Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Fudbalski klub Chelsea je odlučio prodati bh. reprezentativnog golmana Asmira Begovića (29) Bournemouthu za 11,5 miliona eura.

Kako javlja SkySport, engleski prvak će bh. internacionalca prepustiti devetoj ekipi engleskog Premiershipa u tek završenoj sezoni.

Begoviću će preostati prolazak medicinskog pregleda i dogovor o ličnim uslovima u Bournemouthu.

Na Stamford Bridge je Begović stigao 2015. godine nakon pet sjajnih sezona na golu Stokea, za koji je odigrao 160 utakmica. Za crveno-bijele je postigao i pogodak, koji mu je donio mjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda za gol s najveće udaljenosti.

Prethodno je nosio dres Portsmoutha, a 2007. godine je bio na posudbi upravo u Bournemouthu za koji je odigrao osam mečeva.

Početkom mjeseca maja 185.000 računara u 100 zemalja svijeta je postalo metom opasnog WannaCryptor virusa, čime je ugrožena privatnost i nanesena milionska šteta kompanijama čiji su računari zaraženi.

Do sada nije poznato da li je i u kolikoj mjeri ovaj virus naštetio poslovnim licima u BiH, međutim poznato je da je priroda virusa takva da je dovoljno da se zarazi jedan računar unutar mreže što će omogućiti nesmetano širenje.

Ransomware unutar sebe sadrži komponente crva koji koristi nedavno otkrivene propuste, te tako utiče na širok opseg Windows operativnih sistema, uključujući 2008, 2008 R2, 7, 7 SP1.

Napad je prouzrokovao ozbiljne prekide bolnicama, telekom kompanijama, naftnoj industriji i fabrikama. Među organizacijama koje su pretrpile najteže napade su i National Health Service (NHS) u Velikoj Britaniji.

„Ovaj problem se reflektira na našu državu kao i države regije tako što su kompanije i institucije jednako podložne da budu zaražene malicioznim virusom. Širenje tog virusa je olakšano masovnim korištenjem nelegalnog softvera i antivirusnih programa koji nemaju mogućnost najnovijih update-a“, kazao je Ahmed Alić, specijalista za software i brand manager u IMTEC Solutions.

Alić dodaje kako posljedice mogu biti katastrofalne. Tu se prvenstveno misli na gubitke važnih podataka kompanija što može prouzrokovati velike finansijske troškove. Virus je programiran sa osnovnim ciljem da zaraženom uređaju enkriptuje pristup svim podacima i dokumentima na tom uređaju uz otkupnine kako bi podaci ponovo bili dostupni.

"Govorimo o 300 američkih dolara po zaraženom računaru, što u konačnici za pojedinačne kompanije može biti enorman iznos. Pored toga, tu su i povjerljivi podaci koje korisnici i pored tražene uplate vrlo lahko mogu izgubiti", pojašnjava Alić.

Stručnjaci za sigurnost interneta se slažu kako ovakvo ponašanje virusa do sada nije viđeno, te da ono ponajviše pogađa servere koji koriste ranjive verzije SMB protokola. Ipak, postoje i sistemi koji su spremno dočekali ovakve napade, a jedan od rijetkih antivirusa koji je presreo varijacije ovog virusa je Bitdefender.

„Preporuka svim korisnicima je da što prije ažuriraju svoje operativne sisteme i antivirusna rješenja. Ukoliko koriste nelegalna antivirusna rješenja, ovakav napad je posljednje upozorenje da pređu na legalna rješenja uz „Zero time protection“ kako bi spriječili štetu.

Potrošačke cijene u BiH u prosjeku veće su za 1,4 odsto u odnosu na period od prije godinu dana, a u udruženjima za zaštitu potrošača kažu da su poskupljena mnogo veća nego što se prikazuje u statističkim podacima. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 0,7 odsto, a alkoholna pića i duvan za 4,1 odsto, pišu Nezavisne novine.

“Najviše su poskupjeli prevoz – 8 odsto, zatim stanovanje i režijski troškovi 2,1 odsto, rekreacija i kultura jedan odsto, obrazovanje 0,9 odsto, restorani i hoteli 0,6 odsto, a zdravstvo 0,5 odsto”, navode u Agenciji. Marin Bego, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura” Mostar, kaže da institucije koje se bave praćenjem cijena primjenjuju neke drugačije metodologije, njima nejasne, ali da je prema podacima njihovog udruženja cijena hrane daleko više porasla.

“Samo u prva dva mjeseca ove godine voće je bilo skuplje 10, a povrće 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine. I ostale prehrambene namirnice su poskupjele i i dalje stalno poskupljuju”, kaže Bego. On smatra da su namirnice i higijenska sredstva u posljednjih pet godina poskupjeli i duplo. “Svaki dan kada uđemo u prodavnicu vidimo da su cijene više. Nije to velika razlika u cijeni koja nas šokira, ali to su ona tiha, što bi rekli puzajuća poskupljenja, koja se za godinu dana naberu”, pojašnjava Bego, dodajući da u ta tiha poskupljenja ulazi i smanjenje gramaže na pakovanjima pa se kilogramska pakovanja vrlo brzo pretvaraju u pakovanja od 750 i manje grama. Admir Arnautović, predsjednik Udruženja “Klub potrošača srednje Bosne” Travnik, kazao je da su u Travniku cijene katastrofalno visoke i da posla nema, a i građani koji uspiju pronaći posao rade za tako male plate da ne mogu samo hranu da kupe. On je naveo i da smatra da će usvajanje akciza dovesti do vala poskupljenja. “

Riža umjesto 1kg teži 800 grama, a neke čokolade na koje smo navikli da su 100g budu u pakovanjima od 70g”

“Odmah će doći do poskupljenja brašna, ulja, mesa i onih namirnica koje svaki građanin mora imati u kući svaki dan”, istakao je Arnautović. Gordana Bulić, predsjednica Udruženja građana “Klub potrošača Tuzlanskog kantona”, kazala je da nema opravdanja za poskupljenja, posebno prevoza, jer oni nisu vratili cijene kada je pala cijena goriva, već su zadržali isti nivo. Bulićeva je navela i da hrana stalno poskupljuje polako, ali da to nakon nekog dužeg perioda može primijetiti i obični građanin koji kupuje iste proizvode.

“Ta poskupljenja su mnogo veća nego što to pokazuje statistika, ali mislim da se prikupljanje tih podataka i cijena radi na jedan sumnjiv način”, kazala je Bulićeva. Ona je navela da mnogi trgovci pribjegavaju smanjenju gramaže proizvoda, a ostavljaju istu cijenu, čime su potrošači veoma oštećeni. “Svi smo navikli da flaša ulja ima litar, a sada vrlo često vidimo da imaju pakovanja i od 900 mililitara. Tako je i s rižom, koja umjesto kilogram teži 800 grama, ili čokoladama, koje umjesto 100 imaju 80 pa čak i po 70 grama”, navela je Bulićeva za Nezavisne novine.

Nećete dugo trebati da pogodite: u Turskoj. Razmjerno novi zatvor Silivri je građen za 13 tisuća zatvorenika, ali s obzirom na trenutnu politiku u toj zemlji - on je već prepun. Zato se već grade novi, slični njemu.

Sedamdesetak kilometara zapadno od Istanbula leži gradić Silivri na obali Mramornog mora. Zato u njemu ima mnogo vikendica i apartmana imućnijih stanovnika najvećeg turskoga grada, ali od 2008. se tamo lako može doći i bez svoje volje, piše DW.

Jer te godine je otvoren novi, golemi zatvor najvišeg stupnja sigurnosti. Smješten je u zaleđu grada, oko kilometar od obale i iz zraka takozvani "kamp" izgleda kao neko previše nagurano naselje novogradnje. Blokovi bijelih zgrada iste veličine i crvenih krovova okruženi su, ako se bolje pogleda, visokim zidovima i asfaltiranim stazama za ophodnju oko područja koje je veliko kao dvjestotinjak nogometnih igrališta.

Na području se nalazi deset odvojenih zatvoreničkih kompleksa, među kojima su i za žene, tu je i zatvorska bolnica, a u zatvoru ima i više sudskih dvorana. Izvan zidova i ograde je sagrađen stambeni kompleks sa petstotinjak službenih stanova za čuvare i druge djelatnike zatvora.

Lako se dolazi, teško se izlazi
Njegovu gradnju naravno da je potakla vlada Erdoganove stranke AKP i od otvorenja se smatra najvećim u Europi. Već i naum da se sagradi takvu golemu kaznionicu za oporbenog vođu Kemala Kılıçdaroğlua iz CHP-a znači očite ambicije vladajućih u Turskoj: "To je kao koncentracijski logor 21. stoljeća. Biti u oporbi u današnjoj Turskoj znači da ćete lako završiti u tom logoru u Silivri."

Nakon pokušaja vojnog udara u ljeto 2016. se u Silivri doista dolazi i više nego lako, tako da je i ovaj golemi zatvor već prepun. Prije svega se tamo smještaju takozvani "osumnjičeni za teror" - što god da to značilo u Erdoganovoj Turskoj. Utoliko su tu i sve osobe koje se optužuje da su sljedbenici Gülenovog pokreta koji Erdogan optužuje za pokušaj puča.

Kompleks je hermetički zatvoren i opremljen najsuvremenijom opremom za promatranje. Mnogi novinari znaju kako on izgleda iznutra - ali samo zato što su i sami uhićeni i sada sjede u njegovim ćelijama. "Normalni" novinari jedva da su ikad smjeli zaviriti u njega i rijetka iznimka je novinarka turske televizije po stavovima bliske Erdoganovom režimu.

Političari, novinari, uglednici...
Naravno da je i njezina reportaža ispala gotovo nešto kao reklama za ovaj mega-zatvor. I direktor zatvora Ali Demirtas se hvali redom i disciplinom koji u njemu vladaju: "Zatvorenici su tu smješteni u ćelije za tri osobe ili u samice. Samice su u pravilu za zločince koji su osuđeni na doživotni zatvor pod strogim režimom."

Navodno ima 38 samica i jedan od najpoznatijih stanovnika jedne od nje je bio bivši glavni urednik kritičkog lista "Cumhuriyet", Can Dündar. Od konca 2015. je proveo tri mjeseca istražnog zatvora u Silivriju. On je ovaj zatvor nazvao "internacijskim logorom za protivnike Erdogana" i opisuje život u samici iz koje nije bilo moguće uopće niti vidjeti druge zatvorenike. Kaže kako im je mogao možda nešto doviknuti preko hodnika, ali iz sićušnog stražnjeg dvorišta ćelije, takozvanog vrta je mogao vidjeti samo nebo. U Silivriju sjede i drugi ugledni novinari kao što su Ahmet Şik ili dopisnik njemačkog lista "Die Welt", Deniz Yücel.

U reportaži novinarke poslušne turske televizije službenici zatvora opisuju i mogućnost posjeta. U istražnom odjelu najviše sigurnosti, takozvanom Bloku F, su posjeti strogo ograničeni i mogući samo uz nazočnost čuvara. Ali u "normalnom" dijelu, takozvanom Bloku L, na čijem je čelu Ramiz Atug, sve zvuči kao pravi odmor: "Osuđeni zatvorenici mogu se sresti s rodbinom do trećeg koljena. Tri puta mjesečno imaju pravo na takozvani zatvoreni susret i jednom na direktan kontakt. Ovdje vidimo jedan takav zatvoren susret: između posjetitelja i zatvorenika je staklo koje ne propušta zvuk, razgovaraju preko telefona. Vrijeme posjeta varira između pola i najviše jednog sata."

U svakom slučaju, u Silivri sada dolazi kud i kamo više posjetitelja nego prije. Njima više nije važno ni sunce ni lijepo vrijeme jer to nisu dokoni turisti, nego očajna rodbina i odvjetnici zatočenika. A "osumnjičene za terorizam" se i dalje masovno uhićuje, tako da treba misliti i na budućnost. Zato Erdoganova Turska masovno gradi ili planira nove zatvore. Mnogima je upravo kompleks Silivri uzor, a on ubrzo možda više neće biti niti najveći. Jer u Turskoj se stvara čak 179 novih zatvora.

Sudovi u BiH godišnje potroše skoro 11 miliona KM na advokate po službenoj dužnosti. Veliki dio tog novca dobije nekoliko advokata.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Kancelarija sarajevskog advokata Omara Mehmedbašića srijedom liči na prodavnicu mješovite robe. Između sudskih spisa stoje svežanj plavo-bijelih kesa i jedan do drugog poredani paketi sa cigaretama i kesicama instant-kafe. Advokat srijedom pakuje poklone svojim klijentima. Četvrtkom ujutro ih njegov uposlenik nosi u sarajevski Centralni zatvor. I tako svake sedmice.

Većina Mehmedbašićevih klijenata je koristila pravo na advokata po službenoj dužnosti kojeg plaćaju građani Bosne i Hercegovine (BiH). Na ove odbrane je za sedam godina izdvojeno najmanje 76,2 miliona KM. U tom poslu se godinama izdvaja grupa istih advokata. Njih desetero je zaradilo ukupno 12,75 miliona KM, tako da za više od hiljadu njihovih kolega nije ostalo puno posla.

Najuspješnije predvodi Mehmedbašić, zaradivši 4,3 miliona KM. To je tri puta više od zarade Izeta Baždarevića koji je na drugom mjestu.Njih dvojicu slijede: Muhidin Kapo, Selman Zijadić, Midhat Kočo i Indira Karahodžić iz Sarajeva, Šaban Mujčinović iz Tuzle, Petko Pavlović iz Zvornika, Miodrag Stojanović iz Bijeljine te Veljko Ćivša iz Sokoca.

Neki od njih kažu da ih obično biraju klijenti koje su već branili. „Većina se mojih vraća meni. Ja imam klijenata koje po pet puta branim“, kaže Baždarević.Zakoni su propisali da advokate po službenoj dužnosti osumnjičeni i optuženi biraju po slobodnoj volji. Mnogi sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) tvrde da na ovaj izbor utječu sudije, tužioci i policajci. Iako o tome pričaju i stručnjaci i zatvorenici, niko nije prijavio nepravilnosti pri dodjeli advokata po službenoj dužnosti.

Advokat za raju

Novac koji je 65 sudova u BiH izdvojilo na odbrane po službenoj dužnosti od početka 2010. do kraja 2016. godine dobilo je 1.247 advokata i advokatskih kancelarija. Omar Mehmedbašić je po zaradi daleko ispred svojih kolega.

Zatvorenici kažu da je Mehmedbašić poznat kao „advokat za raju“ koji brani „pola zatvora“. Novinarima su ispričali da brine o svojim klijentima i šalje im pakete u kojima su hrana, cigarete i kafa.„Svaki četvrtak mi je bilo pred vratima. (…) Pogledam sa desne strane: plavo-bijela kesica, sedam kutija Drina cigareta i sedam Nescafe 3u1. Svima tako. Svima koje je on branio“, kaže Rusmir Sinanović koji je na Općinskom sudu u Sarajevu osuđen na godinu dana i deset mjeseci zatvora zbog posjedovanja minskoeksplozivnih sredstava.

Njega je Mehmedbašić branio 2014. godine. „Imao sam prijedlog od Sudske policije, jednog od sudskih policajaca, da uzmem advokata Omara Mehmedbašića“, kaže Sinanović, objašnjavajući kako je izabrao branioca.

Mehmedbašić je branio i Alena Krtičića, 2016. godine osuđenog na dvije godine i deset mjeseci zbog razbojništva i teške krađe. Krtičić kaže da mu je advokata predložio tužilac te da se tako radi i sa drugim optuženim: „Pa, kad dođu prvi put, predloži ga tužioc ili neko i kasnije, naravno, svi uzimaju Omara“.

CIN otkriva da je Mehmedbašić svojim klijentima činio i nezakonite usluge.U optužnici protiv Krtičića, između ostalog, piše da je u novembru 2014. godine prislonio maloljetniku repetiran pištolj na glavu i ukrao mu telefon, ali je osuđen za krađu mobitela, uz prijetnju da će izvaditi pištolj.

Krtičić kaže da je maloljetnik tada promijenio iskaz jer mu je advokat Mehmedbašić platio pa je on zbog toga dobio manju kaznu.„Došao je jedan dan i rekao: eto, dat ću mu 600-700 KM da promijeni iskaz, da li bi ti pristao na to? Ja sam rekao pristajem na sve što ide u moju korist. On će“, prepričava dalje Krtičić razgovor sa advokatom, „promijeniti iskaz kada dođe njegovo vrijeme da svjedoči, tu će pomoći, reći će da nije bilo pištolja, nije bilo ništa, da je on to slagao, da se plašio“. Tako je i bilo.

Novinari CIN-a su izvršili uvid u Krtičićev spis i vidjeli da maloljetnik tokom istrage i suđenja nije govorio isto. U izjavi tužilaštvu krajem 2014. godine je rekao da je Krtičić repetirao pištolj i naslonio mu ga na sljepočnicu, a pet mjeseci kasnije je na sudu kazao da mu je Mehmedbašićev klijent samo uzeo mobitel.

Krtičić je ispričao da su morali platiti i majci ovog dječaka jer ih je nakon toga htjela prijaviti, ali ona novinarima CIN-a tvrdi da nije uzela novac. Potvrdila je, međutim, da je njen sin dobio novac od advokata kako bi promijenio iskaz. Njih dvojica su se i ranije poznavali, jer je Mehmedbašić i maloljetnika prije toga branio na sudu.

Novinari CIN-a su se nekoliko puta sastali sa Mehmedbašićem i govorili o odbranama po službenoj dužnosti, ali je on odbio zvaničan razgovor.U decembru 2015. godine advokat Mehmedbašić je uhapšen zajedno sa dvojicom službenika Općinskog suda u Sarajevu. Dan kasnije je pušten. Službenici za izvršenje krivičnih sankcija Ekrem Bezdrob i Pašaga Selimović su optuženi za, između ostalog, uzimanje novca kako bi odlagali odlazak u zatvor Mehmedbašićevim klijentima ili tu kaznu zamijenili nošenjem elektronske narukvice.

U februaru 2017. godine Mehmedbašić se na suđenju pojavio kao svjedok. Potvrdio je da je optužene častio kako bi njegovi klijenti dobili elektronske narukvice, koje im omogućavaju da kaznu služe u kućnom pritvoru.

„Lapo-lapo, bit će tu jedno dvije-tri glave, šta ja znam. (…) Nije to bio novac zbog kojeg bih se ja sekirao, ja sam to više zbog stranaka“, kazao je na sudu Mehmedbašić koji je od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva dobio imunitet pa je umjesto optuženog za davanje mita postao svjedok.Suđenje Bezdrobu i Selimoviću je u toku pred Općinskim sudom u Sarajevu.

Utjecaji na izbor advokata

Advokata Mehmedbašića zatvorenici doživljavaju kao prijatelja i kažu da se s njim druže i privatno. Hvale ga čak i oni koje nije branio: „Svakome izađe ususret, svakom pomogne, donese onima koji nemaju. (…) Pripazi svake sedmice sa kafom i cigarama“, kaže Sanela Bešić, zatvorenica tuzlanskog zatvora koja služi kaznu za ubistvo i razbojništvo. Mehmedbašić je branio tri njene cimerke pa Bešić kaže da bi voljela da je i nju zastupao, jer je i „kao advokat jak“.

Ima i onih koji misle drugačije i koji nisu zadovoljni njegovim radom.„Moje lično mišljenje je da je to nikakav advokat“, kaže Rusmir Sinanović. Zamjera mu što ga je rijetko posjećivao i što je tokom posjeta istovremeno razgovarao i sa drugim klijentima: „Priča rečenicu meni, rečenicu ovom, rečenicu meni, rečenicu onom“. Sinanović kaže da ga je angažovao na prijedlog sudskog policajca koji mu je pri dolasku u pritvor rekao: „Najbolje ti je da uzmeš Omara Mehmedbašića za advokata“.

Osim ovog zatvorenika, još 18 sagovornika CIN-a, među kojima su i advokati i sudije, kažu da policajci i sudski policajci utječu na izbor advokata po službenoj dužnosti.„Gdje prvo privedu osumnjičenog? Neće ga u trafiku odvući! U MUP kantona, u SIPU“, kaže Senad Kreho, dugogodišnji advokat i predsjednik Regionalne advokatske komore u Sarajevu.

CIN je prije šest godina svojim prvim istraživanjem o odbranama po službenoj dužnosti ukazao na ovaj problem. Sudska policija FBiH je pokrenula internu istragu u vezi sa ovim, ali je postupak obustavljen zbog nedostatka dokaza.

Glavni zapovjednik Edin Vehabović kaže da od tada nisu imali prijava. Slično kaže i viša inspektorica Federalne uprave policije (FUP) Marina Zović: „Ja još nisam čula da je u FUP-u bilo slučajeva da neko od istražitelja ili inspektora sugeriše na određenog advokata jer ne vidim razloga za to. Tako da mi nismo imali pritužbi u tom pogledu“.

Predstavnici advokatskih komora kažu da su o ovim nepravilnostima čuli od kolega, ali nisu dobili nijednu prijavu. Zato ništa nisu ni poduzimali.Amila-Mimica Kunosić iz Advokatske komore FBiH kaže da su proteklih godina sarađivali sa sudovima i analizirali koji advokati imaju najviše slučajeva, pokušavajući da „dovedu u red“ odbrane po službenoj dužnosti, ali ništa više od toga nisu mogli učiniti.

„Problem je kod onog dijela kada imamo pritvorske predmete. Tad, kako pritvorenik dođe, on tako dobije instrukciju kojeg advokata da angažuje“, rekla je Kunosić na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).Ova institucija je nakon CIN-ovog istraživanja prije šest godina najavila da će analizirati način izbora advokata. Uvela je sistem kontrole koji je trebao bilježiti da li advokata bira optuženi ili ga dodjeljuje sudija. Plan je bio i da se prate iznosi naknada za advokate. Iako je sistem uveden prije pet godina, CIN otkriva da ne funkcioniše na najbolji način jer sudovi nisu obavezni da ga koriste i podaci nisu potpuni.

Potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić je nakon razgovora sa novinarima CIN-a pokrenula pitanje u vezi sa ovom problematikom na sjednici Vijeća. „Statistika pokazuje da se nešto čudno dešava, obzirom da su samo izabrani pojedini branitelji. Non-stop su oni u vrhu te liste“, kaže Jukić.

Sudijska procjena

Osumnjičeni i optuženi se, prema zakonima, mogu braniti sami ili uzeti advokata koji će ih zastupati. Advokat mora biti uz klijenta kada se predlaže pritvor te ako su u pitanju: maloljetnik, nijema ili gluha osoba i osumnjičeni ili optuženi kojem prijeti dugotrajni zatvor. Između ostalog, advokata mogu dobiti i siromašni, odnosno oni „slabog imovinskog stanja“.

Zakon svima daje pravo da sami izaberu advokata po službenoj dužnosti kojeg plaćaju građani. Njihova imena se nalaze na listama koje formiraju advokatske komore. U entitetima se ovim poslom mogu baviti svi advokati koji to žele, dok za postupanje pred Državnim sudom advokat mora, između ostalog, imati sedam godina relevantnog radnog iskustva. Liste se dostavljaju policiji, tužilaštvu i sudovima. Ako osumnjičeni sam ne izabere advokata, sud mu ga dodjeljuje.

Novinari CIN-a su razgovarali sa 87 advokata širom BiH, 19 sudija i 58 osuđenika u federalnim zatvorima. Ministarstvo pravde Republike Srpske nije odobrilo posjetu zatvorima u ovom dijelu zemlje, smatrajući da bi zatvorenici mogli govoriti neistinu, što bi izazvalo reakciju advokata i komora.

Mnogi sagovornici kažu da se pri dodjeli advokata po službenoj dužnosti zakon često ne poštuje.„To je javna tajna da svaki sud ima svog advokata i istog sudiju. Neki budu 15 ili 20 puta po službenoj dužnosti, a neki samo jednom“, kaže Bojan Nuk, osuđen na Općinskom sudu u Travniku na godinu i po dana zatvora za neovlašteno držanje i proizvodnju opojnih droga. Zadovoljan je radom svog branioca Bekira Ferizovića, a kaže da ga nije birao sam, već mu ga je sudija predložio. Ferizović je najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti u Srednjobosanskom kantonu gdje je za sedam godina zaradio skoro 300.000 KM. Gotovo polovinu je zaradio upravo na Općinskom sudu u Travniku. Kaže da ga sudije ne favorizuju.

„Nema to, kakvi, to je smiješno.“ Prva iza njega po zaradi na ovom sudu je advokatica Vildana Đidić-Bradarić koja je zaradila četiri puta manje novca.Anel Livnjak, koji u zatvoru u Busovači služi kaznu za više krivičnih djela, kaže da mu sutkinja Općinskog suda u Travniku Silva Belegić-Perčinlić nije dozvolila da bira advokata, već mu je ona dodijelila Adila Lozu. Ova sutkinja kaže da to nije istina: „Ako ćete vjerovati takvim osobama, onda gdje će otići ova država!“

Marija Aničić-Zgonjanin, predsjednica Okružnog suda u Banjoj Luci, kaže da su zloupotrebe moguće. I sama je u svom sudu primijetila da jedan sudija uvijek postavlja istog branilaca po službenoj dužnosti pa ga je isključila iz faze postupanja u kojoj može dodijeliti advokata.„On stranci kaže, to su meni rekli daktilografi, prstom samo – ovaj ti je dobar“, objasnila je, ali nije željela reći o kome se radi.

I Veljko Krejić, predsjednik Osnovnog suda u Gradišci, ne bježi od činjenice da sudije postavljaju advokate mimo redoslijeda na listi: „Odrediš mu advokata koji zna krivicu. Ne vrijedi mu staviti onog koji tjera izvršenje i parnicu. To je procjena sudije koga će“. Sudije ovog suda su u 30 slučajeva dodijelile advokata, a samo šest puta je osumnjičeni sam birao.

Većina sudija sa kojima su razgovarali novinari CIN-a kaže da ne favorizuju bilo kojeg advokata i da optuženi koji dođu pred njih uglavnom znaju koga će izabrati. Zvanični podaci, ipak, govore drugačije. Od 310 predmeta koji su vođeni pred Općinskim sudom u Orašju i u kojima su branili advokati po službenoj dužnosti, 210 puta ih je sudija birao.

Od 150 slučajeva u Općinskom sudu u Bugojnu sudije su dodijelile advokata 116 puta. Više od polovine, odnosno 82 puta, birala je sutkinja Katica Soldo. Ona kaže da radi sa maloljetnicima kojima odredi branioce i prije nego što slučaj dođe na sud, jer je tokom istrage kontaktiraju policija ili tužilaštvo. Sutkinja Soldo kaže da pri prvom pojavljivanju na sudu maloljetnici mogu promijeniti branioca.

Dijana Hadžijusufović, advokatica iz ovog grada, kaže da sudije i tužioci sugerišu optuženima izbor branioca: „Onda stranka neuka, veze nema, pa da bi izašla ususret sudiji ili tužitelju, odabere to što je po sugestiji išlo“.

Hadžijusufović je dvaput branila po službenoj dužnosti. Tvrdi da se ovakva odbrana ne odbija: „Čista para, fini predmeti“.Općinski sud u Bugojnu je jedini odbio dostaviti podatke o naknadama koje je isplatio braniocima po službenoj dužnosti. „Vjerujte da su to bagatelne naknade“, kaže sutkinja Katica Soldo.

Ernesto Valverde zvanično je imenovan za trenera Barcelone, objavio je klub na svojoj stranici.

Iskusni stručnjak je nekadašnji fudbaler Barcelone, sa kojom je osvojio Kup pobjednika kupova 1989. godine i Kup kralja 1990. pod vodstvom Johana Cruyfa.

Tokom 15-godišnje trenerske karijere vodio je Espanol, Olympiakos, Villareal i Valenciju.

Roma je u posljednjem kolu savladala Genou sa 3:2, i tako izborila drugu poziciju na koncu sezone, odmah iza Juventusa.

Edin Džeko, reprezentativac Bosne i Hercegovine, te član Rome bio je strijelac i asistent na utakmici, čime je izborio titulu najboljeg strijelca sezone.

Večerašnji gol za poravnanje bio mu je 29 ove sezone, a pridodao je i devet asistencija.

Iza sebe na listi strijalaca ostavio je Mertensa iz Napolija, koji je dao 28 golova, te Belottija iz Torina - koji se 25 puta upisao u listu stijelaca.

Bh. fudbaler je tako na pravi način okončao sezonu - učinivši je najplodonosnijom u karijeri do sada, kada je segment strijelca u pitanju.

U svim takmičenjima ove sezone postigao je ukupno 39 golova. Pored 29 ligaških, osam puta je pogodio u Evropa ligi, i dva puta u Kupu Italije.

Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH apelira na nadležne organe, policiju i tužilaštvo da identificiraju i procesuiraju osobe koje širenjem govora mržnje putem online medija čine krivična djela.

Na sjednici Komisije razmatrane su ukupno 62 žalbe građana, od čega se 20 odnosi na izvještavanje štampe i online medija u BiH i 42 na komentare posjetilaca online medija.

Deset žalbi na novinarsko izvještavanje je prihvaćeno zbog utvrđenog kršenja Kodeksa za štampu i online medije, dok je osam odbijeno jer nije bilo kršenja profesionalnih standarda izvještavanja. Dvije žalbe su vraćene u proces samoregulacije, tj. objave demantija u medijima, navodi se u saopćenju Žalbene komisije.

Ovim povodom, članovi komisije također apeluju na uredništva online medija da učine dodatne napore kako bi online komunikacija s korisnicima i korisnika online medija međusobno bila pristojna i uljudna.

Vijeće za štampu, samoregulacijsko tijelo za štampane i online medije u BiH, će u okviru svoga mandata i dalje upozoravati na neprihvatljivu komunikaciju u online medijima, i u okviru mehanizama samoregulacije medija, raditi na upozoravanju i kritiziranju ove pojave, kao i na organiziranju dodatnih edukacijskih aktivnosti za urednike i novinare online medija.

Fudbaleri Zrinjskog prvaci su Bosne i Hercegovine u fudbalu, nakon što su u posljednjem kolu BH Telecom Premijer lige BiH savladali Slobodu u Mostaru.

Tim kojeg predvodi Blaž Slišković nije dozvolio iznenađenje u finišu lige za prvaka BiH u fudbalu, te je osigurao peti naslov prvaka u historiji, a ujedno su odbranili titulu osvojenu prošle sezone.

Konačan ishod meča glasio je 3:0, a Zrinjski je u prednost doveo Nemanja Bilbija, u 11. minuti meča. Iskoristio je pas u srce šesnaesterca i znalački zatresao mrežu Slobode.

Da bez pritiska odu na odmor pobrinuo se opet Bilbija, u 42. minuti susreta, osiguravši duplu prednost svojoj ekipi i titulu koja im obezbjeđuje nastup u pretkolu Lige prvaka naredne sezone.

Odličan centaršut sa vrha šesnaesterca Bilbija je dočekao volejom, a lopta je uz pomoć golmana Slobode završila u mreži za 2:0.

Da odbrana titule bude još uvjerljivija pobrinuo se Mešanović u 59. minuti, koji je stavio paraf na titulu Zrinjskog. Ovaj gol Mešanovića ujedno je i pravo remek djelo, možda i jedan od ljepših golova postignut ove sezone u BiH.

Kiks Sarajeva

Teoretske šanse za titulu imao je i Željezničar, ali je Zrinjski morao kiksati da bi titula stanovala na Grbavici.

Željezničar je u tek u finišu meča uspio osigurati puni plijen na domaćem terenu. Gosti su poveli preko Pece u 14. minuti, a poravnao je Lendrić u 55. U sudijskoj nadoknadi meča - Zakarić trese mrežu Radnika za trijumf i konačnih 2:1.

Posljednji meč u doigravanju za prvaka BiH ove sezone odigran je u Krupi, gdje je domaćin savladao Sarajevo sa minimalnih 1:0.

Strijelac je bio Dujaković u 55. minuti igre.

Izvor: Facebook/HŠK Zrinjski
Rezultati:
Zrinjski - Sloboda 3:0
Željezničar - Radnik 2:1
Krupa - Sarajevo 1:0.

Postupajući tužilac Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju uputio je Sudu BiH prijedlog za određivanje pritvora za sedam osumnjičenih lica koja su uhapšena u akciji kodnog naziva "Master".

Akcija "Master" sprovedena je u borbi protiv organizovanog kriminala povezanog sa finansijskim kriminalom i koruptivnim krivičnim djelima, saopšteno je danas iz Tužilaštva BiH.

Mjera pritvora za većinu osumnjičenih predložena je zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati istragu, prikrivati dokaze ili vršiti uticaj na svjedoke ili saučesnike, a za jednog osumnjičenog i zbog pasnosti od bjekstva.

U saopštenju se dodaje da su za troje osumnjičenih predložene mjere zabrane, koje uključuju zabranu preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti, zabranu posjećivanja određenih mjesta ili područja i zabranu sastajanja sa određenim osobama.

Akcija "Master" sprovedena je po nalogu Tužilaštva BiH, a akcijom je obuhvaćen veći broj osoba osumnjičen za organizovani kriminal, a u vezi sa finansijskim kriminalom, carinskim i poreskim utajama i koruptivnim krivičnim djelima, prilikom uvoza velikih količina tekstilne robe u BiH, kada su nezakonito umanjivane carinske i poreske dažbine, te na taj način nanesena šteta budžetu i svim građanima BiH.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH