Izdvojeno

Izdvojeno (1875)

Uklanjanje ovog objekta u Zemun Polju bilo je planirano za jučer ali se od toga odustalo jer se okupio veliki broj građana koji su spriječili rušenje

U Zemun Polju kod Beograda tokom noći je srušen nelegalno izgrađeni vjerski objekat koji je podigla Islamska zajednica Srbije.

Kako javlja N1, akcija rušenja je počela tokom noći, između 3 i 4 sata.

Jake policijske snage i žandarmerija su blokirale naselje.

Policajci su bili raspoređeni u tri prstena bezbjednosti oko naselja.

Srušen je sprat i potkrovlje na ovom objektu koji je počeo da se gradi 2014. godine bez dozvole. Radovi su više puta zaustavljani ali i nastavljani bez dozvole.

Akcija rušenja trajala je dva sata a na mjesto dešavanja pristižu predstavnici Islamske zajednice Srbije.

Uklanjanje ovog objekta u Zemun Polju bilo je planirano za jučer ali se od toga odustalo jer se okupio veliki broj građana koji su spriječili rušenje.

Bilo je najavljeno da će se o ovom pitanju sljedeće sedmice voditi pregovori između predstavnika Islamske zajednice u Srbiji i gradske vlasti.

Društvena mreža Fejsbuk ugasila je, za manje od mjesec dana, 14.000 korisničkih profila zbog pornografije i seksualne iznude, a 33 slučaja odnosila su se na seksualno uznemiravanje djece.

Fejsbuk dozvoljava objavljivanje seksualnih sadržaja kao što su ljubljenje, fotografije na kojima su zamućene seksualne aktivnosti ili fotografije u odjeći koja asocira na seks, ali sve dok se ti sadržaji kreću među odraslim korisnicima. Društvena mreža takođe dozvoljava i objavljivanje seksualnih šala.

Korisnici kojima je Fejsbuk ugasio profil objavljivali su eksplicitne fotografije i videosnimke te rečenice kojima su direktno pozivali na seks, prenosi Guardian.

Nekoliko njih su često uznemiravali djecu tako štu su im slali gole fotografije i neprimjerene poruke.

Fejsbuk je već duže vrijeme na udaru kritika zbog nepravovremenog uklanjanja uznemirujućih i neprimjerenih sadržaja.

BBC je nedavno pokrenuo istragu u kojoj je otkrio kako ova najpoznatija društvena mreža nije uklonila više od 80 posto fotografija koje je američka medijska kuća prijavila kao neprimjerene. Brojne organizacije i aktivisti za ljudska prava odavno već optužuju Fejsbuk za promociju seksualnog nasilja.

Društvena mreža je prošlog mjeseca u Francuskoj ugasila više od 30 hiljada lažnih profila koji su širili lažne informacije. Inače, procjenjuje se kako Fejsbuk ima stotine miliona lažnih profila.

Početkom prošle godine državljanima zemalja Zapadnog Balkana olakšano je zapošljavanje u Njemačkoj, čime se u ambasadama smanjio broj zahtjeva za azile, ali drastično povećao broj zahtjeva za vizu. Najviše je radnika iz BiH zainteresirano za odlazak iz zemlje, zbog čega je, kako saznajemo, Ambasada Njemačke u BiH obustavila davanje termina za podnošenje zahtjeva za vize.

Do redakcije portala Klix.ba stigle su brojne žalbe građana BiH koji već sedmicama čekaju termine. Kako su nam kazali, zabrinuti su jer bi im njemački poslodavci mogli uskoro raskinuti ugovore zbog čekanja.”Usljed olakšica za pristup njemačkom tržištu rada za građane zemalja Zapadnog Balkana, koje su stupile na snagu 1. januara 2016. godine, broj zahtjeva za vize je drastično porastao. Na osnovu te velike potražnje, znatno je produženo vrijeme čekanja na termine. Ambasada u ovom trenutku, uprkos kadrovskom pojačanju odjela za vize, ne može ponuditi više termina”, kazala nam je glasnogovornica Njemačke ambasade u Sarajevu Natascha Garloff-Jonkers.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kazali su za Klix.ba kako nisu dobili obavještenje od ambasade o obustavljanju davanja termina za vize.”Ambasada nas nije zvanično obavijestila da planira obustavljanje davanja termina. Ako je istina da je došlo do obustave davanja termina, najvjerovatnije je razlog da su termini za podnošenje zahtjeva za vize već zauzeti do kraja 2017. godine”, rekli su nam iz Agencije.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH i Savezna agencija za zapošljavanje Njemačke već nekoliko godina šalju medicinare iz BiH u Njemačku putem Dogovora o zapošljavanju medicinskih radnika iz BiH. “Kandidati koji idu u Njemačku putem ovog dogovora imaju svoj termin za podnošenje zahtjeva za vizu”, dodaju iz agencije.

Posljednjih godina hiljade naših državljana otišlo je raditi u Njemačku, a među njima je najviše medicinskih i građevinskih radnika. Prošle godine njemačka ministrica za rad i socijalna pitanja Andrea Nahles otkrila je kako bi Njemačka u narednih pet godina trebala izdati dozvole za 20.000 radnika iz BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Trenutno su u Njemačkoj najtraženija zanimanja vezana za medicinsku struku, od doktora medicine, specijalizanata, medicinskih sestara, do njegovatelja, za IT sektor i programiranje traže se inžinjeri elektrotehnike, mehatroničari, kao i zanimanja vezana za građevinarstvo, usluge prijevoza, transporta i slično.

Zbog nemogućnosti da dobiju termin za podnošenje vize, najviše će ispaštati oni koji čekaju na odlazak iz BiH u svrhu spajanja porodice. Nije poznato kad će Ambasada Njemačk u BiH početi davati nove termine, piše Klix.ba.

Političke stranke u Bosni i Hercegovini budžete uglavnom pune budžetskim sredstvima. Izborni uspjeh garantuje više novca, a dobar dio sredstava u stranačke kase stiže i od pojedinačnih priloga fizičkih lica.Stranke su Centralnoj izbornoj komisiji dužne dostaviti izvještaje u prihodima, rashodima i troškovima. Ti podaci su javni i dostupni su svima, a tamo se krije mnogo interesantnih detalja. Između ostalog, u finansijskim izvještajima nalaze se imena najvećih donatora, a skoro u pravilu, radi se o visokim stranačkim dužnosnicima, funkcionerima koji se tako u izvjesnoj mjeri ”zahvaljuju” stranci koja ih je postavila.

”Nismo imali obavezu. To je bila dobrovoljna izjava da se odbija od plate i ja sam to uredno isplaćivao. Ima onih koji su predsjednikovi ljudi, a koji to nisu radili”, kazao je za N1 Sadik Ahmetović, parlamentarac i odnedavno bivši član Stranke demokratske akcije.

I u drugim strankama postoji slična praksa, bolje je to nazvati običaj nego pravilo. S obzirom na enormno visoke iznose koje na ime plaća, paušala, dnevnica, troškova i putovanja primaju ovdašnji političari, i mrvice iz njihovih mjesečnih prihoda dovoljne su za popunjavanje rupica u stranačkim budžetima.

Princip je jednostavan. Stranka vam ustupi mjesto u nekoj komisiji, za članstvo i poneku sjednicu primate novac, a krug se zatvori vraćanjem dijela novca u kasu stranke kroz dobrovoljne priloge koji ustvari nisu dobrovoljni. Dobro osmišljenja strategija i siguran novac.

”Sve stranke to imaju. Mi imamo stratešku članarinu. Poslanici svojom voljom pet posto plate daju stranci. Imamo Pravilnik, sve je propisano u Statutu. To nije obavezno, ali ne postoje sankcije za nekog ko odluči da to ne radi”, ispričao je za N1 Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa.

Pet posto za stranku

Procent i pravilo vrijedi i za kadrove Demokratske fronte. ”Pet posto od plate ide stranci. Ali niko nas ocjenjuje, ako neko ne plati, ništa nije sporno”, ispričala je za N1 Hanka Vajzović, zastupnica Demokratske frotne u Parlamentu Bosne i Hercegovine. U DF-u redovno naglašavaju da sa svojim predstavnicima u institucijama nemaju nikakve ugovore koji bi ih obavezali na plaćanje odštete u slučaju prelaska u druge stranke.

Kako ste nedavno na N1 mogli čitati, partije se ”osiguravaju” od prelazaka svojih kadrova u druge stranke, ali ih to ipak ne sprečava da odlaze. Upravo je Vajzović imala spor sa svojom bivšom strankom – Socijaldemokratskom partijom koju je napustila uz obavezu da plati neku vrstu odštete, a slučaj je dobio i sudski epilog.

”Nismo mi dužni davati od plate, nego je različita visina članarine za ljude koji su u parlamentima. Logično, naša člana je veća. U SDP-u je članarina za studente, đake, penzionere i nezaposlene 1 KM godišnje, a redovna članarina za ostale je 1 KM mjesečno. Oni koji u ime partije obavljaju neku funkciju imaju dodatnu članarinu u iznosu od 2% od plate i 10% od paušala. Misli se na poslanike, pošto mi nemamo ministre i slično”, otkrio je u razgovoru za N1 Saša Magazinović, poslanik SDP-a u državnom Parlamentu.

I ostale stranke, posebno one moćnije, imaju jasno postavljen sistem prema kojem se dio novca uvijek vraća u njihovu kasu. Neki će u tome prepoznati poneku nelogičnost, ali suštinski, stranke ne rade ništa suprotno zakonima. Ne potpisuju se sankcije, ali se uglavnom zna šta slijedi ako se propisani procent ne poštuje.

Pretresaju se i objekti u vlasništvu advokata Hajrudina Škahića u Srebreniku, te Nusreta Mustabašića, zatim Miloša Jakovljevića u Banjoj Luci te Ferhata Peštalića Pripadnici SIPE na području Srebrenika, Gradačca, Brčkog i Banje Luke izvode veliku akciju, a kako piše Žurnal, u toku je pretres stanova i objekata nekoliko osoba koje se dovode u vezu sa carinskim prevarama.

Iz Tužilaštva BiH je saopćeno tek da se po njihovom nalogu realizira opsežna akcija u borbi protiv financijskog kriminala i korupcije, a kako navodi Žurnal, pretresaju se, pored ostalih, objekti u vlasništvu fudbalskog menadžera Admira Husarića i advokata Hajrudina Škahića u Srebreniku, potom Nusreta Mustabašića, Miloša Jakovljevića u Banjoj Luci te Ferhata Peštalića, zvanog Pero. Sumnja se da je ova grupa, zajedno sa još nekoliko osoba učestvovala u carinskim prevarama.

Ferhat Peštalić se dovodi u vezu sa više puta hapšenim i osuđivanim za utaju poreza i prevare Sedinetom Karićem, zvanim Sido, iz Srebrenika. O tome je u iskazu dostupnom javnosti govorio i optuženi bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević, podsjeća Žurnal.

- Što se tiče firme Eko-Škobić pokazalo se vremenom da je to firma preko koje je radio Sido Karić iz razloga jer je bio u zatvoru, a na temelju rada Tužilaštva gdje smo mi iz UIO pomagali, pa je na taj način prikrivao djelatnost. Prema informaciji koju sam dobio, Ferhat Peštalić je taj koji je završavao poslove za firmu Eko-Škobić, A Ferhat Peštalić je Sidin igrač, tačnije radio je za njega, naveo je u svom svjedočenju Čaušević.

Admir Husarić je, prema pisanju Žurnala, kontrovezni fudbalski menadžer koji se dovodio u vezu sa više afera, a posebno je upečatljiva njegova javna objava putem društvenih mreža kada je s metkom u cijevi prijetio pripadniku navijačke skupine iz Tuzle.

Kako piše Balkan Insight, nevladina organizacija Kraljevina Srbija, koja djeluje pod patronatom princa Aleksandra, tvrdi da je u peticiji za njegov povratak pokrenutoj u razdoblju od 21. do 27. novembra prošle godine, prikupila više od 123.000 potpisa.

„Nakon što javno objavimo tačan broj onih koji žele restauraciju monarhije, inicijativu za obnovu predaćemo parlamentu.

Ako se utvrdi da je peticiju potpisalo više od 150.000 ljudi, automatski dolazi do promjene Ustava, bez prethodnog referenduma“, kazao je čelnik udruženja Nikola Grbić koji je prijestolonasljednikov advokat.

Grbić je u razgovoru za Balkan Insight kazao da je cilj udruženja ustoličiti parlamentarnu monarhiju, u kojoj bi ovlasti princa Aleksandra bile kombinacija predsjednika i ombudsmena:

„Kralj bi predstavljao sve političke stranke te sve građane Srbije. Pritom ne bi imao zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali bi svojom pozicijom, kritikama i podrškom mogao pomoći u izgradnji pravne države. Kralj bi, zapravo, bio kohezivni faktor stabilnosti.“

Predsjednik udruženja ističe kako je srbijanska kraljevska porodica povezana s dinastijama širom svijeta, pa je tako princ Aleksandar kumče britanske kraljice Elizabete II., a povezani su i sa svrgnutom ruskom carskom dinastijom Romanov.

Udruženje Kraljevina Srbija osnovali su beogradski studenti još 2008., u početku se zvala Kraljeva omladina, a trenutno ima 18.000 članova u 80 ogranaka diljem Srbije.

Princ Aleksandar je nakon smrti kralja Petra II. odlučio da formalno ne koristi titulu kralja, koja bi malo značila u egzilu, no on se nije nikada odrekao bilo titule, bilo svojeg dinastičkog prava na krunu.

Aleksandar Karađorđević se 1999. godine aktivno pridružio kampanji protiv vladavine Slobodana Miloševića te je bio u stalnom kontaktu sa srbijanskom opozicijom.
Princ i njegova porodica od ljeta 2001. žive u Belom dvoru u Beogradu, odakle se svesrdno zalažu za uspostavu ustavne monarhije.

Na današnji dan 1995. godine granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske usmrtila je u Tuzli 71 osobu, najviše mladih, dok je preko 200 ljudi ranjeno. Najmlađa žrtva imala je samo tri godine.

U Tuzli će danas biti održano komemorativno obilježavanje za žrtve na Kapiji, kao i sve civilne žrtve rata. Ovaj dan samo se u Tuzli obilježava kao dan žalosti.

Parlament Federacije BiH je u aprilu prošle godine usvojio inicijativu o proglašenju 25. maja Danom žalosti u Federaciji BiH. Međutim, do danas, Vlada Federacije, te organi Parlamenta nisu ispoštovali tu odluku.

Za ratni zločin na Kapiji na 20 godina zatvora osuđen je oficir Vojske Republike Srpske, Novak Đukić. On se nalazi u Srbiji, te iako je za njim raspisana potjernica, trenutno ne može biti izručen BiH jer ima srbijansko državljanstvo.

Sud BiH je pravosnažno presudio – tender za izgradnju petlje Šićki Brod, proveden 2012. godine, bio je nezakonit. Kompanija Jata je oštećena, pa je Sud Bih donio izvršno rješenje kojim je sa računa JP Ceste FBiH skinuto 1,2 miliona maraka.

BEZVRIJEDAN AKT

Priča počinje netom nakon što je Enver Bijedić, današnji potpredsjednik SDP-a BiH, postao federalni ministar prometa i komunikacija. Tada je, naime, raspisan tender za izgradnju kolovoza na petlji Šićki Brod, dionica Drežnik (Tuzla) Šićki Brod. Procijenjena vrijednost posla bila je 10 miliona maraka, a svoje ponude dostavilo je sedam kompanija ili konzorcija.

Nakon što su, 29. novembra 2011. godine, otvorene ponude, tenderska komisija JP Ceste FBiH proglašava da je Konzorcij kojeg čine kompanije ROADING D.O.O. Gračanica, ARAPOVAC PUTEVI d.o.o. Čelić, EKO PROM Brčko i CONRAM d.o.o. Brčko dostavio povoljniju ponudu. Kao drugorangirana ocijenjena je ponuda kompanije Jata d.o.o. Srebrenik. Zbog sumnje u regularnost postupka, te sumnje da prvorangirani Konzorcij ne ispunjava tenderom propisane uslove, kompanija Jata se obraća Uredu za razmatranje žalbi, koji utvrđuje povrede tenderskog postupka, te nalaže obustavu.

JP Ceste Federacije BiH, sa Filipom Vujevom na čelu, prihvata stav Ureda za žalbe, te donosi odluku o obustavi postupka javne nabavke. No, taj akt o obustavi postupka, očito, nije vrijedio ništa. Resorni ministar Enver Bijedić, suprotno nalogu Ureda za žalbe, ali i odluci JP Ceste Federacije BiH, nastavlja sa realizacijom projekta.

“Ugovor za početak radova na dionici puta od petlje Šićki brod do bolnice Kreka, potpisali su danas načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović, ministar komunikacija i prometa BiH Damir Hadžić, ministar za saobraćaj i komunikacije u Vladi Federacije Enver Bijedić i direktor JP Ceste FBiH Filip Vujeva”, glasila je vijest koju su 24. avgusta 2012. godine objavili mediji bliski SDP-u BiH.

Međutim, ni Bijedić, ali ni njemu bliski mediji nisu objavili ko je izvođač radova koji su započeli dva dana prije formalnog potpsivanja ugovora. U pitanju je, naravno, bio Konzorcij sa kompanijom ROADING na čelu, čiju je ponudu Ured za razmatranje žalbi ocijenio nepotpunom. Tako su Bijedić i Vujeva posao vrijedan 10 miliona maraka dodijelili nakon što su i samo, formalno, obustavili postupak javne nabavke.

Upravo tu bahatost resornog ministra Bijedića iskoristila je kompanija JATA-a, koja se obratila Sudu BiH. Četiri godine kasnije, Sud BiH presuđuje da su JP Ceste nezakonito dodijelile posao Konzorciju, te nalaže da se, u skladu sa tadašnjim Zakonom o javnim nabavkama, oštećenoj kompaniji JATA isplati odšteta u iznosu od 10 posto ukupne vrijednosti ugovorenog posla.

BIJEDIĆEV POVLAŠTENI STATUS

U novembru prošle godine, Sud BiH donosi rješenje o izvršenju, nakon čega je sa računa JP Ceste Federacije BiH skinuto 1,2 miliona maraka, te prebačeno na račun oštećene Kompanije JATA. Zbog ovih nezakonitih postupaka koje je utvrdio i Sud BiH, a kojim su Ceste Federacije BiH oštećene za 1,2 miliona maraka, pojedini članovi Nadzornog odbora ovoj javnog preduzeća podnijeli su prijavu Tužilaštvu kantona Sarajevo. No, Enver Bijedić u ovoj instituciji, očito, ima povlašten status.

Pred Općinskim sudom u Sarajevu počelo je suđenje generalnom sekretaru Stranke demokratske akcije (SDA) Amiru Zukiću, potpredsjednicima te stranke Asimu Sarajliću i Mirsadu Kukiću i drugima u slučaju 'Bosna'. Oni se terete za više krivičnih djela među kojima su primanje mita, protivzakonito posredovanje u zapošljavanju i nedozvoljeno držanje oružja.

Prema optužnici u predmetu 'Bosna', koju je potvrdio Općinski sud u Sarajevu, Amir Zukić i Safet Bibić terete se da su tokom 2016. godine organizovali grupu kojoj su se pridružili Senad i Nedžad Trako, te Ramiz Karavdić. Oni su kao članovi grupe pronalazili osobe koje su bile spremne dati novac za zaposlenje u Elektroprivredi BiH. Nakon toga bi Amir Zukić, koristeći svoj uticaj preko Eseda Džananovića, bivšeg direktora Elektroprivrede BiH, realizovao nezakonita zapošljavanja u ovom preduzeću.

Asim Sarajlić i Mirsad Kukić, potredsjednici SDA terete se da su koristeći svoj položaj posredovali prilikom zapošljavanja, čime su počinili krivično djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Prema riječima novinara portala Žurnal Avde Avdića koji je istraživao slučaj 'Bosna', radi se o velikoj korupcijskoj aferi:

"Mi smo istraživali od prvog dana kada je započeta akcija 'Bosna' i imali smo svu dokumentaciju na raspolaganju. Imali smo brojne svjedoke koji su nam potvrdili da su morali plaćati iznos između 15.000 i 30.000 konvertibilnih maraka da bi dobili posao u nekom od javnih preduzeća. Ovdje se radi možda o najvećoj korupcijskoj aferi u Bosni i Hercegovini od rata do danas. U pitanju su osobe koje obnašaju visoke funkcije u državnom Parlamentu, poput Asima Sarajlića. U aferu su uključena dvojica zastupnika u Parlamentu Federacije - Amir Zukić i Mirsad Kukić", objasnio je Avdić.

Zapošljavanje sinova

Avdić napominje da su njih trojica u samom vrhu SDA - Amir Zukić je generalni sekretar, a Asim Sarajlić i Mirsad Kukić su potredsjednici te stranke.

"Upravo ova trojica ljudi najodgovorniji su za postavljanje Eseda Džanonovića na mjesto izvršnog direktora Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, preko koga su zapošljavali ljude u elektrodistribucijama u Tuzlanskom kantonu, u Unsko- sanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu. Za te usluge oni su uzimali novac. Vrlo bitno je rješenje Općinskog suda u Sarajevu prilikom određivanja pritvora Esedu Džananoviću, gdje je jasno navedeno da su svi poslovi rađeni isključivo po naredbi stranke, odnosno da se se sada SDA može smatrati kao mjesto gdje se osmišljali poslovi koji se dovode u vezu sa organizovanim kriminalom", objasnio je Avdić.

Konkretan primjer korupcije, naveo je novinar Žurnala Avdo Avdić za RSE:

"U pitanju je zaposlenje sina Omera Škalje, zastupnika SDA u Parlamentu Federacije. Iako nije ispunjavao nikakave uslove i nije bilo nikakvog konkursa, on je zahvaljujući tome što je uticajan u Parlamentu Federacije BiH i što je uticajan u Stranci demokrastke akcije, preko Asima Sarajlića, Mirsada Kukića i Amira Zukića zaposlio jednog sina, a potom je zaposlio i drugog sina koji je završio medresu, dakle vjerski službenik koji je radio na distribuciji električne energije", zaključuje Avdić.

Iako je riječ o visokopozicioniranim funkcionerima SDA, javnost je uskraćena za objašnjenje zašto su te osobe i dalje na istim političkim funkcijama, kaže Adis Arapović iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, koji ocjenjuje da je stranačka korupcija uzela maha u bh. društvu.

U ovakvim slučajevima, smatra Arapović, "stranke bi trebale zauzeti tvrđi stav, imati propisane interne procedure u slučajevima privođenja, pokretanja sudskih postupaka itd".

"Podsjećanja radi, prethodni predsjednik Stranke demokratske akcije, jednog od premijera je smijenio zbog sličnog procesa. Govorim o Sulejmanu Tihiću i premijeru Nedžadu Brankoviću. U to vrijeme zbog istih razloga neko je izgubio političku funkciju i bilo kakav autoritet u stranci. Danas se to ne dešava uprkos što nije jedan već nekolikoizloženo kritici javnosti i protiv njih je pokrenut ozbiljan sudski proces. Vrlo teško da će se ovo završiti po onoj staroj poslovici: 'Pojeo vuk magarca'. Ovaj pritvor predugo traje, vrlo je rigidan i iza toga vjerovatno stoji neka jaka argumentacija Tužilaštva i Suda", ocjenjuje Arapović.

I pored činjenice da je Amir Zukiću pritvoru više od tri mjeseca, on ostaje i dalje predsjednik Administrativne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije. Drugi optuženik u tom slučaju, također SDA-ovac, Mirsad Kukić, i dalje je u Komisiji za sigurnost Federalnog parlamenta. Asim Sarajlić aktuelni je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Među huliganima koji su 27. aprila upali u Sobranje Makedonije, u pokušaj da izvrše državni udar, i izvrše javni linč i pokušaj ubistva poslanika, uključujući i novog mandatara za Vladu Makedonije Zorana Zaeva, nalazio se i Goran Živaljević, savjetnik u ambasadi Srbije u toj zemlji i visoki oficir srpske Bezbjednosno- informativne agencije (BIA).

Objavila je to, prikazujući snimke srpskog obavještajca, makedonska televizija Telma. Na snimcima se vidi Živaljević kako se kreće među masom "nezadovoljnih građana" koji divljaju u makedonskom
parlamentu.

Diplomata-obavještajac Živaljević potvrdio je za Telmu da je te večeri došao u Sobranje da, kako je objasnio, po službenoj dužnosti, "vidi da li među demonstrantima ima građana Srbije, navijača, ili ekstremista".

Živaljević, navodi ova televizija, nije nepoznat javnosti u Makedoniji, ali i cijeloj regiji. Prošle godine bio je u sastavu delegacije Srba iz Makedonije koji su boravili u Rusiji tražeći od tamošnjih vlasti da ih podrži u pravednoj borbi za "neutralnost Makedonije".

Prije Makedonije, ovaj oficir BIA-e je službovao u ambasadi Srbije u Hrvatskoj, čije su vlasti zbog njegovog neprimjerenog djelovanje tražile od Beograda da ga povuče iz te zemlje.

Javnosti u Srbiji nije nepoznata ni Živaljevićeva supruga, Olivera Antonić, koja je svjedočila na suđenju osumnjičenim za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Ona je, također, radila u srpskoj Državnoj bezbednosti i to u odjeljenju za prisluškivanje u kojem su "pokrivani" telefonski razgovori pokojnog Ćuruvije.

Činjenica da je visoki srpski obavještajac (pod krinkom diplomate) bio u prvim redovima "ekstremista i huligana" koji su pokušali izvesti puč u Makedoniji, uveliko objašnjava nervozno i agresivno ponašanje
srpskog državnog vrha na čelu sa Aleksandrom Vučićem nakon događaja u Skoplju. Vučić, ali i njegovi najbliži saradnici-huškači , Dačić, Vulin, Stefanović, kao i brojni režimski mediji odmah su poručili da
"neće dopustiti da se haos i građanski rat iz Makedonije prenese na teritoriju Srbije".

Nakon otkrića o ulozi oficira BIA-a u divljanju u Sobranju, jasno je da su "haos i građanski rat" u Makedoniji pripremani izvan nje, u Beogradu i Moskvi, prije svih.

U Makedoniji se, dakle, ponovio isti scenarij, kojeg je Rusija nekoliko mjeseci ranije, također neuspješno, pokušala primijeniti u Crnoj Gori, na dan održavanja izbora u toj državi. I tada su u prvim redovima "ogorčenih građana" koji su prema optužnici trebali upasti u Parlament i pobiti rukovodstvo predvođeno Miloma Đukanovićem, također bili aktivni i penzionisani policajci i bezbjednjaci iz Srbije.

A, još mnogo, mnogo ranije, na početku raspada Jugoslavije, srpski bezbjednjaci su potpunu istu ulogu imali u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Zbog toga je Haag ovih dana zatražio od Srbije da izruči Tribunalu ratne šefove svog DB-a, Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, kojima će biti održano ponovljeno suđenje za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH