Izdvojeno

Izdvojeno (3396)

Reprezentativci Bosne i Hercegovine danas su na stadionu 'Oceane' u Le Havreu odradili zvanični trening pred sutrašnji prijateljski meč sa selekcijom Senegala.

U saopćenju Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine se navodi da je zdravstveni bilten dobar i da će svi igrači sutra biti na raspolaganju stručnom štabu i selektoru Robertu Prosinečkom.

Susret sa Senegalom će biti odigran sutra s početkom u 20:00 sati, a sudit će ga Stefan Klossner iz Švajcarske, dok će mu pomagati njegovi sunarodnjaci Remy Remiguis Zgraggen i Vital Jobin.

Prije tri dana BiH je u Razgradu u test susretu pobijedila Bugarsku, rezultatom 1:0. Strijelac je bio Kenan Kodro u 20. minutu utakmice za prvi trijumf selektora Roberta Prosinečkog s popularno zvanim ”Zmajevima”.

U pratnji velike kolone vozila kosovske policije, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić krenuo je prema prelazu Merdare, gdje će biti predat vlastima Srbije, javljaju srbijanski mediji.

Očekuje se da će policija Kosova, u koordinaciji s nadležnim tužilaštvom, donijeti odluku o mjerama koje će preduzeti prema Đuriću, a među njima se spominje mogućnost stalne zabrane.

Kosovska policija je nešto poslije 17 sati u Kosovskoj Mitrovici, uz korištenje šok bombi, uhapsila direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Marka Đurića.

Đurić i generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković danas su oko 17 sati stigli u Kosovsku Mitrovicu da bi prisustvovali na okruglom stolu o unutrašnjem dijalogu o Kosovu i Metohiji.

Predstavnici prištinskih institucija saopštili su ranije da Đuriću i Selakoviću nije dozvoljen ulazak na Kosovo i da će, ako to pokušaju, biti uhapšeni. Selakovića, koji je bio danas u društvu Đurića, nisu uhapsili.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u povodu današnjeg događaja sazvao je za 19:30 sati sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Kosovska policija privela Marka Đurića

U Kosovskoj Mitrovici policija je danas privela direktora Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića. Pripadnici specijalne policije Rosu i Kosovske policijske službe bacili su suzavac u sali Dvora, gdje je bio počeo okrugli sto o unutrašnjem dijalogu o Kosovu.

Sala u mitrovačkom Dvoru je u potpunosti ispražnjena, a pripadnici KPS-a su izdali nalog okupljenim građanima da se udalje iz objekta i iz kruga Dvora. Mitrovački Dvor su napustili i Srbi, ministri u privremenoj vladi Kosova, kao i predsjednici srpskih općina i direktori brojnih javnih i društvenih institucija koji su prisustvovali okruglom stolu, koji su u 17.15 sati otvorili Đurić i Selaković.

Kosovska policija dovela Marka Đurića u Prištinu

U oklopnim vozila policije Kosova je u policijskoj stanici "Centar" u Prištini prebačen Marko Đurić. S lisicama na rukama i okružen sa oko 100 maskiranih pripadnika policije Kosova, Đurić se "običan kriminalac" nalazi u ovom trenutku u policiji Kosova.

Portparol policije Kosova Baki Keljani je za agenciju Beta rekao da policija postupa prema zahtjevima Ministarstva vanjskih poslova Kosova i vlasti Kosova koje su zatražle hapšenje Đurića u slučaju da ilegalno bez dozvole kosovskih vlasti uđe na Kosovo.

Prema procedurama predviđenih zakonom moguće je da nadležno tužilaštvo u Prištini odredi mjeru policijskog zadržavanja od najviše 48 sati da bi se pripremio predmet i bio predat nadležnom sudu.

Dolazak Đurića u Prištinu prati nekoliko stotina građana koji su ga dočekali zvižucima i psovkama.

Zgradu policijske stanice "Cenar" osigurava veliki broj pripadnika specijalnih snaga policije Kosova naoružanim dugim cijevima.

Tači: Đurić uhapšen u skladu sa Zakonom

Predsjednik Kosova Hašim Tači pozvao je na smirenost i rekao da je policija Kosova prilikom hapšenja Marka Đurića delovala u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima, prenosi Onasa.

Đurić je ušao na Kosovo ilegalno. Kosovska policija je djelovala u skladu sa svojim nadležnostima, profesionalno i u odbrani reda i zakona na Kosovu, rekao je Tači, prenosi RTK2.

On je kazao da su ga nadležni organi obavijestili da je Đurić prošao kroz redovan postupak Tužilaštva i sudskih organa i da je sada u pratnji kosovske policije odvezen na administrativni prelaz Merdare.

Ovaj slučaj ne bi trebalo da ugrozi komunikaciju između Kosova i Srbije, dijalog između dviju zemalja i napore za normalizaciju, dobrosusjedske odnose i pomirenja između Kosova i Srbije, rekao je Tači.

Okružni sud u Banjoj Luci proglasio je danas krivim bivše specijalce Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) za pljačku 617.000 KM.

“Specijalci” Vladan Malić, Goran Paraš, Aleksandar Popović osuđeni su na po deset i po godina zatvora, a civil Oleg Banda na osam i po godina.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Olga Pantić je rekla da je njihova krivica za to razbojništvo na autoputu Banja Luka – Gradiška u septembru 2015., kojim su željeli da pridobiju protivpravnu imovinsku korist, u ponovljenom sudskom postupku dokazana.

Oni su nakon prvostepenog postupka bili osuđeni na ukupno 42 godine robije, ali je Vrhovni sud Republike Srpske u februaru ove godine ukinuo presudu i vratio suđenje na početak.

Prije iznošenja završnih riječi, Danijel Kuzmić, svjedok pokajnik Republičkog javnog tužilaštva, kažnjen je novčano u iznosu 3.000 KM zbog šutnje na sva pitanja koja mu je postavio tužilac.

Bivši radnik “Sector Securityja” Kuzmić ranije je do detalja govorio o svojoj ulozi u oružanoj pljački 617.000 KM, ali je u ponovljenom postupku odbio odgovarati na pitanja.

Odbrana je najavila žalbu na presudu. Osuđenima će, nakon presude, biti oduzeta imovina od 543.204 KM.

Evropska unija je upozorila Bosnu i Hercegovinu da će, ukoliko ne poboljša kontrolu i naplatu poreza, završiti na crnoj listi EU-a. To je lista zemalja koje ne poštuju osnovne propise u vezi s lošom poreznom politikom. To može značiti uvođenje određenih sankcija, a rok za otklanjanje nedostataka je kraj godine.

Vijeće Evrope je još prošle godine nadležnima u BiH poslalo set prigovora, navodeći da se mora poboljšati kontrola i naplata poreza. Najviše je zamjerki na netransparentnost poreskog sistema i pravedno oporezivanje, a sve s ciljem smanjena poreske prevare i utaje i pranje novca. S obzirom na neusklađenost poreskog sistema prema standardima Vijeća Evrope, ponudili su nam šansu da se do kraja 2018. poprave stvari, kako bismo eliminisali ovu prijetnju.“Svu korespodenciju koju imamo proslijeđivali smo entitetskim vlastima, pa i to pismo, napravili koordinaciju s njima i mislim da će svi učiniti sve da ne dođemo na crnu listu”, kazao je Bevanda.

Iako je, prema Bevandinim riječima, najveća odgovornost na entitetskim vlastima, iz Ministarstva finansija RS-a poručuju da će svi rokovi biti ispoštovani i da nema govora o stavljanju BiH na crnu listu. Federalni premijer Fadil Novalić tvrdi da nije upućen da li postoji rizik da budemo na evropskoj crnoj listi.“Ne znam detalje, ali ne bih rekao da je to nešto vezano za nas. Rješavat ćemo ako bude problema”, obećao je Novalić.Problemi vezani za naplatu poreza odavno su poznati. Porezna uprava Federacije pokušava se izboriti s naplatom duga, pa i o pitanju prinudne naplate, te poduzima mjere kako bi omogućila smanjenje duga.

“Saldo duga po osnovu javnih prihoda na dan 31. januar 2018. godine s obračunatim zateznim kamata iznosio je ukupno 2.693.577.649 KM. Najveći dužnici su preduzeća s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, odnosno, državna preduzeća”, navodi potparolka Porezne uprave FBiH Adisa Hamzić.Gdje je i kako naplatiti toliki novac, posebno je pitanje, tvrdi naš sagovornik Žarko Papić. Zato i tvrdi da je Vijeće Evrope s pravom reagovalo na veoma lošu situaciju kada je riječ o poreskoj praksi. Razlog za sve, kako navodi, jeste korupcija, naročito politička.

“To je veoma ozbiljno upozorenje. Ukoliko se stvari radikalno ne promijene, bojim se da to značajno može usporiti naš put ka EU. S druge strane, kad je riječ o međunarodnim i ekonomskim odnosima, nije nemoguće da uvedu određene sankcije koje bi jako otežavale situaciju u našoj privredi, a i građanima BiH”, smatra Papić.Vijeće Evrope je 2016. definisalo kriterije koje bi zemlje koje nisu članice EU trebale ispoštovati, vezano za poreznu politiku. Budući da našoj zemlji prijete sankcije, jasno je da se one ne poštuju u BiH.

Znate li da su 22 marta1992. godine juniori Sloboda-Dite osvojili titulu juniorskog prvaka Jugoslavije? Finalni turnir igrao se u Mejdanu, a Tuzlaci su u savladali ekipu Užica. Prije četvrt vijeka i još jednu godinu pride, baš ta Sloboda tuzlanska bila je posljednji juniorski košarkaški prvak one velike Jugoslavije. One Jugoslavije koja je jedina mogla stati uz bok NBA zvijezdama.

A, tim Slobode je do titule predvodio tandem plejmejker Damir Mulaomerović i krilni centar Edin Salaharević. Tuzlanski dječaci Mula i Edo. Mulaomerović je postigao 31 poen, Salaharević je imao double-double učinak od 22 poena i 14 skokova.

Priča iz snova

I ovdje počinje priča iz snova za Edina Salaharevića, po mišljenju svih jugoslovenskih košarkaških stručnjaka, najboljeg mladog krilnog centra “velike države”. Mladić od 19 godina dobija poziv da se pridruži juniorskoj reprezentaciji Jugoslavije u Beogradu, da se pridruži Bodirogi, Tomaševiću, Klikovcu, Mulaomeroviću… da se pridruži reprezentaciji koja se pripremala za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u Poljskoj.

Previše je to događaja u tako kratkom vremenu za Edina. Osvojio je titulu prvaka države, a ni mjesec dana kasnije, već je u reprezentativnom dresu. U prvom timu. Jedan od najboljih, sa nekim od najboljih.

Čuli ste za Bodirogu, za Tomaševića, za sve zlatne jugoslovenske košarkaše. Pa kako onda niste čuli za najveći talenat od svih njih, za Edina Salaharevića? Vidite, u korijenu svake šutnje ovog svijeta leži nepatvoreno dobro, naivnost i iskonska ljudskost čovjekova. A, Edin je bio takav, dobar, neiskvaren i na stranu sav njegov uspjeh i predodređenost za status zvjezdani, on je bio prije svega dobro dijete svojih roditelja i svoje Vlasenice. Dijete koje je željelo podijeliti sreću trenutnu i nadolazeću sa svojim roditeljima, sa svojim bratom i na kraju sa svojom Vlasenicom.

Došao je u Vlasenicu da proslavi Bajram sa svojom porodicom…

“Bio je presretan. Pozvani su u juniorsku reprezentaciju bivše Jugoslavije”, priča Nedim Salaharević, brat Edinov za Faktor.ba, pojašnjavajući da je voljeni brat Edo igrao za Slobodu i da je tada bio na posudbi u Boru. Edin Edo Salaharević. Zlatna Slobodina šestica. Bio je budućnost jugoslovenske košarke i igrač evropskog i svjetskog kalibra.

Početak pakla

Već tog aprila ‘92, podižu se barikade oko Vlasenice. Prema Zvorniku i prema Tuzli. Porodica Salaharević bezbroj puta pokušava izaći, ali uvijek sa istim odgovorom četnika, svi mogu, Edin ne može. Porodica se drži zajedno i odlučuje ostati zajedno. Ostaje ne znajući da je ovo samo uvertira u operu smrti, kojoj će trebati decenije da dosegne svoj krešendo.

A, onda sredinom aprila Vlasenicu okupira Novosadski i Užički korpus i počinje odistinski pakao. Svi Bošnjaci su u kućnom pritvoru. Sa njima i dijamant jugoslovenske košarke Edin Salaharević. On u jednom monentu od zlatnog dječaka postaje predmet iživljavanja lokalnih četnika.

Tu više nije pomogao ni uticaj Košarkaškog saveza Jugoslavije niti KK Crvene Zvezde, koji su svim mogućim i nemogućim vezama pokušali izvući Edu iz vlaseničkog pakla. Ne, bilo je još gore, još huđe i još luđe. Još zlobnije i podmuklije.

Kakvi ste vi to Srbi, kada se borite za jednog muslimana?

Branislav Drakulić, predsjednik suda u Vlasenici, osvrćući se na molbe Košarkaškog saveza izgovara monstruoznu rečenicu: “Kakvi ste vi Srbi kada se toliko borite za jednog muslimana”. Jedan sudija, dakle, postaje izopačeni mjerni kantar bolesnog nacionalizma koji prebacuje čak i Srbima, što se bore da spasu život “jednog muslimana”. Zar “jedan musliman” treba uopšte da živi, misli se vajni sudija znakovitog prezimena Drakulić? Zar je musliman vrijedan bilo čega? I ne, nije to bilo dosta niti dovoljno.

“U jednom trenutku je pred mojom majkom sudija Drakulić kazao, nisam ja znao da mi imamo takvu zvjerku u ovom momentu ovdje” , priča Edinov brat Nedim za Faktor.ba.

Pa je Edin od bisera, od dijamant, postao prvo “musliman” bezvrijedni, a onda i zvjerka nad kojom, valjda treba iživiti su svoju nerealizovanost.

Što si igrao košarku, igrao si…

A, onda je došla konačna presuda:

“I kada bi svi izašli, ti nećeš izaći. Što si igrao košarku, igrao si”, izgovarao je ratni zločinac Predrag Bastah, osuđen na 22 godine zatvora zbog zločina u Vlasenici. Salaharevići sve do septembra ‘92 provode vrijeme u kućnom pritvoru, izloženi svim mogućim oblicima torture, zlostavljanja i zastrašivanja. I ne, ni to nije bilo dovoljno.

U noći, između 11 i 12 septembra pola bošnjačke mahale je pobijeno, a druga polovina, među kojima su bili i Salaharevići, pod naletima četničkih kundaka, otjerana je u zloglasni logor Sušica.

I tada je Nedim Salaharević posljednji put vidio brata Edina i oca. A, Nedim će rastanak ispred logora vječno pamtiti. U par rečenica, tako vidljivo, tako opipljivo, tako dirljivo predočena je posljednja slika najboljeg mladog košarkaša Jugoslavije.

– Ta slika mahanja ispred metalnih vrata ostat će vječno u mojim mislima. Na njemu je bio gornji dio trenerke Slobode, a donji dio, jedna plava trenerka, od Košarkaškog kluba Boksit iz Vlasenice, za kojeg je nekad igrao. I na nogama su mu bile bijele Nike patike. To je bio neki prvi primjerak Jordanki – navodi Nedim Salaharević, za Faktor.ba.

Najbolji mladi košarkaš Jugoslavije…

– Najbolji mladi košarkaš Jugoslavije Edin Salaharević je sa 19 godina, nakon mučenja, torture, prebijanja i svakovrsnog zlostavljanja, ubijen u logoru Sušica iste te godine.

– Najbolji mladi košarkaš je pronađen i identifikovan tek 2009. godine.

– Kosti najboljeg mladog košarkaša Jugoslavije, pronađene su u nekoliko odvojenih masovnih grobnica. Rasturene i izmiješane sa drugima.

– Najbolji mladi košarkaš Jugoslavije ukopan je na mezaru Rakita u Vlasenici.

– Kosti oca najboljeg mladog košarkaša Jugoslavije još nisu pronađene.

A, ko su na koncu ljudi, koji su odlučivali o sudbini između ostalog i najboljeg mladog košarkaša Jugoslavije?

Za monstruozne zločine nad vlaseničkim Bošnjacima do sada su odgovarali i osuđeni Dragan Nikolić – Jenki, Predrag Bastah – Car i Goran Višković – Vjetar. Mnogi drugi su na slobodi, među njima vjerovatno i ubica košarkaškog dragulja kakav je bio Edin Salaharević.

Između gore pobrojanih ratnih zločinaca i tzv. sudija bio je tu i izvjesni “Mićin odred” koji je odlučio, primjerice, da najbolji mladi jugoslovenski košarkaš Edin Salaharević ne može izaći iz Vlasenice autobusom za Kladanj. Taj “Mićin odred” je Edinu namjesto karte za Kladanj, slobodu i jugoslovensku reprezentaciju izdao tiket za logor i smrt. U jednom pravcu.

Pa, ko je taj famozni Mićo? E, taj famozni čovjek, vam je Miroslav – Mićo Kraljević, načelnik Opštine Vlasenica. I posve sigurno zna nešto o najvećem talentu jugoslovenske košarke, Edinu Salahareviću.

Prije četvrt vijeka i godinu kusur u tuzlanskom Mejdanu, rodila se legenda jugoslovenske košarke, koju su ironično ubili oni koji su se borili za tzv. kontinuitet i nastavak Jugoslavije. Danas bi vjerovatno pričali o NBA sjaju Edina, a ovako ne pričamo dovoljno niti o njegovom mezaru nasuprot uzvišenja Viselac u Vlasenici. Sramota je to do neba!

Početkom oktobra, u Bosni i Hercegovini će biti održani opći izbori. Uz porast neprimjerene retorike, evidentno je i osnivanjenovih političkih stranaka, kojih je već veliki broj – 150. Europske zemlje poput Njemačke i Francuske imaju tek nekoliko partija, a procedure osnivanja su veoma stroge. Tako je, i prema ovoj političkoj praksi, Bosna i Hercegovina daleko od Europske unije.

Najlakša administrativna procedura u Bosni i Hercegovini je za osnivanje političkih stranaka, a zakoni, također, svima onima koji žele osnovati stranku, idu na ruku.„Mi imamo dva zakona na nivou dva entiteta. Način registracije političkih stranaka je drugačiji u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH. Potpisi koji su potrebni, kako u Federaciji, tako u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, nisu unificirani. Nije teško ispuniti prve zakonske uslove o potpisima podrške da se osnuje politička organizacija“, kaže Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.

I u ovom slučaju Bosna i Hercegovina je izuzetak, za razliku od velikih evropskih zemalja.„Zemlje koje su prolazile kroz tranziciju, na početku su imale bum stvaranja političkih stranaka, jer su ljudi iskoristili slobodu da se mogu politički organizovati, međutim, taj broj političkih stranaka se smanjivao. I to su već uređene države. Treba napraviti uporedbu sa Poljskom, Češkom, Slovačkom i drugim državama. Vidimo da je danas taj politički prostor sveden, na primjer, na deset stranaka, a negdje i manje, što je dobro za demokratiju i dobro za ukrupnjavanje političkih ideologija, ukoliko one postoje. U Bosni i Hercegovini je sasvim drugačije“, kaže Šehić.

Mnogi ljudi vole biti predsjednici stranaka, pa, nakon što u jednoj stranci izgube funkciju, vrlo lako sami osnivaju novu političku opciju.„Osnivaju stranke kako bi profitirali na izborima, da bi profitirali finansijski, time što prodaju mjesta u biračkim odborima, što naše zakonodavstvo na neki način i podržava, ili osnivaju da bi skupljali glasove za neke druge. Imamo često situaciju da velike stranke same podrže osnivanje nekih manjih stranaka. Na taj način oduzimaju glasače drugih stranaka, kako bi nakon izbora imali potpunu kontrolu nad glasovima birača i okrenuli ih u svom pravcu“, kaže analitičarka Ivana Marić.

Sve ovo, između ostalog, doprinosi da se Bosna i Hercegovina udalji od europske obitelji, no, ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ionako je mnogim političarima najmanje važan i sve čine da Bosnu i Hercegovinu udalje od tog procesa.„Samo kad pogledamo imovinu i imovinske kartone naših političara prije i tokom njihovog mandata, kad pogledate šta sve imaju, toliko da bi im pozavidjeli i svjetski političari, onda vidite da je kod nas najunosniji posao političara, a ne poduzetnika, kao što bi to trebalo da bude“, kaže Ivana Marić.

Iako BiH ima 150 političkih stranaka, ne postoje demokratski procesi, smatra Vehid Šehić.„Kada govorimo uopšte o demokratiji, ona u Bosni i Hercegovini ne postoji, iz jednog prostog razloga što mi faktički nemamo demokratskih stranaka koje imaju demokratske kapacitete. Kad nemate demokratske stranke u pravom smislu riječi, nego su one većinom liderske stranke gdje jedan uži krug ljudi vodi politiku jedne političke stranke, onda možemo govoriti da smo u nekom predemokratskom stanju:

Demokratija podrazumijeva poštivanje ustava i zakona jedne države, tu odgovornost prema državi koje danas nema. Danas govoriti o demokratiji u Bosni i Hercegovini je iluzorno. Ovaj broj političkih stranaka može da govori o nekom demokratskom potencijalu, međutim, nije demokratski potencijal, jer su motivi formiranja stranaka sasvim nešto drugo, tako da to evidentno ne dovodi do demokratizacije u Bosni i Hercegovini. Također, ne doprinosi izgradnji istinske države koja će njegovati pluralizam.“

Građani smatraju da je BiH odavno postala stranačka država, zbog čega je svakodnevno sve više napuštaju. Dvojica Tuzlaka u anketi kažu:„Na ovako malom prostoru, s tako malo stanovnika, bilo bi nam dovoljno pet, šest stranaka, maksimala. A ovo sve drugo je radi para, radi lopovluka i ostalih stvari. Jer, ko nije u stranci, ne može biti ni direktor, ne može biti profesor, ne može ništa biti. Može biti jadnik, ništa drugo.“

„S obzirom na to kako smo jaka i razvijena država, možda je to dovoljno. Ili, možda nam,još treba stranaka.“Bosni i Hercegovini potreban je zakon o političkim organizacijama, međutim, BiH je, slažu se naši sagovornici, daleko od takvog procesa, jer o tom zakonu trebali bi glasovati upravo oni koji sjede u parlamentima, a koji su većinom predsjednici stranaka ili stranački visoko pozicionirani članovi. Uz tu činjenicu, Bosna i Hercegovina je sve udaljenija od Europske unije.

Pitanje svih pitanja posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercgovini su izmjene Izbornog zakona. To je još jedno političko pitanje oko kojeg bh. političari ne mogu da se dogovore. Pozadina svega je, vjeruju analitičari, činjenica da ovakvo stanje odgovara prije svega onima koji su već dvadeset godina na vlasti, a koju su dobili igrajući na kartu nacionalnog i etničkih podjela”.

Niko više i ne pominje ustavne promjene, one koje bi mjenjale Dejtonski mirovni sporazum, davno nazvan “luđačkom košuljom za BiH”, vjerovatno i zbog činjenice da izmjenama Izbornog zakona pokušavaju ostaviti netaknuto ono što im odgovara u bh. Ustavu, a što je generator podjela, piše Radio Slobodna Evropa.

Održavanje statusa quo – tako se u samo nekolike riječi može opisati ono što se već godinama dešava na političkoj sceni Bosne i Hercgovine. Od pompezno najavljivanih ustavnih promjena, preko neprovođenja odluke u slučaju Sejdić- Finci pa do političke krize izazvane potrebom da se mijenja Izborni zakon. Suština svega je, vjeruju analitičari, zadržati postojeće stanje.

Profesor na fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak kaže da stvarnih promjena nema i da je cilj svega ostaviti Dejton onakav kakav jeste, ne mijenjati ga, kako je to bilo predviđeno, i prilagoditi ga stvarnim potrebama građana u BiH.

“Sve promjene koje se dešavaju i uvezi izbornih zakona i zagovaranja ustavnih promjena, sve je to ustvari u svrhu toga da ne dođe do promjena Dejtona kao ključne paradigme nove Bosne i Hercgovine”, kaže on.

Nekadašnji sudija Ustavnog suda Federacije Faris Vehabović, danas sudija Međunarodnog suda u Strazburu, vjeruje da se žele izbjeći promjene Ustava i da se zbog toga pokušava izmjeniti izborni sistem.

“Suština cijele ove priče vezano za izmjene Izbornog zakona su upravo način da se izbjegnu obaveze koje postoje iz presuda Evropskog suda za ljudska prava u pogledu izbornih prava građana i pripadnika nacionalnih manjina. I da se upravo na taj način zaobiđe pitanje promjene Ustava i da se direktno ide na rješavanje određenih problema u izbornoj oblasti a u cilju zadovoljavanja potreba nekih političkih grupa”, navodi Vehabović.

Postojeće stanje u kojem svako ima svoju nahiju ili pašaluk apsolutno odgovara onima koji vladaju skoro tri decenije, kaže profesor Fliozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović.

“Naravno, njima odgovaraju takvi izborni zakoni i sve ono što slijedi kao legislativa iz te pozicije. Otuda nije moguće legalno kroz institucije, koje su takve kakve su, našeg sistema, bilo šta promijeniti. Dokle god je to tako mi ćemo ostati na nivou plemenskog uređenja i živjećemo i dane i sate i godine koji su ustvari slika i prilika tribalizma”, kaže on.

Trenutno ustavno ustrojstvo BiH bazirano je na troetničkoj podjeli, kaže Faris Vehabović i dodaje da onima koji su dugo na vlasti ne odgovaraju promjene.

“Nikome od njih nije u interesu da se ustavni sistem mijenja, odnosno da se mijenja u toj mjeri u kojoj će njima osigurati da ostanu i dalje na vlasti. A u suštini se to sve svodi ne na bilo kakve etničke interese već na čisto političke interese u smislu ostanka na vlasti”, objašnjava on.

Nacionalizam je najbolja apstraktna investicija bosanskohercgovačkih nacionalističkih elita, dodaje profesor Nerzuk Ćurak i objašnjava da nacionalistička naracija multiplicira postojeću vlast.

“Kod nas se unutar naše političke kulture od svega napravi veliki problem. Dakle, ako govorimo o promjenama Izbornog zakona možemo vidjeti da svi politički akteri na različite načine se referiraju na odluku Ustavnog suda i već tu imate prostor za političku manipulaciju kojoj smo upravo izloženi već nekoliko mjeseci”, objašnjava Ćurak.

Zastupnica SDS-a u PD PSBiH Aleksandra Pandurević je na svom zvaničnom Twitter profilu postavila fotografije prepiske između kolege političara Staše Košarca iz SNSD-a i novinara RTRS-a.

Kako se navodi, predmet dopisivanja bilo je naručivanje priloga o Ivaniću, Pandurević i Mektiću.

Pandurević je na svom Twitter nalogu napisala sljedeće: "Čestiti ljudi sa RTRS-a večeras me obavijestiše da Klošarac novinaru nudi 100 KM da smisli priču za mene i udari", te dodala:

"Kako Košarac pakuje priloge RTRS-a o Ivaniću, Mektiću i meni za 100 KM. Košarac je takav kakav je, ali ne zaboravite da RTRS pripada i vama".

Dok sa Vučićem u Aleksincu prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji na SR Jugoslaviju 1999. godine, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kod kuće pušta otrovne strele prema predsjedniku Srbije putem svojih glasnika i huškača.

Tako je Rajko Vasić, član predsjedništva SNSD-a i dugogodišnji nezvanični portparol Milorada Dodika i njegova politička podsvijest koju ne smije pokazati javnosti, na svom Twitter profilu objavio kako je „vrijeme da Srbija nađe ustavni osnov i razriješi a potom pozitivnopravni uhapsi Vučića".

Vasić takođe poziva da se Vučiću sudi za, ni manje ni više, izdaju Države i Nacije.

"Mislim da je vrijeme da Srbija pronađe ustavni osnov i razriješi a potom i pozitivnopravno uhapsi Vučića. I sudi mu za izdaju Države i Nacije", napisao je Rajko Vasić 22. marta 2018.

Iako se radi o privatnom profilu gospodina Vasića koji nema nikakvu formalnu težinu, poznavaoci prilika su će reći da je odnos Milorad Dodik – Rajko Vasić takav da sve što Dodik govori u četiri oka ili iza zatvorenih vrata, Vasić javno objavljuje bilo putem svog bloga ili svojih, nerijetko lascivnih živpoisnih tvitova.

Koji interes SNSD ima u ovom, za sad pritajenom i indirektnom sukobu sa Vučićem, te da li će taj sukob uskoro postati otvoreni rivalitet SNSD-a i SNS-a, te kako će u tom slučaju da izgledaju odnosi Republike Srpske i Srbije, ostaje nepoznanica.

Ono što je sigurno je da su poruke koje se šalju nedvosmisleno neprijateljske i nimalo odvagane.

Rajko Vasić inače ima popriličnu zbirku izjava usmjerenih prema predsjedniku Srbije. Prenosimo neke od najzanimljivijih:

Ne se*i, Vučiću

Vučiću, ne seri. Ti o tome ne znaš ništa.
Vučić o carinskoj uniji: Ne pravim Jugoslaviju, Bošnjaci nisu pravili problem

— Vasić Rajko (@VasicRajko) January 26, 2018

Srpska pi**a

Srpska Pička broj 1 – Mladen Ivanić
Srpska Pička broj 2 – Aleksandar Vučić

- Vasić Rajko (@VasicRajko) March 21, 2018

Vučica

Vučić ponizio Žene. Kako. Pa, Vučić je, skoro, Žena.

— Vasić Rajko (@VasicRajko) March 19, 2018

Vučić Monstrum

Beogradske Izbore mogu da opišem ukratko. Vučić Monstrum i Buljuk Analfabeta.

— Vasić Rajko (@VasicRajko) March 7, 2018

Kičeraj

Vučić je vrhunski Kič Proizvod. On jedini može da zasjeni Rijalitije.

— Vasić Rajko (@VasicRajko) February 20, 2018

Poniženje Srbije

VUČIĆ

PONIŽAVA
SEBE, SRBIJU, SRPSKU I
PREDSJEDNIKA SRPSKE https://t.co/zMG9JRZ5e0

https://vasicrajko.blogspot.ba/2018/02/blog-post_18.html …

— Vasić Rajko (@VasicRajko) February 18, 2018

Zajeba***e

Dačić, Vučić, Dučić… Nas neko zajebava.

— Vasić Rajko (@VasicRajko) March 22, 2018

Vučić prop’o

Jest Vučić propo https://twitter.com/SRBrazzers/status/968151758101938176 …

https://t.co/StEZaFvVfL

— Vasić Rajko (@VasicRajko) February 26, 2018

Srpski marginalac

"Želim uspjeh Vučiću u razgovorima. On je pozvan da svojim kredibilitetom predstavlja ne samo Srbiju, nego i da razgovara o svim pitanjima između Srba i Hrvata", rekao je Dodik.
TO NIJE TAČNO. VUČIĆ JE SRPSKI MARGINALAC.

— Vasić Rajko (@VasicRajko) February 11, 2018

Na kraju, ne zaboravimo neslavni događaj od 17. maja 2012. kada je u toku mitinga podrške Borisu Tadiću Dodik Vučića i Nikolića nazvao POLITIČKIM POBAČAJIMA.

Ovo samo pokazuje da su javni ispadi gospodina Vasića na društvenim mrežama ipak samo „javni ispadi“ onoga što vrh SNSD-a, uključujući i samog Milorada Dodika, privatno misli o sadašnjem predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Taj odnos ima kontinuitet, ali se on, zbog prirode političkih odnosa, ne smije otvoreno iskazati.

Pogledajte šta je Dodik govorio o Vučiću:

https://www.youtube.com/watch?

time_continue=6&v=wrayCDF4V9I

U Tužilaštvu BiH danas je ponovo ispitan smijenjeni glavni državni tužilac Goran Salihović, osumnjičen za krivična djela zloupotreba položaja i nesavjestan rad u službi.

Tužioce je, saznajemo, zanimalo nenamjensko trošenje novca iz tužilačke kase, a ispitivanje Salihovića bit će nastavljeno i sljedeću srijedu.

Podsjetimo i na to da Ustavni sud BiH na jučerašnjoj plenarnoj sjednici nije donio odluku po apelaciji Gorana Salihovića, koji se žalio na odluku VSTV-a kojom je pravosnažno smijenjen.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH