Izdvojeno

Izdvojeno (2004)

Četiri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi u Lukavcu kada je voz udario u automobil na pružnom prijelazu.

Saobraćajna nezgoda dogodila se u ulici 8. marta u Lukavcu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

U nezgodi su učestvovali teretni voz u vlasništvu Željeznica FBiH i jedno putničko motorno vozilo, u kojem su se nalazili povrijeđeni, koji su nakon nesreće prevezeni na Univerzitetski klinički centar Tuzla radi ukazivanja ljekarske pomoći.

Portal sodalive.ba navodi da je najmanje jedna osoba zadobila teže tjelesne povrede.

Uviđaj na licu mjesta obavili su službenici Policijske uprave Lukavac.

Fudbaleri Slobode lako izašli na kraj sa Kiseljakom

Sloboda je danas u prijateljskoj utakmici protiv NK Kiseljak slavila sa visokih 11:1. Sloboda je povela golom Smajića u 18. minuti, da bi na 2:0 povećao Selamović u 31. minuti susreta. Samo minutu kasnije Đukić je povećao na 3:0, pa je Sloboda na poluvrijeme otišla sa visokom prednošću.

U drugom poluvremenu Tuzlaci su potpuno izdominirali domaće fudbalere i golovima Omerovića (48',49', 52', 78'), Zilkića (55') i Tandira (66', 68',74') stigla do visoke pobjede od 11:1. Strijelac jedinog gola za domaće bio je Merdanović.

Novim setom odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine utvrđena je povreda prava na pravično suđenje zbog nerazumne dužine trajanja postupaka pred raznim sudovima što će razne razine vlasti koštati oko pola miliona maraka. U posljednjih devet godina zbog istih grešaka naloženo je ukupno milion i 800 hiljada maraka za naknade.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključuje da je u svim postupcima iz apelacija došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku... Dužina postupka bila je pretjerano duga... Sudovi za to nisu dali razumno i logično objašnjenje.” - Ovakvih je odluka u posljednjih devet godina doneseno u 1447 predmeta. Ukupna cijena greške po budžete raznih nivoa je – milion i 800 hiljada maraka.

''Pored utvrđivanja kršenja ustavnog prava na pravično suđenje Ustavni sud je dodjeljivao apelantima određenu novčanu kompenzaciju koja je zavisila od slučaja do slučaja, a vodeći se načelom pravičnosti i svojom parksom. Tako da je ukupan iznos milion i 800 hiljada KM. Ustavni sud BiH je obavezao razne nivoe vlasti zavisno od njihovog uticaja na organizaciju i finansiranje sudova, dakle, to su kantonalne i entitetske vlasti u prvom redu'', kaže za N1 Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.

No, niz odluka nastavio se u maju ove godine za oko 540 apelanata što ukazuje na novih oko pola miliona maraka naknade. Takva je i ova kojom se utvrđuje povreda zbog dužine trajanja postupaka u više predmeta pred Kantonalnim sudom u Sarajevu uz hiljadu maraka naknade za 124 apelanata. Iznos je dužna isplatiti sarajevska kantonalna vlada. Ista je i odluka za 108 apelanata zbog dužine trajanja postupaka pred Opštinskim sudom u Travniku. Naknade je dužna isplatiti Vlada Srednjobosanskog kantona. I Vlada Republike Srspke treba isplatiti više od 95 apelanata zbog kršenja prava u predmetima pred Osnovnim sudom u Banjaluci i Vrhovnim sudom entiteta.

Policija u Tuzli traga za vozačem koji je sinoć u Ulici Husinskih rudara u naelju Kreka udario pješaka, a zatim pobjegao s mjesta događaja.

Nesreća se pod još nepoznatim okolnostima dogodila u 22.30 sati, javljeno je danas iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

Zbog istrage nisu navedeni detalji cijelog događaja, kao ni identitet povrijeđene osobe.

Povrijeđeni pješak prevezen je u UKC Tuzla gdje mu je ukazana ljekarska pomoć, nakon čega je pušten kući.

„Uviđaj te nesreće obavili su pripadnici Odjeljenja krim policije PU Tuzla“, Policijske stanica Zapad, rečeno je Feni.

Katar razmatra zahtjeve četiriju arapskih država koje su odlučile prekinuti s bogatom zaljevskom državom, premda te zahtjeve, kako je priopćeno u subotu, ne smatra ni razumnima ni ostvarivima.

"Razmatramo te zahtjeve poštujući sigurnost u regiji i neće biti službene reakcije našega ministarstva vanjskih poslova", priopćio je šeik Saif al-Thani, direktor ureda za komunikaciju katarske vlade.

Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni arapski emirati, koji su nametnuli bojkot Kataru, postavili su Dohi ultimatum u kojemu traže zatvaranje Al Jazeere, prekidanje veza s Iranom, zatvaranje turske vojne baze i plaćanje odšteta.

U priopćenju se navodi da je američki državni tajnik Rex Tillerson nedavno pozvao Saudijsku Arabiju i druge zemlje da sastave listu zahtjeva koja bi bila "razumna i ostvariva".

"Ova lista ne udovoljava tim kriterijima", dodaje se u priopćenju.

Danas će u Bosni prije podne biti sunčano uz malu do umjerenu naoblaku, a u Hercegovini pretežno sunčano vrijeme.

Ujutro po kotlinama u centralnim i istočnim područjima lokalno sa niskom naoblakom ili maglom. Od sredine dana prema večernjim satima u većem dijelu Bosne se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina.

Pljuskovi su mogući u sjevernim i istočnim područjima Hercegovine. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 29 i 34°C, u Hercegovini do 36°C.

U Sarajevu veći dio dana pretežno sunčano. Umjereno povećanje oblačnosti u poslijepodnevnim satima. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 16°C, a najviša dnevna oko 30°C.

Doktorica Nura Bazdulj-Hubijar, koja je objavila niz romana, pjesama i drama, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kritikuje javne iftare u Bosni i Hercegovini koji okupljaju hiljade ljudi, tvrdeći kako se radi o licemjerstvu.

Radi se, kako navodi, o tendenciji političkih elita da se ljudi okupiraju vjerom i nacionalizmom. Ona kritikuje i vjerske vođe, koji, poput bivšeg reisa, nosi Armanijeva odijela, iako su pravi vjernici skrušeni, a najveći broj građana u redovima javnih kuhinja čeka makarone.

RSE: U posljednjoj kolumni ste kritikovali sve one koji već mjesec dana iftare na javnim mjestima, tvrdeći kako to ranije nije bio slučaj, te da se radi o masama koji nisu najskromniji vjernici, jer takvi, sebi ne mogu priuštiti najskromniji obrok.

Bazdulj-Hubijar: Stojim iza svake riječi koju sam napisala, jer je post mnogo kompleksniji nego što je puko odricanje od hrane i vode. U ovom vremenu kada je vjera infiltrirana u svaku poru našeg života, sve se izvitoperilo i nekako mi je sve licemjerno. Vjernika i postača zamišljam kao nekoga skrušenog, skromnog, nenametljivog, a svjedoci smo da je sve obrnuto.

Ja sam na Facebooku već godinama i iritiraju me slike kolektivnih iftara gdje se stolovi prolamaju od jela i pića, a svjedoci smo koliko je ljudi u redovima javne kuhinje i ne mogu dobiti čontricu makarona. Zar to nije licemjerno? A pitanje je koliko je postača, a koliko ne.

Kod nas ni u čemu nema mjera i sve mi liči na jeftino politikanstvo. Našim vladajućim strukturama je tendencija da se ljudi okupiraju vjerom i nacionalizmom, ne bi li se skrenula pažnja ovog nesretnog naroda sa elementarnih problema koji se tiču svih nas.

RSE: Prema Vašoj ocjeni, koliko su tome, osim političara, doprinijeli i predstavnici vjerskih zajednica, u ovom slučaju Islamske vjerske zajednice, koja, u najvećoj mjeri, stoji iza masovnih iftara, poput posljednjeg u Tuzli gdje je bilo nekoliko hiljada ljudi.

Bazdulj-Hubijar: Dobrim dijelom su krivi, zapravo, smo mi neke "ovce" koje čoban tjera. Te vjerske vođe bi trebali biti skrušeni, a onda se sjetim bivšeg reisa (Mustafa Cerić, op.a.) koji je nosio Armanijeva odijela i koji je sada reis emeritus, za što nikada nisam čula da reis može biti, a kada govori, viče kao diktator. Gdje je tu bogobojaznost i skromnost, a svojim primjerom bi trebali pokazati nama kako izgleda pravi vjernik. A oni liče na sve, osim na pravog vjernika.

RSE: Iz Vaše kolumne sam saznala da ste nekada postili, a da zbog licemjerstva o kome govorite, kažete da sada ne postite.

Bazdulj-Hubijar: Ne znam je li grijeh što ne postim, ili je grijeh što to javno kažem? To samo znači da nisam licemjerna, već sam ono što jesam. Meni su na posao znale doći radne kolege u ordinaciju da zapale cigaretu i govore mi kako se kriju, jer su svima rekli da poste. Ne mogu i nikada nisam bila licemjerna. Meni je godinama travnički muftija slao pozivnice za bajramski ručak na koji nikada nisam išla.

Kada me je jednom sreo na ulici i pitao zbog čega nisam došla, ja mu kažem da ne dolazim, jer ne postim. Dok sam ja klanjala i postila, moja generacija je imala crvene partijske knjižice i deklarisala se kao ateisti. Isti ti ljudi sada se nameću kao veliki vjernici, sa jedne na drugu strane ulice nazivaju selam i kunu se u Allaha.

RSE: Kada pominjete bajramski ručak, godinama je praksa da se nakon mjeseca Ramazana, Bajram obilježava pucnjavom, odnosno ti koji su postili idu po restoranima i kafanama kako bi nadoknadili tih mjesec dana. Kako to komentarišete?

Bazdulj-Hubijar: I to je licemjerje, jer je nelogično da se u mjesecu Ramazana govori da treba činiti dobro, praštati, a normalno je da to bude obrazac života u svakom mjesecu, a ne mjesecu Ramazana. Kada bih se ja nešto pitala, te silne novce koji se daju za javne iftare bih podijelila ljudima koji su gladni i žedni i koji poste i bez Ramazana. Mislim i da bih kod Boga to bilo pribranije i od samog posta. Evo, primjer ljekara, za koje vjerujem da neki poste. Taj isti ljekar će uzeti novac od pacijenta kojeg je, možda, posudio. Čemu onda taj post?

RSE: Znači li to da svako tumači vjeru kako njemu odgovara?

Bazdulj-Hubijar: Upravo tako. Jednom sam prilikom gledala na televiziji jednog hafiza koji je kazao jedan hadis za kojeg nikada nisam čula, iako potičem iz prave mislimanske porodice. Parafraziraću ga – doći će vrijeme kada će biti zabranjeno postiti i biće džamije prazne, a biće puno vjernika, i doći će vrijeme kada će svi postiti i džamije će biti krcate, a neće biti nijednog vjernika. Čisto me strah kazati kako je to vrijeme sve bliže.

RSE: Rekli ste da političari manipulišu građanima i pretvaraju ih u "ovce" ali prije nekoliko dana Miljenko Jergović je objavio kolumnu u kojoj poredi nekadašnje iftare sa današnjim i izložen je različitim negativnim komentarima na društvenim mrežama. Plašite li se i Vi takvih komentara?

Bazdulj-Hubijar: Ne plašim se ničega. Zapravo, ja ih očekujem, ali sam, također, sigurna da ima jako puno ljudi koji misle jednako kao ja, te mislim da će ih, kako vrijeme prolazi, biti sve više. Meni niko ne može spočitati ništa, ni kao ljekaru koji je radio 40 godina, ni kao patrioti da su veći domoljubi i vjernici od mene. Sve što radim, radim zbog sebe, i želim ostati dosljednja jednom, a to je da sam živjela i da umrem kao čovjek.

Njemački sedmični magazin Spiegel u najnovijem broju objavio je opširan panoramski prikaz situacije na Zapadnom balkanu, sa posebnim osvrtom na Kosovo, Makedoniju i BiH.

Autori teksta su u analizi primijetili da EU gubi utjecaj na tom području, prenosi Deutsche Welle.

Priredio Saša Bojić za Deutsche Welle

Spiegel je objavio tekst sa naslovom Balkan: Pastorčan kontinenta, a u poprilično dugačkom tekstu govore o tome kako Evropska unija gubi svoju privlačnost za stanovnike „prostora između Bosne i Makedonije":

"Na Balkanu, u Evropskom historijskom kriznom regionu, kontinentu prijeti bezbjednosni rizik. Privlačna snaga EU opada, nekadašja nacionalistička retorika se vraća. „Kada bi postojala zajednička evropska spoljna i odbrambena politika, njen najveći test bi bio trajno smirivanje Zapadnog Balkana", piše u članku novinara Waltera Meiera i Jana Pula, podijeljenom na tri poglavlja posvećena Kosovu, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Treće poglavlje teksta posvećeno je Bosni i Hercegovini i pitanju: "Šta je od te države postalo 25 godina poslije izbijanja rata?"

Dio teksta posvećen BiH prenosimo bez intervencija:

Srbi, Hrvati i Bošnjaci se i dalje bore jedni protiv drugih pod zajednički krovom svoje federacije. Republika Srpska prijeti otcepljenjem i planira da iz školskih udžbenika izbriše poglavlje o genocidu nad 8.000 muslimana u Srebrenici.

Nakon što su SAD vazdušnim napadima okončale genocid nad muslimanima, natjerali su tri zaraćene strane da u Dejtonu potpišu mirovni plan. On važi i danas. Problem je u tome što je planom utvrđena etnička podjela. Bosna i Hercegovina je podijeljena na srpski dio – Republiku Srpsku – i federaciju koju čine bošnjački i hrvatski kantoni. Političke funkcije se dodjeljuju po komplikovanim principima pariteta. Neke institucije su trostruko prisutne, na primjer, elektrodistribucije, penziona osiguranja, vodovodne mreže...

Ni EU sa razvojnom pomoći vrijednom milijarde nije mogla da promijeni činjenicu da je Bosna i Hercegovina država koja loše funkcioniše.

Njeni stanovnici uglavnom ne pokazuju interesovanje da se angažuju za zajedničko dobro (...) Da bi zabašurili zastoj, bosanski političari se i dalje služe nacionalističkim jezikom 90-ih.

U Republici Srpskoj tako predsjednik Milorad Dodik već godinama traži otcjepljenje, a to je povreda Dejtonskog ugovora. A u hrvatskim kantonima Dragan Čović se zalaže za formiranje trećeg, hrvatskog, entiteta, sa izgledom na pripajanje Hrvatskoj koja je članica EU. Evropska unija, sila-zaštitnica i sponzor hladnog bosanskog mira, o tome – ćuti.

U rano ljeto 2017, na Zapadnom Balkanu nema rata; nema ni stanja koje bi ličilo na građanski rat. Ali, na potezu između sjeverne Hercegovine i Ohridskog jezera, jasno se vidi odstupanje od evropskog projekta. To što je EU kao simbol bezbjednosti i blagostanja izgubila privlačnu snagu i uticaj, jeste razumljivo, ali je i opasno.

Lideri Evropske unije u Briselu najoštrije su osudili terorističke napade u Evropi i poručili da će novim mjerama i intenzivnijom saradnjom osujetiti udare ekstremizma i terorizma na Evropu. U prvom dokumentu sa dvodnevnog samita lideri zemalja članica EU-a su kazali da će i novom tehnologijom i uključivanjem u bitku internet kompanija znatno ojačati borbu protiv nasilnog terorizma preko društvenih mreža, suzbiti finansiranje i širenje ekstremističke ideologije, i to boljom saradnjom članica Evropske unije i nadzorom granica.

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je izjavio kako je potrebno spriječiti trgovce ljudima da iskorištavaju aktuelni problem izbjeglica u Evropi. "Ne možemo više dozvoljavati da trgovci ljudima iskorištavaju problem migranata", rekao je Tajani na konferenciji za medije nakon samita predsjednika i premijera zemalja članica EU-a.

Istakao je da je tokom današnjeg sastanka najviše razgovarano o značaju borbe protiv ilegalnih imigracija.

Naglasio je također da je dosadašnja strategija EU-a o raspodjeli tereta u vezi s migrantima bila neuspješna.

Pozvao je Vijeće Evrope na hitnu reformu da bi, kako je kazao, politike koje se tiču prava na azil bile dosta pravednije i efikasnije.

Napomenuo je da je ipak terorizam postao najveći problem za stanovnike Evrope, dodajući da EU zbog toga mora posvetiti više pažnje pitanju sigurnosti unutar i izvan svojih granica.

Ponovio je kako se EU protivi odluci SAD-a o povlačenju iz Pariskog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, naglasivši da Unija treba igrati vodeću ulogu u vezi s ovim pitanjem.

Na kraju se dotakao i Brexita, podsjećajući da je to bila odluka britanskog naroda. "Po meni bi bilo dobro da Velika Britanija da ostane unutar EU. Ali, to je odluka koju će donijeti Velika Britanija, a ne EU", kazao je Tajani.

Lideri EU-a dogovorili produžetak sankcija Rusiji

Lideri država Evropske unije dogovorili su večeras u Briselu produžetak sankcija Rusiji zbog djelovanja te zemlje u Ukrajini, nakon što su sličnu odluku donijele Sjedinjene Američke Države.

Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk naveo je na društvenoj mreži Twitter da je "dogovoreno" i da će "EU produžiti ekonomske sankcije protiv Rusije" zbog nesprovođenja mjera predviđenih mirovnim sporazumom.

Nakon današnje odluke, sankcije će naredne sedmice biti formalno produžene na još šest mjeseci.

EU je prvobitno prije tri godine uvela sankcije Rusiji zbog pripajanja Krima, nakon čega ih je u više navrata produžila zbog ukrajinske krize.

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa prethnodno je saopćila u utorak da je uvela sankcije protiv 38 pojedinaca i kompanija u Rusiji zbog navodnih ruskih aktivnosti u Ukrajini.

Glavni tužitelj Haškog suda Serge Brammertz smatra kako se treba nadati da će Srbija i bh. entitet Republika Srpska službeno priznati da je u Srebrenici počinjen genocid 1995. godine. Prema njegovim riječima, "to jednostavno nije za diskusiju".

"Te vlasti (Srbije i Republike Srpske) moraju imati časti i hrabrosti da priznaju istinu. To nije potpuno rješenje, ali teško je vidjeti da će se taj problem početi rješavati i da će početi pravo pomirenje ako i dok se to ne dogodi", naveo je Brammertz u intervjuu sarajevskom Oslobođenju.

I iz Srbije i iz bh. entiteta Republika Srpska uporno ponavljaju da se u Srebrenici tokom proteklog rata dogodio zločin, ali ne i genocid.

"Haški sud je osudio pojedince za zločine, uključujući genocid. Optuženi za genocid vole reći da su 'radili u ime Srbije', minimizirajući vlastitu krivicu i pokušavajući stvoriti 'kolektivnu krivicu'", rekao je Brammertz.

Kako kaže Brammertz, "negiranje genocida koji je počinjen u Srebrenici postalo je uobičajeno".

"Rekao bih da je genocid najosjetljivije pitanje za žrtve, posebno za obitelji onih 7.000 muškaraca i dječaka koji su ubijeni u Srebrenici i onih 30.000 žena, djece i starijih koji su bili terorizirani i silom istjerani iz svojih domova", naveo je.

Ukazuje i kako se žrtve i njihove obitelji "još bore da obnove svoje živote".

"Svi mi to trebamo zapamtiti i pružiti im podršku", zaključio je Brammertz.

Reakciju glavnog tužitelja Haškog suda Sergea Brammertza dolazi u vrijeme aktuelne rasprave u BiH oko Krivičnog zakona i prijedloga Vijeća ministara BiH da se sankcionira negiranje genocida a čemu su se usprotivili bezmalo svi lideri vladajućih i opozicionih stranka u Republici Srpskoj.

Tako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao sve poslanike iz RS u Parlamentu BiH da glasaju protiv takvih izmjena Krivičnog zakona BiH.

"To govori o tome da bi vi ovdje u udžbenicima mogli da izučavate da su Srbi počinili genocid, da naša djeca to uče, što nije tačno, kao ni to da je RS nastala na genocidu", napomenuo je Dodik.


Srpiski član Predsjendištva BiH, Mladen Ivanić, govori isto kao i Dodik, samo to čini na perfidniji način.

Ivanić za svoju najveću zaslugu smatra to što je, mimo ovlaštenja Predsjedništva BiH, pisao pisma

Međunarodnom sudu pravde kako bi spriječio reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Štaviše, Ivanić je danas poručio da se o genocidu i zločinima ne bi trebalo ni govoriti, pravdajući to podlom zamjenom teza da se svaki govor o genocidu i zločinama tobože svodi na to da su „samo Bošnjaci žrtve“.

"Nastavak stare tradicije u kojoj su samo Bošnjaci žrtve dodatno će nas unazaditi. Nakon svakog poteza motivisanog takvim stavom sve je manje BiH“, rekao je Ivanić.

Drugim riječima kazano, Ivankć odruče pravo Bošnjacima da govore o genocidu, pri čemu ne nalazi ništa sporno u tome da se genocid javno poriče.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH