Izdvojeno

Izdvojeno (4541)

Sa 45 odsto stanovništva koje je napustilo državu, Bosna i Hercegovina je na vrhu liste zemalja po procentu onih koji su otišli u odnosu na ukupan broj stanovnika. Slijede je Zelenortska ostrva i Albanija. Albaniju je do sada napustilo oko 40 odsto stanovnika, prema podacima iz 2017. godine.

Manje od četiri odsto svjetske populacije, međutim, ne živi u matičnoj državi.„Dosta se govori o eksploziji migranata, ali cifre govore drugačije”, kaže za BBC francuski demograf Žil Pizon.Pizon, istraživač saradnik u Nacionalnom institutu za demografska istraživanja u Parizu, autor je nove studije o globalnim migracijama. Jedan od glavnih zaključaka njegove studije je da postoji velika razlika između onoga što o migracijama pokazuju dostupni podaci i onoga što ljudi misle.Kao primjer, Pizon navodi migrantsku i izbjegličku krizu iz 2015. godine koju je pokrenuo građanski rat u Siriji.

Procenat imigranata u ukupnoj populaciji u određenim državama (Izvor: UN, 2017)

UAE 88,4

Singapur 46

Saudijska Arabija 37

Švajcarska 29,6

Australija 28,8

Kanada 21,5

Austrija 19

Sjedinjene Američke Države 15,1

Nemačka 14,8

Velika Britanija 13,4

Španija 12,8

Holandija 12,1

„Uprkos velikom obimu, naročito u Evropi, tokovi migranata od 2015. godine izazvani konfliktima na Bliskom Istoku, nisu značajno promijenili globalnu sliku međunarodnih migracija”, kaže Pizon.

„Ujedinjene nacije su procijenile da je u svijetu 2017. godine bilo 258 miliona migranata, što je samo mali dio svjetske populacije, odnosno oko 3,4 odsto.”

„Proporcionalno gledano, odnos imigranata i opšte populacije samo je malo porastao poslednjih decenija – prije 30 godina 1990. iznosio je 2,9 odsto, a 1965. godine 2,3 odsto. To se vjerovatno samo malo promijenilo u posljednjih sto godina”, dodaje.

Najviše ljudi koji su napustili matične države živi u Sjedinjenim Američkim Državama – 49,8 miliona ljudi, pokazuju podaci iz 2015. godine. Oni čine nešto više od 15 odsto stanovnika SAD-a.

Međutim, podaci pokazuju da najveći procenat imigranata u ukupnoj populaciji imaju Ujedinjeni Arapski Emirati – osam miliona imigranata čini više od 88 odsto stanovništva te zemlje. Ova država oslanja se na kvalifikovanu i nekvalifikovanu radnu snagu koja dolazi iz inostranstva.

Studija ističe i da se kretanje migranata na svjetskom nivou promijenilo tokom posljednjih deset godina.

Pizonovo istraživanje pokazuje da se danas ljudi uglavnom kreću sa juga na jug – odnosno ljudi rođeni u zemljama u razvoju se sele u druge zemlje u razvoju.

Tokom 2017. godine, njihov broj premašio je broj ljudi koji iz siromašnijih odlaze u bogatije zemlje. Tri evropske države su među prvih deset sa najvećim procentom imigranata: Švajcarska, Velika Britanija i Španija.

Studija pokazuje da je Španija relativno nova destinacija za one koji napuštaju zemlje porijekla. „Španija je bila država iz koje su ljudi odlazili sve do kraja 1980-ih godina. Sada je to država gde 13 odsto populacije čine imigranti, što je gotovo isto kao SAD”, ističe Pizon.

Ali, šta je sa zemljama koje ljudi masovno napuštaju?

Nije iznenađujuće da je Indija, jedna od najmnogoljudnijih zemalja na svijeta, na vrhu liste zemalja po broju onih koji su emigrirali. Oko 16 miliona Indijaca živi u inostranstvu – nešto više od jedan odsto stanovništva.

Indija 16,6 miliona

Meksiko 13 miliona

Rusija 10,6 miliona

Kina 10 miliona

Bangladeš 7,5 miliona

Sirija 6,9 miliona

Pakistan 6 miliona

Ukrajina 5,9 miliona

Filipini 5,7 miliona

Velika Britanija 4,9 miliona

Avganistan 4,8 miliona

Slijedi Meksiko sa 12.5 miliona ljudi, što znači da svaki deseti Meksikanac živi van matice.

Međutim, ova lista izgleda dosta drugačije kada se broj iseljenika uporedi sa ukupnim brojem stanovnika.

Pored Bosne i Hercegovine, države sa 3.5 miliona stanovnika od kojih skoro polovina živi van zemlje, na listi zemalja iz kojih je otišao najveći procenat ljudi su i Portugal, Bugarska, ali i Velika Britanija.

„Cilj studije nije bio da državama govori šta treba da rade kada su u pitanju njihove imigracione strategije, nego da predstavi širu sliku i različite perspektive”, kaže francuski akademik.

„Pitanje imigranata postalo je osjetljivo pitanje u nekoliko država i postoji mnogo neopravdanog straha.”

Pizonova studija pruža podatke i o zemljama koje su istovremeno i zemlje u koje se masovno dolazi, ali i odlazi. Jedan od primjera je Velika Britanija gde je pitanje imigranata odigralo značajnu ulogu tokom kampanje za Bregzit.

NATO i nakon 20 godina smatra da je primjena sile u SR Jugoslaviji bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN bilo neophodna i legitimna i da je bombardovanje postiglo svoj cilj, saopštila je pres-služba Alijanse za Sputnjik.

Sagovornik Sputnjika je izjavio da je NATO započeo operaciju u martu 1999. „sa ciljem da se zaustavi humanitarna katastrofa koja se tada odvijala na Kosovu“.

„Ova odluka je bila donijeta nakon više od godinu dana borbi na Kosovu i neuspjeha međunarodnih diplomatskih napora za rješavanje konflikta. Operacija NATO-a je uslijedila nakon više od godinu dana intenzivnih napora UN i kontaktne grupe, čiji član je bila i Rusija, za dostizanje mirovnog rješenja", rekao je činovnik NATO-a.

Prema podacima Alijanse, do kraja 1998. godine više od 300 hiljada ljudi sa Kosova su napustili svoje kuće.

„Sporazumi o prekidu vatre su kršeni, dok su pregovori zašli u ćorsokak. Uzimajući u obzir porast krize primjena sile NATO-a je bilo potrebna i legitimna", naveo je sagovornik.

U Alijansi smatraju i da je cilj operacije bila da se „stavi tačka na sve ratne akcije i represije protiv civila na Kosovu, da se osigura povratak izbeglica i dozvoli pristup humamnitarnim organizacijama“.

„Vazdušna kampanja je postigla cilj. U junu 1999. godine SR Jugoslavija je pristala da povuče svoje snage sa Kosova. Nasilje je prekinuto i izbeglice su mogle da se vrate kući", izjavio je činovnik Alijanse.

Po njegovom mišljenju, međunarodni kontingent KFOR je kasnije „pomogao u osiguranju bezbJednosti na Kosovu i u regionu u celini".

Republika Srpska (RS) će treći mjesec zaredom ponuditi na prodaju entitetske obveznice.

Za 3. april na Banjalučkoj berzi je planirana prodaja dugoročnih hartija od vrijednosti RS-a, u iznosu od 30 miliona KM.

Međutim, za razliku od ranije dvije emisije obveznica, ovaj put rok dospijeća je deset, umjesto pet godina, a kamatna stopa je fiksna i to četiri posto na godišnjem nivou.

Iz entitetskog Ministarstva finansija su pozvali sve zainteresovane fizičke i pravne osobe da učestvuju u javnoj ponudi emisije obveznica RS, od čije prodaje se finansiraju budžetski izdaci.

Taj bh. entitet je 4. marta prodao entitetske obveznice u vrijednosti od 38,1 milion KM. Planirani iznos emisije bio je tada 36 miliona KM, a ukupna vrijednost pristiglih ponuda je iznosila 117,5 miliona KM.

I u februaru je RS na Banjalučkoj berzi prodala također dugoročne hartije od vrijednosti u iznosu od 36,7 miliona KM, dok je planirani iznos emisije bio 35 miliona KM, a vrijednost pristiglih ponuda 134,4 miliona KM.

U ovoj godini RS planira da se na Banjalučkoj berzi zaduži ukupno za 311 miliona KM kroz 10 emisija obveznica i trezorskih zapisa.

U Kalendaru izdavanja hartija od vrijednosti za 2019. godinu Ministarstvo finansija RS-a je naveo da je planirana prodaja obveznica u iznosu od 271 milion KM, a trezorskim zapisima 40 miliona KM.

RS je u januaru prodala trezorske zapise vrijedne 20 miliona KM.

IZVOR: SB / Fena

Novinarima je prekipjelo. U posljednja dva dana kulminirao je gnjev zbog višegodišnjeg neprofesionalnog odnosa portparola Tužilaštva BiH Borisa Grubešića prema medijima.

Prelivena čaša

Predstavnici sedme sile u posljednja dva dana zasuli su Grubešića odgovorima na njegovo bombardiranje trivijalnim mailovima pod uvijek jednim te istim naslovom „žurno, svim medijima“, a iza kojih se ne nalazi ništa što bi trebalo zadovoljiti interese javnosti.

Tako se, primjerice, pod „žurnim“ šalje i vijest o tome da su studenti posjetili Tužilaštvo, dok s druge strane na svaki upit novinara koji se tiče važnih predmeta, Grubešić uvijek ima samo jedan odgovor: „Bez komentara.“

Kap je prelila čašu preksinoć kada je Veldin Čustović, urednik emisije „Slučajevi X“, Grubešiću odgovorio:

- Borise, nadam se, a vjerujem da se nadaju i sve moje kolege novinari, da ćeš jednom u svojoj karijeri nama “novinarima” poslati video, foto konkretnih “akcija” koje su u interesu javnosti ili barem lokacije gdje se te akcije izvode kako bi djelimično doprinio našem profesionalnom izvještavanju – napisao je Čustović.

Uslijedila je jedinstvena podrška Čustoviću iz svih redakcija te su i brojni drugi novinari uputili Grubešiću mailove u kojima su iskazali nezadovoljstvo njegovim radom.

Upit od 30. januara

Tako je, između ostalih, Ognjen Matavulj, novinar „Večernjih novosti“ i dopisnik „Dnevnog avaza“, upitao Grubešića kada će dobiti odgovor na upit koji mu je poslao 30. januara. Lana Ramljak s portala Radiosarajevo.ba prigovorila je Grubešiću da više "akcije" dobiju u saopćenjima Privredne komore nego od njega.

Novinar „Oslobođenja“ Dragan Pavlović također je negodovao.

- Otkad su nam počeli dolaziti ovi žurni mailovi, s nestrpljenjem očekujem svaki naredni. Jako se radujem kad nas obavijestite da je Tužilaštvo posjetila kakva strana delegacija. Dosta nam je akcija, hapšenja... Ko to čita – ironičan je Pavlović.

Goran Obradović iz „Euroblica“ kaže da je jednom poslao deset pitanja te da je na svako dobio odgovor: "Poštovani, bez komentara."

- Primite se posla i počnite provoditi zakon u interesu naroda s kojim živite i koji vas plaća – naveo je Mili Marušić, urednik portala SirokiBrijeg.info

Ovo nije lični atak, ali građani plaćaju tu poziciju

- Ovo nije lično atak na tebe, ali ti si plaćen da budeš glasnogovornik Tužilaštva. Ukoliko je politika da novinarima ne govorite ništa, šaljete "kancelarijske uratke", odgovarate "bez komentara", upućujete na web-stranicu ili ne odgovarate ništa, bilo bi dobro da to i zvanično saopćite, a samim time tu poziciju "ukinete", jer ipak je plaćena našim i novcem ostalih građana – navela je Tatjana Sekulić, izvršna producentica N1.

Grupa tužilaca podnijela je krivičnu prijavu protiv predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milana Tegeltije i više N.N. lica na osnovu člana 214. Zakona o krivičnom postupku BiH i člana 64. Zakona o VSTS .

Krivičnu i disciplinsku prijavu su uputili VSTS, svim članovima tog tijela, Uredu disciplinskog tužioca VSTS, svim disciplinskim tužiocima, Tužilaštvu BiH, svim tužiocima državnog tužilaštva, a proslijedili su je i brojnim medijima.

Obje prijave su podnesene protiv Tegeltije, kao i protiv N.N. lica u VSTS BiH, kao i N.N. lica u RJT RS i OJT u RS.

Optužuju ih da su kao organizovana kriminalna grupa, udruženo i pojedinačno, izvršili više kažnjivih krivičnih dijela iz KZ BiH, među kojima su organizovani kriminal, zloupotreba položaja i ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika za korist i za trgovinu uticajem, kao i povredu zakona od strane sudija.

Posebno se apostrofira Tegeltijina uloga, koja je, kako se ocjenjuje, protivna standardima i pravilima etičkog kodeksa za sudije i tužioce. Navodi se da je Tegeltiju i ostale neophodno odmah udaljiti i suspendovati sa pravosudnih funkcija i dužnosti i u najkraćem roku razrješiti sa rukovodećih pozicija koje sada obavljaju u pravosuđu BiH.

Na kraju krivične prijave se navodi da se dokazi za sve navedeno postoje u VSTS, dok su svjedoci, kako pojedini članovi tog tijela, pojedini tužioci, tako i značajan broj osoblja Sekretarijata VSTS, posebno njihovi rukovodioci.

IZABRATI ŽELJKU

Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) Bosne i Hercegovine krši Zakon o VSTS, kako bi se u to tijelo ponovo izabrala Željka Radović, koja je glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Radovićki je mandat u VSTS istekao u februaru ove godine, a VSTS je bio dužan da tri mjeseca prije isteka njenog mandata, odnosno krajem novembra 2018. godine, obavijesti Republičko javno tužilaštvo radi provođenja izbora ili imenovanja za novog člana iz reda okružnih tužilaca.

Sve to je regulisano članom 8. Zakona o VSTS, koji precizira ovu odredbu.

Međutim, ovo uopšte nije učinjeno, a bitno je naglasiti da Milanu Tegeltiji u ovom, nesporno kriminalnom aktu, pomažu ostali članovi VSTS, posebno oni iz RS, kao i članovi Sekretarijata VSTS, koji su im tehnička podrška.

Zašto je ovo učinjeno, odnosno zašto nisu ispoštovane procedure?

Odgovor je jasan - zato što Radovićki 15. maja ove godine ističe mandat glavnog tužioca OJT Doboj (imenovana 2014.), a da bi mogla ponovo biti imenovana na tu tužilačku funkciju, ne smije u vrijeme podnošenja prijave na konkurs biti član VSTS, ili mora prije prijavljivanja na konkurs podnijeti ostavku na članstvo.

Da bi se izbjeglo i jedno i drugo, izbor novog člana VSTS stavljen je na čekanje, da bi Radovićka mogla da bude imenovana za glavnog tužioca u Doboju. Kada se to učini, tada više nema smetnji da ponovo bude birana za člana VSTS.

Pojednostavljeno rečeno, VSTS pokušava da ovim presedanom stvori rupu u zakonu, kako bi izabrali Tegeltijinog favorita.

Veze Tegeltije i Radovićke su veoma jake, a upravo je ona predložila da Tegeltija ponovo bude izabran za predsjednika VSTS u julu prošle godine.

Ona je prijedlog obrazložila činjenicom da je Tegeltija, kao predsjednik VSTS, „znao riješiti ozbiljne zadatke koji su bili pred njim i VSTS“.

„Bilo je teških momenata, a on je to prepoznao i uz ozbiljan pristup riješio sve postavljene zadatke“, rekla je Radovićka tada.

LOBIRANJE

Tegeltija, uz pomoć glavnog republičkog tužioca Mahmuta Švrake, njegovog zamjenika Miodraga Bajića, glavnog tužioca OT Banjaluka Želimira Lepira i glavnog okružnog tužioca u Prijedoru Mladena Mitrovića, uveliko lobira po svim okružnim tužilaštvima u RS da se niko ne prijavljuje na konkurs za članove VSTS, kako bi Radovićka bila jedini kandidat. Posebno se lobira u OT Banjaluka, koje je najbrojnije i kadrovski najjače.

S obzirom na to da se traži da kandidat bude žena i Hrvatica, krug kandidata je mali, a pritisak i lobiranja snažni.

Mitrović je Prijedoru, gdje je glavni okružni tužilac, već obezbijedio podršku, Radovićka podršku ima u matičnom Doboju, a intezivno se lobira u Trebinju, Bijeljini i Istočnom Sarajevu.

Nogometna reprezenatcija BiH večeras je na Grbavici slavila protiv Armenije rezultatom 2:1 u okviru prvog meča kvalifikacija za EURO 2020 grupe J. Strijelci su bili Krunić u 33. minuti i Milošević u 80. za BiH, dok je za Armeniju pogodio Mkhytarian u 90. minuti iz penala.

Počelo je dobro za izabranike Roberta Prosinečkog, iako se na vodstvo čekalo do 33. minute prvog poluvremena.

Prvu veliku šansu BiH je imala preko Višće koji se našao sam ispred golmana Airapetyana koji mu je odbranio udarac i spasio goste od gola.

Desetak minuta kasnije Krunić je pokušao s ivice šesnaesetrca, ali lopta odlazi pored gola. Miralem Pjanić u 27. minuti lukavo šutira iz slobodnog udarca, lopta je prešla preko svih igrača i odskočila pored linije, ali golman krajnjim naporom izbacuje u korner. Edin Džeko, koji večeras igra svoju stotu utakmicu u dresu sa državnim grbom, imao je priliku u 32. minuti, ali pogađa jednog igrača Armenije, a iz narednog kornera BiH dolazi u vodstvo.

Pjanić je ubacio a Krunić sa desetk metara glavom šalje loptu u suprotni ugao.

Do kraja poluvremena Džeko je imao još jednu priliku, ali je šutirao pored gola nakon dobre asistencije Pjanića, dok su Armenci jedini šut u okvir gola imali u 40. minuti kada je udarac Karapetyana odbranio Ibrahim Šehić.

U drugom poluvremenu dosta slabije izdanje bh. reprezentativaca nego u prvom dijelu, što su iskoristili Armenci i u nekoliko navrata zaprijetili golu Šehića. Ipak, ostalo je 1-0 za bh. tim.
U 78. minutu prava drama pred golom gostiju. Nakon kornera za BiH, Milošević je sa svega nekoliko metara pogodio prečku, da bi potom golman Armenije odbranio sjajno šuteve Džeke i Zukanovića.

U 80. minuti Višća dugom loptom pronalazi rezervistu Denija Miloševića, koji je u igru ušao umjesto Zakarića, a koji se odlično snalazi i sigurnim udarcem sa peterca matira golmana Hayrapetyana i dovodi BiH u vodstvo sa 2:0.

U sudijskoj nadoknadi meča, tačnije u 93. minuti, nakon duge lopte prema kaznenom prostoru BiH, lopta pogađa u ruku Miloševića nakon čega sudija pokazuje na bijelu tačku. Siguran izvođač bio je Henrikh Mkhytarian. Rezultat je glasio 2:1, a BiH je imala igrača manje jer se povrijedio Elvir Koljić neposredno nakon što je ušao u igru umjesto Edina Džeke. To je bila posljednja izmjena koju je napravio Prosinečki.

Do kraja meča rezultat je ostao nepromijenjen.

Naredni meč izabranici Roberta Prosinečkog igraju protiv Grčke na Bilinom polju u Zenici u utorak, 26. marta sa početkom u 20:45 sati.

Osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj na Twitteru je napisao novu poruku koja baš i nema veze sa zdravim razumom.

"Opet se u nekim stručnim krugovima vodi rasprava o oportunosti uvođenja smrtne kazne za najteže oblike teških krivičnih dela. Mada sam decenijama bio istaknuti abolicionista, podržao bih taj prijedlog ako se smrtna kazna propiše za sve one koji izjave da se u Srebrenici desio genocid", napisao je zločinac Šešelj.

Podsjećanja radi, Presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrđeno je da zločini počinjeni u Srebrenici predstavljaju genocid.

Ministrima u Vladi Srbije data je preporuka da ne komentiraju hašku presudu doživotne robije Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku RS osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih izvora.

Opozicija je također suzdržana, ali je ipak većina stranaka koje su se oglasile prokomentirala da se tom pojedinačnom presudom skida kolektivna krivica sa srpskog naroda. Jedino je Boško Obradović, lider desničarskih Dveri, članice opozicionog Saveza za Srbiju, izjavio da je odluka Mehanizma u Hagu nepravedna.

Preporuka ministrima da se ne oglašavaju, kako je rečeno RSE, događa se prvi put, kada su u pitanju haške presude. Bilo je očigledno da glasna šutnja vlasti, čak i onih funkcionera koji su se obično tim prilikama oglašavali nije slučajna, već da iza nje stoji politički stav.

Takve preporuke se daju ili kada se čeka da stav iznese vodeća politička figura u Srbiji, predsjednik države Aleksandar Vučić, ili da bi se, u ovom slučaju, spriječilo da se većina ministara utrkuje u kritici odluke Mehanizma u Hagu, što bi osudili međunarodni krugovi, objašnjeno je za RSE.

Premijerka Ana Brnabić je za Javni servis izjavila da treba pustiti da kažu svi ostali, a oni će, kako je rekla, naravno, dati svoj stav.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ovih dana nalazi se u posjeti Njemačkoj.

Beživotna tijela dvojice rudara, Slaviše Žugića (1975.) iz Milića i Branislava Ostojića (1989.) iz Zvornika, izvučena su iz rudnika, nakon nesreće u Radnoj jedinici Podzemna eksploatacija „Braćan“, koja se nalazi na području općine Srebrenica, a koja posluje u okviru sektora „Rudarstvo“, Kompanije „Boksit“ Milići.

- Tijela rudara su prevezena u Dom zdravlja Milići radi daljih aktivnosti s ciljem utvrđivanja tačnog uzroka smrti - potvrdio je Feni portparol Policije uprave Zvornik Milan Bobar.

U narednom periodu slijedi dalji rad na kompletiranju i dokumentovanju tog događaja.

Iz Kompanije „Boksit“ su ranije sopćili da je danas oko 10.00 sati došlo do nesreće u Radnoj jedinici Podzemna eksploatacija „Braćan“, nakon što je veća količina materijala, iz krovnog dijela pripremnog hodnika, zatrpala dvojicu rudara.

I Žugić i Ostojić su bili kvalifikovani i iskusni rudari.

Odmah nakon saznanja o nesreći obaviješteni su Republički rudarski i geološki inspektori, koju su već u popodnevnim satima bili na licu mjesta, kao i policija i hitna pomoć.

Ekipa čete za spasavanje, kao i zaposleni, našli su se brzo na licu mjesta, čineći sve da se odstrani materijal i dođe do zatrpanih rudara.

Nadležni Inspektori izvršili su uviđaj na licu mjesta, pa je za očekivati da će oni, kao mjerodavna službena lica, dati odgovarajuće izjave a dalja istraga, svakako će pokazati, da li je bilo određenih propusta, koji su doprinijeli da dođe do nesreće.

Novinar portala Žurnal.info Avdo Avdić nakon otkrivanja afere u vezi vrbovanja selefija za obavještajni rad za potrebe Republike Hrvatske, pozvan je u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da u svojstvu svjedoka da iskaz.

Postupajući tužitelj Oleg Čavka jutros je poslao Avdiću poziv da da iskaz u krivičnom predmetu koji se odnosi na navodni obavještajni upad Republike Hrvatske u BiH i vrbovanje državljana BiH za obavještajni rad za potrebe Republike Hrvatske. Prema Članu 82. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine novinari ne mogu biti saslušane kao svjedoci.

Pripadnik selefijskog pokreta inicijala H. Č. ranije je za Žurnal potvrdio da je sarađivao sa hrvatskim obavještajcima. Da je navedena osoba poznata Sigurnosno-obavještajnoj agenciji Hrvatske potvrdio je danas i direktor ove agencije Daniel Markić.

"Ukazali smo na osobu koja je za nas bila suspektna, prepuštam njima da se izjasne. Mi smo sa H.Č. razgovarali, mi znamo tko je on", rekao je Markić.

Pripadnik selefijskog pokreta H. Č. iz Zenice, prema navodima Žurnala, skoro četiri mjeseca sarađivao je sa hrvatskim obavještajcima.

Prilikom vrbovanja prijetili su mu zabranom ulaska u Hrvatsku, pa čak i zatvorom pod optužbom da je prijetnja za nacionalnu sigurnost.

Tražili su da izradi lažni profil, na kojem će pisati hvalospjeve na račun ISIL-a, da se poveže sa određenim ljudima. Prijetili su mu porodicom. Odustao je kada su u aprilu prošle godine tražili da prenese iz Doboja ruksak oružja koje je trebao odnijeti u mesdžide, kazao je H. Č za Žurnal.

H. Č. nije jedini kojemu je, navodno, Sigurnosno-obaveštajna služba pristupila. Sabahudin Jašarević u Zagrebu je radio i živio 14 godina.

Nikada, do oktobra prošle godine, nije imao problema sa produžavanjem boravka. No onda su ga, kaže, pozvali iz SOA-e. Tražili informacije o ratu, borcima Armije R BiH, oficirima, gdje je ko djelovao... Nakon toga je i zvanično protjeran, nikada nije saznao zbog čega.

Iz Predsjedništva BiH od Ministarstva sigurnosti zatražili su sveobuhvatnu informaciju o aferi. O svemu se oglasio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Navode pojedinih medija o eventualnoj uključenosti diplomata iz susjedne Republike Hrvatske u aktivnosti koje duboko ulaze u sferu špijunaže i terorizma u cilju ostvarivanja njihovih nejasnih interesa u Bosne i Hercegovine imati će jako ozbiljne implikacije, poručio je u četvrtak član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

Istakao je kako je od "nadležnih sigurnosno-obavještajnih agencija Bosne i Hercegovine zatražena provjera navoda o pokušaju prikazivanja BiH kao 'regionalne baze terorista'".

"Ako se ti navodi potvrde kao osnovani, BiH će bez oklijevanja poduzeti mjere koje su predviđene u takvim situacijama", kazao je član Predsjedništva BiH.

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH