim mene koji sam pitao što je u tom slučaju s Alijom. Da se vratimo na moje svjedočenje pred Haaškim sudom u procesu Blaškiću - o toj politici sam ja svjedočio. Odgovarao sam na pitanja suca što znam o politici iz toga vremena, a ne o Blaškićevom ratnom putu.

Za Hrvatsku je prilično nezgodan dio haaške presude šestorici bosanskih Hrvata u kojem se konstatira postojanje zločinačkog pothvata - sprege osoba iz tadašnjeg hrvatskog državnog vrha s HVO-om i spornim aktivnostima HVO-a na terenu. U hrvatskim medijima se ponavlja da ni u jednoj presudi Srbima osuđenima u Haagu nije konstatiran zločinački pothvat sa srbijanske strane. Kako to komentirate?

- To nije točno, u mnogim procesima koji su vođeni protiv Srba u Haagu isticana je i umiješanost srbijanskog državnog vrha u sukobe na prostoru bivše Jugoslavije. Milošević je bio suđen, ali nije dočekao presudu jer je 2006. umro u pritvoru, međutim, osuđen je Milan Milutinović kao i niz drugih funkcionara srbijanskog režima za zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, Milošević je bio lukavac i on je gledao da iza sebe ne ostavi tragove.

Koliko je Tuđmanova sklonost da snima i transkribira sve razgovore koje je vodio u predsjedničkom Uredu olakšala haaškom tužiteljstvu dokazivanje umiješanosti hrvatskog državnog vrha u ratne zločine u BiH?

- Pa gledajte, ako je on Paddyju Ashdownu dao salvetu na kojoj je nacrtao na koji način treba podijeliti Bosnu i Hercegovinu, onda je jasno da je to olakšalo posao haaškom tužiteljstvu. Tuđman je uvijek govorio o “hrvatskom perecu”, o tome kako je nepravda učinjena hrvatskom teritoriju i da bi to trebalo ispraviti ovako, ili onako, i smatrao da se to dogovorima može rješavati. Kad sam god u Beogradu nastupao, uvijek sam govorio - ako želimo mirno riješiti razlaz iz Jugoslavije, granice se ne smiju dirati. Onda bi Tuđman odmah telefonirao i govorio mi - pazi, ali zaboravio si reći da se samo dogovorom mogu mijenjati.

Kad ste početkom 2000. ušli u Ured predsjednika, novinarima ste pokazali jedan crni telefon za koji ste ustvrdili da su putem njega Tuđman i Milošević izravno razgovarali.

- Tako je.

Međutim, nakon što ste taj telefon pokazali novinarima, Vesna Škare-Ožbolt koja je radila u Tuđmanovu kabinetu ustvrdila je da to nije točno te da je riječ o telefonu putem kojeg je Tuđman komunicirao s nizom osoba jer je telefon imao zaštitu od prisluškivanja. Jeste li ikad kasnije raščistili je li to doista bio telefon putem kojeg je Tuđman s Miloševićem izravno komunicirao tijekom ratnih godina?

- Sve vrijeme su oni komunicirali tom vezom, jer nakon njihovog sastanak u Tikvešu došla je jedna komisija iz Beograda, a i Tuđman je formirao svoju komisiju za razgraničenje u BiH. Beogradsku komisiju predvodila je akademkinja Smilja Avramov i ona se trebala usuglašavati s hrvatskom komisijom koju je vodio sveučilišni profesor Zvonko Lerotić. U toj hrvatskoj komisiji bio je i profesor Duško Bilandžić. Kad mi je rekao da je izabran u tu komisiju, rekao sam mu - Duško, jesi li ti normalan, pa to je komisija za podjelu Bosne, nakon čega se on povukao. Ono što treba znati jest da su specijalci iz Beograda došli u Tuđmanov ured uspostaviti taj crni telefon.

Kad se to dogodilo?

- Odmah poslije drugog sastanka Tuđman - Milošević u Tikvešu.

Postoje li transkripti njihovih telefonskih razgovora?

- To ja ne znam, to bi trebalo pogledati. Svi Tuđmanovi transkripti su predani Hrvatskom državnom arhivu.

Međutim, zatvoreni su, nedostupni...

- Ja sam za to da se ta arhiva otvori.

Jeste li u sva tri postupka - Tihomiru Blaškiću, Slavku Dokmanoviću i Slobodanu Miloševiću - bili zaštićeni svjedok?

- Jesam.

Međutim, kad ste svjedočili na suđenju Miloševiću već ste bili predsjednik države. Zašto ste i tada bili zaštićeni svjedok?

- Po profesiji sam pravnik i kad svjedočim na sudu, a to pretpostavljam trebaju raditi i drugi, govorim o činjenicama koje su meni poznate. Ne kalkuliram kome one idu na štetu, a kome na korist. Dakle, ja nisam svjedok koji je unaprijed odlučio koga će teretiti. U svjedočenju se uvijek i do kraja nastojim držati istine.

Goran Salihović, smijenjeni glavni državni tužilac, kojeg Tužilaštvo BiH sumnjiči za zloupotrebu ovlaštenja i nesavjestan rad u službi, trebao je 20.decembra biti ispitan u svom stanu u Tuzli, ali je njegovo davanje iskaza opet odgođeno, saznaje „Avaz“.

Razlog za odgađanjem ispitivanje Salihovića, koje je započelo prije dvije sedmice, prvo na UKC Tuzla, a zatim u njegovom tuzlanskom stanu, je taj što je advokat Rifat Konjić, koji ga brani, imao zakazano ročište u Sudu BiH u Sarajevu?!

Ovo je već peti put da Salihović, uz razna opravdanja, u posljednih sedam mjeseci na pozive tužioca, odgađa ročita. Prvi poziv mu je upućen još 28. juna ove godine, ali je tada u Tužilaštvo BiH došao bez advokata, pa je ispitivanje pomjereno za 10. juli. No, ni 10. jula nije želio dati iskaz, iako je doveo i advokata.

U Tužilaštvu se zatim trebao pojaviti 9. avgusta, ali tada nije ni došao, uz opravdanje da je slomio obje noge. Novi poziv mu je zatim bio upućen 20. oktobra, ali su tužioci uzalud došli u UKC Tuzla jer je Salihović zbog bolova odbio da ga ispitaju.

Na kraju je iz petog pokušaja ispitan prvi put tek krajem oktobra, a zatim 7. decembra. Nastavak u kojem je konačno trebao 20.decembra odgovoriti na ključna pitanja tužioca, nije ni održan. Tako je Salihović od 28.juna do 22.decembra, dao samo dva iskaza, svjesno izbjegavajući podizanje optužnice. Nastavak ispitivanja zakazan za je za kraj januara ili početak februara naredne godine.

„Smatrao sam da je pošteno da dođem do predsjednika RS-a i informišem ga šta će SDP raditi u Republici Srpskoj u narednom periodu. Mi imamo korektnu saradnju, zahvalio se na informaciji i primio je k znanju“, izjavio je danas u Banja Luci lider SDP-a BiH Nermin Nikšić nakon što su ga novinari zamolili da prokomentariše svoj nedavni susret sa predsjednikom RS-a i SNSD-a Miloradom Dodikom.

KO JE VOJIN MIJATOVIĆ

I tako je pošteni Nermin Nikšić, u pratnji još poštenijeg Elvedina Grabovice, krenuo u stvaranje jakog SDP-a u RS-u. Prvi pick je bio Draško Aćimović.

Bivši ambasador BiH prvo je predstavljen u Sarajevu, a onda je danas, opet, predstavljen u Banja Luci, zajedno sa novim pojačanjem – Vojinom Mijatovićem. A ko je taj Vojin Mijatović, zapitat će se članstvo SDP-a.

U njegovoj zvaničnoj biografiji koju je priložio kada se kandidovao za zamjenika ministra civilnih poslova BiH, poziciju s koje je danas odstupio, precizno je navedeno da se radi o dugogodišnjem kadru SNSD-a na privremenom i kratkotrajnom radu u drugim strankama.

Dakle, od 2006. do 2008. godine Vojin Mijatović je radio kao načelnik Odjela za Evropske integracije Ministarstva finansija u Vladi RS-a. Premijer RS-a tada je bio – Milorad Dodik. Za predan rad u Dodikovoj Vladi, Mijatović je 2008. godine nagrađen funkcijom savjetnika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH tada je bio – Nikola Špirić.

Nakon epizode na državnom nivou, Mijatović se vraća na entitetski nivo gdje postaje savjetnik predsjednika Vlade RS-a. Na čelu Vlade RS-a tada je bio – Aleksandar Džombić. U periodu od 2014. do 2016. godine Mijatović je obavljao dužnost direktora Ekonomskog instituta u Banja Luci. Vlasnik Ekonomskog instituta je – Slobodan Stanković.

To je, dakle, biografija novog člana SDP-a BiH o čijem je angažmanu Nermin Nikšić nedavno razgovarao sa Miloradom Dodikom.

„Nikšić je, dok je bio predsjednik Vlade bio dobar partner“, kazao je nedavno Milorad Dodik također upitan o čemu je razgovarao sa Nerminom Nikšićem.

„Dodik i ja imamo korektnu saradnju“, ponovit će danas lider SDP-a Nermin Nikšić, pa će, onda, ustvrditi da „nije bilo dogovora o koaliciji“.

I nije.

ZA NASTAVAK SARADNJE

Dodik i Nikšić su, objavili smo prije mjesec na Žurnalu, dogovarali da SDP u RS-u ima svog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH. Lider SDP-a BiH te informacije nikad nije demantirao, ali zvanična potvrda stigla je sredinom ove sedmice na skupu SDP-a u Starom Gradu. Nikšić je, naime, okupljenim stranačkim simpatizerima kazao da će „SDP BiH na narednim izborima vjerovatno imati kandidate za sva tri člana Predsjedništva BiH“.

Što znači da će SDP iz RS-a imati kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, čime će, suštinski, osigurati pobjedu Dodikovom kandidatu za člana Predsjedništva BiH. Naime, SDP BiH na teritoriji RS-a, kao izbornoj jedinici za srpskog člana Predsjedništva BiH, može računati na oko deset hiljada glasova. Zahvaljujući tim glasovima, upravo je Mladen Ivanić, kao kandidat Saveza za promjene uspio pobijediti Dodikovu kandidatkinju Željku Cvijanović. Razlika između njih bila je, svega, 1100 glasova, što znači da budući kandidat Saveza za promjene ne bi imao nikakve šanse naspram kandidata SNDS-a, jer bi desetak hiljada glasača SDP-a svoj glas dalo Nikšićevom kandidatu. Na taj način, SDP bi pomogao Dodiku i njegovom SNSD-u.

Upravo zbog toga, Nikšić je „smatrao da je pošteno da informiše predsjednika Dodika o budućim aktivnostima SDP-a BiH“. Za nastavak korektne saradnje.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH