Izdvojeno

Izdvojeno (4237)

Indeks kvaliteta zraka izmjeren danas u Tuzli u 17 sati iznosio je 162, što odgovara nezdravom kvalitetu zraka.

Zbog toga moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.

Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe.
Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati svi.

Granica za prelazak iz nezdravog u vrlo nezdrav kvalitet zraka je 200. Na žalost, na ovo još veće zagađenje zraka nećemo još dugo čekati.

Na intervju novoizabranog hrvatskog člana Predsedništva BiH Željka Komšić za srbijanski Telegraf, u kome je Beogradu poručio da je granica sa Srbijom na Drini i da to treba poštovati "jer će u suprotnom biti problema", odreagovali su ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, ali i predsjednik Republike Srpske i novoizabrani srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik.

- Poruku novog člana Predsedništva BiH Željka Komšića odlično smo razumeli, jedino što nismo shvatili jeste kako će da nas kazni, hoće li da nas šamara ili će da nam zavrće uši, upitao je Vulin,.

Republici Srpskoj prijeti demografska katastrofa i opstanak Republike Srpske je vrlo upitan ukoliko se nastavi ovakav trend odlaska stanovništva praćen trenutnim nivoom fertiliteta upozoravaju stručnjaci. Nakon rata do popisa 2013. Srpsku je napustilo 330.000 ljudi a nakon popisa, procjene su, još 125.000. Taj trend se ne smanjuje. Zabrinjava struktura ljudi koji odlaze.

Interes za napuštanjem Srpske ne jenjava, a odlaze mladi i ljudi u srednjoj životnoj dobi koji treba da grade državu i rade na poboljšanju nivoa fertiliteta, odnosno povećanju broja stanovnika. Srpska trenutno i bez odlazaka gubi ogroman broj ljudi.

Podaci su uznemirujući, a ministar porodice, omladine i sporta obećava detaljan odgovor i reakciju na ovakve prognoze u ponedjeljak.

U novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske biće određen broj mlađih političara. Ključno je pitanje mogu li bar oni skrenuti pažnju na gorući problem, koji govori da Republika nestaje dok se pojedinci zaklinju u nju.

Na problem odlaska upozoravaju i ekonomsisti. Da bi se bilo šta uradilo mora biti promijenjena i budžetska politika. Poreske prihode umjesto u javnu potrošnju treba preusmjeriti u žive investicije i nova radna mjesta i jačanje privrede. Svi prethodni budžeti nisu se bavili tim problemom, objavljuje BN TV.

Stručnjaci nakon ubistva policajaca u Sarajevu upozoravaju kako su kriminalci u svakim smislu ispred policije. Pa tako i kada je u pitanju načini na koji kradu automobile, prate svjetske tehnološke trendove i u mogućnosti su ukrasti skoro svako vozilo.

Jedan od načina krađe automobila je putem tzv. grebera. Jedan kradljivac prati vlasnika vozila, hvata signal ključa. Signal šalje drugom kradljivcu koji se nalazi pored automobila, drugi otključava i pali vozilo. No po ovom sistemu auto može da upali samo jednom. U ovom slučaju najbolje koristiti mehaničku zaštiti za blokadu motora. Od koristi može biti i ukoliko vozilo posjeduje GPS sistem.

"U većini slučajeva kada je keyless sistem u pitanju ne, jedno paljenje je to kada je on skinuo signal. Poslije kada ga on to odvuče na to skrovito mjesto on ga ne može više upaliti", pojašnjava Haris Muminović, Hudiny lock.

No za kradljivca i to je dovoljno, ukradena vozila prerađuju, odstranjuju dijelove koji smetaju i ugrađuju nove, ili se odluče za prodaju u dijelovima.

"Jedna vozila se sijeku, stvaraju se dijelovi, za druga se štancaju novi brojevi i sa novim oštancanim brojevima, i sa novim falsifikovanim saobraćajnim dozvolama, idu preko granice BiH, u zemlje okruženja", otkriva Ismet Dahalić, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Tehnologije za krađu stižu upravo iz inostranstva, mogu se naći na internetu i koštaju i do 13 hiljada dolara. Uređaji su inače namjenjeni za policiju i druge sigurnosne agencije.

"Kupuju putem interneta i dolazi im bez ikakvog problema na carini, gdje niko ne postavlja pitanje da li se on bavi sa tim", ističe Muminović.

"Svugdje je to u svijetu opšte poznata pojava, da iza kriminala, iza metoda kojim oni vrše krivična djela, ide policija sa metodama otkrivanja", dodaje Dahić.

Automobile kradu i uz pomoć eksternog računara kojim zamjenjuju originalni iz automobila.

"Dođe do motornog kompjutera, iskopča njegov džek, ukopča svoj na kome je ugrađena priprema za paljenje. On sa ovim motornim kompjuterom može da uradi bezbroj auta, jer je u njemu ugašena informacija za traženje ključa", navodi Muminović.

Zbog toga kaže važno je imati više zaštita, u ovom slučaju mehaničku koja blokira volan vozila. Servisi koji prave zašite za vozila moraju, kaže naš sagovornik, biti inovativni, jer kradljivci brzo nađu način da "probiju" zaštitu.

Stručnjaci kažu da skoro ne postoji auto koje je nemoguće ukrasti, pitanje je samo koliko je kradljivcu potrebno vremena da pređe sve prepreke. Proces krađe može da traje od jedne minute do sat i po.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine razmatrala je slučajeve dodjele, odnosno oduzimanja mandata Nini Bukejlović i Goranu Opsenici, koji su naglo promijenili nacionalni identitet i na osnovu čega bi mogli dobiti kompezacijske mandate. Nije prvi put da se nakon izbora neki od kandidata odluče promijeniti nacionalnost kako bi prigrabili djelić vlasti, a za sve je kako kažu analitičari kriv manjkav izborni sistem Bosne i Hercegovine.

Za neku od fotelja u BiH je sve dozvoljeno, naročito ako je moguće igrati na nacionalnu kartu. Ko će biti kada Srbin, Hrvat ili Bošnjak zavisi od potrebne političke matematike.Tako se aktuelni ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Goran Opsenica, koji inače ovu dužnost ispred Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) obnaša kao predstavnik hrvatskog naroda, na posljednjim izborima izjasnio kao Srbin.

Iako kaže “kako će leći i probuditi se kao Hrvat”, te da je Centralna izborna komisija (CIK) pogriješila, dokumenti međutim govore drugačije. Iz ove institucije naime podsjćaju da izjašnjenje o prihvatanju kandidature sadrži i nacionalno izjašnjenje. Na osnovu tog izjašnjenja CIK je dodijelio direktni mandat federalnog zastupnika iz reda srpskog naroda Goranu Opsenici.

Na ovu odluku žalila se Socijaldemokratska partija, no za predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, koji već duže vrijeme samo traži kako kaže legitimno zastupanje svih naroda, Opsenicin nacionalni identitet je nedvojben.“Gospodin Goran Opsenica je sa vrlo jasnim opredjeljenjem kada je u pitanju nacionalnost, hrvatska nacionalnost, a osim toga to su osobne stvari, to ćete morati sa njm popričati”, rekao je Čović.

Novinari međutim ovih dana nemaju priliku da razgovaraju sa Opsenicom, koji nije jedini primjer mijenjanja nacionalnog identiteta, a zarad fotelje. Tako se i Nina Bukejlović od ovih Opštih izbora osjeća kao Bošnjakinja. Dvije godine ranije na loklanim izborima izjašnjavala se kao Srpkinja.

Nije teško zaključiti da se razlog krije u činjenici da bi Bukejlović kao Bošnjakinja, preko kompenzacijske liste dobila mandat u Narodnoj Skupštini RS-a. O njenom slučaju će odlučivati Apelaciono vijeće Suda BiH, jer se članovi Centralne izborne komisije nisu mogli dogovoriti oko žalbe da joj se oduzme mandat, prema kojoj kandidati ne mogu promijeniti nacionalnost u jednom izbornom ciklusu.

Politički analitičar Adnan Huskić kaže da je suština cijele priče doći na vlast po svaku cijenu i kontrolisati sve po svaku cijenu.“Dakle da čak i one neke stvari koje bi valjda tim nekim prototipskim etno nacionalistima trebale biti svetost, to je upravo to pitanje etničkog identiteta itd. Posebno iz ovih stranaka o kojima govorimo, shvatamo da oni isto tako spremni zarad ulaska u vlast ili dobijanja nekih pozicija da se sa tim poigravaju”, navodi on.

Darko Brkan iz Organizacije “Zašto ne”, jedne od organizacija koje prate izborne procese u BiH, navodi da ovakvi primjeri pokazuju kako je Ustavom i zakonima BiH lako manipulisati.“Pod jedan tu govorimo o mogućnosti dolaska do određenih poluga moći, a to je kontrola nad Domom naroda (Parlamenta Federacije BiH), a sa druge strane govorimo o ličnim interesima pojedinaca, koji očito nemaju nikakvih problema u svom izjašnjavanju kako bi došli do određenih funkcija. Tako da zapravo to je dvije koristi za njih jednim udarcem”, dodaje Brkan.

Da manjkav izborni sistem dozvoljava da se ovakve stvari događaju smatra i politički analitičar iz Banja Luke Velizar Antić.“Možda bi to trebalo prije izbora reći ko jeste Hrvat, ko jeste Bošnjak, i da prije izbora mi znamo za koga glasamo , a ovako da se nakon izbora nalaze neka opravdanja ko je koje nacionalnosti nije dobro rješenje. Jer jednostavno zauzimate mjesto nekog ko jeste Hrvat ili Bošnjak i ko bi predstavljao te narode u Republici Srpskoj i obratno”, objašnjava Antić.

Prije četiri godine u Skupštini kantona Sarajevo dogodila se slična situacija u kojoj su izabrani zastupnici Haris Pleho i Nermin Bjelak u dva izborna ciklusa najprije bili ostali, a zatim su se počeli osjećati kao Srbi. Na činjenicu da ovo nije novost u BiH upozorava i analitičar Adnan Huskić.
“Imali smo i davno jednu situaciju, kada je predsjedavajući Opštinskog vijeća u opštini Centar u Sarajevu ispred Stranke demokratske akcije, nije bio Bošnjak, nego je bio Musliman. Tako da ovo poigravanje, sa onim što su zahtjevi da bi se osigurala ravnopravna zastupljenost ustvari pokazuju da apsolutno sve stranke u ovoj priči su spremne da diskvalifikuju taj princip”, dodaje Huskić.

Podsjetimo, u Zastupničkom domu FBiH je 98 zastupnika. Prema Izbornom zakonu u tom domu mora biti minimalan broj od 4 mandata iz svih konstitutivnih naroda. Ukoliko se to ne desi pri početnom odabiru, dodjeljuju se naknadni kompenzacijski mandati kandidatima relevantnih naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova.

Sa druge strane, za Narodnu skupštinu Republike Srpske biraju se 83 poslanika, od čega 62 direktno i 21 kompenzacijski sa cijele teritorije tog entiteta. Prema Izbornom Zakona RS naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje se kandidatu relevantnog konstitutivnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.

Nakon što su prije nekoliko dana blok građanskih partija formirali SDP, DF i Naša stranka, danas su tom bloku pristupile SBB Fahrudin Radončić i Stranka za BiH, koje u Skuptini TK imaju po dva mandata. Ovih pet stranaka činit će skupštinsku većinu s 19 mandata, rekao je predsjednik KO SDP TK Enver Bijedić.

Nakon današnjeg sastanka s SBB-om i Strankom za BiH sastavljena je zajednička izjava u kojoj je navedeno da je pet ranije spomenutih političkih stranaka dogovorilo zajednički blok koji u svom kapacitetu od 19 zastupničkih mjesta u Skupštini TK obezbjeđuje funkcionisanje skupštinske većine.

"U daljim aktivnostima formirat ćemo zajedničke radne grupe koju će činiti predstavnici svih pet stranaka. Tu ćemo definisati teme koje su zajedničke za svih pet stranaka. Na kraju ćemo dovesti do suštine u kojoj treba mijenjati mnogo stvari u ovom kantonu", istakao je Bijedić.

Predsjednik Kantonalnog odbora SBB-a Bahrudin Hadžiefendić rekao je da se programski ciljevi ove stranke približno kreću sa svim ostalim učesnicima spomenutog bloka. "Obaveza svih je da građanima TK omogućimo što brže implementiranje izbornih rezultata, odnosno uspostave vlasti kako ne bi bili u situaciji neusvajanja budžeta i svih ostalih stvari koje omogućavaju normalan život", rekao je Hadžiefendić.

Potpredsjednik Kantonalnog odbora SBiH Admir Hrustanović istakao je da su programski ciljevi Stranke za BiH vrlo blizu idejama stranaka koje su formirale građanski blok. "Bezuslovno dajemo podršku ovoj koaliciji. U narednom periodu ćemo ići u realizaciju zajedničkih ideja i stavova. Od vrha naše stranke imamo bezuslovnu podršku", kaže Hrustanović.

Narodu treba pokazati da ima boljih rješenja za funkcionisanje vlasti od sadašnje, rekao je Bijedić, najavivši da će SDP kao pobjednička stranka insistirati na poziciji premijera kantonalne vlade. Hadžiefendić je rekao da će vrh stranke odlučiti da li će tražiti neka ministarska mjesta ili će samo biti dio skupštinske većine.

Zlatan Begić iz DF-a rekao je da je suština dosadašnje vlasti bila vezana za raspodjelu funkcija i zadovoljavanje pojedinačnih interesa, a da to sada prvi put poslije 20 godina neće biti slučaj.

Predsjednik Regionalnog odbora Naše stranke Mirsad Čamdžić danas je podsjetio da je prvi princip ove stranke da SDA i PDA ne mogu biti dio skupštinske većine, niti izvršne vlasti u TK.

"Mi smo za razgovore delegirali set principa, zakona i podzakonskih akata, kao i mjera za njihovo izvšenje. S tim ćemo ići prema našim koalicionim partnerima te pokušati naći najviše zajedničkih tački", zaključio je Čamdžić.

Osobni podaci 257 tisuća korisnika Facebooka, uključujući privatne poruke 81 tisuće korisnika, dostupne su online od početka rujna, a podijelili su ih navodno ruski hakeri, izvijestili su iz BBC-ijeva servisa na ruskom.

Podatke na online forumu objavili su hakeri tvrdeći da imaju pristup osobnim podacima 120 milijuna korisničkih računa, nudeći za 10 centi prodaju jednog profila, piše BBC.

BBC tvrdi da je kontaktirao pet korisnika iz Moskve, Belgoroda i Perma koji su potvrdili da su prepiske dostupne online zaista njihove privatne poruke s Facebooka.

Analiza koju je provela britanska tvrtka za kibernetičku sigurnost Digital Shadows pronašla je 12 tisuća od 257 tisuća korisnika u Rusiji, a 47 tisuća korisnika koji su rekli da su iz Ukrajine.

Do platforme na kojoj su se pojavili podaci ili koja je stvorena da se na njoj pojave, vode ruski linkovi, pokazuje istraga koju je proveo BBC. Povezana je s IP adresom u Sankt Peterburgu, tvrdi BBC.

Jedan od najbogatijih ljudi u Bihaću i ugledni poduzetnik Sabahudin Blažević pobjegao je u Italiju nakon što ga je osam žena optužilo da ih jetajno snimao za vrijeme seksa te snimke postavljao na internet.

Blažević je glavni akter najveće porno afere u Bosni i Hercegovini i uskoro je trebalo doći do reakcije nadležnih i njegova uhićenja.

Poduzetnik koji je snimao seks sa ženama u hotelu pobjegao je iz zemlje.

Afera je krenula nakon što je 30-godišnja žena prijavila Blaževića policiji zbog snimke seksa koja je završila na internetu. Uskoro se broj žena koje je Blažević snimio pa snimke postavio na internet popeo na osam.

Navodno je poduzetnik žene odvlačio u krevet obećavajući im posao, a kasnije ih je ucjenjivao.

Skandal je otkriven nakon što je jedan građanin Bihaća na internetu naišao na snimku seksa svoje supruge i spomenutog Blaževića, piše Pogled.ba.

Beogradski nedeljnik Ilustrovana politika, koji izdaje preduzeće "Politika AD", čiji su većinski akcionari država Srbija i državna preduzeća, uputio je ove nedelje nesvakidašnji poziv na polemiku novinarima drugih redakcija – naslovnom stranom na kojoj dominira otvorena čeljust rotvajlera, u čijoj pozadini su naslovne strane nedeljnika Vreme i Nin i dnevnog lista Danas, sa naslovom "Psi su pušteni".

Glavni urednik Ilustrovane politike Ognjan Radulović, najavljujući tekst Đorđa Martića sa naslovnice, navodi da će izazvati polemike među kolegama, "posebno onih koje u svom tekstu Martić kritikuje", te da će se sigurno "u njegovim rečima prepoznati i neki drugi magazini, dnevne novine ili televizije", ali poziva sve strane uključene u priču da pošalju svoj stav koji će objaviti bez cenzure.

"Poziv glavnog urednika Ilustrovane politike na polemiku je ciničan, jer ovo što je objavljeno nije novinarski tekst i s tim se ne može polemisati. To je napad na kolege novinare. Ako neko u tekstu traži da se zabranjuju novine i minimizira zločin ubistva Slavka Ćuruvije, onda tu nema nikakve polemike", kaže za Al Jazeeru Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije.

Naslovna strana najavljuje tekst u kojem se pomenuti, ali i drugi mediji, koji neguju kritički stav prema vlastima u Srbiji, prozivaju da su krenuli "na nož" na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Medijska udruženja: Poziv na linč
Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine u svom saopštenju ocenjuju da naslovna strana i tekst predstavljaju "klasičan poziv na linč nezavisnih novinara i medija, ali i svih onih koji imaju kritičan odnos prema vlasti u Srbiji".

"Zastrašujuće je to što se ovaj list, koji već duže vreme širi mržnju i netrpeljivost, a profesionalne novinare i javne ličnosti proglašava za izdajnike i strane agente, crtajući im tako metu na čelu, nalazi u državnom vlasništvu, a država njime upravlja preko Nadzornog odbora, u kojem sedi i Suzana Vasiljević iz kabineta predsednika Srbije Aleksandra Vučića", navela su u zajedničkom saopštenju dva novinarska udruženja.

Autor teksta u Ilustrovanoj politici Đorđe Martić, predstavljen kao saradnik lista, proziva kolege iz Danasa zbog nedavnog članka u kojem se podseća na 20. godišnjicu usvajanja Zakona o informisanju i ulogu Aleksandra Vučića, tadašnjeg ministra informisanja, u donošenju i primeni tog propisa, na osnovu kojeg su mediji kritični prema režimu Slobodana Miloševića kažnjavani u ekspresnim sudskim procesima visokim novčanim kaznama.

Martić u svom tekstu tvrdi da je redakcija Danasa tada bila dolarski podržavana iz Vašingtona i od NATO-a te da "ni danas nema razumevanja za širi istorijski kontekst u kome je zabranjivan" taj list. A to je, kako objašnjava Martić, trenutak u kojem je "armada Vašingtona i NATO-a" već "trebalo da ubija po Srbiji". Reč je o oktobru 1998, kada je, kako tvrdi Martić, "ubijanje Srba tih dana sprečio jedan srpski oficir, otkrivajući planove agresije, uz pomoć kolege iz Francuske".

Na stranu sad što činjenice kažu da je dve nedelje pre usvajanja Zakona o informisanju, kojeg se danas i sam Vučić odriče, ocenjujući da je bio greška, tadašnji predsednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević sa specijalnim američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom potpisao Sporazum o mirnom rešavanju problema Kosova, kojim je, zapravo, odloženo bombardovanje.

Ponovo bi radili isto što i devedesetih
Martić u nastavku teksta ređa "grehe" novinara iz drugih redakcija, komentariše njihove navode, a iz tih redova uglavnom se može zaključiti da nešto nije u redu sa osećajem za patriotizam kod pomenutih urednika i novinara.

Autor teksta dotakao se i slučaja koji je obeležio njegovu karijeru – ubistva novinara Slavka Ćuruvije, vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin, osvrćući se na izjavu predsednika državne Komisije za istraživanje ubistava novinara Verana Matića, u kojoj se aktuelno ubistvo novinara Džemala Hašogdžija poredi sa Ćuruvijinim. Martić tvrdi da je posle ovakve izjave o Hašogdžiju jasnije "zašto suđenje za ubistvo Ćuruvije liči na teško mučenje sa činjenicama, jer je jednu ideološku i političko-propagandnu presudu NATO-a i Amerike danas i u Srbiji teško 'oprati' i presvući u sudsku presudZa novinarska udruženja takav tekst u Ilustrovanoj politici nije iznenađenje.

"Ilustrovana politika već neko vreme objavljuje razne nenovinarske članke i u tom smislu ovo nije iznenađenje, nego nastavak uređivačke politike, ali je tekst krajnje sporan. Ljudi koji su vodili kuću Politika i njena izdanja devedesetih godina nisu slučajno radili ono što su radili. Sada pokazuju da je to njihov manir i da bi i danas, da mogu, radili ono što su radili devedesetih", kaže Vladimir Radomirović iz UNS-a.

Uz Đorđa Martića, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Politike ekspres, koji je predstavljen kao spoljni saradnik, od poznatijih kadrova koji su bili rukovodioci u toj medijskoj kući devedesetih godina prošlog veka za Ilustrovanu politiku piše i Goran Kozić, bivši kolumnista lista Politika i glavni i odgovorni urednik Televizije Politika.

"Kada uposlite Đorđa Martića, za koga znamo ko je i šta je, čovek koji je bio glavni urednik Politike ekspres, lista koji je 1999. godine praktično objavio poternicu za Slavkom Ćuruvijom, posle čega je on i ubijen, ako, dakle, takvog čoveka dovedete u medij koji je u vlasništvu države, onda je jasno šta od tog čoveka očekujete i šta možete dobiti, tako da je sad bespredmetno da se iznenađujemo šta je on napisao", dodaje Biljana Stepanović iz NUNS-a.

Martić je, podsećanja radi, u aprilu 1999, tokom bombardovanja SR Jugoslavije, u novinama koje je uređivao objavio komentar pod naslovom "Ćuruvija dočekao bombe", u kojem se citira izjava Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića, kako joj je "vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombarduju Srbiju i da će bombardovanje Srbe naučiti pameti".

U tekstu se dalje navodi da je reč o Slavku Ćuruviji, a komentar se završava rečima: "Ako su se nadali da će njihova izdaja biti zaboravljena, uzalud su se nadali." Pet dana kasnije Ćuruvija je ubijen ispred svoje kuće, a suđenje pripadnicima Službe državne bezbednosti, optuženim da su u tome učestvovali, u toku je.

Vučić se ogradio, uz 'ali'
Tekst u Ilustrovanoj politici Martić završava konstatacijom da "frenetični napadi na predsednika Srbije traju, a, nažalost, mediji koji su u većinskom državnom vlasništvu na sve to ćute", prozivajući direktno Radio-televiziju Srbije i Politiku. "Istraživanja javnog mnenja govore da, i pored svega, autoritet Aleksandra Vučića raste. To, na našu sreću, znači da karavan prolazi ne obazirući se na okolni medijski lavež."

Međutim, od naslovne strane Ilustrovane politike i Martićevog teksta ogradio se i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić, čija je medijska savetnica Suzana Vasiljević bila u Nadzornom odboru "Politike AD".

"To nije javni diskurs kakav želimo", rekao je Vučić za Prvu televiziju. "Pokušaću da odgovorim bez bilo kakvog 'ali'. Kao predsednik Republike i običan čovek, to osuđujem", rekao je Vučić i dodao da se nada da se takvo nešto neće ponavljati, bar ne u medijima u čijem vlasništvu bilo kakav udeo ima država, preneo je Tanjug.

Ipak, Vučić je ukazao da se stvari vrlo često jednostrano posmatraju te da tako niko nije reagovao na naslovne strane na kojima je pisalo "Samo snajper Srbina spasava".

"Niste me pitali ni danas da li me uznemirilo to što pojedini političari, slučajno moji politički protivnici, zabranjuju novinarima da budu novinari, i to najtiražnijim novinarima, zato što drugačije misle. Niste se setili da kažete kako to da na javnom servisu, kada narkodiler [Nikola] Sandulović govori o predsedniku Republike da je kriminalac, novinar mu kaže 'hvala na tome', a kada potpredsednik najveće stranke pita kako je moguće da ne znamo ko je uplatio sedam miliona dolara [Vuku] Jeremiću i odakle 25 miliona evra [Draganu] Ðilasu, novinar ga ućutkuje", rekao je Vučić.

Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Aleksandar Gajović, u odgovoru Radiju Slobodna Evropa, naveo je da se to ministarstvo u takvim slučajevima arbitražno ne stavlja ni na čiju stranu te da bi u suprotnom kršilo Zakon o informisanju, upućujući one koji smatraju da su im ovim tekstom povređena prava da pravdu potraže na sudu.

Razlog više da država izađe iz medija
Za potpredsednicu NUNS-a Biljanu Stepanović reakcije predstavnika vlasti su potvrda da se takav tekst nije pojavio slučajno.

"Činjenica da medij koji je u vlasništvu države dovede takvog čoveka da u njemu piše, činjenica da on napiše jedino što on i može da napiše, to je taj rukopis, govori nam da vlast iza toga stoji na neki način. Potvrda je i to što je državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja, koji je na tu funkciju i došao sa mesta urednika Ilustrovane politike, kaže da neće da se stavlja ni na jednu stranu. To nam govori da on misli da su tu u pitanju dve strane, a ne kršenje elementarnih novinarskih standarda i etike. Činjenica je da i predsednik države osuđuje takvo pisanje, uz ono svoje karakteristično 'ali', odnosno 'mene nisu branili kad sam ja napadan'. Takva naslovna strana, uz ovakvu reakciju vlasti, koje, zapravo, nema, navodi na pomisao da ovo nije bilo slučajno", kaže Stepanović.

Sa druge strane, Vladimir Radomirović iz UNS-a smatra da je "sasvim korektno što se predsednik ogradio od ovog teksta i naslovne strane i što je njegova savetnica za medije Suzana Vasiljević podnela ostavku na mesto u Nadzornom odboru 'Politike AD'".

"Ovo je još jedan argument zašto država ne treba da bude vlasnik medija, odnosno zašto treba što pre da se reši vlasnička struktura Politike, Večernjih novosti i Tanjuga. Ovako može da se tumači da iza toga stoje državni organi iako je uređivačka politika nešto na šta ti državni organi ne bi smeli da utiču čak i kada drže vlasništvo medija", zaključuje Radomirović.

PIŠE: Milorad Vesić, AJB

Većina članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) smatra da mandate u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine treba raspodijeliti prema popisu stanovništva iz 2013. Za neke kritičare to je „realizacija ratnih ciljeva“, dok su mišljenja analitičara podijeljena.

Članovi CIK-a BiH saglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju – na osnovu kojeg popisa stanovništva će se vršiti implementacija izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. godine – nema jedinstvenog stava. Nadležne službe pripremit će obje varijante prijedloga o kojima će se u CIK-u raspravljati narednih dana.

Većina članova CIK-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba vršiti na osnovu popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji (Slobodna Bosna, Žurnal) prenose da bi CIK time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva", dok bi lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad domovima naroda".

Milan Sitarski: Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?
Analitičari imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove CIK-a. Jedni smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.

"Kako je Izborni zakon na državnom nivou, a federalni Ustav na federalnom, ja sam pristalica ove opcije koja tvrdi da je nadležan državni Ustav i državni Izborni zakon, i da je samim time validan i popis iz 2013. godine. U suprotnom bi se moglo postaviti i pitanje zašto je uopšte i proveden ako će biti 'invalidan', odnosno ako njegovi rezultati neće biti važeći. Međutim, naglašavam da je to pitanje koje bi trebalo da razmotre i utvrde zastupnici, odnosno delegati Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Sitarski za BH radio 1.

Hoće li CIK prekršiti Dejtonski sporazum?
Doktor političkih nauka, Slaven Kovačević upozorava da bi CIK mogao prekršiti Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona, koji u Aneksu 7. utvrđuje popis iz 1991. kao neophodan element sa samo jednom namjenom. "A to je da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što bi, prema najavama, CIK sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče popunjavanja Doma naroda FBiH", kaže Kovačević.

On pojašnjava da CIK ima zakonsku obavezu da utvrdi broj mandata iz svih skupština kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi CIK-a u slučaju kršenja Ustava mogli biti krivično gonjeni. „Kršenje Dejtonskog sporazuma zahtjevalo bi promptnu reakciju garanata Dejtona, a to su Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz Ured visokog predstavnika (OHR – Office of the High Representative). Dakle, imamo moguću krivičnu odgovornost članova CIK-a radi kršenja Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti“, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

OHR: Mora se primijeniti Ustav Federacije
Oglasio se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH, ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto“, saopćeno je iz OHR-a.

U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i „ostali" biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica). Zvaničnici iz pojedinih kantona, među kojima predstavnici Socijaldemokratske partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona Goražde, najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako CIK primjeni popis iz 2013. godine.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH