Izdvojeno

Izdvojeno (3656)

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nekadašnji šef diplomatije i predsjednik Vlade RBiH dr. Haris Silajdžić u razgovoru za Radiosarajevo.ba je komentirao najavu povećanog angažmana Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH i na Balkanu.

Odbor za vojne poslove Zastupničkog doma Američkog Kongresa, podsjetimo, dao je zeleno svjetlo Nacionalnom odbranbenom aktu za fiskalnu 2019. godinu, kojim se predlaže da Sjedinjene Američke Države pojačaju vojnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama Zapadnog Balkana van NATO-a.

Bijela kuća se nije protivila prijedlozima koji se tiču BiH, a očekuje se da će glasanje u Zastupničkom domu biti ovih dana.

Zanimljivo, sve se dešava desetak dana nakon što se Silajdžić na gala večeri Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ACBH), u društvu sa bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, založio za veći angažman SAD-a u BiH, naglasivši da "danas u Bosnu i Hercegovinu moramo krijumčariti demokratiju".

"Inicijativa američkog Kongresa koja ima za cilj pojačan angažman SAD u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu dolazi u presudnom momentu. Otvorena reafirmacija ratnih ciljeva, sada drugim sredstvima, prijeti miru u Bosni i Hercegovini i ugrožava stabilnost Evrope u cjelini", priča Silajdžić za Radiosarajevo.ba.

Kada je ispisivan Dejtonski sporazum bilo je, kazao je dr. Silajdžić, poznato, ali nije bilo zvanično presuđeno, da je Bosna i Hercegovina bila pogođena agresijom i planiranim genocidom.

"Haški tribunal jasno određuje prirodu ovih događaja. Radilo se o međunarodnom sukobu, a ne o građanskom ratu. Međutim i nakon ovih presuda građani Bosne i Hercegovine nastavljaju živjeti zarobljeni u ovom neljudskom projektu. Zločinci su osuđeni dok njihov projekt nastavlja živjeti punim kapacitetom, uživajući pritom status nedodirljivosti", naveo je dr. Silajdžić.

Upozorava da se "sve ovo se dešava protivno volji većina građana".

"Iskazivanje njihove demokratski izražene volje osujećeno je sistemom koji je nastao na genocidu koncentracionim logorima, kulturocidu, etničkom čišćenju ,dakle na način koji nosi sva obilježja fašizma. Ovo je bolesno stanje koje se ne može ostaviti lijeku vremena da ga rješava. Upravo protok vremena može učiniti da rezultati zločina postanu dijelom kodeksa vrijednosti civiliziranog svijeta pa čak i da postanu izvorom prava", naveo je.

Genocid, upozorio je Silajdžić, ne smije steći pravo građanstva jer bi to bila željena poruka za one koji ga žele ponoviti bilo gdje.

"Zbog toga je ova inicijativa američkog Kongresa izuzetno značajna i pruža nadu da će međunarodna zajednica ojačati svoje prisustvo kako bi se rješenje uskladilo sa temeljnim vrijednostima i normama. Bilo bi svrsishodno ovaj proces započeti implementiranjem presuda Evropskog suda za ljudska prava kao i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su predugo zanemarene. Međunarodne konvencije postoje da bi se primjenjivale, kao što je Bečka konvencija iz 1969., koja se jasno odredila prema svim ugovorima i sporazumima potpisanim pod okolnostima prisile", zaključio je Silajdžić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Beživotno tijelo Amara Ramića koji je nestao 2. maja ove godine pronađeno je u četvrtak u šumi u Vršanima kod Tuzle.Nakon obdukcije tijela, urađena je i identifikacija, a članovi porodice Amara prepoznali su njegovu odjeću, potvrdio je za Faktor Amarov otac Mehmed Ramić.

Prema nezvaničnim informacijama, Ramić je izvršio samoubistvo, a njegovo tijelo pronađeno je u poodmakloj fazi raspadanja. – Tijelo je u tako lošem stanju da nije bilo moguće prepoznati da li se radi o Amaru, tako da ćemo konačnu istinu saznati tek nakon DNK analize – rekao je Ramić.

Podsjećamo, Amar je iz stana u tuzlanskom naselju Brčanska Malta izašao 2. maja oko 16.30 sati. Porodici je rekao da ide do grada i od tada mu se izgubio svaki trag.

– Dosadašnja istražne radnje i dokazi koji su prikupljeni tokom dosadašnje istrage ukazuju da je moguće da se radi o tijelu Amara Ramića. Urađena je obdukcija i tužilaštvo će sačekati da dobije pismeni nalaz obdukcije i tek tada ćemo moći govoriti o uzrocima smrti. Uzeti su uzorci tkiva za DNK analizu, nakon koje će pouzdano biti utvrđen identitet – rekao je glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva TK Admir Arnautović za Faktor.

Prema nezvaničnim informacijama, nalaz obdukcije pokazao je da jeuzrok smrti prostrjelna rana glave te da tragovi pronađeni na mjestu događaja ukazuju da se najvjerovatnije radi o samoubistvu.

Opća uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR) građana Evropske unije, što predstavlja novi vid zakonske zaštite ličnih podataka, stupila je danas na snagu.

Novi zakon koji će regulirati korištenje ličnih podataka građana Evropske unije daje, kako piše BBC, građanima više prava kada je riječ o korištenju njihovih ličnih informacija, odnosno njihovoj zaštiti.

GDPR, uredba koja je danas stupila na snagu, rezultat je napora zakonodavaca Evropske unije koji su nastojali da ograniče moć tehnoloških kompanija. Zakon je u Briselu usvojen u aprilu 2016. godine.

Zloupotreba ili bezbrižno rukovanje ličnim podacima donosiće novčane kazne do 20 miliona eura (23,4 miliona funti, 17,5 miliona funti) ili 4 posto globalnog prometa kompanije.

U Velikoj Britaniji, koja treba da napusti Evropsku uniju 2019. godine, novi zakon o zaštiti podataka će ugraditi odredbe GDPR-a, uz neke manje promjene.

Riječ je o najvećoj promjeni zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka od postanka weba.

U posljednjih 25 godina internet je omogućio nove poslovne modele i radikalno promijenio svakodnevni život, a sada je nastupilo vrijeme za regularizaciju toga nepreglednog područja nakon što je postalo jasno da, uz to što donosi mnogo dobrog i korisnog, postoje i realne mogućnosti zlouporabe osobnih podataka.

Do sada je postojao zakon koji je štitio lične podatke građana EU, ali je nakon posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u postalo alarmantno kako se koriste lični podaci pa se dosadašnja regulativa stavila postrani.

Zaštita podataka ovih dana izaziva puno pozornosti nakon otkrića da su osobni podaci preko 87 miliona korisnika Facebooka završili u rukama Cambridge Analytice, kompanije koja je bila angažovana u predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa.

Društvene mreže poput Facebooka, Twittera, zatim AirBnba, internetske trgovine, razne institucije koje svoje publikacije šalju elektronskom poštom traže ovih dana od svojih korisnika pristanak za korištenje podataka kako bi ispoštovali novi evropski zakon.

Mnoge odredbe koje sadrži GDPR i ranije su postojale na nacionalnon nivou, ali su sada objedinjene i pojačane i predstavljaju jedinstven okvir koji se primjenjuje u svim zemljama članicama.

Uredba znatno pojačava prava građana, a garantuje pravo na informiranost, što znači da svaki korisnik interneta koji je stavio na raspolaganje dio svojih ličnih podataka, od sada ima pravo znati čemu oni služe, koliko će vremena biti pohranjeni i hoće li ti podaci napustiti Evropsku uniju.

Novi zakon ne odnosi se na sve kompanije u istoj mjeri, što ovisi o njihovoj veličini i tipu podataka koje prikupljaju i načina kako ih koriste. Manje kompanije morat će samo štititi svoje podatke o klijentima u skladu "sa zdravim razumom", dok će se GDPR u potpunosti odnositi na one kompanije koje posluju u jednoj ili više evropskih zemalja.

Uredba se najviše odnosi na kompanije koje prikupljaju velike količine podataka poput tehnoloških kompanija, maloprodajnih firmi, pružatelje zdravstvenih usluga, banke, osiguravajuća društva itd.

Jedan od ciljeva GDRP-a jest i smanjenje količine podataka koji se koriste, pa će tako kompanije trebati tačno odrediti koji im podaci doista trebaju i kako će ih zaštititi.

Usvajanje zakona u Hrvatskoj prema kojem će se imovina bosanskohercegovačkih preduzeća, koja je sada u društvenom vlasništvu, moći dati na upravljanje drugima na period i do 30 godina predstavlja konačno legalizovanje pljačke bh. imovine u toj zemlji, čemu uveliko doprinosi i šutnja vlasti u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju stručnjaci iz dvije države.

Zakon o upravljanju državnom imovinom Republike Hrvatske usvojen je u prošli petak, poslije drugog čitanja, nakon šest mjeseci. Za to vrijeme nije bilo nikakvog institucionalnog odgovora iz Bosne i Hercegovine da se zaštiti njena imovina, koja uključuje Energopetrolove pumpe, Šipadove hotele, zgrade i infrastrukturu, dječiju bolnicu u Cavtatu, vilu “Aurora” u Trstenom, robne kuće Agrokomerca te stotine odmarališta i druge objekte u Hrvatskoj. Kako ocjenjuje Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu Bosne i Hercegovine, takav potez Hrvatske mogao se predvidjeti.

Nije bilo dobre volje

Krajem prošle i početkom ove godine donesene su prve presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu o tužbama Srbije za povrat imovine u Hrvatskoj.

Primorac: Puno je neriješenih imovinskih problema

Žarko Primorac upozorava da je nakon raspada bivše Jugoslavije ostalo mnogo neriješenih imovinskih problema između svih država nasljednica, posebno u vezi s imovinom bivših privrednih organizacija. I ta situacija je, kako kaže, “dosta zamršena na obje strane granice, u svim državama sljednicama”.

“U ranijem sustavu sva imovina, odnosno kapital poduzeća nije imao ‘čisti’ vlasnički status – kategoriziran je kao tzv. društvena svojina. Sve nove države nastale disolucijom Jugoslavije društveni kapital su zakonski prevele u status državnog kapitala. Time su nove države postale vlasnici kapitala bivših društvenih poduzeća. To ne znači da je bilo koja nasljednica bivše države postala vlasnica nekretnine u nekoj drugoj novonastaloj državi. Ona je postala vlasnica kapitala – poduzeća koje je imalo imovinu u drugoj državi”, navodi.

“Poduzeće koje je imalo imovinu u drugoj državi moglo se i trebalo nastaviti boriti da obnovi posjedovanje svoje imovine. Neka poduzeća su obnovila svoj imovinski i posjedovni status, ali većina nije. Zašto? Zato što ih većina nestala u toku rata ili su poslije privatizacijskim ‘maherajima’ prešla u ruke pojedinaca, vrlo često špekulanata. I tako su ostali ogromni ‘repovi’ oko imovine bivših samoupravnih poduzeća – naglašavam: u svim novonastalim državama”, zaključuje Primorac. Ujedno poziva sve nasljednice bivše države da ulože dosta napora u rješavanje pravne sage koja se nalazi pred njima.

Te presude utvrdile su da Evropski sud za ljudska prava nema nadležnost to rješavati nego da se ti problemi moraju rješavati bilateralnim sporazumima između zemalja sukcesora, koje Bosna i Hercegovina nema.”Od ratifikacije Sporazuma o sukcesiji nije postojala dobra volja zemalja sukcesora da sačine bilateralne sporazume te se pristupilo upravo jednom modelu koji je proveden kroz zakon u Hrvatskoj – oni sukcesionu masu zemalja sukcesora, pa i Bosne i Hercegovine, tretiraju kao imovinu bez vlasnika, što nije tačno. Ta imovina ima vlasnika. Jasno je da Hrvatska već od 1991. godine primjenjuje princip koji onemogućava svim zemaljama sukcesorima, pa i Bosni i Hercegovini, da uđu u posjed svoje imovine”, naglašava Cero.

Dodaje da su strani investitori počeli pokazivati interes za bh. imovinu i smatra da je to jedan od razloga donošenja zakona.”Mislim da je direktan povod ovakvom zakonu bilo pitanje statusa luke Šipad Exporta u Šibeniku. Neke velike države, Kina i Njemačka, pokazuju interes za imovinu Bosne i Hercegovine na teritoriji Hrvatske, a tržišna vrijednost te luke kreće se od 750 miliona eura do 1,5 milijardi eura”, kaže Cero.

Ostaviti kako jest ili dati u zakup

Hrvatske vlasti poručuju da im nije namjera otimati bilo čiju imovinu nego aktivirati one objekte koji su u vlasništvu neke od bivših jugoslavenskih republika sve dok se problem vlasništva ne riješi – sudskim putem ili sporazumom o sukcesiji.U odbranu zakonskog rješenja navode da sve to neće utjecati na sporove koji traju jer se ne zadire u vlasništvo nego takve objekte žele dati u zakup do konačnog rješenja.

Dok nema sudskog rješenja, kažu, nema ni vlasništva.”Novim zakonom se ne zadire u vlasničke odnose. Uopće. Postoji samo izbor – ostaviti kako jeste, ili riješiti na ovakav način, kroz zakon”, objasnio je Goran Marić, hrvatski ministar državne imovine.Iz opozicije su upozoravali da bi zakonske izmjene mogle pokrenuti tužbe i sporove, ali i “dignuti nervozu u bilateralnim odnosima dviju država”, kako to prognozira Joško Klisović, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova.

“Ekonomsku logiku potpuno razumijem, jer glupo je imati nekretnine koje nisu u funkciji, nego propadaju. Bolje je da netko brine, pa kad se riješi međunarodnim ugovorom dvije države tko je vlasnik, onda će taj vlasnik ući u posjed”, rekao je Klisović, zagovarajući dogovor dvije države.

‘Priča o otimačini’

No, dogovora nema već više od dvije decenije. I očito je da bi i u Bosni i Hercegovini morali sjesti i zatražiti svoju imovinu. Sulejman Tabaković, bivši državni dužnosnik i pravnik s dugogodišnjim iskustvom borbe za prava ugroženih skupina, autor knjige Pravo(m) u glavu i desetaka pravnih eseja o poništenju pretvorbe i privatizacije, smatra da i Bosna i Hercegovina “mora ustati i zaprijetiti tužbom radi pljačke imovine”.

“Hrvatski sabor donio je neustavan zakon, protivan međunarodnim obvezama Republike Hrvatske, de facto kriminalan zakon, nelegitiman i nelegalan. Hrvatska baštini kompletno europsko zakonodavstvo, među ostalim, i Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora i Bečku konvenciju o sukcesiji, a ima i zakon kojim je priznala sukcesiju, pa nije mogla donijeti ovakav zakon kakav je donijela”, smatra Tabaković.

Po njegovom mišljenju, to je “priča o otimačini”. Ipak, upozorava da ni bh. vlasti ne rade svoj posao jer bi morale pokrenuti postupak za povrat kompletne imovine, vrijedne najmanje deset milijardi eura.Nabraja, između ostalog, da je riječ o Sunčanim vrtovima Orašac, hotelima u Makarskoj, koji su Šipadovo vlasništvo, hotelima u Podgori, koji su vlasništvo lukavačke kompanije Sodaso, 285 odmarališta u bh. vlasništvu, Šipadovim i Agrokomercovim robnim kućama, ali i stanovima, koji su, također, vlasništvo bh. kompanija.

Gjenero: Nema nevinih u sukcesiji

Analitičar Davor Gjenero smatra kako je „dalek put dokazivanja vlasništva nad nekretninama koje BiH, ali i Srbija u Hrvatskoj smatraju svojima“. Očito je, kaže, da nema uvjeta za pregovore o sukcesiji između Srbije i Hrvatske, a „pitanje sukcesijskih odnosa Hrvatske i BiH do sada je bilo izvan fokusa u Zagrebu“.

„Hrvatska i BiH bi morale sjesti za stol i jasno identificirati što je imovina koju pravne osobe iz BiH potražuju u Hrvatskoj, a što je ono što Hrvatska potražuje u BiH i utvrditi model kako će se problem konačno riješiti, kao što su to već uradile Hrvatska i Makedonija, odnosno Hrvatska i Slovenija. Pitanje sukcesije je pitanje u kome nema nevinih, ali i pitanje koje vrlo lako budi ekonomske nacionalizme. Najgore što se može napraviti je povlačenje jednostranih poteza, jer oni uvijek dovode do zaoštravanja sukoba i otežavanja nalaženja konačnog rješenja“, smatra Gjenero.

Ukazuje i kako najviše problema ima u procesu sukcesije sa Srbijom, pogotovo u dijelu posvećenom “financijskoj aktivi i pasivi, gdje Srbija ne želi objasniti nestanak čak 590 milijuna dolara s računa Narodne banke Jugoslavije”. Problem je, dodaje, i u “Aneksu G koji se odnosi na financijska prava, gdje Srbija sustavno pokušava rješavati pitanja sukcesije iz tog aneksa selektivno, asimetrično, ali neposrednom primjenom ratificiranoga ugovora”.

“Treba prozvati [hrvatskog premijera] Andreja Plenkovića i ostale radi kršenja međunarodnog prava, jer se radi o kriminalnom činu države koja otima imovinu, dokazanu imovinu u vlasništvu bh. građana. Bosnu i Hercegovinu smatraju kolonijom i svatko hoda po njoj kako god hoće, a jednom se mora krenuti u raščišćavanje, jer ljudi koji su stvorili društveni kapital moraju biti obeštećeni. Toliko je toga da vam pamet stane”, zaključuje Tabaković.

Imovina vrijedna milijarde eura

U međuvremenu bh. imovina u Hrvatskoj propada, devastirana je i opljačkana, promijenila je više vlasnika i bila pod bankovnim hipotekama. Procjenjuje se da je riječ o vrijednosti od nekoliko milijardi eura, ali ne postoji zvanični registar koji bi dao tačan podatak. To je posljedica, kaže Cero, toga što Bosna i Hercegovina nema institucionalnu strukturu koja bi se bavila pitanjem sukcesije, za razliku od svih drugih zemalja.

“Cijelo vrijeme je pitanje bh. imovine izvan Bosne i Hercegovine u rukama struktura vlasti koje drži Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, i tako je to godinama. Mi imamo samo jedan ured na nivou države – to je Ured za sukcesiju, koji djeluje u okviru Ministarstva finansija i trezora, a koje u kontinuitetu drže kadrovi HDZBiH. Također, na nivou entiteta imate jedan mali ured za privatizaciju, koji opet drže kadrovi HDZBiH. Strukture koje su imale obavezu štititi imovinu više su radile u interesu susjednih zemalja”, navodi Cero.

Al Jazeera je kontaktirala i s Ministarstvom finansija i trezora Bosne i Hercegovine, u kojem djeluje Sektor za poslove sukcesije bivše SFRJ, ali je rečeno da je Zenit Kelić, pomoćnik ministra za imovinu i sukcesiju, službeno odsutan i da na pitanja može odgovoriti tek sljedeće sedmice.

Primorac: Hrvatska uvodi red

Ekonomist Žarko Primorac, koji je u svojoj bogatoj karijeri svojedobno bio i jedan od direktora sarajevskog Eenergoinvesta, ukazuje da “Hrvatska novim zakonom nastoji uvesti red u upravljanje državnom imovinom u cjelini, a ne samo onom imovinom koja, navodno, pripada drugim državama”.

Smatra da je to “trebala davno uraditi, jer godinama propada veliki dio društvenog bogatstva”.”Zakonom se predlaže da hrvatska država može privremeno upravljati i sa tuđom imovinom do potpisivanja imovinskog ugovora s odnosnom državom, u ovom slučaju s Bosnom i Hercegovinom. Mislim da bi bilo normalno da na isti način postupi i Bosna i Hercegovina kada se radi o imovini hrvatskih subjekata na njezinoj teritoriji. Taj proces ne znači da netko nekome otima imovinu nego je čuva i njome upravlja dok se njezin status konačno ne riješi”, smatra Primorac.Ukazuje i da se u procesu rješavanja pravnog statusa tuđe imovine na svom području, Hrvatska, baš kao i druge države, mora držati međunarodnog prava i svojih zakona. Ako to ne čini, dodaje, postoji mogućnost rješavanja sporova sudskim putem.

Danas se obilježavaju 23 godine od zločina na tuzlanskoj Kapiji.

Masakr na Kapiji poznat i kao Zločin nad tuzlanskom mladošću je jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilima Tuzle koji se dogodio 25. maja 1995. godine.

Neprijateljske snage su toga dana u 20.55 sati s Ozrena ispalile granatu na sastajalište mladih poznato kao Kapija.

Granata je ubila 71. građanina Tuzle, a ranila ih 150. Prosjek starosti poginulih bio je 24 godine.

Porodice stradalih na Kapiji i ove će se godine okupiti u Tuzli, a među njima će biti veliki broj roditelja koji su ostali bez djece.

Iz godine u godinu ističu kako teško podnose nepravdu, jer je odgovorni za ratni zločin u kome su stradala njihova djeca, Novak Đukić, izbjegao kaznu, iako je proglašen krivim da je kao komandant Taktičke grupe Ozren naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira Tuzlu.

Nekoliko mjeseci pred izbore, kada stranke konsoliduju svoje redove - na sceni se čini se, zatežu odnosi među strankama ljevice. Ovih dana svjedoci smo prepucavanja saopštenjima između SDP-a i DF-a. Danas obje stranke u mirnijem tonu tvrde, na sceni nije razjedinjenje ljevice, ali neosnovane optužbe sa obje strane moraju prestati.

Nekoliko mjeseci unazad zagrljaji, čestitanje, ozvaničenje saradnje. Ovih dana druga slika. Na sceni su bile međusobne razmirice - razlog napuštanje članstva DF-a i potom njihovo priključenje SDP-u. Okidač je to za nove optužbe.

"Zahtijevamo od vrha SDP-a BiH da naredi svojim nižerangiranim činovnicima da prekinu ove svoje udbaške metode", navode iz DF-a.

"Godine 2014. je SDP bio u sličnoj situaciji, kada je za svoje greške i probleme optuživao druge, bez realnog sagledavanja svojih propusta i samokritike. Pozivamo DF da ne pravi istu grešku i da se zaustavi dok ne bude kasno", navode iz SDP-a.

Da se odnosi mijenjaju na dnevnoj bazi dokaz su današnji pomirljivi tonovi. Iz SDP-a kažu ni danas kažu nije kasno- nije kasno da se udruže u borbi protiv vladajućih stranaka, a o vrbovanju članova nema govora, čemu navode, svjedoče i današnja pristupanja novih članova- Damira Nikšića i Eldara Dizdarevića.

"Valjda neće Eldar i Damir biti optuženo da su vrbovani od SDP, da dođu u SDP. Dakle, ni s kim od članova DF nikad SDP nije razgovarao na način da ih nagovara da izađu iz DF i pređu u SDP. Svaki od tih ljudi je prvo donio odluku da izađe iz DF, a onda pristupio SDP. Odgovorno tvrdim nikad. Što se nas tiče mi smo i dosad bili sa obje pružene ruke za saradnju, ali očekujemo u najmanju ruku takav partnerski odnos", kaže Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH.

"Zaista se nadam da smo konačno stavili tačku na te aktivnosti da ćemo se sada fokusirati na ono što nam predstoji na oktobarskim izborima, a to je da preuzmemo odgovoronost i maknemo ovu nesposobnu vlast sa političke scene i osvojimo povjerenje građana, i konačno preuzmemo dogovornost i preuzmemo vlast u oktobru", Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a.

O razjedinjavanju ljevice ne može se govoriti jer, ona uistinu nikada nije bila jedinstvena - navodi politički analitičar Enver Kazaz. No, dodaje da svaka rasprava i dijalog, pa i ovakva kakvu posljednjih dana vode DF i SDP je dobra, jer ništa ne ostaje skriveno.

"Lijeva scena ima mogućnost slobodnog izražavanja vlastitih stajališta, desna poltička scena zahtjeva apsolutnu pokornost, vojničku disciplinu. Tako da bih ja rekao biračima, pa da ovi su dobri baš zato što se svađaju, baš zato što vode sporenja zato što nema skrivenih strategija. Upravo suprotno od onog kako se kod nas interpretira", kaže Enver Kazaz, politički analitičar.

Predstavnici obje stranke nadaju se skorom potpisivanju sporazuma o zajedničkom nastupu na Opštim izborima. Dok se to ne desi DF ostvaruje saradnju i sa drugim strankama. Usvojen je prijedlog o koaliranju sa Građanskim savezom, te su predati potpisi CIK-u, između ostalog, za kandidaturu Željka Komšića za člana Predsjedništva.

Za to vrijeme u SDP-u traje referendum članstva na kojem se odlučuje o izlasku sa njihovim kandidatom za člana Predsjedništva. Odluka o tome znat će se u nedjelju. Hoće li to u konačnici značiti, zauzimanje startnih pozicija, uklanjanje tamnih oblaka nad ljevicom u BiH ili pak dalje zaoštravanje odnosa?

Španjolska policija je u četvrtak uhitila 29 osoba u Barceloni, među kojima dužnosnike katalonskih institucija, pod sumnjom da su se okoristili novcem namijenjenim za razvojne projekte u BiH, Maroku i Latinskoj Americi.

„Agenti nacionalne policije proveli su operaciju kojom je otkrivena navodna prijevara vezana za subvencije Predstavništvu Barcelone. Novac namijenjen tehničkoj asistenciji u zemljama u razvoju nije došao do korisnika“, navedeno je u priopćenju policije.

Predstavništvo Barcelone je javna institucija u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji namijenjena pružanju tehničke, gospodarske i tehnološke podrške lokalnim sredinama u području grada Barcelone.

Operaciju je odobrio sud u Barceloni nakon istrage otvorene prije više od godinu. Istraga je usmjerena na moguću zloupotrebu dobivenih državnih subvencija vrijednih oko 2 milijuna eura u razdoblju od 2012. do 2015. godine. Novac namijenjen suradnji na razvojnim projektima u zemljama poput BiH nezakonito je završio u poduzećima i nevladinim organizacijama, navedeno je u priopćenju državnog odvjetništva na internetskoj stranici suda u Barceloni.

Policija je pretražila urede i domove u Barceloni, Manresi, Olotu, Torderi, Cabrilsu i Reusu. Među uhićenima je bivši predsjednik Predstavništva Barcelone, Salvador Esteve Figueres i bivši direktor za odnose s institucijama Jordi Castells Massanés. Istraga se nastavlja.

Aktualna predsjednica Predstavništva Barcelone, Mercé Conesa, rekla je u četvrtak za katalonsku radijsku postaju RAC1 da u toj instituciji nisu ništa znali o policijskoj operaciji te da ih je iznenadila vijest objavljena u medijima.

"To je šou napravljen za medije kako bi se pokazalo da su katalonske institucije mutne. Ne znamo koliko će ovo trajati, nastojimo normalno raditi", rekla je Conesa.

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine jučer se okupila u Sarajevu, a danas će obaviti i prvi trening uoči prijateljskih utakmica protiv Crne Gore i Južne Koreje.

Igrači su po dolasku na pripreme radili individualno u teretani, a danas slijedi uvod u trenažni proces.

Dragan Spasić, asistent bh. selektora Roberta Prosinečkog, pohvalio je igrače zbog njihovog profesionalizma.

- Želim da tako i nastave te da obave ove dvije utakmice na najbolji način. Misli su im više na odmoru, jer su prvenstva završena, ali još jednom, svaka im čast za njihovo ponašanje - dodao je Spasić.

Istaknuo je da povrijeđenih igrača nema te da je to pozitivna stvar. Većina reprezentativaca trenira individualno u pauzama i osim činjenice da su sezone u većini prvenstava završene.

- Zadovoljan sam profesionalizmom. Naši igrači izvršavaju sve zadatke i na maksimalnom su nivou posvećenosti tako da ne možemo imati zamjerke. Što se tiče utakmica, bit će sigurno dobrih, ali i loših. Kamp služi za to da neke stvari ispravljamo - poručio je Spasić.

Istaknuo je da će stručni štab pokušati da zadatke koje traže od igrača dignu na viši nivo.

- U ovim utakmicama bismo dali priliku svakom pojedincu, ali znate da u prijateljskim mečevima imamo pravo na šest izmjena. Sa Crnom Gorom imamo trojicu (Misimović, Spahić, Ibišević) igrača koji počinju utakmicu i automatski smo u deficitu sa tri izmjene - dodao je.

Bh. reprezentativac Ervin Zukanović rekao je da su utakmice protiv Bugarske i Senegala bile jako važne kao i ove nadolazeće dvije.

- Slušamo štručni štab šta želi od nas tako da se stvari pozitivno odvijaju. Dobro je da non-stop igramo utakmice jer tako možemo napradovati kao ekipa. Pobjeda uvijek diže samopouzdanje svakom igraču a prije svega ekipi. Utakmice moramo shvatiti ozbiljno - zaključio je Zukanović.

Utakmicu protiv Crne Gore reprezentacija BiH igra 28. maja u Zenici, a potom 1. juna gostuje Južnoj Koreji.

Teška saobraćajna nesreća sa smrtnom posljedicom desila se jučer u Austriji u Hamingu.

Kako prenosi innsalzach24.de, smrtno je stradao 77-godišnji državljanin BiH koji se nalazio za upravljačem VW Tiguan.

Austrijski mediji navode da je vozač Tiguana iz neobjašnjivih razloga prešao u suprotnu traku i direktno se sudario sa šleperom.

Državljanin BiH je poginuo na licu mjesta, dok je vozač šlepera prebačen u bolnicu.

Saobraćaj na cesti B12 bio je obustavljen nekoliko sati zbog vršenja uviđaja.

Nedavna objava imovinskih kartona načelnika opština u Bosni i Hercegovini izabranih na lokalnim izborima 2016. (na web stranici Centralne izborne komisije) otkrila je prave bogataše među čelnicima lokalnih zajednica.

Tako na primjer, Sead Džafić, načelnik opštine Kalesija u Tuzlanskom kantonu, naveo je da ima četiri stana, pet kuća, 200 dunuma zemljišta, tri poslovna prostora, firmu Unis tok, tri vozila, dionice u Fabrici duhana Sarajevo (FDS), ušteđevinu – ukupne vrijednosti oko 46,6 miliona konvertibilnih maraka (KM). Veliki broj i drugih načelnika je prijavio veliko bogatstvo: kuće, vikendice, firme, poslovne prostore, ušteđevinu, itd.

Vjerovatno će i na opštim izborima raspisanim za sedmi oktobar ove godine, biti isto toliko “teških” kandidata.

Upravo oni će pričati građanima odnosno biračima o boljoj budućnosti koju će im, ako budu izabrani, osigurati. I tako, izbori po izbori, obećanje po obećanje, a siromaštvo sve veće, brige ljudi kako da prežive kao noćna mora.

Vladimir Ćorić iz Banjaluke, nakon četrdeset godina poštenog rada, penzionerske dane je započeo s pitanjem: kako podmiriti sve troškove?

“U kreditima sam, od briga ne mogu doći sebi. Penzija ne može biti ni za režije a kamo li za nešto drugo, posebno za hranu i lijekove. Sam ne znam šta ću i kako ću”, kaže on.

Podatak da u BiH najmanje 600.000 ljudi, ili svaki šesti, živi sa 3 do 5 KM dnevno (1,5 -2,5 eura), tačnije u teškom siromaštvu i da uveče liježu gladni, nije alarm za političke lidere.

U svojoj analizi pod nazivom “Socijalna kriza u BiH – siromaštvo i socijalna nejednakost – Šta da se radi?” dr Žarko Papić navodi: “U BiH problem siromaštva, socijalnih nejednakosti i socijalne pravde naročito u političkoj javnosti su zabranjene teme. To se direktno odražava i na statistički sistem koji ne mjeri dinamiku kretanja siromaštva poslije 2011. te na neobjašnjivo odsustvo tog rastućeg problema u programima političkih partija ili nezainteresovanosti akademske javnosti i međunarodnih organizacija, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, prije svega.”

Sve oči su praktično bile uprte u reformsku agendu, paket ekonomskih i socijalnih reformi, što je trebalo popraviti životni standard građana BiH. Međutim, prema analizi nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) “Stanje nacije” – to se nije desilo. Tihomir Radić, koji je radio na izradi ovog izvještaja, kaže:

“S obzirom na to da je, na svim nivoima, iz Reformske agende usvojeno 61 posto mjera, a s druge strane imamo stagnaciju penzija i pomjeranje plata za pet posto u odnosu na period kada Reformska agenda nije bila aktivna, to dovoljno pokazuje da je stanje nezadovoljavajuće. Imamo primjer da potrošačka korpa iznosi oko 1.500 KM, dok je prosječna plaća – 850 KM, prosječna penzija samo 361 KM – što znači da bi se sa dvije prosječne neto plaće, odnosno četiri prosječne penzije mogla napuniti jedna potrošačka korpa. To su poražavajući podaci, a ukazuju također i na nedovoljni ekonomski rast i razvoj.”

Potrošačka korpa iznosi oko 1.500 KM, dok je prosječna plaća – 850 KM, a prosječna penzija samo 361 KM
Ovakvom tendencijom razvoja bilo bi potrebno 15 godina da jedna prosječna plata bude dovoljna za jednu potrošačku korpu, a 500 godina prije nego penzija bude dovoljna za kupovinu jedne potrošačke korpe. To je zaista poražavajuće, uz podatak da 99 posto penzionera prima penziju manju od 800 KM. Znači, to je skupina penzionera koja može sebi priuštiti samo hranu, bezalkoholna pića, stanovanje i energente. A to je pokazatelj da oni žive u siromaštvu”, naglašava Radić.

Zna se koje su teme privlačne, posebno u predizbornim kampanjama, u nastojanju da se ostvari još jedan mandat u vlasti, kaže sociolog dr Srđan Vukadinović.

“Političarima su puna usta priče o nekim drugim stvarima, a mnogo manje o kvalitetu života. Mnogo se više govori o ugroženosti i jednih, i drugih i trećih, o određenim ideološkim stvarima, puno je više nacionalizma, puno je više nečega što je iracionalnost za građane koji nemaju nikakve plate ili nikakvih primanja. Političari najmanje konkretno govore o tome šta će oni uraditi da bi građani bolje živjeli. Nekako izgleda da doživljavaju građane BiH kao ljude kratke pameti, koji ne pamte ono što su im obećali prije četiri godine. Naprimjer, stotinu hiljada novih radnih mjesta. Tako bh. lideri i dalje računaju da će na istu manipulativnu priču uspjeti da osvoje još jedan mandat, jer to je njihov isključiv cilj”, kaže Vukadinović.

Situaciju pogoršava i činjenica da čak ni zaposleni radnici ne mogu sebi i svojoj porodici priuštiti pristojan život. Kako je ocijenio dr Žarko Papić, koji se godinama bavi ovom problematikom, računica je pokazala da 25 posto zaposlenih radnika svojim familijama ne može obezbjediti izlazak iz apsolutnog siromaštva.

Breme siromaštva posebno nose ionako marginalizovane grupe: raseljeni i povratnici, osobe sa invaliditetom, Romi, nezaposleni, višečlane porodice, djeca i samohrani roditelji.

Nevjerovatno zvuči podatak da 2018. godine, skoro četvrt vijeka od završetka rata u BiH još uvijek postoji 121 kolektivni izbjeglički centar sa preko 7.200 stanovnika. U jednom od njih, u okolici Tešnja, Aida Hadžiethemović, kaže:

“Težak život. Težak toliko da ne mogu opisati. Na deponiju se ide da se preživi. Svima nam je u ovom naselju isto. Niko ne živi bolje, živimo kako umijemo, samo želimo da donesemo malo kruha. Dvoje djece školujem, imam dječiji doplatak od 26 KM.”

U Lukavcu kod Tuzle otvorena je prva javna kuhinja za djecu, u kojoj 150 mališana svakodnevno dolazi da jede. Otac Meho Bajrić kaže da je sada manje briga, jer njegova djeca imaju bar jedan kvalitetan obrok.

Ova “dječija kuhinja” je otvorila brojne rasprave da li je to dobro, opravdano i moralno, dok se malo ko pita – zašto su djeca dovedena u tako tešku situaciju?

Kao i obično, i u ovogodišnjoj političkoj kampanji za izbore, prosipaće se nemilice med i mlijeko, obećavati nemoguće a sakriće se podaci o bijedi koja zahvata zemlju BiH. A šta da rade građani? Evo odgovora sociologa Srđana Vukadinovića:

“Građani Bosne i Hercegovine ne trebaju slušati priče o ugroženosti, jednih, drugih i trećih, ne trebaju vjerovati političarima koji pričaju o nacionalizmu sa one druge strane, koji u prvi plan stavljaju jezičke, religijske ili druge razlike. Trebaju prije svega pitati šta im nude kako bi se kvalitet života popravio. Ali ne na ovaj način koji sam već pomenuo, kada je jedan od visokih dužnosnika obećao prije četiri godine sto hiljada radnih mjesta. Potreban je realan pristup, trebalo bi da političari s građanima naprave svojevrstan ugovor o tome da, ako nešto od obećanog ne ispune, ne treba čekati nove izbore za njihovu smjenu. To znači da oni nikako ne bi mogli ostati na pozicijama koje su dobili na izborima, ukoliko su izigrali građane.”

Mnogo će vode proteći dok oni koji su u političkim visinama shvate tužnu svakidašnjicu u porodicama koje svojoj djeci ne mogu dati jednu konvertibilnu marku za užinu u školi.

Ili, dok će se u imovinskim kartonima upisivati kao bogatstvo knjige kako je to (uz ostalu imovinu) uradio načelnik Viteza Tomislav Bošnjak-Matić, prijavljujući u imovinski karton “tri tisuće knjiga”.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH