Izdvojeno

Izdvojeno (2277)

Da su pakovanje Topsa i otvaranje svjetlećeg ljiljana stavili na popis svojih stotinu projekata, čovjek iz privrede,njegova ekspertna Vlada, kolega mu sa državne razine i pripadajuća stranka ispunili bi barem dva posto vlastitih obećanja. Ovako, ostat će na nuli. Uglavnom, krenete li na istok, sjever, jug ili zapad Federacije dočekat će vas „obećana zemlja“. Ili bolje rečeno – livada.

„Stotinu strateških projekata trebali bi biti realizirani, između ostalog u 2016. godini kao i do kraja mandata. Vrijednost tih projekata je 25 milijardi maraka“, saopćio je 19. januara 2016. godine Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH koji sebe voli nazivati državnim premijerom.

Pola godine kasnije, ustavni premijer, onaj federalni, Fadil Novalić potvrdio je da postoje određeni zastoji kada je u pitanju realizacija stotinu projekata, ali je rekao i da prvi put sada „postoji dokument na kojem će sve biti prezentovano crno na bijelo“. I onda je objavio spisak. Godinu i po poslije – provjeravamo sve po spisku.

Energetika

Na Novalićevom i Zvizdićevom spisku, crno na bijelo, našlo se 25 energetskih projekata.

Obećanih hidroelektrana Janjići-Zenica ( vrijesnost 68 miliona maraka), Kovanići na rijeci Bosni (77 miliona), Maglaj na rijeci Bosni (43 mliona) Kruševo Olovo na Bioštici (84 miliona), Ustikolina na Drini (274 miliona), Vinac – Jajce na Vrbasu (49 miliona), Babino Selo na Vrbasu (56 miliona), Unac Bihać (180 miliona), Glavatičevo Konjic (120 miliona), Bjelimići Konjic (300 miliona) crpna Bjelimići Konjic (300 miliona), Vrilo Tomislavgrad (223 miliona), Kablići Glamoč (195 miliona) nema ni na papiru. Vlada je, jedino, pred izbore započela radove na HE Vranduk, ali je i taj projekat obustavljen.

Od šest obećanih termoelektrana čija vrijednost premašuje 7 milijardi maraka – niko nikad nije vidio nijednu. Čak ni nacrtanu. Termoelektrana Tuzla Blok 7 – ne postoji. Termoelektrana Banovići – u formi zaključka. Obećane termoelektrane i blokovi u Bugojnu, Livnu, Sanskom Mostu i Kaknju ne postoje više čak ni u priči premijera Novalića i samozvanog premijera Zvizdića.

U vjetar su otišle i priče o vjetroelektranama Podveležje, Mesihovina, Velika Vlajna Mostar i Vlašić. Obećali su Zvizdić i Novalić, još u januaru 2016. godine, toplovode TE Tuzla- Živinice, TE Tuzla – Tuzla proširenje, TE Kakanj - Zenica, TE Kakanj – Sarajevo, TE Kakanj- Lašvanska dolina. I opet je sve ostalo na obećanjima. Lažnim.

Komunikacije

Čak 18 dionica autoputa na Koridoru VC našlo se na spisku obećanja Zvizdića, Novalića i SDA.

Dionica Drivuša-Klopče nije završena. Obećanim dionicama Svilaj-Odžak, Karuše-Ozimica, Poprikuše-Nemila, Nemila-Donja Gračanica, Donja Gračanica –Pečuj, Pečuj – Klopče, Tarčin-Ovčari, Ovčari-Konjic,Konjic-Prenj, tunel Prenj, Prenj-Mostar Sjever, Mostar Sjever – Mostar Jug, Mostar Jug-Buna, Buna-Počitelj, Počitelj-Zvirovići, Orašje-Tuzla-Žepče nema ni traga. Novalić i Zvizdić još nisu ni osmislili način finansiranja navednih projekata. Brzim cestama, koje su se našle u „top 100“, još se niko nije provozao.

Kao što niko nije vidio projekte vodosnabdijevanja koji su se našli na spisku, projekte proširenja hotelskih, stambenih i tehničkih kapaciteta na planinama oko Sarajeva, projekte regionalnih deponija i projekat „aerodrom Bihać“.

Ali zato je projekat hipodrom Bihać i više nego uspješan. Jer ako već nemamo struje, vode i puteva, konja imamo napretek.

Nakon 11 godina od pokretanja krivičnog postupka, Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio 10 optuženih za pomaganje i skrivanje haškog optuženika, ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića od 2002. do 2006. godine, dok je penzionisanog generala Vojske Republike Srpske Marka Lugonju osudio na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci sa rokom provjere od godinu dana.

Lugonja je jedini tokom procesa priznao da je skrivao Mladića u svom stanu.

Ovom odlukom, koja je objavljena na internetskoj stranici Apelacionog suda, preinačena je druga prvostepena presuda kojom je u maju prošle godine zbog apsolutne zastarjelosti krivičnog gonjenja bila odbijena optužba protiv svih okrivljenih.

Prva prvostepena presuda iz 2010. godine, kojom su optuženi bili mahom oslobođeni, ili su optužbe također zbog zastarjelosti bile odbijene, bila je ukinuta je pa se suđenje ponavljalo po nalogu Apelacionog suda.

'Pomoć učiniocu'
Pravosnažnom presudom, optužbi su zbog nedostatka dokaza oslobođeni Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Vasković Janjušević, Bojan Vasković i Blagoje Govedarica.

Lugonja je osuđen jer je u toku septembra 2002. godine u Beogradu krio Mladića u svom stanu i osiguravao mu namirnice kao i druge stvari potrebne za život, iako je znao da se Mladić nalazi na optužnici haškog tužioca zbog izvršenja 15 krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a za kojim je Okružni sud u Beogradu u maju 2002. godine izdao potjernicu.

Apelacioni sud navodi da smatra da je Lugonja izvršio krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela s obzirom da je i sam priznao izvršenje krivičnog djela.

Prema tom priznanju, Lugonja je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, i zadržao se pet do šest dana.

Apelacioni sud podsjeća da je odluka da primi Mladića u stan bila njegov izbor, kao i da mu je bilo poznato da je u Hagu bila podignuta optužnica protiv Mladića i raspisana potjernica.

Drugi jataci priznali krivicu
Mladiću je, kako je rekao na suđenju, pomogao jer je bio njegov komandant.

Što se tiče ostalih optuženih koji su sada oslobođeni optužbe, Apelacioni sud je našao da u konkretnom slučaju nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja kako je to navedeno u prvostepenoj presudi, ali da tokom postupka javni tužilac nije ponudio dovoljno jasne i uvjerljive dokaze kojima bi potkrijepio svoju optužbu.

Jataci koji su krili Mladića poslije 2006. do njegovog hapšenja pet godina kasnije 26. maja 2011, sklopili su sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom za ratne zločine, na uvjetne kazne zatvora.

Ratko Mladić optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka. Mladića optužnica tereti i za opsadu Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.

Optužen je i za progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Suđenje Mladiću počelo je u maju 2012. godine, nakon što je godinu ranije uhapšen u vojvođanskom selu Lazarevo, nakon bijega i skrivanja dugog 12 godina, te izručen u Hag.

Zbog proceduralnih grešaka konkurs za prijem nastavnika u osnovnim i srednjim školama u Tuzlanskom kantonu je poništen, pa će nastavno osoblje biti privremeno angažovano na osnovu saglasnosti direktora škola. Ponovljena konkursna procedura mora biti završena do polovine narednog mjeseca kako ne bi bio ugrožen početak nove školske godine.

Konkurs za prijem hiljadu i 506 nastavnika u osnovnim i srednjim školama u TK poništen je na kraju konkursne procedure. Vlast je zaboravila boračke kategorije kojima će u novoj konkursnoj proceduri biti uračunati dodatni bodovi na osnovu Zakona o dopunskim pravima boraca i njihovih članova porodica. Greške u provođenju konkursne procedure neće ugroziti početak nove školske godine, tvrde u resornom Ministarstvu.

"Da se omogući ljudima koji će biti na evidenciji zavoda za zapošljavanje da dostave tražene potrebe. U međuvremenu moram naglasiti da neće doći u pitanje početak školske godine, što je najbitnije“, tvrdi Zlatan Muratovic, ministar obrazovanja TK-a.

Za opoziciju ove greške vlasti u konkursnim procedurama nisu slučajne.

"Vlast namjerno i organizovano naparila jedan neuređen sistem. Da bi iz tog neuređenog sistema koristila određene benefite. Namjerno se pravi takva zakonska regulativa i takvi pravilnici da vlast zaposli onoga koga hoće", kaže Sabit Zekan, zastupnik SDP-a u Skupštini TK-a.

U resornom Ministarstvu kažu da konkursne procedure moraju biti završene do 12.septembra, dok će o eventalnim žalbama odlučivati drugostepen komisija resornog ministarstva.

"U međuvremenu ćemo imati angažmane u školama, ovo nije jedinstven slučaj. Mi smo imali konkurse koji su trajali i do četiri mjeseca, do decembra mjeseca itd. Ovo je bilo jedino rješenje koje smo mi mogli kao Vlada i znači sada da udovoljimo ovim kategorijama", dodaje Muratović.

"Na ovakav način upravo vlast čini drugačije uslove da bi samo mogli kontrolisati te ljude, namjerno ih zaposle na određeno vrijeme, i ukoliko ne budu slušali uvijek lako mogu da dobiju otkaz, odnosno da ih više tu nema. Na takav način ih mogu kontrolisati. Daje mu na kašičicu zaposlenje, to je cilj vlasti“, dodaje Zekan.

A vlast kategorički tvrdi da zloupotreba ne smije biti. Ukoliko ih bude, svi odgovorni za eventualne propuste i zloupotrebe moraju biti i krivično procesuirani.

Zdravko Mamić je nešto poslije 12:00 sati primljen u Dom zdravlja Tomislavgrad, nakon što je na njega pucano u ovoj bh. općini.

Zadobio je prostrijelnu ranu natkoljenice, a na njega su pucali u mjestu Zidine - gdje je išao na misu za svog pokojnog oca.

Redakcija 24sata dobila je fotografiju iz Doma zdravlja Tomislavgrad na kojoj se vidi nasmijani Zdravko Mamić. Iz Doma zdravlja poručuju kako je Mamić u odličnom stanju.

Nakon što su mu sanirali ranu, ponudili su mu da ga prebace do KBC-a Split što je Mamić odbio. Na vlastito insistiranje su ga pustili te je sjeo u auto i krenuo prema Zagrebu, javlja isti izvor.

U sklopu operativnog plana, policijski službenici Uprave policije MUP TK-a (OKP PU Gradačac) su postupajući po Naredbi Općinskog suda Gradačac, izvršili pretres porodične kuće sa pomoćnim objektima na području općine Gradačca, zbog osnova sumnje da će se u pretresu pronaći predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela.

Prilikom pretresa pronađeno je i izuzeto:18 tableta koje asociraju na opojnu drogu, 5 stabljika veličine od 35 cm do 64 cm koje svojim izgledom asociraju na opojnu drogu „marihuanu“ kao i manju količinu biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „marihuanu“

Daljnjim operativnim radom policijski službenici PU Gradačac su došli do saznanja o postojanju dva lokaliteta na području Gradačca gdje se nalaze zasađane plantaže opojne droge. Po Naredbi općinskog suda Gradačac izvršen je pretres njive, kojom prilikom su pronađene 42 stabljike opojne droge „marihuane“ veličine 50 cm do 130 cm i jedna stabljika visine oko 260 cm.

O izvršenim pretresima upoznat je kantonalni tužilac, dok su pronađeni predmeti privremeno oduzeti radi vještačenja.Policijski službenici OKP PU Gradačac nastavljaju daljnji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog događaja, saopšteno je iz MUP-a TK.

Premijer Fadil Novalić (SDA) i ministar energije i rudarstva FBiH Nermin Džindić (SBB) nastavljaju svoje namjere da u potpunosti ovladaju namjenskom industrijom ovog bh. entiteta, tvrde sagovornici agencije Patria.

Nakon što nije uspjela smjena direktora Unis Group Damira Veje, jer članovi Nadzorng odbora ovog državnog preduzeća, saopćili su, ne žele postupati nezakonito, Vlada je na hitnoj telefonskoj sjednici smijenili Nadzorni odbor.

Smijenjeni član Nadzornog odbora prefesor Hasan Mahmutović izjavio je za agenciju Patriju da je sada više nego očito da Vlada treba novac, da je namjenska industrija u procvatu i da je Vladi to način da izvuku određene iznose novca, kako bi preživjeli do kraja godine.

– Priče kako mi u Nadzornom odboru nismo postupali zakonito su izmišljene. Mi štitimo zakon i nikakvi pritisci nas neće natjerati da smijenimo nekoga. Zašto bismo mi smijenili direktora koji radi zakonito? Neka Vlada smijeni i nas i nek onda rade šta hoće. Ja sam kao ekonomista uvijek govorio da je namjenska industrija generator razvoja BiH, i ona je sada u procvatu. No, očito ima onih koji u svemu traže svoje lične interese. Vladi više niko ne vjeruje, pa ne mogu dobiti više ni kredite EBRD-a i slično. Konkretno, UNIS Group ima napravljene ugovore, uplaćeni su avansi i to je Vlada vidjela kao mogućnost da se namiri! Njima svaka marka treba – rekao je profesor Mahmutović.

On je dodao i da je direkotru Veji prije izvjesnog vremena zbog izuzetnih rezultata povećan koeficijent na plaću.

– A, sada bi da ga smijene. Nešto tu ne štima – dodao je prof. Mahmutović.

Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je na telefonski održanoj sjednici dala prethodnu saglasnost za razrješenje članova Nadzornog odbora UNIS-Group d.o.o. Ilidža, prije isteka mandata na koji su imenovani. Također, dala je prethodnu saglasnost za imenovanje Enesa Bikodušića, Amera Salihovića i Mirze Emirhafizovića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva do okončanja konkursne procedure, a najduže na tri mjeseca.

Benefite od koalicije SDA-SBB, poput lovaca u mutnom, čini se, najbolje koriste premijer Fadil Novalić i njegov ministar Nermin Džindić (SBB). U dosadašnjem mandatu nečujno su instalirali veliki broj svojih kadrova u namjensku i metalsku industriju. Ti kadrovi su dovedeni iz Cimosa i TDM-a u kojima premijer, ministar i sa njima povezana lica imaju vlasničke udjele. Uglavnom se radi o rodbinski i interesno povezanim licima, mahom sa Tuzlanskog kantona.

Govori se da Novalić i Džindić sada žele ovladati državnom firmom Unis Group, prometnom kućom naoružanja i vojne opreme, čiji direktor Damir Vejo je u proteklih godinu dana ugovorio i potpisao ugovore sa inostranim partnerima u vrijednosti od oko 70 miliona KM.

Pošto se radi o velikim parama valjalo je preduzeti sve da se ukloni uspješni Vejo (također kadar SDA), pa je naloženo dosadašnjem Nadzornom odboru (predsjednica Jasmina Pašić, pomoćnik ministra Džindića) da smijeni Veju.

Treba istaći, govore sagovornici Patrije, da je SDA podijeljen u ovom slučaju, jer je ministar Aljoša Čampara branio Veju i nije bio za njegovu smjenu.

Nakon što je Nadzorni odbor društva na svojoj sjednici 12. juna 2017. donio odluku o usvajanju izvještaja o poslovanju i odluku o sazivanju Skupštine Unis Group d.o.o. za 29. juni 2017., te pozitivne činjenice se nisu uklapale u projekcije Novalića i Džindića, pa su odbili da imenuju punomoćnika Vlade za zakazau Skupštinu, već su na 111. Sjednici Vlade donijeli odluku o davanju prethodne saglasnosti za razrješenje direktora Damira Veje “zbog neusvajanja izvještaja”, koji zapravo usvaja Skupština a koja nije ni održana.

Dosadašnji članovi Nadzornog odbora (Jasmina Pašić – pomoćnik ministra, prof. dr. Hasan Mahmutović i Mirza Emirhafizović) zatražili su pojašnjenje i otklanjanje pravnih nedostataka odluke o razlozima smjene Veje.

– Ali, pohlepa za kontrolom novca je jača od ekonomskih i pravnih argumenata: Novalić 18.08.2017. zakazuje hitnu telefonsku sjednicu Vlade, radi smjene neposlušnog Nadzornog odbora. Odluka za smjenu je izglasana i glasovima SBB-ovih ministara, ali i odluka za brižljivo odabranu dvojicu Novalićevih i Džindićevih saradnika: Enesa Bikodušića (iz TMD-AGS Gradačac, kojim upravlja stari novalićev ortak Nurdin Nurdo Peštalić) i Amer Salihović – lični prijatelj Nermina Džindića, čijeg bliskog srodnika Muamera Salihovića Džindić koristi za “posebne private poslove finansijske naravi” u Živinicama, Tuzlanskom kantonu i šire – tvrdi izvor Patrije.

SIPA je nastavila akciju "Povratnik", uhapšena je još jedna osoba, a tokom pretresa lokacija zaplijenjeno je više od dva kilograma heroina, navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Akcija je usmjerena na otkrivanje i procesuiranje organizovanih struktura narko-kriminala na području Brčko Distrikta i šireg područja BiH.

Policijski djelatnici SIPA i Policije Brčko distrikta su po nalogu Tužiteljstva BiH lišili slobode osumnjičenog Srđana Krndija, rođenog 1990. godine u Banja Luci.

Operativnim radom i istražnim aktivnostima došlo se do saznanja o mogućim lokacijama gdje se skriva veća količina opojne droge, a zaplijenjeno je više od dva kilograma heroina - čija je tržišna vrijednost blizu 100.000 KM.

Iz Tužilaštva BiH navode da je to jedna od najvćih zaplijena heroina u proteklom periodu.

Akcija „Povratnik“, usmjerena je na borbu protiv organiziranog narko-kriminala u BiH, čiji pripadnici su vršili međunarodno krijumčarenje opojnih droga u BiH, te dalju distribuciju narkotika na ilegalnom narko-tržištu prema BiH i insotranstvu.

U okviru akcije ostvarena je značajna suradnja sa partnerskim institucijama Republike Srbije.

Istražne aktivnosti nastavljaju se dalje, a osobe pod istragom osumnjičene su za kaznena djela organiziranog kriminala i neovlaštenog prometa opojnim drogama, navodi se u saopštenju.

Republika Srpska nema niti jednog kardiohiruga ni za djecu ni za odrasle, te zbog toga pacijenti moraju da idu na liječenje u FBiH i Srbiju. Dragan Unčanin, predsjednik Udruženja kardiologa u RS, rekao je za "Nezavisne" da pacijenti iz RS u FBiH idu na liječenje u Tuzlu, Sarajevo i Mostar ili nekih od centara u Srbiji, pišu Nezavisne novine.

"U planu je otvaranje kardiohirurgije, ali pitanje je kada će se to realizovati", rekao je Unčanin, koji kao ljekar radi u banjalučkom Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) RS. Takođe, na prste jedne ruke mogu se izbrojati i dječji kardiolozi, od kojih samo jedan radi na UKC RS.

Iako je Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, ranije najavio da će Banjaluka dobiti kardiohirurgiju, nije precizirao kada će to biti niti da li će ona biti uspostavljena u UKC RS.

Juče iz ovog ministarstva nismo uspjeli dobiti odgovore na pitanja u vezi s uspostavljanjem ovog odjela. Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci, rekao je za "Nezavisne" da je školovanje kadra kardiohirurgije jako dugotrajan proces i zahtijeva nekoliko godina posebne specijalizacije. "UKC RS može putem privatno-javnog partnerstva da 'kupi' gotovog kardiohirurga, odnosno da mu ponudi interesantne uslove, ili da taj posao prepusti nekom partneru koji bi obezbijedio prostor, opremu i kadar", rekao je Škrbić.

Prema njegovim riječima, budući da UKC RS vjerovatno nije u mogućnosti upustiti se u takav posao, ostaje jedino da resorno ministarstvo ponudi određena strateška rješenja koja bi bila prihvatljiva.

Dok se ne nađu kvalitetna rješenja, navodi Škrbić, našim pacijentima ostaje da na operacije idu negdje izvan Republike Srpske. Banjalučanka D.M. prije dvije godine operisala je mitralnu valvulu i atrijalni septalni defekt (ASD).

"Imala sam dvije urođene srčane mane. Stanje se vremenom pogoršalo i morala sam na operaciju. Pošto u UKC RS ne rade ovakve vrste operacije, operisana sam na Institutu za kardiovaskularne bolesti 'Dedinje' u Beogradu", rekala je ova Banjalučanka. Dodala je da joj je ponuđena operacija u FBiH i u nekoliko bolnica u Srbiji, ali ona se odlučila za "Dedinje".

"Iako je sama operacija protekla uspješno, ipak je taj put u Srbiju naporan za pacijente koji imaju zahvate na srcu", rekla je ona. Takva operacija na otvorenom srcu je jako zahtjevna, priča ova Banjalučanka, a proces oporavka mukotrpan, posebno zbog otvaranja grudnog koša. "Sedam dana nakon otpuštanja iz bolnice dobila sam pleuralni izliv, odnosno vodu oko pluća, a onda i perikardni izliv, kada se pojavila tečnost u perikardnoj kesi. Nakon pregleda u UKC RS ponovo su me poslali na 'Dedinje', gdje su mi uradili punkciju vode oko srca", istakla je ona i dodala da je zato za pacijente iz RS izuzetno važno da imaju kardiohirurgiju jer bi tako pacijentima mnogo olakšali.

Agencija Prime Communications provela je istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine o tome da li se osjećaju kao Evropljani.

Evropljaninom se osjeća 57,1 posto građana Bosne i Hercegovine, dok se 35,5 posto sebe ne vidi tako. Neodlučnih je 7,5 posto stanovnika ove zemlje.

Ukupno je ispitano 1.500 ispitanika tehnikom usmenog intervjua, na osnovu unaprijed pripremljenog upitnika.

Populacija reprezentovana istraživanjem je definisana kao opšta populacija Bosne i Hercegovine, starija od 18 godina.

Primijenjen je višeetapni stratifikovani slučajni uzorak (moguća greška + - 3%). Istraživanje je realizovano od 05. do 15. aprila 2017. godine za vlastite potrebe.

Prema ovom istraživanju, sebe kao Evropljanina vidi 71,6% Bošnjaka, 61% Hrvata i 32,1% Srba. Sebe ne vide kao Evropljanina 61% Srba, 24% Hrvata i 22,8% Bošnjaka.

Likovni umjetnik iz Tuzle Ćazim Sarajlić preminuo je jutros nakon duge i teške bolesti u 69. godini.

Sarajlić je u kulturnom životu Tuzle ostavio dubok trag, a Vlada Francuske dodijelila mu je titulu Viteza jer je bio zaslužan za širenje kulturne saradnje između BiH i Francuske.

U svojoj bogatoj karijeri obnašao je i funkciju direktora Međunarodne galerije portreta Tuzla. Vrijeme i mjesto posljednjeg ispraćaja Ćazima Sarajlića bit će određeno naknadno..

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH