Izdvojeno

Izdvojeno (3860)

Smijati se zlu u lice moto je pisanja Tomislava Markovića, pisca i satiričara za kojega srpska mitomanija nije ništa drugo osim jedan potpuno lažan i vještački isfabriciran narativ čija je jedina svrha sakriti istinu. A istina koju Marković pokušava objelodaniti srpskoj javnosti isimijavanjem njihovih historijskih zabluda suštinski je crna i negativna, a pripovijest o podrazumijevanom srpskom heroizmu zapravo potpuna fikcija.

Mitski narativ o podrazumijevanoj srpskoj veličini Marković u svojoj knjizi Velika Srbija za male ljude (Buybook, Sarajevo, 2018.) dekonstruira predstavljajući ga u očiglednoj gluposti i apsurdnosti, ne propuštajući priliku pokazati dijaboličku prirodu mitskih konstrukcija koje su se gradile oko negiranja istine i promoviranja laži kao jedne vrste nefikcionalne stvarnosti.

Zadirući u općeprihvaćene istine srpskog društva, Marković upotrebom grotesknih fikcionalnih situacija dovodi u pitanje prirodu njihovog porijekla. Direktan, otvoren i hladno kritički intoniran glas ne bi nikada imao toliko ubjedljivu snagu dekonstrukcije kao što to ima ton bespoštednog ruganja u kojem se veličine jednog mitskog narativa spuštaju na najniži mogući nivo vrijednosti.

Velike mitske laži svedene na najmanju mjeri
Ništa u Markovićevoj knjizi nije slučajno, jer je autor duboko svjestan „zaraženosti“ publike kojoj se obraća i samo stilom neprikrivene ironije može mu poći za rukom da razbije ono očekivano i predvidljivo. To je glavni razlog zašto su „junaci“ njegove knjige Slobodan Milošević, Matija Bećković ili Dobrica Ćosić karikaturalno predstavljeni, jer snaga ubjeđenja onih koji vjeruju u istinitost srpskog herojskog mita toliko je velika da samo otvorena šprdnja sa njihovim herojima može predstaviti obim njihovog zločinačkog djelovanja.

Siguran kako je govorenje istine jedini način da se razbiju ukorijenjene mitske pripovijesti Marković u svojoj knjizi potencira nekoliko velikih mitoloških laži koje su u srpskom društvu neprikosnovene i neoborive. Jedan od tih široko rasprostranjenih mitova svakako je i uloga Srbije u ratovima devedesetih gdje se odgovornost Slobodana Miloševića, JNA i srpskih intelektualnih elita u krvavom raspadu Jugoslavije, u pravilu, nikako ne pominje a kada se to i čini onda su oni predstavljeni kao žrtve velikih međunarodnih zavjera.

Takvu svijest Marković izigrava ruglu pišući satire o nožu koji provodi radni vijek u restoranu srpskog Društva književnika a onda se razočaran u literarne veličine nacije tugaljivo ispovijeda, ili u pripovijesti u kojoj svoju grozomornu priču objelodanjuje bakterija koja je neometano desetljećima izjedala monumente srpske kulture djelujući po unaprijed izrađenom planu o uništenju svega što je u srpskoj kulturi i historiji važno.

Naravno, Markovićeva satiričko-kritičarska oštrica usmjerena je i prema drugim kompleksnim zabludama koje je srpsko društvo samoproizvelo a posebice je bespoštedan prema narativu negiranja zločina. Od prijedorskih logora smrti, preko zločina na Kosovu i genocida počinjenog u Srebrenici, za Markovića nema teme iz srpskog mitskog imaginarija koji nije temeljno preispitao pozivajući one koji rade na njegovom širenju da se zapitaju s kojim pravom pozivaju društvo da izbjegava suočenje sa istinom.

Za njega je pristanak Srpske pravoslavne crkve u promoviranju zločina i laži sraman, a iz njegovog literarnog pisma je jasno da ta praksa nije novoproizvedena nego je stvar tradicijskog naslijeđa koje se nekritički prihvata kao nešto zdravorazumno, očekivano i primjereno.

Humor koji otvara oči
Ideologija zla, kako to vidi Marković, nije nešto što se, historijski gledano, javilo kao odjek medijski provocirane propagande nego je to duboko ukrijenjeno uvjerenje u srpskoj kulturi kako su drugi, posebice Bošnjaci i Albanci, arhetipski neprijatelji. Baš zato, kada u svojim pripovijestima predstavlja Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića Marković ne insistira na izvođenju vremenske distance a njihovo prisustvo u srpskoj kulturi i stvarnosti uočava kao nesretno veliko i predimenzionirano.

Ali, svaki pomen njihovih imena je pogubno reduciran na jednu uljepšanu i filtriranu sliku u kojoj su izostavljene njihove demonske dimenzije. Pokušaj da se njihove figure naizgled trezveno i racionalno prikažu u odgojnom sistemu srpskog obrazovanja Marković koristi kao proširenu figuru ironije nastojeći obesmisliti herojsko pamćenje njihovog historijskog djelovanja.

Igranje sa zločinom je kao igranje sa vatrom i svaki put kada mitsku figuru srpskog herojskog narativa ispuni historijskim istinama, Marković cjelinu tog nakaradnog pamćenja dovede u stanje prividnog samopreispitivanja. Svjestan da tačnost, preciznost, utemeljenost, dokumentovanost... nemaju snagu rušiti mitske simbole, Marković je usvojio jednu sasvim drugačiju i učinkovitiju praksu trežnjenja. Njegov postupak ironiziranja i ismijavanja veličina zadire u suštinu njihove kreacije, a groteskne slike u kojima se pojavljuju kao vlastiti komični alter ego s mnogo više fundamentalne snage ruše lažnu i pogubnu društvenu mitomaniju.

Markovićeva knjiga odiše duhovnom svježinom, a njegov humor daleko je od onog uobičajenog, balkanskog, koji funkciju postojanja ima samo u bezazlenom zabavljanju. U feraltribunovskoj tradiciji i manirom zrelog satiričara Marković je izvrgunuo ruglu laži srpske historijske, kulturne, političke i društvene mitologije, udarajući temelj za jedno cjelovito preispitivanje srposkog duhovnog naslijeđa. Markovićeva knjiga se može tumačiti i kao svojevrstan leksikon srpske mitologije u kojoj su epske priče srpskog herojskog naslijeđa razobličene i pokazane kao vješto osmišljena propagandna simbolika koja se raspada čak i pod najslabijim pritiskom racionalnog propitivanja. PIŠE: Jasmin Agić, AJB

Saudijski aktivisti su potvrdili da je vjerski učenjak Safar al-Hawali uhapšen zajedno sa svoja tri sina, samo nekoliko dana od objavljivanja knjige koja se pripisuje ovom šejhu.

Knjiga sadrži savjete vladajućoj porodici i istaknutim učenjacima koji su bliski vlastima.

Izvori navode da je šejh Hawali u lošem zdravstvenom stanju.

Twitter nalog Zatvorenici savjesti kaže kako su potvrđene informacije o hapšenju šejha Hawalija, nakon što je izvršen upad u njegov stan, odakle je odveden sa sinom Ibrahimom.

Zbog nekoliko riječi...
Sve se odvijalo u prisustvu njegove unučadi i djece, koja su bila prestravljena, a zaplijenjeni su im i mobilni telefoni i elektronski uređaji.

Također se dodaje da su saudijske vlasti prije dva dana uhapsile i Abdul Rahmana i Abdullaha, dvojicu šejhovih sinova, nakon upada na vjenčanje njihovog rođaka u mjestu Al-Baha, te da postoje informacije o nestanku njegovog četvrtog sina, koji živi u Mekki.

Vijest o hapšenju je potvrdio i sajt Mujtahid.

Na Twitter nalogu Zatvorenici savjesti se spominju i zdravstveni problem 68-godišnjeg šejha Hawalija, poput preloma karlice i ranijeg moždanog udara, te kako je njegovo hapšenje izvedeno na nasilan način, "zbog samo nekoliko riječi koje vlasti nisu mogle podnijeti da čuju".

Kritika dočeka Trumpa
Prije nekoliko dana izvori su spominjali da je šejh Hawali napisao knjigu od 3.000 stranica pod nazivom Muslimani i zapadna civilizacija.

Riječ je o rukopisu koji još uvijek nije štampan, u kojem autor kritizira pretjerane troškove dočeka američkog predsjednika Donalda Trumpa u Rijadu sredinom prošle godine.

Knjiga sadrži savjete učenjacima, propovjednicima i vladajućoj porodici, a jedna od rečenica glasi: "Mudra politika nalaže priklanjanje rastućim snagama koje imaju budućnost, a ne silama na zalasku. Svako ko posmatra dešavanja u svijetu kaže da je budućnost u islamu, a da je Amerika na zalasku i slabi."

Ministarstvu za unutrašnje poslove TK-a u četvrtak je prijavljeno da je, nakon verbalnog sukoba, izbila tuča između tri osobe.

"Muškarac je preminuo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima nakon tuče koja se dogodila u Tojšićima kod Kalesije u 14 sati", rekli su za Radiosarajevo.ba iz MUP-a TK-a.

Kako saznajemo, tuča je izbila između dvadesettrogodišnjeg M.K. s jedne strane, te H.B. (62) i S.B. s druge strane.

Nakon tuče, koja se dogodila juče, S.B. (1958) je otišao u Ambulantu u Kalesiji, gdje je preminuo.

Na mjesto događaja izašli su policija i kantonalni tužilac koji je naložio da bude izvršena obdukcija tijela preminulog kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.

Rusija u BiH podržava srpske paravojne strukture, te je snažan saveznik predsjedniku entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, navodi se, između ostalog, u Izvještaju Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije.

Kako se navodi u Izvještaju, "spoljni akteri poput Rusije, Kine i Turske popunili su prazninu nastalu zapostavljanjem EU Zapadnog Balkana tokom proteklih 10 godina. Mnogi su dodali da, za razliku kineskog i turskog, ruski uticaj u regionu je slab, ponajviše zbog slabog ekonomskog prisustva te zemlje. Uprkos tome, Rusija je sposobna iskoristiti regionalne probleme i ugroziti regionalni napredak ka miru, prosperitetu i, konačno, članstvu u EU i NATO".

Iz Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije su kazali da je jedna od najvećih prijetnji s kojom se suočava ovaj region "povećano miješanje Rusije na Zapadni Balkan, što se moglo vidjeti na pokušaju državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine", koje oni opisuju kao kao "lukav primjer ruskog apetita za rizikom i spremnost za pokušaj ometanja".

Ministarstvo također naglašava rusku podršku destabilizacijskim aktivnostima političkih lidera u Republici Srpsko te citiraju izvještaje medija s početka 2018. godine "da lokalna policija kupuje duge cijevi" iz Rusije, podstičući strah od sposobnosti Rusije da destabilizuje krhki mir u Bosni i Hercegovini.

"Procjene Ministarstva o ruskoj prijetnji je ponovilo nekoliko sagovornika koji su nam dali pisani i usmeni dokazi. Sir Robert Kuper je rekao: Kao i drugdje, rusi so veoma su dobri u pogorsavanju loših situacija. To je jedna od njihovih vještina u kojoj su odlični. Ovaj prostor ima mnogo loših situacija i oni rade na njima. Tena Prelec je rekla da 'Rusija veoma dobro igra svoju igru na Balkanu'. Sličnog je mišljenja Michael Taylor iz Oxford Analytice", navodi se u Izvještaju.

Također, navode i da su mnogi posvjedočili ruskoj podršci Miloradu Dodiku koji "je počeo da 'prijeti pokretanjem referendum o secesiji od BiH", kaze Dimitar Bechev.

Fiona McIlwham is Ureda za Zapadni Balkan pri Ministarstvu je kazala da je Ministarstvo "veoma zabrinuto situacijom u Bosni”, gdje su se podigle tenzije izmedju tri glavne etničke grupe. Ona je kazala da je Ministarstvo posebno zabrinuto nabavkom dugih cijevi u RS ali da više informacija nije u mogućnosti da ponudi.

"Sagovornici su ocjenili konačni dogovor između Grčke i Makedonije kao izuzetno dobar, ali su naglasili da su problemi Zapadnog Balkana duboko ukorijenjeni u Zapadni Balkan te da će put ka EU biti veoma dug i pun prekida, bez ikakvih garancija za uspjeh. Rusija je spremna uraditi sve što može kako bi omela put Zapadnog Balkana ka stabilnosti i demokratiji. To se vidi u ruskoj podršci državnom udaru u Crnog Gori 2016. godine i u ruskim pokušajima da snabdije oružjem militantne grupe u BiH. Također, postoji bojazan da će Rusija pokušati omesti potpisivanje dogovora između Grčke i Makedonije o promjeni imena Makedonije. Konkretno, Rusija možda podrži održavanje referenduma u Makedoniji o navedenom dogovoru", stoji između ostalog u Izvještaju Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije.

U izvještaju Komiteta za vanjsku politiku britanskog parlamenta navodi se da je prestanak ratnih dejstava i mir jedna od rijetkih uspješnih stvari na Balkanu.

Region se nalazi u značajnim socio-ekonomskim problemima, reforme kaskaju a Zapadnom Balkanu će trebati 50 do 60 godina da dostigne životni standard Evropske unije. Pored toga, izvještaj se fokusira i na druge zemlje koje nastoje utjecati na događaje u regiji, često sa ciljevima koji nisu u interesu običnih građana.

Jedna od zemalja koja se u izvještaju posebno izdvaja je i Rusija za koju Britanci navode da je voljna "učiniti sve što može da zaustavi put Zapadnog Balkana ka stabilnosti i demokratiji".

- Ovo je pokazala na primjeru pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016. te nastojanjima da naoruža militantne grupe u Bosni i Hercegovini. Također, postoji rizik da će Rusija nastojati da podrije ili zaustavi ratifikaciju sporazuma između Makedonije i Grčke vezano za spor oko imena, a posebno u kontekstu referenduma koji se treba održati u Makedoniji – stoji u izvještaju.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova je također dalo svoj doprinos ovom izvještaju. Navelo je između ostalog da Rusija podržava destabilizirajuće aktivnosti političkih lidera u RS-u pri tome citirajući medijske navode da je policija u manjem bh. entitetu kupila veći broj pušaka.

- Veliki broj osoba je ukazao i na rusku podršku Miloradu Dodiku, predsjedniku RS-a, koji prijeti referendumom – naveli su iz ministarstva ističući i da je u toku izrada izvještaja o naoružavanju određenih grupa bosanskih Srba.

Nogometaši Širokog Brijega i Domžala odigrali su neodlučeno 2:2 u prvom susretu prvog pretkola Evropske lige.

Bio je to susret u kojemu je prvih 45 minuta pripalo Slovencima, a nastavak domaćim nogometašima.

Gosti iz Slovenije poveli su već u 12. minuti preko Lovre Bizjaka, a u 26. Dario Melnjak uduplao je prednost Domžala.

Nakon tog šoka bh. predstavnik počeo je igrati bolje te je uspio uspostaviti ravnotežu na terenu.

Široki je na 2:1 smanjio u 47. preko Tomislava Turčina, a u 83. izjednačio je Stipo Marković koji je na centru "ukrao" loptu, sjurio se prema protivničkom golu te u situaciji jedan na jedan pogodio za 2:2.

Tri minute kasnije Široki je mogao i do vodstva, ali je šut glavom Dražena Bagarića odsjeo na vratnici.

Uzvrat se igra za sedam dana u Domžalama.

Ranije su nogometaši Željezničara u prvom susretu prvog kola kvalifikacija za Evropsku ligu danas u Tallinu pobijedili ekipu Narva Trans sa 2:0.

Plavi sa Grbavice poveli su u 15. minuti golom novajlije u ekipi Miloša Bakrača, a konačnih 2:0 postavio je mladi Anel Šabanadžović u 74. minuti.

Uzvratni susret igra se naredne sedmice u Sarajevu.

Samostalni sindikat radnika (SSR) u BHRT-u od menadžmenta BHRT-a traži smjenu urednika IP-a BHT1 Marka Radoje zbog narušavanja ugleda BHRT-a i prekoračenja ovlaštenja, povodom njegovih istupa u javnosti i neovlaštenih postupaka kada je u pitanju obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici.

- Bez obzira na teške uvjete rada, neuplaćene doprinose i sve ostale probleme s kojima se susreću, radnici BHRT-a su besprijekorno uradili program iz Srebrenice, a dodatno uz to i program vezan za SP u Rusiji, kako bi našim pretplatnicima omogućili kvalitetan program. Mišljenja smo da jedna osoba, ma ko to bio, nema pravo svojim neovlaštenim postupcima baciti pod noge sav trud koji su uložili radnici BHRT-a - piše u saopćenju Sindikata.

U saopćenju se navodi kako se u svojim javnim istupima Radoja poziva na svoju nepristrasnost, dok se samostalni sindikat radnika u BHRT-u poziva na zakon i akte BHRT-a.

- Dok urednik IP-a BHT1 smatra da je osnovni postulat novinarstva neutralnost, SSR u BHRT-u smatra da je osnovni postulat novinarstva objektivnost, a presude međunarodnih sudova bi trebale predstavljati objektivan stav za jedan javni servis. Jedino od čega javni servis mora biti nezavisan je utjecaj političkih partija, pogotovo u predizborno vrijeme - navode iz Sindikata.

Podsjećaju javnost da je ovaj sindikat upozoravao upravljačke strukture BHRT-a na moguće posljedice imenovanja. Kažu kako ovo nije prvi put, u veoma kratkom roku, da se nanosi šteta 73 godine starom ugledu BHRT-a, te insistiraju da menadžment BHRT-a zbog ovakvih postupaka smjeni urednika IP-a BHT1 Marka Radoju.

- Izražavamo podršku našim članovima koji nisu željeli izvršiti naredbu (skinuti sa revera "Cvijet Srebrenice"), koja je protiv svih novinarskih postulata i ukoliko zbog svog profesionalnog stava budu trpjeli bilo kakve posljedice, Samostalni sindikat radnika u BHRT-u će biti uz njih i odgovoriti na adekvatan način - saopćeno je u obraćanju samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

Centralna izborna komisija BiH objavila je da je do 9. jula, kada je istekao rok za podnošenje kandidatskih lista, to učinilo 58 političkih stranka i 36 koalicija.

Ukupan broj kandidata na kandidatskim listama, uključujući i nezavisne kandidate, je 7.637 kandidata, objavio je CIK.

U narednom periodu će Centralna izborna komisija BiH vršiti provjere ispunjavanja uvjeta za ovjeru kandidata i kandidatskih lista za učešće na općim izborima 2018. godine, koji će biti održani 7. oktobra.

U oružanom napadu u saveznoj meksičkoj državi Veracruz, na istoku zemlje, smrtno su stradala tri policajca.

Policijski zvaničnici istakli su kako su naoružane osobe napale policajce prilikom patroliranja u gradu Tezonapa. Policajci su navodno bili na terenu kako bi istražili krađu tečnog goriva.

Pokrenuta je istraga.

Izvještaj državne naftne kompanije Pemex objavljen u februaru, pokazao je kako su prošle godine otkrivena 10.363 ventila nelegalno postavljena na naftovod kompanije.

Krađa goriva u Meksiku povećava se iz godine u godinu, a na plinovodu dnevno u prosjeku bude pronađeno 28 nelegalno postavljenih ventila.

Nogometna reprezentacija Hrvatske plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u Rusiji.

Hrvati su u polufinalu večeras u Moskvi nakon produžetaka pobijedili Englesku s 2:1 (0:1, 1:1) i došli do najvećeg uspjeha u historiji te nadmašili veličanstveni rezultat ekipe koja je 1998. osvojila bronzu.

Utakmica nije najbolje počela za Hrvate, s obzirom na da u Englezi poveli već u 5. minuti. Kieran Trippier pogodio je iz slobodnog udarca s 18 metara i doveo svoju ekipu u vodstvo.

Hrvatska je nakon primljenog gola bezuspješno pokušavala doći do izjednačenja, dok su Englezi opasno prijetili preko Sterlinga i Kanea, koji je u 30. minuti imao priliku da udvostruči prednost ali je golman hrvatske reprezentacije Subašić odbranio njegov udarac.

U drugom poluvremenu reprezentacija Hrvatske sve više je napadala, a u 68. minuti konačno je uspjela da slomi otpor Engleza. Vrsaljko je dobro ubacio, a Perišić utrčao u peterac i ispred Walkera poslao loptu u gol za izjednačenje.

Pogodak kao da je dao krila Hrvatima koji su u potpunosti preuzeli inicijativu, a samo tri minute kasnije mogli i do potpunog preokreta. Perišić je "promiješao" odbranu Engleske i šutirao oštro po zemlji, ali je lopta pogodila stativu.

Do isteka 90 minute rezultat se nije mijenjao te se ušlo u produžetke.

Hrvati su smogli snage i u trećim uzastopnim produžecima uspjeli su izaći kao pobjednici. Ipak, prvi su ponovo zaprijetili Englezi preko Stonea, koji u 99. minuti nakon kornera visoko skače i šalje loptu u desni ugao, a Vrsaljko na gol liniji sprečava siguran pogodak.

Uzvratili su Hrvati u posljednjoj minuti prvog produžetka preko Mandžukića čiji šut brani Pickford.

Ipak, u 109. minuti Hrvatska uspijeva doći do drugog gola. Perišić je glavom ubacio loptu na peterac, Mandžukić bježi neopreznoj odbrani Engleske i šalje loptu u mrežu za veliku pobjedu.

Hrvatska će u finalu u nedjelju od 17 sati u Moskvi igrati protiv Francuske, dok će se dan ranije sastati i Belgija i Engleska u meču za treće mjesto.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH