Izdvojeno

Izdvojeno (4246)

Nakon što su prije nekoliko dana blok građanskih partija formirali SDP, DF i Naša stranka, danas su tom bloku pristupile SBB Fahrudin Radončić i Stranka za BiH, koje u Skuptini TK imaju po dva mandata. Ovih pet stranaka činit će skupštinsku većinu s 19 mandata, rekao je predsjednik KO SDP TK Enver Bijedić.

Nakon današnjeg sastanka s SBB-om i Strankom za BiH sastavljena je zajednička izjava u kojoj je navedeno da je pet ranije spomenutih političkih stranaka dogovorilo zajednički blok koji u svom kapacitetu od 19 zastupničkih mjesta u Skupštini TK obezbjeđuje funkcionisanje skupštinske većine.

"U daljim aktivnostima formirat ćemo zajedničke radne grupe koju će činiti predstavnici svih pet stranaka. Tu ćemo definisati teme koje su zajedničke za svih pet stranaka. Na kraju ćemo dovesti do suštine u kojoj treba mijenjati mnogo stvari u ovom kantonu", istakao je Bijedić.

Predsjednik Kantonalnog odbora SBB-a Bahrudin Hadžiefendić rekao je da se programski ciljevi ove stranke približno kreću sa svim ostalim učesnicima spomenutog bloka. "Obaveza svih je da građanima TK omogućimo što brže implementiranje izbornih rezultata, odnosno uspostave vlasti kako ne bi bili u situaciji neusvajanja budžeta i svih ostalih stvari koje omogućavaju normalan život", rekao je Hadžiefendić.

Potpredsjednik Kantonalnog odbora SBiH Admir Hrustanović istakao je da su programski ciljevi Stranke za BiH vrlo blizu idejama stranaka koje su formirale građanski blok. "Bezuslovno dajemo podršku ovoj koaliciji. U narednom periodu ćemo ići u realizaciju zajedničkih ideja i stavova. Od vrha naše stranke imamo bezuslovnu podršku", kaže Hrustanović.

Narodu treba pokazati da ima boljih rješenja za funkcionisanje vlasti od sadašnje, rekao je Bijedić, najavivši da će SDP kao pobjednička stranka insistirati na poziciji premijera kantonalne vlade. Hadžiefendić je rekao da će vrh stranke odlučiti da li će tražiti neka ministarska mjesta ili će samo biti dio skupštinske većine.

Zlatan Begić iz DF-a rekao je da je suština dosadašnje vlasti bila vezana za raspodjelu funkcija i zadovoljavanje pojedinačnih interesa, a da to sada prvi put poslije 20 godina neće biti slučaj.

Predsjednik Regionalnog odbora Naše stranke Mirsad Čamdžić danas je podsjetio da je prvi princip ove stranke da SDA i PDA ne mogu biti dio skupštinske većine, niti izvršne vlasti u TK.

"Mi smo za razgovore delegirali set principa, zakona i podzakonskih akata, kao i mjera za njihovo izvšenje. S tim ćemo ići prema našim koalicionim partnerima te pokušati naći najviše zajedničkih tački", zaključio je Čamdžić.

Osobni podaci 257 tisuća korisnika Facebooka, uključujući privatne poruke 81 tisuće korisnika, dostupne su online od početka rujna, a podijelili su ih navodno ruski hakeri, izvijestili su iz BBC-ijeva servisa na ruskom.

Podatke na online forumu objavili su hakeri tvrdeći da imaju pristup osobnim podacima 120 milijuna korisničkih računa, nudeći za 10 centi prodaju jednog profila, piše BBC.

BBC tvrdi da je kontaktirao pet korisnika iz Moskve, Belgoroda i Perma koji su potvrdili da su prepiske dostupne online zaista njihove privatne poruke s Facebooka.

Analiza koju je provela britanska tvrtka za kibernetičku sigurnost Digital Shadows pronašla je 12 tisuća od 257 tisuća korisnika u Rusiji, a 47 tisuća korisnika koji su rekli da su iz Ukrajine.

Do platforme na kojoj su se pojavili podaci ili koja je stvorena da se na njoj pojave, vode ruski linkovi, pokazuje istraga koju je proveo BBC. Povezana je s IP adresom u Sankt Peterburgu, tvrdi BBC.

Jedan od najbogatijih ljudi u Bihaću i ugledni poduzetnik Sabahudin Blažević pobjegao je u Italiju nakon što ga je osam žena optužilo da ih jetajno snimao za vrijeme seksa te snimke postavljao na internet.

Blažević je glavni akter najveće porno afere u Bosni i Hercegovini i uskoro je trebalo doći do reakcije nadležnih i njegova uhićenja.

Poduzetnik koji je snimao seks sa ženama u hotelu pobjegao je iz zemlje.

Afera je krenula nakon što je 30-godišnja žena prijavila Blaževića policiji zbog snimke seksa koja je završila na internetu. Uskoro se broj žena koje je Blažević snimio pa snimke postavio na internet popeo na osam.

Navodno je poduzetnik žene odvlačio u krevet obećavajući im posao, a kasnije ih je ucjenjivao.

Skandal je otkriven nakon što je jedan građanin Bihaća na internetu naišao na snimku seksa svoje supruge i spomenutog Blaževića, piše Pogled.ba.

Beogradski nedeljnik Ilustrovana politika, koji izdaje preduzeće "Politika AD", čiji su većinski akcionari država Srbija i državna preduzeća, uputio je ove nedelje nesvakidašnji poziv na polemiku novinarima drugih redakcija – naslovnom stranom na kojoj dominira otvorena čeljust rotvajlera, u čijoj pozadini su naslovne strane nedeljnika Vreme i Nin i dnevnog lista Danas, sa naslovom "Psi su pušteni".

Glavni urednik Ilustrovane politike Ognjan Radulović, najavljujući tekst Đorđa Martića sa naslovnice, navodi da će izazvati polemike među kolegama, "posebno onih koje u svom tekstu Martić kritikuje", te da će se sigurno "u njegovim rečima prepoznati i neki drugi magazini, dnevne novine ili televizije", ali poziva sve strane uključene u priču da pošalju svoj stav koji će objaviti bez cenzure.

"Poziv glavnog urednika Ilustrovane politike na polemiku je ciničan, jer ovo što je objavljeno nije novinarski tekst i s tim se ne može polemisati. To je napad na kolege novinare. Ako neko u tekstu traži da se zabranjuju novine i minimizira zločin ubistva Slavka Ćuruvije, onda tu nema nikakve polemike", kaže za Al Jazeeru Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije.

Naslovna strana najavljuje tekst u kojem se pomenuti, ali i drugi mediji, koji neguju kritički stav prema vlastima u Srbiji, prozivaju da su krenuli "na nož" na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Medijska udruženja: Poziv na linč
Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine u svom saopštenju ocenjuju da naslovna strana i tekst predstavljaju "klasičan poziv na linč nezavisnih novinara i medija, ali i svih onih koji imaju kritičan odnos prema vlasti u Srbiji".

"Zastrašujuće je to što se ovaj list, koji već duže vreme širi mržnju i netrpeljivost, a profesionalne novinare i javne ličnosti proglašava za izdajnike i strane agente, crtajući im tako metu na čelu, nalazi u državnom vlasništvu, a država njime upravlja preko Nadzornog odbora, u kojem sedi i Suzana Vasiljević iz kabineta predsednika Srbije Aleksandra Vučića", navela su u zajedničkom saopštenju dva novinarska udruženja.

Autor teksta u Ilustrovanoj politici Đorđe Martić, predstavljen kao saradnik lista, proziva kolege iz Danasa zbog nedavnog članka u kojem se podseća na 20. godišnjicu usvajanja Zakona o informisanju i ulogu Aleksandra Vučića, tadašnjeg ministra informisanja, u donošenju i primeni tog propisa, na osnovu kojeg su mediji kritični prema režimu Slobodana Miloševića kažnjavani u ekspresnim sudskim procesima visokim novčanim kaznama.

Martić u svom tekstu tvrdi da je redakcija Danasa tada bila dolarski podržavana iz Vašingtona i od NATO-a te da "ni danas nema razumevanja za širi istorijski kontekst u kome je zabranjivan" taj list. A to je, kako objašnjava Martić, trenutak u kojem je "armada Vašingtona i NATO-a" već "trebalo da ubija po Srbiji". Reč je o oktobru 1998, kada je, kako tvrdi Martić, "ubijanje Srba tih dana sprečio jedan srpski oficir, otkrivajući planove agresije, uz pomoć kolege iz Francuske".

Na stranu sad što činjenice kažu da je dve nedelje pre usvajanja Zakona o informisanju, kojeg se danas i sam Vučić odriče, ocenjujući da je bio greška, tadašnji predsednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević sa specijalnim američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom potpisao Sporazum o mirnom rešavanju problema Kosova, kojim je, zapravo, odloženo bombardovanje.

Ponovo bi radili isto što i devedesetih
Martić u nastavku teksta ređa "grehe" novinara iz drugih redakcija, komentariše njihove navode, a iz tih redova uglavnom se može zaključiti da nešto nije u redu sa osećajem za patriotizam kod pomenutih urednika i novinara.

Autor teksta dotakao se i slučaja koji je obeležio njegovu karijeru – ubistva novinara Slavka Ćuruvije, vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, osvrćući se na izjavu predsednika državne Komisije za istraživanje ubistava novinara Verana Matića, u kojoj se aktuelno ubistvo novinara Džemala Hašogdžija poredi sa Ćuruvijinim. Martić tvrdi da je posle ovakve izjave o Hašogdžiju jasnije "zašto suđenje za ubistvo Ćuruvije liči na teško mučenje sa činjenicama, jer je jednu ideološku i političko-propagandnu presudu NATO-a i Amerike danas i u Srbiji teško 'oprati' i presvući u sudsku presudZa novinarska udruženja takav tekst u Ilustrovanoj politici nije iznenađenje.

"Ilustrovana politika već neko vreme objavljuje razne nenovinarske članke i u tom smislu ovo nije iznenađenje, nego nastavak uređivačke politike, ali je tekst krajnje sporan. Ljudi koji su vodili kuću Politika i njena izdanja devedesetih godina nisu slučajno radili ono što su radili. Sada pokazuju da je to njihov manir i da bi i danas, da mogu, radili ono što su radili devedesetih", kaže Vladimir Radomirović iz UNS-a.

Uz Đorđa Martića, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Politike ekspres, koji je predstavljen kao spoljni saradnik, od poznatijih kadrova koji su bili rukovodioci u toj medijskoj kući devedesetih godina prošlog veka za Ilustrovanu politiku piše i Goran Kozić, bivši kolumnista lista Politika i glavni i odgovorni urednik Televizije Politika.

"Kada uposlite Đorđa Martića, za koga znamo ko je i šta je, čovek koji je bio glavni urednik Politike ekspres, lista koji je 1999. godine praktično objavio poternicu za Slavkom Ćuruvijom, posle čega je on i ubijen, ako, dakle, takvog čoveka dovedete u medij koji je u vlasništvu države, onda je jasno šta od tog čoveka očekujete i šta možete dobiti, tako da je sad bespredmetno da se iznenađujemo šta je on napisao", dodaje Biljana Stepanović iz NUNS-a.

Martić je, podsećanja radi, u aprilu 1999, tokom bombardovanja SR Jugoslavije, u novinama koje je uređivao objavio komentar pod naslovom "Ćuruvija dočekao bombe", u kojem se citira izjava Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića, kako joj je "vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombarduju Srbiju i da će bombardovanje Srbe naučiti pameti".

U tekstu se dalje navodi da je reč o Slavku Ćuruviji, a komentar se završava rečima: "Ako su se nadali da će njihova izdaja biti zaboravljena, uzalud su se nadali." Pet dana kasnije Ćuruvija je ubijen ispred svoje kuće, a suđenje pripadnicima Službe državne bezbednosti, optuženim da su u tome učestvovali, u toku je.

Vučić se ogradio, uz 'ali'
Tekst u Ilustrovanoj politici Martić završava konstatacijom da "frenetični napadi na predsednika Srbije traju, a, nažalost, mediji koji su u većinskom državnom vlasništvu na sve to ćute", prozivajući direktno Radio-televiziju Srbije i Politiku. "Istraživanja javnog mnenja govore da, i pored svega, autoritet Aleksandra Vučića raste. To, na našu sreću, znači da karavan prolazi ne obazirući se na okolni medijski lavež."

Međutim, od naslovne strane Ilustrovane politike i Martićevog teksta ogradio se i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić, čija je medijska savetnica Suzana Vasiljević bila u Nadzornom odboru "Politike AD".

"To nije javni diskurs kakav želimo", rekao je Vučić za Prvu televiziju. "Pokušaću da odgovorim bez bilo kakvog 'ali'. Kao predsednik Republike i običan čovek, to osuđujem", rekao je Vučić i dodao da se nada da se takvo nešto neće ponavljati, bar ne u medijima u čijem vlasništvu bilo kakav udeo ima država, preneo je Tanjug.

Ipak, Vučić je ukazao da se stvari vrlo često jednostrano posmatraju te da tako niko nije reagovao na naslovne strane na kojima je pisalo "Samo snajper Srbina spasava".

"Niste me pitali ni danas da li me uznemirilo to što pojedini političari, slučajno moji politički protivnici, zabranjuju novinarima da budu novinari, i to najtiražnijim novinarima, zato što drugačije misle. Niste se setili da kažete kako to da na javnom servisu, kada narkodiler [Nikola] Sandulović govori o predsedniku Republike da je kriminalac, novinar mu kaže 'hvala na tome', a kada potpredsednik najveće stranke pita kako je moguće da ne znamo ko je uplatio sedam miliona dolara [Vuku] Jeremiću i odakle 25 miliona evra [Draganu] Ðilasu, novinar ga ućutkuje", rekao je Vučić.

Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Aleksandar Gajović, u odgovoru Radiju Slobodna Evropa, naveo je da se to ministarstvo u takvim slučajevima arbitražno ne stavlja ni na čiju stranu te da bi u suprotnom kršilo Zakon o informisanju, upućujući one koji smatraju da su im ovim tekstom povređena prava da pravdu potraže na sudu.

Razlog više da država izađe iz medija
Za potpredsednicu NUNS-a Biljanu Stepanović reakcije predstavnika vlasti su potvrda da se takav tekst nije pojavio slučajno.

"Činjenica da medij koji je u vlasništvu države dovede takvog čoveka da u njemu piše, činjenica da on napiše jedino što on i može da napiše, to je taj rukopis, govori nam da vlast iza toga stoji na neki način. Potvrda je i to što je državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja, koji je na tu funkciju i došao sa mesta urednika Ilustrovane politike, kaže da neće da se stavlja ni na jednu stranu. To nam govori da on misli da su tu u pitanju dve strane, a ne kršenje elementarnih novinarskih standarda i etike. Činjenica je da i predsednik države osuđuje takvo pisanje, uz ono svoje karakteristično 'ali', odnosno 'mene nisu branili kad sam ja napadan'. Takva naslovna strana, uz ovakvu reakciju vlasti, koje, zapravo, nema, navodi na pomisao da ovo nije bilo slučajno", kaže Stepanović.

Sa druge strane, Vladimir Radomirović iz UNS-a smatra da je "sasvim korektno što se predsednik ogradio od ovog teksta i naslovne strane i što je njegova savetnica za medije Suzana Vasiljević podnela ostavku na mesto u Nadzornom odboru 'Politike AD'".

"Ovo je još jedan argument zašto država ne treba da bude vlasnik medija, odnosno zašto treba što pre da se reši vlasnička struktura Politike, Večernjih novosti i Tanjuga. Ovako može da se tumači da iza toga stoje državni organi iako je uređivačka politika nešto na šta ti državni organi ne bi smeli da utiču čak i kada drže vlasništvo medija", zaključuje Radomirović.

PIŠE: Milorad Vesić, AJB

Većina članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) smatra da mandate u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine treba raspodijeliti prema popisu stanovništva iz 2013. Za neke kritičare to je „realizacija ratnih ciljeva“, dok su mišljenja analitičara podijeljena.

Članovi CIK-a BiH saglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju – na osnovu kojeg popisa stanovništva će se vršiti implementacija izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. godine – nema jedinstvenog stava. Nadležne službe pripremit će obje varijante prijedloga o kojima će se u CIK-u raspravljati narednih dana.

Većina članova CIK-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba vršiti na osnovu popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji (Slobodna Bosna, Žurnal) prenose da bi CIK time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva", dok bi lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad domovima naroda".

Milan Sitarski: Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?
Analitičari imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove CIK-a. Jedni smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.

"Kako je Izborni zakon na državnom nivou, a federalni Ustav na federalnom, ja sam pristalica ove opcije koja tvrdi da je nadležan državni Ustav i državni Izborni zakon, i da je samim time validan i popis iz 2013. godine. U suprotnom bi se moglo postaviti i pitanje zašto je uopšte i proveden ako će biti 'invalidan', odnosno ako njegovi rezultati neće biti važeći. Međutim, naglašavam da je to pitanje koje bi trebalo da razmotre i utvrde zastupnici, odnosno delegati Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Sitarski za BH radio 1.

Hoće li CIK prekršiti Dejtonski sporazum?
Doktor političkih nauka, Slaven Kovačević upozorava da bi CIK mogao prekršiti Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona, koji u Aneksu 7. utvrđuje popis iz 1991. kao neophodan element sa samo jednom namjenom. "A to je da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što bi, prema najavama, CIK sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče popunjavanja Doma naroda FBiH", kaže Kovačević.

On pojašnjava da CIK ima zakonsku obavezu da utvrdi broj mandata iz svih skupština kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi CIK-a u slučaju kršenja Ustava mogli biti krivično gonjeni. „Kršenje Dejtonskog sporazuma zahtjevalo bi promptnu reakciju garanata Dejtona, a to su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz Ured visokog predstavnika (OHR – Office of the High Representative). Dakle, imamo moguću krivičnu odgovornost članova CIK-a radi kršenja Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

OHR: Mora se primijeniti Ustav Federacije
Oglasio se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH, ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto“, saopćeno je iz OHR-a.

U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i „ostali" biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica). Zvaničnici iz pojedinih kantona, među kojima predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako CIK primjeni popis iz 2013. godine.

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona je sudiji za prethodni postupak Kantonalnog suda Tuzla stavio prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora za Omera Đikanovića (43), s područja općine Srebrenik, zbog postojanja osnovane sumnje da je 17. septembra 2018. godine u prostorijama firme Murex Špionica počinio produženo krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom paljevina.

Osumnjičeni je od dana izvršenja krivičnog djela do 30. oktobra 2018. godine bio u bjekstvu, kada se predao službenicima MUP-a TK.Đikanović je osumnjičen da je pomenutog dana u večernjim satima, radeći kao čuvar u ovoj firmi, uz pomoć različitog alata otvorio metalnu kasu, te provalio na još dva mjesta u firmi, otuđio novac i pribavio sebi korist u iznosu od oko 14.000 KM. Nakon toga je na plinsku bocu stavio plamenik i postavio ga između drvenih greda, upalio plamenik i izazvao požar u objektu, u kojem je uništena roba u prijavljenoj vrijednosti većoj od 1 milion KM a također požarom izazvao i štetu velikih razmjera na objektu čija vrijednost se trenutno procjenjuje.Potom je ispred objekta firme ušao u službeni automobil „renault megane“ i udaljio se sa mjesta događaja.

Pripadnici MUP-a TK su izvršili kriminalističku obradu te je osumnjičeni uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predat u nadležnost Tužilaštva.Postupajući tužilac je jučer donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičenog.Istraga u ovom predmetu je i dalje u toku.

Novinar Federalne novinske agencije FENA Alen Mujkanović preminuo je jutros u Sarajevu u 34. godini.

Sve njegove kolege šokirane su viješću o preranom odlasku kolege Alena koga su izuzetno cijenile, prvenstveno kao dragog prijatelja, ali i zbog njegovog velikog zalaganja na radnom mjestu i profesionalnog pristupa svakom zadatku.

Svaki novinarski zadatak izvršavao je sa izuzetnom predanošću zbog čega je bio veoma cijenjen. Osim po izuzetnim profesionalnim rezultatima, kolege će ga najviše pamtiti po vedrom duhu, humoru, iskrenošću i velikom prijateljstvu.

Mujkanović je rođen 9. novembra 1984. godine u Tuzli, a diplomirao je na Odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. U Federalnoj novinskoj agenciji bio je zaposlen od 2012. godine i bio je angažiran na mjestu novinara za deskom, te novinara u rubrikama sport i svijet. Prije dolaska u Agenciju FENA sarađivao je sa magazinima Dani, Slobodna Bosna i Global, te portalom Žurnal.

Nadležne institucije nisu saopštile zvanične informacije o tome koja je i kakva uloga Srećka Trifkovića u slučaju ubistva dva policajca u Sarajevu. Trifkoviću je određen jednomjesečni pritvor – štura je i za sada jedina informacija za javnost i medije kojima nije dozvoljen pristup sinoć održanom ročištu. Trifković je i ranije osuđivan.

Zbog sudske zabrane o okolnostima i detaljima za određivanje pritvora nije mogla govoriti ni advokat Srećka Trifkovića - Tatjana Savić. Njegovo ime dobro je poznato u autokriminalnim krugovima, ali i policiji, tužiocu i sudijama u najvećoj istrazi o autokriminalu do sada – akciji “Volan”. Još od prvih hapšenja u julu prošle godine državno tužilaštvo saopštava da je uspjelo "razbiti" četiri organizovane kriminalne grupe. Optužnica protiv 27 osoba potvrđena je nakon godinu.

Terete se za krađe više od 200 skupocjenih automobila specijalističkim alatom i priborom na području zapadne Hercegovine, sarajevskog i Tuzlanskog kantona, za dalju prodaju, iznuđivanje otkupa, rastavljanje u dijelove, krijumčarenje. Državnom tužilaštvu su dobro poznate i opisane rute kretanja i mjesta skrivanja ukradenih automobila, te način izvršenja krivičnih djela.

Srećko Trifković u avgustu ove godine uz ostale optužene izjasnio se da nije kriv. U najvećoj istrazi i optužnici o autokriminalu - kako je okarakterisana - kao mjera zabrane Trifkoviću je određen kućni pritvor.

"Ujutru je dolazila policija, vršila provjere on je bio kod svoje kuće. Manje-više cijeli taj dan je policija bila tu, bio je privođen u stanicu na Pale, sutra je privođen u kantonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova, tu je sam tražio da bude poligrafski ispitan. Prošao je poligraf, pušten je na slobodu. Nakon toga narednog dana je ponovo priveden u katonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova i zadržan i evo sada je određen pritvor", istakla je Savić, advokatica Trifkovića.

Suđenje tek predstoji, a prvo naredno pojavljivanje optuženih iz akcije “Volan” u sudnici državnog Suda očekuje se 12 novembra. Procjene advokata su da ovaj proces sa najvljenih 340 svjedoka može potrajati i do četiri ili pet godina. I optuženi Njegoslav Milinković iz akcije “Volan” u danima nakon ubistva dva policajca u Sarajevu privođen je, saslušan i pušten.

"Zastupam Milinković Njegoslava i Krsmanović Vladimira – u toj akciji. Za Krsmanovića ono što je Sud odredio - bio je u pritvoru, a sada je kućni pritvor. Za Milinkovića nakon dužeg vremena mjera pritvora, na kraju je Sud Bosne i Hercegovine odlučio da ukine sve mjere da mu vrati pasoš, ličnu kartu, itd. To je ono što ja kažem – pravna borba na dokazivanju pretpostavke nevinosti", naglasio je Senad Kreho, advokat Milinkovića i Krsmanovića.

Na pitanja da li ima podatke za druge i da li je bio za nagodbu, odgovorio je:

"Mogu nezvanično reći, to su klijenti koji nisu moji, ali ono što ja znam nezvanično od kolega u pripremi su nagodbe za neke od pojedinaca koji su u tom predmetu koje su najavljene. Šta bi one podrazumijevale? Dakle, ne mogu komentarisati".

Ista ili slična imena iz autokriminalnog miljea godinama se pojavljuju u optužnicama i presudama. Srećko Trifković osuđivan je zbog autokriminala 2012. i to na osnovu sporazuma o priznanju krivice na godinu i osam mjeseci zatvora.

"Kazna, između ostaloga, mora imati i specijalnu prevenciju. Kazna ima ličnu, pojedinačnu prevenciju, ali mora imati i specijalnu. Ako se stalno pojavljuju ista imena onda znači da je negdje država i da je negdje pravosuđe sigurno zatajilo", objasnila je Senka Nožica, advokatica.

"Imate problem višestrukih povratnika, znači ako imate toliko višestrukih povratnika onda to u suštini znači da vam kaznena politika nije dobra i da tu kazenu politiku treba pooštriti – sam sporazum o priznanju krivice, itd. Jednostavno imam osjećaj da se sve napravilo da onaj što je izvršilac krivičnog djela bolje prođe. Ja ne kažem da je to neko namjerno napravio, ali imate sve moduse i pogodnosti onoga koji je počinilac krivičnog djela da ranije izađe ili izbjegne pravdu onako kako bi trebalo", naglasio je Nermin Pećanac, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Naši sagovornici procjenjuju da će tužioci i sudije u predmetima organizovanih autokriminalnih grupa nakon ubistva dva policajca u Sarajevu ozbiljnije razmatrati i pristupati mogućnostima sklapanja eventualnih nagodbi i sporazuma.

Službenici Uprave policije MUP TK-a su, radeći na rasvjetljavanju krivičnih djela teška krađa i paljevina, koja su izvršena 17. septembra 2018. godine u objektu „Murex” d.o.o u Špionici kod Srebrenika, operativnim radom na terenu identificirali izvršioca ovog krivičnog djela. Radi se o Omeru Đikanoviću (43), koji je nastanjen na području općine Srebrenik.

Policijski službenici Uprave policije MUP TK su u saradnji sa službenicima PU Višegrad 21. septembra na području Višegrada pronašli otuđeno pmv. koje je pripada firmi "Murex" d.o.o.

Kako isitču u MUP-u TK, jučer je O.Đ. uhapšen i priveden u službene prostorije Uprave policije MUP TK-a, zbog osnova sumnje da je počinio dva krivična djela.

Nakon kriminalističke obrade osumnjičeni će danas biti predat Kantonalnom tužilaštvu TK-a na dalje postupanje radi određivanja mjere pritvora.

Veselin Šljivančanin, pukovnik JNA i osuđeni ratni zločinac, mogao bi da bude osuđen na kaznu zatvora do čak pet godina zbog izazivanja panike.

Naime, Šljivančanin je u jučerašnjem broju tabloida Alo poručio: „Moramo biti spremni za novi rat“, kao i „Albanci i Hrvati spremaju udar na Srbe“.

Njega bi zbog ovakvih izjava tužilaštvo moralo krivično da goni, ali imajući u vidu da je upravo juče osmoro aktivista i aktivistkinja Inicijative za ljudska prava osuđeno zbog protesta protiv ovog ratnog zločinca na tribini Srpske napredne stranke (SNS), po svemu sudeći Šljivančanin će proći nekažnjeno. Inače, Prekršajni apelacioni sud je posebno potvrdio da je to što su aktivisti Inicijative nakon toga dobili batine potpuno irelevantna za ovaj sud i ovu presudu.

I pored toga što ga je Haški tribunal osudio na 10 godina zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, Šljivančanin je i miljenik vladajuće SNS, i redovni sagovornik prorežimskih tabloida. On je svojim izjavama za Alo ipak povrijedio član 343 Krivičnog zakona „Izazivanje panike i nereda“, koji glasi: „Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom. Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina“.

Goran Miletić iz Civil Rights Defendersa ističe za Danas da je Šljivančanin svojim izjavama izazvao paniku, „a imajući u vidu da je to uradio preko javnog glasila, to je teža kvalifikacija ovog krivičnog dela“. Kako ističe, Krivični zakon je sasvim jasan i prema članu 343, Šljivančanin bi mogao biti krivično gonjen i osuđen i na kaznu zatvora do pet godina.

– Naravno, zbog toga treba da reaguje tužilaštvo, što se po svoj prilici neće desiti, ukazuje naš sagovornik.

I ostali prorežimski tabloidi mjesecima unazad šire paniku i strah među građanina i građankama Srbije konstantnim pričama o navodnom ratu i prijetnjama Srbiji. Tako je, na primjer, Informer nedavno objavio „Šiptari kupuju oružje, spremaju se za rat?!“, portal Srbija danas „Erdogan naoružava Tačija: Turska daje avione i tenkove Prištini“, Večernje novosti „Albanci u panici: Srpski tenkovi „krenuli na Kosovo“… Upitan zašto prorežimski tabloidi šire strah od rata i šta država time dobija, Miletić naglašava da je „strah uvijek bio metod za držanje građana u pokornosti“.

– Čitav talas populizma koji je trenutno na snazi u cijelom svijetu se bazira na strahu od nekog „neprijatelja“. Srbija nažalost nije izuzetak i može se reći da su rijetki trenuci u poslednjim decenijama kada nije raspirivan strah od nekog neprijatelja, najčešće susjeda koji pripadaju drugim etničkim grupama, objašnjava Miletić.

Naš list je juče pitao tužilaštvo da li će krivično goniti Šljivančanina zbog izazivanja panike, odnosno kršenja člana 343 Krivičnog zakona, ali nažalost nismo dobili nikakav odgovor.

Skup Inicijative mladih za ljudska prava

„Aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih nikada neće pristati na političku stvarnost u kojoj su mirovni aktivisti i branitelji ljudskih prava ućutkani, a ratni zločinci zaštićeni ili slavljeni od strane cjelokupnog državnog aparata, saopšteno je juče iz ove nevladine organizacije nakon što je Prekršajni apelacioni sud potvrdio presudu kojom je osmoro aktivistkinja i aktivista Inicijative osuđeno za kršenje javnog reda i mira zbog toga što su razvili transparent „Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama“ i duvali u pištaljke za vreme govora Veselina Šljivančanina na tribini Srpske napredne stranke u Beški, januara 2017. godine. Inicijativa će sutra u 18 časova organizovati skup na platou između zgrade Predsedništva i Starog dvora.

Lazić: Narod nije u panici

Radovan Lazić, predsednik Upravnog odbora Udruženja tužilaca Srbije, kaže da s obzirom na to da „narod nije iskazao paniku“, niti da „Šljivančaninova izjava ne remeti red i mir“, on neće biti krivično gonjen. „Sama izjava može biti neko tvrđenje, poput ličnog stava, ili mišljenja, ali i ne mora da znači ništa. Kada dođe do panike, i narušavanja javnog reda i mira, u tom slučaju po krivičnom zakoniku prema članu 343 on može da dobije zatvorsku kaznu do pet godina“, ukazuje Lazić.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH