Izdvojeno

Izdvojeno (3981)

Na izbornoj tribini u Ugljeviku, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a podsjetio je penzionere na obećanu jednokratnu pomoć u iznosu od 100 maraka. To će im, kako je rekao, pomoći da izađu na izbore i glasaju za SNSD. Ko ne bude glasao,kaže, novac će morati vratiti.

- Željka je predano radila sa penzionerima, da se povećaju penzije u ovom vremenu, kumulativnom za poslednjih 4-5 godina oko 20%, a sada su penzioneri, ovih dana dobiće jednokratnu pomoć da izađu na izbore i glasaju za nas. Ako slučajno ne glasate mi ćemo novac onda vratiti. Ko neće da glasa za nas neke ne uzme povišicu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Osmijeh predsjednika RS-a dok daje i uzima kako mu se može, nije naišao na pozitivne reakcije najbrojnije populacije u Srpskoj. Dok jedni misle da je sve obična predizborna igranka, drugima novac koji bi trebao kupiti njihov glas nije potreban.

"Neću glasati za njega. Eto mu džaba 100 maraka. Nek on meni poveća penziju, onda ću ja glasati za njega. A ta jednokratna pomoć, to je samo ubiranje poena, ništa drugo. Jer to sto maraka dok prođeš kroz grad, nema ih.“

„Pored onoga što sam čuo od gospodina i ranije njegovih izjava, meni se to graniči sa nevjerovatnim. Nije to samo nepristojno, to je krajnje bezobrazno. Žao mi je tih ljudi koji bi mogli povjerovati da to zaista može da se desi. To je samo jedna priča, jer na kraju ovo su demokratski izbori, trajno je glasanje, ljudi imaju pravo da izađu, ne izađu, glasaju ili ne glasaju. To mi liči na jedno učvršćivanje diktature u 21. vijeku.“

„On lupeta bolan, kakav on i njegova obećanja. On je privatizovao državu i nema se tu šta pričati. On radi šta hoće.“

„Sve je rečeno. Nema od toga ništa.“

„Biće onako kako će biti. Nemojte se uopšte sekirati oko toga. Biće ili ono ili ovo. Sve je to normalno danas u životu, igranka velika", kazali su penzioneri u Banja Luci.

Predsjednik Republike Srpske javno je obećao da će penzionerima biti dodijeljena jednokratna novčana pomoć. Podsjećamo da dodjela ovakve vrste pomoći nije predviđena ni zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju, što je još jedna očita zloupotreba u predizborne svrhe, prenosi BNTV.

Dodikov ucjenjivački monolog pogledajte u prilogu BNTV:

https://www.youtube.com/watch?time_continue=21&v=cMtTYNnZTkg

Kineski konzorcijum definitivno će se povući nakon septembra iz kapitalnog projekta gradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Riječ je o konzorcijumu China Gezhouba Group Company Ltd - CGGC i China Energy Engineering Group, Guangdong Electric Power Design Institute Co. i Ltd - GEDI, a informaciju o povlačenju su za portal Klix.ba potvrdili zastupnici navedenog kineskog konzorcijuma u BiH.
Kako su rekli, kineski investitori očekivali su da Parlament FBiH još na početku ove godine da zeleno svjetlo za izgradnju ovog bloka, najveće poslijeratne investicije u BiH teške 1,5 milijardi KM.

Inače, Vlada FBiH je još na hitnoj sednici održanoj 24. novembra 2017. godine prihvatila zaključak tima za pregovore te je odobrila aktivnosti na usaglašavanje teksta garancije FBiH i drugih finansijskih dokumenata koji proizilaze iz Sporazuma o kreditnoj liniji između Elektroprivrede BiH i Cexim Banke Kine.

Na telefonskoj konferenciji održanoj 22. januara i 9. februara 2018. godine Cexim Banka je prihvatila većinu prijedloga Tima za pregovore. U maju je sve jednoglasno usvojeno, ali u Ministarstvu finansija FBiH je sve bilo privremeno stopirano.

Vlada FBiH je tek 17. avgusta izdala garanciju za gradnju ovog kapitalnog projekta, a sve je na jučerašnjoj sjednici aminovala i Skupština dioničara Elektroprivrede BiH, ali ispostaviće se, kasno.

Naime, šanse da se još u naredne dvije sedmice održi sednica Predstavničkog doma, kao i Doma naroda Parlamenta FBiH kako bi se odobrio ovaj kapitalni projekt su ravne nuli, potvrđeno je za Klix.ba u toj zakonodavnoj instituciji.

Nogometaši Juventusa pobijedili su u gostima ekipu Valencije sa 2:0, u prvom kolu H-grupe Lige prvaka.

Tim iz Torina pobjedom je započeo novu sezonu u elitnom klupskom evropskom takmičenju, iako je skoro cijelu utakmicu igrao s igračem manje, nakon što je u 29. minuti isključen Cristiano Ronaldo. No, golovima bh. reprezentativca Miralema Pjanića u 45. i 51. minuti, oba puta s bijele tačke, "Stara dama" je došla do važne pobjede.

Iznenađenje je priredio Lyon, koji je slavio u gostima protiv Manchester Cityja, dok je Real bez većih problema sa 3:0 slavio protiv Rome za koju je 90 minuta odigrao Edin Džeko.

Bayern je također ostvario pobjedu na otvaranju evropske sezone, slavivši u Lisabonu protiv Benfice sa 2:0, dok je Manchester United u Bernu pobijedio Young Boys s ubjedljivih 3:0.

Istim rezultatom Ajax je u Amsterdamu slavio protiv AEK-a, dok je Hoffenheim bez Ermina Bičakića osvojio bod na gostovanju protiv Šahtara (2:2). Rezultatom 2:2 završen je i meč između Viktorije Plzen i CSKA Moskva.

Rezultati:

E-grupa:

Ajax - AEK Atina 3:0

Benfica - Bayern München 0:2

F-grupa:

Šahtar Donjeck - Hoffenheim 2:2

Manchester City - Lyon 1:2

G-grupa:

Real Madrid - Roma 3:0

Viktoria Plzen - CSKA Moskva 2:2

H-grupa

Valencia - Juventus 0:2

Young Boys - Manchester United 0:3

Poslanik SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH Nikola Špirić izjavio je danas da navodi da postoje čvrsti dokazi da je on umiješan u korupciju, zbog čega ga je američka administracija stavila na "crnu listu", predstavljaju laž, spin, podmetanje i političku ucjenu.

"Odlazeći američki ambasador u SAD Maureen Cormack kaže da postoje tobože navodi da sam vršeći funkciju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prisvojio imovinsku korist. Nažalost, to je još jedna priča bez argumenata. Pred Bogom i narodom se kunem da je to laž, spin i podmetanje i da je to rezultat rada bolesnih umova kojih, nažalost, ne nedostaje u BiH i čime je u posljednje vrijeme hranjena američka administracija, odnosno administracija State departmenta", rekao je Špirić.

On je dodao da ne može da se načudi ovom slučaju i da je nečuveno u 21. vijeku da neko politički ucjenjuje tako što na "crnu listu" stavlja najuže članove porodice, odnosno suprugu i djecu.

"To je rađeno samo u Hitlerovo vrijeme kada su govorili: 'Oprostićemo vam život, dovedite tatu'. Ako postoje neke informacije, valjda bih i ja trebalo da znam za njih. Dakle, ovo je laž, spin i najgnusnije podmetanje koje nisam očekivao od američke administracije. Molim Boga da dođe do konsolidacije demokratije u SAD Trumpovog tipa", rekao je Špirić.

On je ponovio da nema nikakvih informacija u vezi sa navodima američke administracije ni od nadležnih domaćih institucija.

"Poštujem institucionalni rad u BiH i nisam čovjek koji bježi bilo gdje. Dakle, treba da postoje validni dokazi. Ovo je suđenje bez prava na odbranu i to je dopušteno Americi, ali kao problem vidim pokušaje da se domaća javnost zagadi dezinformacijama. Ovo govorim radi građana, naroda i ljudi koji vjeruju u ono što sam do sada radio", naveo je Špirić.

SAD su 10. septembra uvele sankcije Špiriću, a iz State departmenta je tada saopćeno da je ta odluka donesena zbog njegove umiješanosti u korupciju.

Državni parlamentarac i bivši ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić tokom svoje političke karijere bio je član čak pet stranaka. Aktivno se počeo baviti politikom 1993. godine kao član Srpske radikalne stranke (SRS). Četiri godine kasnije je osnovao Demokratsku stranku za Banju Luku i Krajinu, a već 1998. prelazi u Srpsku demokratsku stranku u kojoj ostaje dvije godine. Špirić potom ulazi u

Partiju demokratskog progresa (PDP), ali se i u ovoj partiji zadržao dvije godine. Na koncu, 2002. godine postaje član i potpredsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Karijera

Karijeru u ekonomiji Špirić počinje 1980. kao asistent istraživač na Ekonomskom institutu u Sarajevu, a početkom rata u BiH prelazi u Banju Luku gdje predaje na Ekonomskom fakultetu na predmetu Monetarne i javne finansije.

Na izbore 1998. godine izlazi kao kandidat SDS-a i osvaja dvogodišnji mandat u Parlamentu BiH.

U junu 2000. godine je imenovan za zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice. Već krajem te godine kao predstavnik PDP-a ulazi u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje ostaje do 2002. godine.

U međuvremenu postaje čan SNSD-a te kao njihov kandidat na općim izborima 2002. godine dobija poslaničko mjesto u Parlamentu BiH. Tokom mandata bio je član rukovodstva Predstavničkog doma PS BiH.

Na općim izborima 2006. i 2010. godine biran je u Parlament BiH, ali je oba puta umjesto poslaničkih mandata birao funkcije u izvršnoj vlasti. Prvi put na mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, a potom ministra finansija i trezora BiH.

Na općim izborima 2014. godine Špirić je ušao u Predstavnički dom Parlamenta BiH.

Imovina

Špirić je u imovinskom kartonu iz 2014. godine napisao da je vlasnik stana i poslovnog prostora u Republici Srpskoj, ukupne vrijednosti 400.000 KM. Prijavio je i porodično naslijeđe koje ima u Federaciji BiH. Prema zemljišnoknjižnim dokumentima, Špirić je naslijedio kuću i deset hektara zemljišta u Drvaru.

U izjavi koju je popunio 2012. godine, prije preuzimanja funkcije ministra finansija, Špirić je napisao da kćerka Jovana posjeduje stan u Beču, a sin u Beogradu. Također, tada je naveo da je on vlasnik stana u Novom Sadu. Stan u Beču od 396.844 eura (773.846 konvertibilnih maraka) kupljen je na ime Špirićeve kćerke Jovane u oktobru 2008. godine. Kupoprodajni ugovor tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH

Nikola Špirić sklopio je četiri mjeseca ranije. Stan je koštao 360.000 eura, garaža dodatnih 20.000 eura, dok je ostatak novca otišao na plaćanje poreza.

Šprić vozi Audi 8 koji je procijenio na 75.000 KM. Prijavio je da na računima u bankama u BiH ima: 189.200 eura, 79.400 američkih dolara, 21.800 švicarskih franaka i 32.500 KM. Za suprugu Nadu je napisao da ima ušteđenih 27.000 američkih dolara.

Supružnici Špirić nisu kreditno zaduženi, a tokom 2013. godine njihova zajednička mjesečna plaća je iznosila 9.716 KM.

Iz bankovnog izvoda, kojeg je Slobodena Bosna, ranije objavila, vidi se da je na račun Špirića 14. oktobra 2008. godine prvo uplaćeno nešto više od 85.000 eura, a isti dan uplaćen mu je novi iznos od 244.000 eura. Već sljedećeg dana Špirić je sa računa podigao oko 396.000 eura.

U posljednjih 23 godine opšti izbori u Bosni i Hercegovini održani su sedam puta, a partije koje su nakon njih formirale vlasti na državnom i entitetskim nivoima davale su brojna obećanja od kojih su rijetka ispunjena. Prema posljednjem izvještaju nevladine organizacije Zašto ne, vlasti u prosjeku ispunjavaju samo tri posto od obećanog. Tako je i u ovom posljednjem četverogodišnjem. Analitičari podsjećaju da će pretendenti na vlast obećati sve samo da se domognu fotelja i riješe egzistencijalna pitanja svoje uže i šire familije.

U mandatu 2014-2018, devet stranaka koje čine vladajuće koalicije na državnom i entitetskim nivoima u potpunosti je ispunilo tek 32 od ukupno 966 obećanja datih uoči opštih izbora 2014. godine. Gotovo identičan rezultat ostvaren je i u predhodnom mandatu, kada je ukupan procenat ispunjenih obećanja bio 3,1 posto, dok u aktuelnom mandatu iznosi 3,3 procenta.

Tijana Cvjetićanin iz organizacije Zašto ne govori o ustaljenoj praksi bosanskohercegovačkih političara da obećavaju samo da bi došli do svog cilja, do pozicije koja će im obezbijediti lagodan život:

“Meni su najzanimljivija ona obećanja koja se odnose na vrlo konkretne stvari kao što su infrastruktura, energetika, industrija, novi projekti, novi objekti, nove ceste i ostalo. Sve to se ili uopšte ne dešava ili se dešava tempom koji je 10, 15 ili 20 puta sporiji od onog koji oni već godinama unazad obećavaju.”

Ono što će de fakto ostati iza ove vladajuće strukture, ukoliko dođe do promjena, sigurno nije prosperitet i blagostanje, navodi Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju:

“U BiH 900.000 ljudi živi ispod apsolutnog praga siromaštva, dakle siromaštvo je veoma, veoma rašireno, a o tome niko od vladajućih ne govori. Po Evropskoj uniji smo najbjednija zemlja u Evropi i trebaće nam 60 godina s ovim nivoom ekonomskog rasta da dostignemo prosjek Evropske unije.”

Kada su u pitanju ekonomske teme BiH se nema čime pohvaliti. Iako je obećavano otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, ekspanzija stranih investicija, desetine kilometara novih autoputeva, rasterećenje privrede, kreiranje boljeg poslovnog okruženja, rezultati su zanemarivi. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže:

“Ja ne bih izdvojila ništa, sem što smo imali simuliranje reformi, ogroman odlazak stanovništva iz BiH i to radno sposobnog pa se sad pojavljuje problem nestašice kvalifikovane radne snage. Takođe imamo povećanu javnu administraciju, pa ako su mislili da su to ispunili tu su već premašili sva obećanja i bili hiper produktivni, evo samo pogledajte zadnjih mesec dana kako ide primanje u javnu službu. Sve ostalo, čak i ova predizborna priča je potpuno ista – to je kao vergl da navijete i on vrti samo jedno te isto – da nama treba dobro zdravstvo a mi smo u gorim dugovima kada je u pitanju zdravstvo nego pre četri godine. Privreda opstaje uprkos vlastima, a ne zahvaljujući njima. Ja ne vidim gde je taj boljitak s obzirom da je kvalitet života pao. Mogu da pričaju šta god hoće ali sada je manje nade, manje se čovek oseća slobodno, komotno, da ne govorim o slučajevima nerazjašnjenih ubistava. Što se tiče turista, kažu veći broj turista posetio BiH imamo samo jedan problem, trebalo bi im na izlazu salevati stravu kad ugledaju ove bandere i ovakve likove na izbornim plakatima.”

Sa druge strane, o izgradnji autoputa Banja Luka – Gradiška govori se od 2004. godine, a obećanje o gradnji mreže autoputeva kroz RS prisutno je u programima SNSD-a još od 2006. godine. Autoput od Banjaluke do Gradiške pušten je u promet krajem 2011. godine, dok bi cijeli autoput od Banjaluke do Doboja, prema najavama, trebao biti pušten u promet ove godine.

Osim navedenih obećanja, odavno se priča i o uvođenju diferencirane stope PDV-a, a obećanja o tome imale su gotovo sve partije koje su participirale u vlasti još otkako je uveden PDV, 2005. godine. Među obećanjima koja su duže vremena neispunjena su i ona o TV kanalu na hrvatskom jeziku (HDZ), ukidanju “dvije škole pod jednim krovom” (SDP), o prestanku upotrebe naziva “bošnjački jezik” (SDA ) o zatvaranju OHR-a (SNSD).

Kako se bliže izbori sve je više informacija o nepravilnostima u izbornom procesu. Posljednja u nizu je vrlo zabrinjavajuća. Riječ je o prevelikom disbalansu u broju važećih izdatih bosanskohercegovačkih ličnih karata u odnosu na broj registrovanih birača za izbore u oktobru. Radi se o više stotina hiljada.

Direktor IDDEEA-e potvrdio je za N1 kako broj važećih ličnih karata koje su izdate u Bosni i Hercegovini osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.

Broj birača u BiH upisanih u izvode iz centralnog biračkog spiska za opće izbore zaključeno sa 23. 08. je 3.352.993 birača. Broj građana BiH koji su u posjedu lične karte je 3.101.473. Ako izuzmemo osobe koje su mlađe od 18 godina i osobe čije prebivalište van BiH, a koje takođe imaju pravo na ličnu kartu, na biračakim spiskovima nalazi se preko 250.000 birača koji nemaju ličnu kartu.

"Mi smo sada imali komunikaciju sa CIK-om ikonstatovali smo veliku razliku izdatih važećih dokumenata i biračkog spiska. Vjerovatno ćemo u suradnji sa CIK-om narednih dana pokušati otkriti kako se to moglo dogoditi. I ja sama zainteresiran, iako ima više faktora koji utiču na ovo, no ovo je ipak previsok broj", kazao je Nanić za N1.

Na biračko mjesto može se izaći i sa pasošem i vozačkom dozvolom, dodaje Nanić. Ukupan broj ne mora biti identičan, no prizaje direktor IDDEEA prevelike su razlika zbog čega se u sve morajuu uključiti i istražni organi.

"Slažem se da je ovaj period izborne kampanje, ali ovo moramo riješiti, kaže Nanić i dodaje kako se ovo možda i ranije događalo no niko od novinara do sada nije postavio pitanje. No ono što je sigurno, mi stojimo iza svojih podataka, oni su javni i mogu se dobiti svakog mjeseca u biltenu kojeg štampamo", kazao je direktor IDEEA.

U CIK-u čekaju na provjeru podataka. No član Centralne izborne komisije Sead Arnautović kaže birački spisak zaključen je na osnovu podataka koje je dala IDDEEA.

"Onaj ko je dao te podatke, IDDEEA treba da objasni te podatke. Oni su organ koji je zakonom utvrđen, koji tehnički održava evidenciju centralnog biračkog spiska. Oni su 23. avgusta dali podatke o broju upisanih birača i mi smo ih objavili. Što oni sada objavljuju, ja u ovom trenutku ne mogu da odgovorim. Podatak o broju izdatih kartica može da dovede u pogrešan zaključak. Vi možete da izgubite ličnu kartu, jednom ste je izvadili, pa ste ponovo drugi put izvadili jer vam je oštećena ili ukradena", kaže Arnautović.

No iz IDDEEA-e su potvrdili da je riječ o validnim ličnim kratama koje se koriste. S druge strane sve i da su pobrojni i dokumenti koji su ranije izdavani, ličnih karata bi bilo više, ne manje u odnosu na broj birača.

"Još ima nekih kategorija koji glasaju u odsustvu,na spisku su umrlih. Ono što možemo kao Centralna izborna komsija da provjerimo. Mi ne idemo od kuće do kuće i popisujemo birače. Od 2006. godine centralni birački spisak se formira na osnovu službenih evidencija. Vi dobro znate da su policijski organi ti koji izdaju lične karte, pasoše i vozačke dozvole , oni treba da pojasne ako postoje razlike. Pa matični uredi koji vode evidencije o državljanstvima o umrlim", kaže Arnautović.

Podsjetimo da su se slične informacije pojavile i nakon upoređivanja popisa stanovištva sa brojem osoba na centralnom biračkom spisku. Naime, prema popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini ima 3.531.159 građana, iz čega je zaključeno da BiH ima svega 178.226 maloljetnih ili prevedeno da su skoro 95 posto populacije BiH zapravo birači, dok je svjetski prosjek između 78 i 82 posto.

Tada su u CIK-u odgovorili da im je parametar za izračun IDDEEA, a ne popis, odnosno broj važećih dokumenata, što će se u konačnici ispostaviti da ipak nije tako.

Predizborna kampanja uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini prošla je svoju polovinu. Kao i svih godina unazad, poruke se šalju putem predizbornih skupova i medijskih promocija, ali i putem bilborda sa kojih se građanima smiješe retuširana lica bosanskohercegovačkih političara.

U Republici Srpskoj i pozicija i opozicija su na bilbordima identični u "branjenju" interesa Republike Srpske, pa se mogu vidjeti tipa "Za jedinstvo Srpske", "Sviće za narod Srpske", "Pod zastavom Srpske", "Nesalomljiva RS" i slično.

Za razliku od ovog bh. entiteta, u drugom, Federaciji BiH, stranke poručuju da "BiH pobjeđuje, Zemlja za sve, Pobjednička BiH".

Ni na jednom bilbordu se ne pominje ekonomija, niti se daju obećanja o boljem životnom standardu građana.

Zbog toga profesor komunikologije na Tuzlanskom univerzitetu Enes Osmančević smatra da će postojeće poruke teško motivisati glasače, posebno apstinente, kojih je u BiH skoro polovina.

"S obzirom da su poruke neinventivne, one govore o nedostatku političkih ideja i programa, ali i o nedostatku povezanosti stranačkih rukovodstava s narodom. Mi imamo stranački elitizam koji je sam sebi svrha, cilj i razlog postojanja, a o ovom puku niko i ne brine", naglašava Osmančević.

I analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić sličnog je mišljenja.

"Iz prostog razloga što su te poruke na istom fonu kao i iz prethodnih kampanja, sve su motivirajuće na jednoj nacionalnoj osnovi i na buđenju patriotizma. Mislim da na ovakav način će to još više uticati na građane koji ovaj prostor napuštaju masovno, da odu ne osvrćući se", navodi Topić.

Uprkos tome da je bh. društvo sve siromašnije, na porukama sa bilborda izbjegavaju se ekonomske teme ili pitanje kako zaustaviti odlaske građana iz zemlje.

Iz slogana političkih stranaka, kako navodi profesor Osmančević, vide se populističke tendencije koje su dale dobre rezultate na svim poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini.

"Očigledno je da je ovdje napravljen ustupak populizmu kroz tu vrstu definiranosti stranačkih ciljeva i suštine stranačkog djelovanja. Prije svega riječ je o činjenici da ima jako puno amatera u političkom životu. Oni nisu u stanju da percipiraju stvarne probleme ljudi. Radi se o strančarenju i zastranjivanju, odnosno nekoj vrsti političke patologije koju imamo na sceni. Dakle, oni kada sudjeluju u kampanji, oni sudjeluju zbog svojih interesa, a ne zbog opštih interesa", kaže Osmančević.

Odsutnost brige za budućnost cijelog društva govore i o osiromašenju duha političkih aktera u Bosni i Hercegovini, smatra Tanja Topić, naglašavajući da aktuelni politički akteri u Bosni i Hercegovini jednostavno nemaju šta da ponude svojim biračima.

"Oni nemaju neku određenu viziju, oni nemaju neku ideju, ne znaju na koji način da ponude građanima bolje uslove življenja i jedino što im je ostalo jeste igranje na tu kartu emocija, patriotizma, neku vrstu isprazne priče koja nema nikakve veza sa životom običnog čovjeka u BiH", ocjenjuje Topić.

Naši sagovornici slažu se i da se i ova predizborna kampanja uglavnom svodi na političku manipulaciju biračima, koje je, kako navode, pogodno tlo, ali i da se, sa druge strane, godinama unazad nije stvarala alternativa koja bi pružala odgovor na tu vrstu etno nacionalnih politika.

IZVOR: Erduan Katana, RFE

Direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu Arif Nanić potvrio je za N1 kako broj važećih ličnih karata koje su izdate u Bosni i Hercegovini osobama starijim od 18 godina ne odgovara broju birača koji bi trebali glasati na izborima 2018. godine.

Broj birača u BiH upisanih u izvode iz centralnog biračkog spiska za opće izbore zaključeno sa 23. 08. je 3.352.993 birača. Broj građana BiH koji su u posjedu lične karte je 3.101.473. Ako izuzmemo osobe koje su mlađe od 18 godina, a koje takođe imaju pravo na ličnu kartu, na biračakim spiskovima nalazi se preko 350.000 birača koji nemaju ličnu kartu.

"Mi smo sada imali komunikaciju sa CIK-om i konstatovali smo veliku razliku izdatih važećih dokumenata i biračkog spiska. Vjerovatno ćemo u suradnji sa CIK-om narednih dana pokušati otkriti kako se to moglo dogoditi. I ja sama zainnteresiran, iako ima više faktora koji utiču na ovo, no ovo je ipak previsok broj", kazao je Nanić za N1.

"Sama činjenica da vi možete glasati sa pasošom, a ne ličnom kartom, odnosno pristupiti glasanju ako imate prebivalište kaže kako ukupan broj ne mora biti identičan, dodaje. Sama lična karta ne znači da vi imate ili nemate pravo, kaže Nanić, no priznaje kako se ipak radi o ogromnim razlikama zbog čega je danas održan hitni sastanak prdstavnika IDDDEA i CIK-a, a moguće da će se u sve uključiti i istražnii organi.

Slažem se da je ovaj period izborne kampanje, ali ovo moramo riješiti, kaže Nanić i dodaje kako se ovo možda i ranije događalo no niko od novinara do sada nije postavio pitanje.

No, ono što je sigurno, mi stojimo iza svojih podataka, oni su javni i mogu se dobiti svakog mjeseca u biltenu kojeg štampamo, kazao je direktor IDEEA.

Za sada su bez komentara u CIK-u.

U naselju Stupine u Tuzli muškarac je izvršio samoubistvo skokom za zgrade.

Informacija je za N1 potvrđena iz MUP-a TK, a račeno nam je da se radi o muškarcu inicijala Dž.Č. starosti između 67 i 70 godina.

Slučaj se desio oko 10:30 minuta u naselju Stupine, blok B6.

Uviđaj obavljaju pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, a na mjestu događaja su i pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla.

Više informacija bit će poznato nakon uviđaja.

Jutros je na Dobrinji, općina Novi Grad, došlo do teškog kriminalnog akta, u kojem je zapaljen automobil Volvo XC 60 potpredsjednice SBB-a i kandidata ove stranke za Parlament BiH Adise Arapović.

Prema pojedinim informacijama, auto je zapaljen oko 04.20 sati, a vatrogascima je bilo potrebno skoro sat da zaustave požar, u kojem je automobil praktično potpuno uništen.

S obzirom na to da ovaj automobil koristi bračni par Arapović, a Adis Arapović je istovremeno i šef Izbornog štaba SBB-a, u ovoj stranci smatraju da se radi o aktu teškog političkog zastrašivanja.

Nakon stavljanja eksploziva pod automobil predsjednika A-SDA, premlaćivanja novinara Latića i više drugih teških incidenata, SBB poziva međunarodne institucije da se uključe i pomognu da se izbori održe bez atmosfere straha, teških fizičkih ataka, terorističkih poruka koje dolaze od jednog centra koji nije teško otkriti ako pravna država profesionalno radi svoj posao.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH