Izdvojeno

Izdvojeno (3001)

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić kazao je danas da Memorandum o uspostavljanju kontakt tačke za saradnju između BiH i Europola neće biti potpisan zbog političkih uslovljavanja bosanskohercegovačkih policijskih agencija, koje su političkog karaktera.

Potpisivanje Memoranduma o kontakt tački sa 16 policijskih agencija bilo je zakazano za danas, pojasnio je ministar, međutim zbog nemogućnosti postizanja dogovora policijskih agencija, između ostalog, o lokaciji kontakt tačke, otkazano je.

Mektić je podsjetio da je Operativni sporazum sa Europolom potpisan 31. augusta 2016. godine.

"Nakon toga trebali smo vrlo brzo uputiti svog oficira za vezu u sjedište Europola u Hagu te ovdje formirati kontakt tačku preko koje će Europol kontaktirati s BiH. To mora biti jedna kontakt tačka na nivou BiH, na istom principu na kojem radi Interpol", pojasnio je.

Međutim, većina policijskih agencija u BiH se još uvijek nisu uspjela dogovoriti o sjedištu kontakt tačke što, ističe Mektić, dovodi u pitanje realiziranje saradnje sa Europolom i ide na štetu cijele BiH.

Ministar je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu ukazao na činjenicu da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema svog oficira za vezu u Europolu.

"Potpisivanje Operativnog sporazuma sa Europolom bio je jedan od najvećih koraka u ispunjavanju uslova za evropske integracije BiH u sektoru bezbjednosti", istakao je Mektić, dodajući da ne zna šta će se dalje događati te da li će Europol otkazati Sporazum sa BiH.

Naime, predstavnici MUP-a Republike Srpske (RS) ne žele prihvatiti prijedlog da sjedište kontakt tačke bude u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, navodeći u svom obrazloženju da je "direkcija u svakom smislu sporna."

Potom je MUP RS-a, pojašnjava Mektić, na kraju pristao da sjedište bude u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, nakon što je odbačena ideja da sjedište kontakt tačke bude u Ministarstvu sigurnosti, s tim da se u Memorandumu uopće ne navodi naziv direkcije već samo naziv ulice. No, predstavnici Federalnog i kantonalnih MUP-ova to nisu prihvatili.

Krivicu za nepostizanje dogovora, napomenuo je ministar, ne snosi samo MUP RS-a, jer je, kako je rekao, bilo uslovljavanja sa različitih strana, koja su se, između ostalog, odnosila i na zastupljenost konstitutivnih naroda.

Međutim, ispunjavanjem tog zahtjeva koordinator bi trebao da ima četiri zamjenika, a ukupan broj zaposlenih u toj kancelariji iznosio bi čak 80 ljudi što je, po mišljenju Mektića, apsurdno.

Podvukao je da saradnja sa Europolom predstavlja nevjerovatan policijski alat uz pomoću kojeg bi BiH bila dio evropskog policijskog sistema, a ostvarivanje ove saradnje dovelo bi i do većeg nivoa sigurnosti, efikasnije borbe protiv terorizma te većeg stepena vladavine prava.

Međutim, u BiH su, tvrdi Mektić, bitna samo politička pitanja te je zaključio da se BiH u pogledu sektora sigurnosti vratila 50 godina unazad.

U intervjuu za DW Christian Schwarz-Schilling je rekao da će Bosna i Hercegovina preživjeti, ali da će trebati cijela jedna generacija da ispravi greške aktuelnih političara i međunarodne zajednice.

U intervjuu za Deutsche Welle dr. Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik kaže da „BiH nije propala država", ali da se s njom ne može upravljati "jer se svako petlja u nju: Srbija, Hrvatska ali i Rusija i Turska".

On dodaje da nije moguće ukidanje entiteta u BiH, jer su oni činjenice, ali da smatra da bi BiH morala imati jednog predsjednika. "Konstrukcija zvana Predsjedništvo, koja se sastoji od tri suprotstavljenje etničke grupe, koje čine vrh države, ne može funkcionirati". On je i za nametanje presude Sejdić-Finci uz pomoć Bonskih ovlasti, ali nije za "novi Dejton" jer smatra da bi mogao unijeti još više zabune nego postojeći. Otcjepljenje i pripajanje RS Srbiji skupa sa sjeverom Kosova kao i stvaranje trećeg entiteta i njegovo pripajanje Hrvatskoj, Schwarz Schilling smatra iluzijom, za koju nema šansi da postane stvarnost.

Za Schwarz-Schillinga je glavni kočničar Dejtonskog sporazuma „prije svega RS sa predsjednikom, gospodinom Dodikom, koji kaže: mi moramo poduzeti svaki korak koji nas odvaja i čini nezavisnim od BiH, a Bosnu čini prevaziđenom". "To nije retorika, to je strategija", istakao je Schwarz-Schilling. On je dodao da je za smjenu Dodika samo pod uslovom da mu se pokrene proces, koji bi rezultirao njegovim razrješenjem, ukoliko nastavi voditi politiku u istom obliku kao i do sada.

Visoki predstavnik ne treba nikoga pitati šta smije, a šta ne
Schwarz-Schilling je kritikovao što visoki predstavnik ne upotrebljava Bonske ovlasti. Istakao je da „visoki predstavnik, koga bira PIC- Vijeće za implementaciju mira, sam sebi odgovara i da po Dejtonskom sporazumu ne treba da postavlja pitanja PIC-u smije li intervenirati ili ne. "Ali je to uvedeno u vrijeme Karla Bildta. On je počeo pitati PIC da li mu nešto odobrava ili ne. To je potpuno pogrešno", rekao je on.

Obrazlažući te tvrdnje Schwarz-Schilling je u intervjuu citirao Richarda Holbrooka, kreatora Dejtonskog sporazuma, koji je rekao da je pozicija visokog predstavnika uvedena kako bi se korigirao nesavršeni mirovni ugovor: „Jedino što mogu uraditi je naći mirovno rješenje s kojim su svi saglasni a sve drugo prepustiti visokom predstavniku koji ima ovlasti kako bi korak po korak vršio korekcije", rekao je Schwarz Schillingu tada Holbrookeu.

Pitanje o tome šta Evropljani moraju uraditi da ubrzaju da BiH dobije status kandidata za EU, Schwarz-Schilling je istakao:"Ne vjerujem da će Evropska komisija biti u stanju da poduzme neophodne mjere.To može uraditi samo evropski motor Njemačka i Francuska. I samo ako kažu, 'mi nećemo na Balkanu samo mir već od Balkana želimo da napravimo demokratskog, evropskog partnera. A to možemo samo ako naše zahtjeve potpuno jasno formuliramo i ako se pobrinemo za to da se sve što se ne ispoštuje - sankcioniše'." Schwarz-Schilling smatra i da je britansko-njemačka inicijativa, koja je po njegovom mišljenju bila dobra stvar, propala. "To nije samo pitanje ekonomije i tržišta, već morate imati nekog ko tamo sjedi i bori se protiv pogrešnih političkih ciljeva, poput onih kakve slijedi Dodik". Kancelarka Merkel bi morala sjesti sa francuskim predsjednikom Macronom i reći mu da moraju napraviti jasan program da u narednih pet godina dođe do tranzicije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Treći entitet - fikcija
Aktuelne inicijative o formiranju trećeg entiteta on je okarakterisao kao „fikciju koju su kreirali Hrvati u BiH", kao preduslov za spajanje sa Hrvatskom. U Daytonu nije bilo riječi o trećem entitetu, niti je on trebao da postoji." Schwarz-Schilling je rekao da Čovićev prijedlog izbornog zakona nije u redu i da on cilja na formiranje trećeg entiteta i da zbog toga nema dogovora jer „takav izborni zakon cilja na to da je vrhovni autoritet etnička grupa, a ne građanin", što nije u skladu sa presudom Sejdić-Finci koja je jedna od glavnih pretpostavki za približavanje BiH Evropskoj uniji. Schwarz-Schilling smatra i da se Čović "savršeno razumije sa Dodikom, jer obojica stvaraju barijere koje su protivne rješenjima u BiH".

Schwarz-Schilling je dešavanja u Hrvatskoj, vezana za presudu hrvatskoj šestorci, ocijenio kao sramotu i dodao: "To što se tamo dešava je primjenjeni ekstremizam. To znači da mi opet idemo u pogrešnom pravcu, čak i u Hrvatskoj, i stoga će problem ozdravljenja cijelog Zapadnog Balkana biti još komplikovaniji. Bivši visoki predstavnik Schwarz Schilling je rekao da Haški tribunal nije ispolitizovan, već da su ispolitizovani oni, koji ga kritikuju. "Onaj ko nema poštovanja prema Haškim presudama, nema pojma o tome šta je sudska vlast, a onaj ko nema pojma šta je sudska vlast, nalazi se na početku demokratskog procesa."

EU nije priznala Kosovo iz unutrašnjo-političkih razloga i egoizma
Schwarz Schilling smatra da je Izetbegović, koji smatra da bi BiH trebala priznati Kosovo, rekao pametnu stvar. Od 27 zemalja članica EU, samo pet nije priznalo Kosovo i to "iz unutrašnjo-političkih razloga i egoizma: Španija zbog Katalonije i slično". On je dodao da zbog tih pet zemalja EU nije u stanju da vodi jasnu politiku prema Srbiji. "Tako EU nikada neće moći dobiti bitku za demokratiju".

Na pitanje da li će li BiH preživjeti, on je rekao: „Naravno da će preživjeti. Nema drugog izbora. Ali to što cijela stvar sa visokim predstavnikom nije konsekventno odrađena ima jednu posljedicu: a to je da temelji nisu pravilno postavljeni i da će trebati cijela generacija da se to ispravi."

Kantonalni sud Tuzla potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv šest odgovornih osoba u fabrici obuće “Fortuna” Gračanica.

Optužnicom se tereti da je generalni direktor "Fortune" i jedan od osnivača firme “Fortex” Safet Pjanić, organizirao i rukovodio grupom koja se bavila organiziranim kriminalom u oblasti privrednog kriminala i korupcije.

U deset tačaka optužnice se navodi da su članovi te grupe, u periodu dužem od osam godina, od 2009. do 2017. godine, zajedničkim i planskim djelovanjem osnivali paralelna i vezana privredna društva kako bi koristili sve potencijale i poslovne veze dioničkog društva Fortuna.

Oni su činjenjem većeg broja krivičnih djela pribavili imovinsku korist za sebe ili osnovane firme, a pri čemu je pričinjena imovinska šteta za gračaničku “Fortunu” u iznosu od oko 4,5 miliona KM, te stvorene obaveze radi neplaćenih direktnih poreza i doprinosa za radnike Fortune u iznosu od oko 5,5 miliona KM.

Uz Safeta Pjanića, kao vođe grupe za organizirani kriminal, optuženi su i finansijski direktor i član uprave “Fortune” Husein Nurikić, direktor firme “Fortob” i član uprave “Fortune” Ibrahim Muharemović, direktor firme “Fortunatto” Bakir Pjanić, direktor firme “Fortex” Redžo Delimehić i knjigovođa Fortune Alija Nurikić.

U šestoj i jedanaestoj tački optužnice se i stečajnom upravniku u Fortuni Muhamedu Hadžiću na teret stavlja da je počinio krivična djela zloupotreba položaja i ovlaštenja i kritvotvorenje službene isprave, ali ne kao član pomenute grupe.

Safetu Pjaniću, Huseinu Nurikiću, Ibrahimu Muharemoviću, Bakiru Pjaniću, Redži Delimehiću i Aliji Nurikić se na teret stavlja da su počinili krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelima zloupotreba položaja i ovlašćenja, nesavjestan rad u službi, zloupotreba ovlasti u privrednom poslovanju, krivotvorenje službene isprave i pranje novca, navodi se u saopćenju iz Kantonalnog tužilaštva Tuzla.

Dakle, grupa je po Pjanićevom planu osnivala paralelne i vezane firme, prvo “Fortex”, a zatim “Fortob” i “Fortunatto”, koje su iskorištavale privredni potencijal i sve poslovne veze “Fortune”.

Te firme su preuzimale poslovne aktivnosti “Fortune” sa svim ranijim inostranim kupcima, pri čemu je “Fortuna” ovim firmama iznajmljivala poslovne i proizvodne potencijale po nerealnim i neopravdano niskim naknadama uz djelimično plaćanje samo osnovnih troškova korištenja.

U devetoj tački optužnice Safet Pjanić, kao direktor i Husein Nurikić, kao izvršni direktor za finansije i računovodstvo u Fortuni, se terete i da su u periodu od početka 2009. do kraja 2016. godine, postupajući suprotno odredbama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak FBiH i druge zakonske regulative, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi za Fortunu, uskraćivali plaćanje poreza i drugih fiskalnih obaveza, i to tako što su odobravali obračune i mjesečne isplate plata radnicima u vidu toplog obroka, iako im je bio obezbijeđen u restoranu firme.

Tako su izbjegavali plaćati pripadajuće poreze i doprinose na plate za sistem finansiranja obaveznog penzijsko-invalidskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti u FBiH, kao i poreze vezane za budžete Tuzlanskog kantona i općina Gračanica i Lukavac.

Ukupan iznos poreskih i fiskalnih obaveza stvoren Fortuni na ovaj način je oko 5,5 miliona KM.

U desetoj tački optužnice se svim članovima grupe na teret stavlja da su počinili krivično djelo pranje novca, na način da su novac, u cilju njegove legalizacije, iako su bili svjesni da potiče od izvršenih krivičnih djela, polagali na različite transakcijske ili štedne račune, ulagali u kupovinu, izgradnju ili renoviranje stambenih i drugih objekata, kupovali pokretne stvari ili trošili na drugi način. Istragom je utvrđeno da se radi o iznosu od oko 628.000 KM.

Uz optužnicu je Kantonalnom sudu Tuzla dostavljeno više od 4.500 materijalnih dokaza koji potkrepljuju navode optužnice i koji će se izvoditi na glavnom pretresu. Tokom istrage Tužilaštvu su dostavljena i dva nalaza i mišljenja vještaka ekonomske i finansijske struke, te je saslušan veći broj svjedoka.

Također, Kantonalni sud Tuzla je prihvatio prijedlog Tužilaštva i optuženim Safetu Pjaniću, Huseinu Nurikiću, Redži Delimehiću i Aliji Nurkić produžio mjeru pritvora.

Kantonalni sud Tuzla je produžio i različite mjere zabrane za Bakira Pjanića i Ibrahima Muharemovića.

Mjere zabrane za ove osobe su tokom istrage, a i po potvrđivanju optužnice, predložene jer se radi o direktorima firmi Fortob i Fortunatto, koje trenutno zapošljavaju oko 650 radnika i koje su u stalnom prozivodnom procesu.

Na taj način se u Tužilaštvu smatra da se štite prava radnika i nesmetan proizvodni proces u ovim firmama, kako radnici ne bi bili oštećeni u bilo kojem pogledu i kako ne bi došlo do zastoja u proizvodnji, distribuciji proizvoda i drugim poslovnim procesima. Dvojici optuženih je izdato upozorenje da će im se u slučaju kršenja mjera zabrane izreći mjera pritvora.

Istragu u ovom predmetu je Tužilaštvo vodilo sa istražiteljima MUP-a TK, a uključene su bile i Finansijska policija i Porezna uprava FBiH, dok je stručnu podršku u pojedinim segmentima istrage pružila i Federalna uprava policije.

Usvajanjem seta zakona o akcizama povećaće se cijena goriva i biotečnosti, međutim ova poskupljenja dovest će do povećanja cijena hrane i pića, odjeće i obuće, zdravstva, javnog prijevoza i obrazovanja.Novi nameti/porezi dobro su prihvaćeni od strane međunarodnih institucija, stekli su se uvjeti za povlačenje novih tranši od MMF-a, no za građane predstavlja samo novi vid nameta od kojih neće osjetiti direktno poboljšanje životnog standarda.

U godini na izmaku, građani su se već jednom suočili s povećanjem cijena hrane i pića, odjeće i obuće, zdravstva, javnog prijevoza i obrazovanja. Ovakav trend moguće je očekivati u narednoj godini.Prema novom zakonu o akcizama, za 15 pfeninga biće povećane akcize na biogoriva i biotečnosti, te putarine, na šta treba dodati 17 odsto poreza, odnosno 2,55 pfeninga. Od 1. januara 2018. godine na snazi će biti nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini. Minimalna akciza iznosiće 2,60 umjesto 2,42 KM, a specifična akciza umjesto 1,35 KM biće 1,50 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, objavila je N1.

Iako je bilo špekulacija da bi i električna energija mogla poskupiti, iz nadležne komisije za energiju u Federaciji BiH su nam rekli da do toga za sada neće doći. Ističu da je takvih zahtjeva bilo.Za 2018. godini nije najavljeno povećanje penzija niti prosječne neto plate, što znači da se standard života još jednom ne podudara sa primanjima. Potrošačka korpa je sada skuplja i za četveročlanu porodicu je viša od 1.800 KM, dok prosječna plaća iznosi oko 800 KM. No, najveći broj građana prima minimalnu plaću od tek nešto preko 400 maraka.

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka, na bh. cestama vozi skoro 35.000 Golfova dvojki, koji, s obzirom na godište proizvodnje, predstavljaju potencijalnu opasnost u saobraćaju te su veliki zagađivači zraka.

Ekonomsko stanje

Stalni sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević istakao je za „Avaz“ da se ovako veliki broj vozila ove kategorije može vezati uz teško ekonomsko stanje naših građana.

- Sigurno se može reći da niko ne bi vozio Golf 2 iz osamdesetih godina da sebi može priuštiti bolje i sigurnije vozilo - kazao je Kovačević.

Vozila sa starijim motorima i nižom ekološkom normom u zimskom periodu izazivaju štetne posljedice za sve građane. Osim višeg stepena zagađenja, starost vozila često se povezuje i sa sigurnošću u saobraćaju.

- Niko ne može preko noći nekome ko vozi Golf 2 zabraniti da svoje dijete odveze u obdanište. Potrebno je pronaći neko prihvatljivije strateško rješenje, koje će svima pomoći, jer oko 500.000 građana KS trpi posljedice zbog starih vozila. Osim problema sa zagađenjem, kroz svoj rad nagledao sam se u mnogim vještačenjima da je za saobraćajnu nesreću kriva starost vozila, odnosno njegovo loše stanje – rekao je Kovačević.

Državna strategija

Primjer Barcelone najbolje pokazuje kako se strateški može riješiti problem s kojim se susrećemo u BiH. Tamošnje vlasti, naime, naredile su građanima da do 2021. godine moraju promijeniti stara vozila ako žele voziti gradskim ulicama. Kovačević smatra da je ovo jedini način da se radi strateški i da se planira unaprijed nekoliko godina.

- Nisam za to da se kroz poskupljenja eko-testova od građana uzima novac koji ide u privatne džepove, ali jesam za eventualno poskupljenje registracije za stara vozila, kako bi se time taj novac vratio i investirao u saobraćaj ili neku drugu državnu strategiju koja će se baviti ovim problemom – kazao je Kovačević.

Status legende

Golf dvojka može se svrstati u jedan od najpopularnijih automobila u historiji Sarajeva. Prije agresije proizvodio se u pogonima u Vogošći, a grad i Golf zajedno su proživjeli neke od najljepših, ali i najtežih trenutaka. Golf je služio kao prijevoz na more i izlete, ali kada je bilo najteže, prevozio je ranjenike i mnoge druge stvari. Svi koji su ikad imali Golf, svjesni su koliko je pouzdan, jeftin za održavanje i skoro pa neuništiv.

Duši na volju, može se reći da je vrijeme uradilo svoje i na ovom legendarnom autu, pa njegove mitološke osobine koje mu građani pripisuju više ne vrijede. Naime, ako se uzme u obzir da je najmlađi Golf 2 koji se može sresti na našim cestama star 25 godina, njegova pouzdanost itekako je upitna.

Jasenko Tufekčić obično dvaput nedjeljno putuje automobilom iz Livna u Sarajevo i nazad. On je delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) koji mu plaća troškove putovanja i dnevnice. Tufekčić je za dvije godine naplatio najmanje 28.000 maraka na osnovu 164 putna naloga. Njegove kolege su u istom periodu zajedno imale duplo manje putnih troškova.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je otkrio da je Tufekčić u Sarajevo dolazio autom Stranke demokratske akcije (SDA), dok je u putne naloge upisivao da koristi osobni automobil. Od Doma naroda je dobijao novac za gorivo i dnevnice za putovanje u Sarajevo, ali neki dokumenti pokazuju da je istovremeno bio i u Tomislavgradu.

Tufekčić je u 2015. i 2016. godini imao zakazane obaveze tokom 89 dana. Radi se o sjednicama Doma, kolegija i komisija te događajima koje su organizovale druge institucije. Međutim, on je podnio skoro dvostruko više putnih naloga. Pritom uglavnom nije upisivao precizne razloge dolaska u Sarajevo, već je navodio da dolazi zbog „obavljanja redovnih djelatnosti“.

„Najveći broj puta je dolazio tako kad nema ni kolegija, ni kluba, ni radnog tijela“, rekao je za CIN sekretar Doma naroda PFBiH Izmir Hadžiavdić.

Nakon što su uočene nepravilnosti u njegovim putnim nalozima, Administrativna služba je Tufekčiću prestala isplaćivati naknade za putovanja.

„Pa, to je van pameti. Ja sam čovjek koji je sto godina po parlamentima, znači, prije svega vodim računa o sebi da nekim svojim potezom ne bih napravio nešto loše“, rekao je Tufekčić u telefonskom razgovoru sa novinarima. Kasnije je odbio govoriti za CIN.

Tufekčić je član Općinskog i Kantonalnog odbora (KO) SDA u Livnu. Po zanimanju je diplomirani pravnik, a radio je kao pravni referent, općinski sudija za prekršaje, direktor Imovinskopravne službe i kantonalni ministar.

Od 2001. godine je profesionalni zastupnik u Skupštini Kantona 10, a godinu dana kasnije je delegiran iz reda bošnjačkog naroda u Dom naroda PFBiH. Na tim mjestima je i danas.

Od Livna do Sarajeva Tufekčić pređe oko 210 kilometara. Na posao ga stranačkim autom vozi Ernad Bajrić kojeg angažuje KOSDA Livno. Predsjednik Odbora Sead Hadžijahić kaže da Tufekčiću Stranka ne plaća gorivo i dnevnice za putovanje u glavni grad.

Hadžijahić, također, kaže da automobil Kantonalnog odbora o svom trošku koriste svi iz Livna koji rade u „bošnjačkim institucijama“, pa tako i Tufekčić.

„Zaista nisam mogao ni da naslutim da se nešto tako može dogoditi, iskreno. Ovo je već malo (…) ne znam šta bih Vam rekao“, kaže Hadžijahić.

Kada dođe u Sarajevo, Tufekčić popuni nalog koji njegova sekretarica u roku od sedam dana treba odnijeti nadležnoj službi na potpis. Nakon toga slijede obračun i isplata. Iz Administrativne službe su za CIN rekli da je nemoguće provjeravati da li su delegati u nalog unijeli tačne podatke, jer smatraju da su to zvaničnici visokog morala.

Tufekčić je u naloge uvijek upisivao da dolazi svojim automobilom, upisujući pritom dva registarska broja. Novinari CIN-a su otkrili da barem jedan nije pripadao automobilu kojim je dolazio.

Prvih sedam mjeseci 2015. godine Tufekčić je u nalozima tvrdio da u Sarajevo dolazi svojim Fordom, registarskih oznaka 209-J-309.

Novinari CIN-a su otkrili da je vlasnik automobila ovih registarskih oznaka Slobodan Marjanović iz Bosanskog Šamca te da je riječ, ustvari, o Opel Omegi, kupljenoj u inostranstvu prije 19 godina: „Jest, moje tablice, to se može provjeriti u SUP-u. Baš sam prije mjesec-dva dana registrovao ponovo. Iste tablice, nikad nisam mijenjao. Uvezao iz Švajcarske, prvi sam vlasnik“, kaže Marjanović.

Narednih godinu i po dana Tufekčić je u naloge upisivao drugi automobil – Passat, registarskih oznaka 201-J-306. Prema informacijama nadležnih službi, automobil tih registarskih oznaka trenutno ne postoji u evidenciji.

Tufekčić je jedan od peterice delegata Federalnog doma naroda koji su 2015. i 2016. godine imali pravo na dnevnice i naknadu troškova prevoza do Sarajeva i natrag kući. Delegatima se, prema Odluci Administrativne komisije, priznaje isplata troškova za dolazak na sjednice Doma, komisija i odbora. Odlukom je regulisano da se novac isplaćuje na osnovu razdaljine, odnosno 20 posto cijene goriva po pređenom kilometru.

Takvo pravilo je omogućilo Tufekčiću da svaki put kada putuje do Doma naroda u Sarajevo dobije između 146 KM i 193 KM naknade u koju je uračunat trošak goriva i dnevnica. Visina naknade za gorivo zavisi od cijene litre goriva, dok dnevnica iznosi 25 KM.

On je trebao biti na sjednicama: Doma naroda, kolegija, kluba naroda i komisija Federalnog parlamenta. Slične obaveze su imali i delegati Rasim Dostović (SDA) iz Banovića i Mostarac Aner Žuljević (SDPBiH). Njih dvojica su u 2016. godini zajedno imali 50 putnih naloga, a Tufekčić 89.

Dostović i Žuljević kažu za CIN da su redovno dolazili na radne obaveze u Sarajevo. U nalozima su detaljno opisivali razloge dolaska. Žuljević kaže da mu nije jasno kako je Tufekčić imao toliko naloga jer su imali skoro iste obaveze: „Pogotovo kad uzmeš kako je ovaj dom radio u ovom mandatu, onda to posebnu težinu ima – da je više ne radio, nego radio“.

Dostović kaže da u nalogu mora biti naveden razlog dolaska u Sarajevo: „Pa, bogami, mene su kontrolisali kad god u nalogu ne popunim nešto“.

Među nalozima koje je Tufekčić dostavio Parlamentu FBiH nalaze se i dva na kojima su upisani 31. august 2015. i 16. novembar 2016. godine. U nalozima piše da je na putu za Sarajevo bio od šest ujutro do osam navečer zbog „obavljanja redovnih djelatnosti“. Iako u Parlamentu ta dva dana nije bilo zasjedanja, Tufekčić je dobio 331 KM. Uz to, prema evidencijama koje je CIN dobio od Skupštine u Tomislavgradu, Tufekčić je ta dva dana bio na sjednicama Administrativno-pravne komisije.

„Ako bi se dogodilo da je na neki način fiktivan bio putni nalog, logično je da bi tu štetu Parlamentu morao nadoknaditi, odnosno da bi morao vratiti taj novac“, kaže sekretar Doma naroda Hadžiavdić.

Tufekčić u Federalnom parlamentu ima pravo i na naknadu za rad u komisijama, od čega je tokom 2015. i 2016. godine zaradio 4.200 KM.

Istovremeno, on u Skupštini kantona prima plaću i ostale naknade kao profesionalni zastupnik. Ova institucija nije CIN-u dostavila podatke o njegovim primanjima.

Uposlenici Administrativne službe Doma naroda su u decembru 2016. godine primijetili da Tufekčić u Sarajevo ne dolazi vlastitim autom, kao što to navodi u putnim nalozima. Zato ga je sekretar Doma naroda upozorio. „Rekao sam mu da mu nijedan više putni nalog neću realizirati i izvršiti isplatu“, kaže Hadžiavdić koji je o tome obavijestio i predsjednika KOSDA Livno.

„Kad je došao dopis, mislio sam da je to nešto malo, neka sitnica, nešto što nije uredu. On je rekao da će se riješiti, ali ovo je već otišlo dalje“, kaže predsjednik KOSDA Hadžijahić. On je o ovome obavijestio vrh Stranke gdje mu je rečeno da to sam riješi sa Tufekčićem.

Nakon što mu je Dom naroda prestao isplaćivati novac za putovanja, Tufekčić je, prema informacijama iz ove institucije, dostavio još tridesetak putnih naloga. Nijedan nije isplaćen.

Stanovnici Bosne i Hercegovine će od 1. februara 2018. godine plaćati skuplje gorivo nakon što su jučer u Službenom listu objavljene izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.

Prema riječima Ratka Kovačevića, glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u odredbama se govori da izmjene Zakona o akcizama stupaju na snagu osam dana od dana objave.

"26. decembra je objavljeno u Službenom glasniku. Zakon stupa na snagu od prvog radnog dana u narednom mjesecu, a primjenjivati će se od prvog radnog dana narednog mjeseca, odnosno od 1. februara 2018. godine", kazao je Kovačević za N1.

"Naplaćeni prihodi od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, a ti prihodi bit će raspodjeljivani u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.", stoji u novom izmijenjenom Zakonu o akcizama.

Ovako je genijalni Rambo Amadeus prekinuo Beogradsko proljeće 1992. godine: "Dobro veče. Ja sam bio prinuđen da predivnu Baby Doll prekinem zato što program na TV ide do pola deset uživo. Ja imam dva minuta da se obratim naciji i da kažem: Dok mi sviramo padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko rijelo. JEBEM VAM MATER!"

Pogledajte:

https://www.youtube.com/watch?v=BjOjpWE4FW4&feature=share

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić smatra kako nije stavljena točka na probleme na Balkanu, kao i da su regionalni konflikti mogući dok postoje uzroci tih problema.

"Jesu li otklonjeni problemi zbog kojih su izbili ratovi na Balkanu? Nisu. Ovo je samo intermezzo između nekih novih sukoba, ne zbog Srba, već zbog neriješenih pitanja na Balkanu. Ako velike sile to ne shvaćaju, one prave problem, vrtjet ćemo se u krug", rekao je Dačić za srpsku televiziju Happy.

Govoreći o pritiscima velikih sila na zemlje koje nisu priznale Kosovo, Dačić je spomenuo SAD, Veliku Britaniju i Francusku, javlja SRNA.

"Rusija neće dozvoliti da Kosovo postane član UN-a"

"Ne mogu reći da su nam to prijatelji, neka oprosti predsjednik Vučić, oni rade protiv naših interesa. Mogu ih poštovati kao partnere, ali daleko od toga da su prijatelji. S druge strane, Rusi jesu naši prijatelji, naša braća", rekao je Dačić za Televiziju Happy.

Govoreći o Kosovu, Dačić je rekao da je prošlo 10 godina, a Kosovo nije zaokružilo nezavisnost i neće je zaokružiti dok god srpska vlast ne bude pravila kompromise na štetu svoje države.

"Rusija neće dozvoliti da Kosovo postane član UN-a, jer ima pravo veta", napomenuo je Dačić.

"Treba nam novi memorandum ili načertanije"

Dačić smatra da u Srbiji netko treba kreirati novi memorandum ili načertanije, dodajući da to nema veze s deklaracijom o očuvanju srpskog naroda, jezika i kulture koju pripremaju Srbija i Republika Srpska. Govoreći o odnosima u regiji, Dačić je ukazao da Srbi u Sloveniji nemaju status nacionalne manjine, da su Srbi u Hrvatskoj nekada bili konstitutivan narod, a da su Hrvati sada problem za BiH.

Rekao je da se u Crnoj Gori trećina stanovništva izjašnjava kao Srbi, ali da u toj zemlji nema nijednog Srbina na funkciji.

U novoj godini stanovnike bh. entiteta Republika Srpska očekuje povećanje najniže plaće, ali svega za 15 KM. Tako će plaća koja je do sada iznosila 395 od prvog januara biti 410 KM. No, u eri poskupljenja osnovnih životnih namirnica građani poručuju da ovakvo povećanje neće ni osjetiti, piše N1...

Desetak vekni hljeba ili duplo manje litara ulja, nedovoljno i za pakovanje pelena. Ovako u Udruženju 4+ komentarišu 15 maraka povišice najniže plate.

"Potrošačka korpa za šestočlanu porodicu, računali smo, izađe preko 2.700 KM. U proteklih deset godina je preko 1.000 maraka poskupio život", tvrdi Jovan Radovanović, Udruženje 4+.

U ovom udruženju imaju preko 5.000 porodica sa četvoro i više djece, od toga 70 odsto nema primanja, a između 15 i 20 odsto prima minimalnu platu koja će ubuduće iznositi 410 KM. Nezadovoljni su i u Sindikatu. Tražili su da visina najniže plate bude 50 odsto od prosječne plate.

"Jako, jako sam nezadovoljna i ponižena o cijelom ovom procesu pregovaranja. Ono što javnost radnička ne vidi, dok teku pregovori, tu je nimalo prijatno i teško, a samo iz jednog razlloga - radi se o parama", ističe Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

Da su ovakvi pregovori pogrešni, te da plate treba određivati tržište i da će se na tome u budućnosti insistirati, stanovište je poslodavaca.

"Ja bih volio da smo danas mogli dogovoriti da najniža plata iznosi 1.000 maraka i mi bi bili dobri. Ali sutra to u praksi nije primjenjivo i određena preduzeća i grane bi bile zatvorene", ocjenjue Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavca.

Veliki broj radnika prijavljen je na minimalnu platu zbog manjih doprinosa. Iz resornog ministarstva najavljuju veći pritisak kontrolnih organa da bi se doprinosi isplaćivali na osnovu stvarne plate i zaustavio rad na crno.

"Ima veliki broj ljudi koji čestito rade, po zakonu i koji plaćaju svoje obaveze, ali ima i mešetara koji izbjegavaju svoje obaveze, stvaraju nered i nelojalnu konkurenciju", smatra Milenko Savanović, ministar rada u Vladi RS.

Najveći problem građanima je skup život, tj. neusklađenost prihoda i rashoda.

Najniže plate su u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, građevini, administraciji i umjetnosti. Dok su najviše u oblasti finansijskog poslovanja i osiguranja.

Najniže prosječne plate
ugostiteljstvo i hotelijerstvo - 544,00 КМ
građevinarstvo - 550,00 КM
administracija i uslužne djelatnosti - 561,00 КМ
umjetnost, zabava i rekreacija - 564,00 КМ

Najviše prosječne plate
finansijske djelatnosti i osiguranje - 1.316,00 КМ

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH