Izdvojeno

Izdvojeno (1385)

Najbolji igrač Manchester Uniteda ove sezone, 35-godišnji napadač Zlatan Ibrahimović sa dva gola na "Wembleyu" bio je junak "Crvenih đavola" u finalu Liga kupa protiv Sothaptona.

Tim Josea Mourinha slavio je sa 3:2, a Ibrahimović je postigao prvi i posljednji gol na meču. Igrala se 19. minuta utakmice na slavnom "Wembleyu" kada je Šveđanin bh. porijekla sa oko 25 metara iz slobodnog udarca preko živog zida poslao loptu u malu mrežu.

Golman "Svetaca" Fraser Forster nije imao šanse, kao ni u 38. minuti kada je drugi gol za "Crvene đavole" postigao Jesse Lingard.

Igrala se 19. minuta utakmice na slavnom "Wembleyu" kada je Šveđanin bh. porijekla sa oko 25 metara iz slobodnog udarca preko živog zida poslao loptu u malu mrežu.

Golman "Svetaca" Fraser Forster nije imao šanse, kao ni u 38. minuti kada je drugi gol za "Crvene đavole" postigao Jesse Lingard.

U sudijskoj nadoknadi prvog poluvremena Southempton je uspio postići gol i tako ovo finala učiniti još zanimljivijim. Strijelac je bio Manolo Gabbiadini.

Isti igrač početkom drugog poluvremena postigao je i drugi gol za Southampton.

No, u 88. minuti susreta Ibrahimović postiže svoj drugi gol večeras i tako svom timu donosi trofej u ovom takmičenju.

United je osvojio 42. trofej u svojoj historiji i sada je najtrofejnii engleski klub.

Dok se očekuje ishod parlamentarnih izbora u Nizozemskoj i predsjedničkih u Francuskoj, koji bi mogli dramatično promijeniti Europsku uniju, uvelike se raspravlja i o dubljim integracijama nekih država članica koje to budu htjele, odnosno o stvaranju Europe s više brzina.

To je jučer u govoru studentima u Belgiji najavio i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, najavivši za sljedeći dan i takozvanu Bijelu knjigu o budućnosti Europske unije. O tome se raspravljalo ovaj tjedan na sastanku kolegija Europske komisije. No, izvori iz EU kažu da objava tog dokumenta neće biti “kraj puta”, nego će dati samo obrise buduće strategije, kako se neke države ne bi prepale na samom početku, piše Jutarnji.hr.

Merkel

– Nije više vrijeme kada možemo zamisliti da će svatko činiti iste stvari zajedno. Zar nije bolje da oni koji žele ići naprijed, mogu to i učiniti bez opterećivanja drugih, stvarajući tako strukturni okvir koji bi bio otvoren svima. Za to ću se zauzeti sljedećih dana – rekao je Juncker.

I njemačka kancelarka Angela Merkel prije nekoliko je dana govorila o Europskoj uniji s više brzina. Sve te ideje dolaze u vrijeme kad se EU priprema obilježiti 60. godišnjicu Rimskih sporazuma, na osnovi kojih je i stvorena današnja Europska unija.

Kako je prije govorila Angela Merkel, EU s više brzina na neki način već postoji. Neke države su u eurozoni, a druge nisu, neke su u Schengenu, a druge nisu. Neke bi izuzeća od nekih zakona EU. Ipak, najave višebrzinske EU i konkretni planovi o tome, u ovom trenutku prije izbora u Francuskoj i Nizozemskoj mogli bi biti i račun bez krčmara. Ako u Francuskoj na predsjedničkim izborima pobijedi Marine Le Pen, Francuska bi mogla krenuti prema izlaznim vratima Europske uniji, ili barem eurozone. Takav bi se pritisak stvorio i u Nizozemskoj u slučaju da na vlast dođe ekstremna desna stranka Geerta Wildersa koja je, osim što je ksenofobna, i anti EU.

Osnivačice

U svim planovima, bilo Junckera bili Merkel ili bilo koga drugog, Nizozemska i Francuska, kao osnivačice EU, podrazumijevaju se kao države koje bi bile u jezgri buduće dublje integrirane Europske unije, ili skupine unutar nje. A te države ne samo da bi mogle ići u suprotnom smjeru, prema smanjenju ovlasti za EU, nego bi mogle ići i prema dezintegraciji Europske unije. Zagovornici neke vrste federalne EU, među koje bi se mogao uvrstiti i Juncker, žele ovakvim idejama poslati poruke i građanima Nizozemske i Francuske uoči izbora jer ne računaju da će snage anti EU prevagnuti. Neke države EU zakon već bistre sa svojim diplomatima i političkim strankama opcije kako reagirati u slučaju pobjede Marine le Pen u Francuskoj i ako u EU nešto krene po zlu. U tom slučaju, euro bi ozbiljno došao u pitanje.

I Hrvatska bi ozbiljno trebala razraditi strategije ponašanja u budućim odnosima unutar Europske unije. Ako bi se sudilo po sadašnjem statusu, Hrvatska je na dnu jer nije ni u eurozoni, ni u Schengenu. Ali, kao nova članica, ona nema izbora, nego mora raditi na ispunjenju uvjeta kako bi se integrirala i u eurozonu i u Schengen. U sličnoj situaciji su i Bugarska i Rumunjska. Hrvatska je zasad jasno iskazala i interes za to, za razliku od Poljske, Češke i Mađarske koje, iako moraju, kažu da im je bolje što su zasad izvan eurozone. Od država višegradske skupine jedino je Slovačka u eurozoni. No, ove države se protive nekim drugim zajedničkim politikama, poput onih o migraciji.

Jezgra EU

Slovenija se već dobro uklopila i ona je i u eurozoni i u Schengenu. Baltičke države su sve tri u eurozoni i u Schengenu. One žele da NATO i dalje bude glavni oslonac europske sigurnosti, zbog čega nisu pretjerano zainteresirane za jačanje vojnog identiteta EU. Od starijih zapadnih država članica Švedska i Danska bez sumnje pripadaju jezgri EU, osim kad je riječ o euru. Irska je stekla status ugledne članice EU, ali nakon izlaska Velike Britanije iz EU otvara se pitanje i posljedice po Irsku.

Portugal, Španjolska i Grčka bile su među većim korisnicima sredstava EU za kohezijsku politiku i ne bi voljele da ih se ostavi izvan kretanja unutar EU. Italija, kao osnivačica, računa na ključnu ulogu u kreiranju budućnosti EU, ali i tamo može na vlast doći netko tko bi htio izlazak iz eurozone, pa i EU. Austrija, Belgija i Luksemburg svakako se računaju kao jezgra budućih integracija i u prvoj skupini. Istočnoeuropske države pribojavaju se da bi cilj ideje o višebrzinskoj EU mogao biti da njih ostave kao članice drugog reda.

Komentar Viktora Vresnika: Kazna koja bi Hrvatsku pogurala u ‘europski Meksiko’

Ideja Europe različitih brzina nije nova, obnavlja se svaki put kad se EU nađe pred pojačanim kriznim pritiskom. Prije osam godina to je bila kriza eurozone, danas je to odjek Brexita, ali i za današnji EU možda presnažne njemačke politike, čiji ubitačni ritam i čelična “germanska” disciplina često ne odgovaraju manjim članicama.

Bilo bi naivno reći da je EU danas jedinstven, jednobrzinski mehanizam. I dosad se integracijski proces za svaku od zemalja vodio u zasebnom ritmu i uključivao različite mehanizme prilagodbe. Tako je bilo čak i s najstarijim članicama, u vrijeme kada je još bila svježa svijest o tome da samo EU može spasiti Europu od ratovanja.

Prvi je o tome govorio još 1974. njemački kancelar Willy Brandt, godinu dana kasnije za postupni napredak članica založio se belgijski premijer Leo Tindemans. Dvadeset godina kasnije diskusiji se priključio Wolfgang Schäuble, danas ministar financija u vladi Angele Merkel, s prijedlogom da se stvori jezgra Europe, utemeljena na zemljama utemeljiteljicama (Belgija, Francuska, Luksemburg Nizozemska i Njemačka), ali s izuzetkom vječno problematične Italije. Nakon Brexita, a uoči izbora u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj, projekt se, čini se, našao pred finalizacijom.

Dobitnici takve nove podjele EU mogle bi biti Danska, Švedska i Poljska, kojima, svakoj iz specifičnih razloga, odgovara izdvojeni status, a same imaju dovoljno snažan ekonomski motor da ih pokreće. Najveći gubitnici mogle bi biti Češka i Slovačka, koje su u integracijskim procesima po mnogočemu odmakle daleko, ali Češka je još izvan eurozone, a Slovačka, iako s eurom i čvrsto ekonomski vezana uz Njemačku, zapinje na ljudskim pravima, što je izbilo na površinu s nedavnim valom izbjeglica.

Hrvatska, koja je zbog serijski loše vođenih politika zaslužila biti kažnjena, još ima šansu ostati u društvu s državama jezgre zbog svoje čvrste povezanosti s Austrijom i Njemačkom. To bi vjerojatno značilo i ubrzani ulazak u eurozonu, ali i čvršći nadzor reformskih procesa, ne samo u ekonomskoj nego i u drugim sferama politike, piše Jutarnji.hr.

Ostanak u drugoj brzini u Hrvatskoj bi na površinu izgurao danas uspavane euroskeptike i zaprijetio spuštanjem na treću razinu, u zonu vječnih gubitnika, gdje bi, zauvijek izvan Schengena, s Rumunjskom i Bugarskom, ali i s danas još schengenskom Grčkom, mogla podijeliti sudbinu “europskog Meksika”.

Oko 31 milion ljudi u Njemačkoj ima posao. Broj nezaposlenih smanjuje se posljednjih 10-ak godina. Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi 5,7 posto. Od oko 3 miliona stranaca koji su zaposleni u Njemačkoj, 63 hiljade je državljana BiH. Bilo da se radi o uslužnim djelatnostima, metalskoj, elektroindustriji ili mašinogradnji, za radno mjesto većina ih se ne mora plašiti.

Udio državljana BiH među stranim radnicima na tržištu rada vodeće evropske ekonomije veći je od 2%. Statistika njemačke Savezne agencije za rad iz juna 2016. bilježi godišnji rast broja socijalnih osiguranika iz BiH od čak 10 posto.

«Njemačka ekonomija se proteklih godina pozitivno razvijala i imali smo povećanje broja socijalno osiguranih osoba. Sada imamo 31 milion zaposlenih. Imamo tri miliona zaposlenih stranaca, a među njima su i oko 63.000 državljana BiH», podaci su koje iznosi Beate Raabe, glasnogovornica Centrale za posredovanje u zapošljavanju Njemačka.

Dio te statistike je i diplomirani građevinski inženjer Bilal Kunduklija, koji se prije pet godina, iako je imao posao u sarajevskom IPSA institutu, odlučio okušati u Njemačkoj.

«Kada sam došao, shvatio sam da sam jezik nije dovoljan da bih radio svoj posao. Zato sam sve slobodno vrijeme trošio čitajući stručnu literaturu, jer sam morao poznavati stručnu terminologiju da se uklopim u veliki i dinamični tim stručnjaka i radnika», prisjeća se on.

Dvije godine radio je na kompleksnom projektu izmještanja saobraćaja pod zemlju u srcu Dizeldorfa. Potom je iskoristio povoljnu priliku na tržištu rada i dobio bolje plaćen posao u struci. Danas je dio tima čiji zadatak je projektovanje 700 kilometara biciklističkih staza u prijestonici Sjeverne Rajne-Vestfalije.

«Inžinjer u Njemačkoj zaradi oko pet puta više nego u BiH. Standard života i izdaci su također veći. Od plate se može fino živjeti. Međutim, svako ko se odluči na ovaj korak - mora znati da se mora dosta toga odreći i prilagoditi posve novom načinu života», poručuje Kunduklija.

Za razliku od zemalja članica EU-a, ali i nekih drugih država, Njemačka sa BiH provodi tek jedan bilateralni projekt zapošljavanja. Riječ je o projektu Triple Win, čiji cilj je posredovanje i pomoć pri zapošljavanju njegovatelja iz BiH u Njemačkoj.

«Za posao u Njemačkoj je veomo važno dobro poznavanje jezika. Njegovatelji se za to pripremaju - uče njemački jezik i obučavaju se za posao koji ih očekuje. Pripreme su veoma važne, kako oni koji dolaze ovdje ne bi bili razočarani», upozorava Raabe.

Njemačkom društvu i privredi, koja je i dalje u usponu, trebaju brojni deficitarni kadrovi, poput ljekara, njegovatelja, inženjera te brojnih tehničkih zanimanja. To je svakako prilika za bh. stručnjake i radnike koji govore njemački jezik, ali je i nastavak crne statistike 'odliva mozgova' i radne snage iz BiH.

Nakon zvaničnog zatvaranja balkanske rute kojom su migranti s Bliskog istoka pokušavali doći do nekih zemalja Zapadne Evrope sve više je onih koji iz ratom zahvaćenih zemalja, ali i zemalja pogođenih ekonomskom krizom spas pokušavaju pronaći preko Bosne i Hercegovine.Prema podacima Granične policije BiH, samo od početka ove godine u pokušaju prelaska državne granice uhvaćeno je više od 30 ilegalnih migranata.

“U januaru 2017. godine u dva slučaja otkriveno je pet državljana Sirije i po dva državljana Afganistana i Iraka. U februaru 2017. godine u devet slučajeva u ilegalnom prelasku državne granice otkriveno je 13 državljana Pakistana, pet Afganistana, tri Sirije, dva Alžira i po jedan državljanin Iraka, Irana i Palestine. Također, otkrivena je jedna osoba bez državljanstva, te četiri s područja R. Kosovo”, istakli su iz Granične policije BiH za Anadoliju.

Migrantska kriza

Najveći broj slučajeva otkrivenih ilegalnih migranata u 2017. je na području u zoni odgovornosti Jedinice granične policije Trebinje, tri JGP Bijeljina i jedan JGP Višegrad.”Posljednji evidentirani slučajevi u februaru 2017. godine ukazuju na to da migranti iz zemalja visokog migracionog rizika u pojedinačnim slučajevima i u manjim grupama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU”, poručili su iz Granične policije BiH.

U ilegalnom prelasku državne granice u 2016. godine otkriveno je 218 osoba, što je povećanje za 39 ili 21,79 posto u odnosu na 2015. kada je evidentirano 179 osoba. Kako su naveli iz GP-a, prilikom ilegalnog ulaska otkrivena je 141 osoba, a izlaska 77.Na graničnim prijelazima otkriveno je 45 osoba (na ulazu 17 i na izlazu 28), a van graničnog prelaza 173 osobe (na ulazu 124 i izlazu 49).

“Osobe otkrivene u ilegalnom prelasku državne granice imale su državljanstva 20 zemalja. Najveći je broj državljana BiH (52), a među državljanima susjednih zemalja otkriveno je: Srbije 19, Hrvatske 16 i Crne Gore šest. U ilegalnom prelasku otkriveni su i državljani: Turske 25, Belgije i s područja R. Kosovo po 16, Italije devet, Pakistana i Šri Lanke po osam, Albanije i Sirije po sedam, Kolumbije pet, Indije četiri, Holandije tri; Irana, Njemačke, Kube, Maroka i Francuske po dva; Slovenije, Palestinske Samouprave, Libanona, Iraka, Jordana, Irske i Azerbejdžana po jedna osoba”, naglasili su iz Granične policije BiH.

Prema njihovim navodima, statistički pokazatelji ukazuju na smanjen migracijski priliv u susjednim zemljama. Operativna saznanja, obavještajni podaci i izvještaji EUROPOL-a, IOM-a, FRONTEX-a i dr. relevatnih međunarodnih organa ukazuju na to da Bosna i Hercegovina trenutno nije izložena masovnom migracionom pritisku.

“Međutim, aktuelna situacija u zemljama regije, posebno u Republici Srbiji i Makedoniji, gdje duže vrijeme boravi veći broj migranata, ukazuje na moguće aktivnosti migranata i pronalaska alternativnih ruta kretanja prema zemljama EU, koje mogu uključivati i tranzit preko teritorije BiH”, istakli su iz GP-a.U skladu s potpisanim sporazumima, osobe se vraćaju u zemlje iz kojih su ilegalno ušle u BiH. U nekim slučajevima provode se procedure osiguravanja međunarodne zaštite.

Kontaktirali smo i Službu za poslove sa strancima odakle smo dobili izjavu da je ova Služba nastavila u 2016. godine s posebnom pažnjom pratiti migrantsku krizu tokom koje se Evropska Unija suočila s masovnim prilivom ilegalnih migranata.

“Iako BiH nije zahvaćena ovim talasom, a imajući u vidu usložnjavanje odnosa unutar EU u smislu iznalaska jedinstvenog odgovora na ovaj humanitarni i bezbjedonosni izazov, izvršena je procjena mogućnosti refleksije ove krize na BiH kao i odgovora Službe na pripadajuće prijetnje”, saopćili su iz Službe za poslove sa strancima.

Govoreći o aktivnostima sprovedenim u 2016. godini, naveli su da je, u vezi sa naprijed navedenim, Služba planski sprovodila operativne aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju svih vidova neregularnih migracija što je rezultiralo izricanjem 449 mjera protjerivanja stranim državljanima.

“Navedene mjere su u najvećoj mjeri izricane državljanima Turske, Srbije, Albanije, građanima Kosova i drugih prema prikazanom dijagramu. Ako posmatramo pravne osnove na temelju kojih su izrečene mjere protjerivanja, najčešće otkazivani stranim državljanima zbog nezakonitog ulaska u BiH, boravka nakon isteka roka važenja vize ili dozvole boravka ili nakon isteka važenja bezviznog boravka, ili ako mu je zahtjev za odobrenje boravka odbijen, a nije napustio BiH u roku određenom za dobrovoljno napuštanj, prihvaćen po osnovu međunarodnog sporazuma o saradnji u predaji i prihvatu lica čiji je boravak nezakonit, a nema odobren boravak u BiH, itd”, naglasili su iz Službe za poslove sa strancima.

Zabrana ulaska

U ovoj godini, prema njihovim riječima, nisu zabilježeni intenzivirani pokušaji ilegalnih ulazaka stranih državljana u našu zemlju, te mogu reći da se radi o sporadičnim slučajevima.”Navedeni stranci su procesuirani od strane Službe za poslove sa strancima, te je istima izrečena mjera protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriju BiH”, poručili su.

Nakon što se otkrije nezakonit ulazak stranaca u BiH, Službu za poslove sa strancima poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti, odnosno, donosi mu se mjera protjerivanja sa zabranom ulaska do pet godina, stavlja se pod nadzor Imigracionog centra, do udaljenja u matičnu zemlju ili u zemlju iz koje je došao.

Služba za poslove sa strancima poduzima mjere udaljenja lica koje je ilegalno ušlo u BiH. Stranac se može vratiti u zemlju porijekla ili, u skladu s odredbama Sporazuma o readmisiji, u zemlju iz koje je ušao.

U okviru 16. kola prvenstva BiH za košarkaše, tuzlanska OKK Sloboda večeras je u Mejdanu pred oko 1.500 gledatelja, pobijedila ekipu Leotara rezultatom 99:72 (26:19, 23:21, 23:16, 27:16).

Na taj način košarkaši trenera Velimira Gašića osigurali su dva kola prije kraja prvog dijela šampionata nastup u Ligi 6.

Domaći košarkaši vodili su cijelu utakmicu, a gosti su jedino u 22. minuti pogotkom Luke Radmilovića uspjeli susret dovesti u neizvjesnost - 49:46.

To je bilo sve, jer se razigrao Almir Hasandić koji je u prvom poluvremenu postigao samo pet poena, a u drugom čak 20 i uz Enesa Latifagića bio je najbolji igrač utakmice.

Hasandić je ukupno postigao 25, a Latifagić 22 poena.

U ekipi Leotara Bojan Pelkić je ubacio 20, a Marko Stevanović 17 poena.

Piše: Šejn Husejnefendić

U ponedjeljak će na sjednici Naučno-nastavnog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli članovi vijeća odlučivati o novom dekanu. Filozofski fakultet broji oko dvije hiljade studenata, ima najviše studijskih odsjeka i smješten je u zgradi u kojoj obitava rektorat Univerziteta što ga čini posebno bliskim (barem u prostornom smislu) menagementu Univerziteta ali i privlačnim zbog uticaja koji može imati te je stoga bitno znati ko će zasjesti na fotelju dekana Filozofskog fakulteta. Jedan od kandidata jeste prof. dr. Mirsad Kunić, vanredni profesor na Odsjeku za bosanski jezik za kojeg je vezano nekoliko jako bitnih činjenica.

Prva činjenica jeste da je trenutni vršilac dužnosti dekana prof. Kunić koji je na tu poziciju došao isključivo zahvaljujući oktroiranom Zakonu o visokom obrazovanju TK – tačnije, njegovim izmjenama. Oktroirani v.d. dekana može svoju trenutnu poziciju dugovati kadrovskoj politici SDA koja je, nakon što je po hitnom postupku smijenila legalno izabrane članove Senata UNTZ i dekane (popularno kazano „sječa glava“), postavila svoje ljude i među njima pomenutog prof. Kunića. Dakle, ne njegovom zaslugom, referencama niti profesionalnim postignućima.

Činjenica br.2 je zanimljivija od prve pomenute; prof.Kunić se jeste kandidovao (prije usvajanja Zakona o visokom obrazovanju TK) na legalan i regularan način. Kandidovao se dvaput ali NIJEDNOM nije prošao. Ovo je izrazito bitno naglasiti jer prof. Mirsada Kunića njegov kolektiv dvaput nije izabrao da bude dekan uprkos njegovoj prijavi i predloženom planu „razvoja i unaprijeđenja“ Filozofskog fakulteta. Zamislite situaciju u kojoj se vi prijavljujete za neku poziciju u grupi ljudi koja vam je bliska (na poslu, rekreaciji, privatno) i da vas ljudi DVAPUT odbiju. Skoro svakome ko ima nešto dostojanstva ili moralnog kreda bi to bio indikator da jednostavno ljudi ne žele da ih vi predstavljate, vodite niti da imate bilo koji oblik moći nad njima ali ne i prof. Kuniću koji će, eto, i treći put pokušati da zasjedne na kormilo Filozofskog fakulteta.

Činjenica broj 3 je također zanimljiva; prof. Kunić je i bivši ministar ministarstva, obrazovanja, nauke i sporta Tuzlanskog kantona gdje je također neslavno završio. Ekspertna vlada kojoj su se svi, zbog ekspertize smijali, potrajala je jako kratko i prof. Kunić je bio ministar koji je najkraće bio na toj poziciji. To međutim nije bila prepreka da Kunić ekspertno (u duhu tadašnje Vlade, jel) upropasti konkurs za zapošljavanje nastavnika u osnovnim i srednjim školama i da ga triput ispravlja i objavljuje. Eksperti su tada zaista obavili posao veoma stručno.

Činjenica broj 4. jeste i da, ako je vjerovati stranačkim došaptavanjima i neformalnoj komunikaciji, Kunić više nema podršku politike i stranke koja ga je dovela na poziciju v.d. dekana za koju se trenutno grčevito bori. Dokazi o inkompetenciji u obavljanju profesionalnih dužnosti (gubljenje bitnih dokumenata, otežavanje izbornih procedura, nerješavanje gorućih problema poput obnove učila i nabavke potrebne kompjuterske opreme), naznake revanšizma prema neistomišljenicima te prijave iskusnijih kolega višim instancama samo su neke od referenci i uspjeha koje je prof. Kunić prikupio u nekoliko mjeseci koliko sjedi u fotelji dekana fakulteta koji broji oko 2000 studenata. Ovaj treći pokušaj da se nametne kao legitimni dekan svojim kolegama iz akademske zajednice možda neće biti posljednji (iako Kunić nema podršku politike na koju je mogao računati ranije) jer će, prema oktroiranom Zakonu o visokom obrazovanju, imati pravo da se prijavi još jednom. Da li je u ovom slučaju istinita ona izreka „ne završavaju fakultet pametni nego uporni“?

Da li će rektor sam (što je prema Zakonu legalno) izabrati odnosno delegirati Kunića ili jednog od njegovih protukandidata? Saznat ćemo u ponedjeljak.

Delegacija BiH predvođena agentom Sakibom Softićem predala je aplikaciju Međunarodnom sudu pravde u Hagu za reviziju presude BiH protiv Srbije.

Nakon što su zaprimili aplikaciju, registar Suda u Hagu provjeriće određene činjenice i rokove, a zatim ih poslati drugoj strani, odnosno Srbiji, da se očituje na zahtjev.

Bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Rodrigo Rato (67) osuđen je u četvrtak u Madridu na 4 i pol godine zatvora zbog korištenja tajnih kreditnih kartica Bankije u privatne svrhe dok je bio na čelu te španjolsku banke.

Rato je bio predsjednik Bankije, nekad četvrte po veličini banke u Španjolskoj, od njenog nastanka u prosincu 2010. do svibnja 2012. Odstupio je uoči njenog financijskog kolapsa zbog kojeg je bila spašena novcem poreznih obveznika.

Bankia je nastala spajanjem nekoliko štednih banaka predvođenih bankom Caja Madrid. Državni tužitelj je ustvrdio kako su postojale "crne" odnosno "tajne" kartice preko kojih su dužnosnici u privatne svrhe potrošili oko 15 milijuna eura koji nisu bili prijavljeni poreznoj upravi.

Uz Rata su na optuženičkoj klupi još 64 dužnosnika banaka. Jedan od njih, Miguel Blesa, osuđen je u četvrtak na 6 godina zatvora.

Rato je ranije tvrdio kako su te kartice bile legalne jer su bile dio plaće u Bankiji dok su u prethodnom razdoblju Caje Madrid služile kao nagrada zaposlenicima. Sud je, međutim, potvrdio kaznu zatvora od 4 godine i šest mjeseci koliko je za njega tražio državni tužitelj.

Rodrigo Rato bio je potpredsjednik Narodne stranke desnog centra od 1996. do 2004. te ministar gospodarstva i financija. Od 2004. do 2007. bio je direktor Međunarodnog monetarnog fonda.

Godinu dana kasnije u Španjolskoj je počela financijska kriza izazvana slomom tržišta nekretnina i propadanjem banaka izloženih tom sektoru koje nisu uspijevale naplatiti kredite. Spašavanje banaka novcem poreznih obveznika, rezovi u javnim službama i rast nezaposlenosti doveli su do masovnih uličnih prosvjeda.

Selektor nogometne reprezenacije Mehmed Baždarević nada se da će bh. reprezentativci zadržati formu do narednih kvalifikacijskih utakmica za svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.

BiH se trenutno nalazi na trećem mjestu grupe H sa sedam bodova, pet manje od prvoplasirane Belgije, dok je Grčka druga s deset poena. Naredna utakmicu BiH za SP u Rusiji igra protiv Gibraltara 25. marta na Bilinom polju u Zenici.

Bh. selektor smatra da ima još vremena do narednih utakmica, istakavši da bi bilo poželjno da su igrači u dobroj formi.

"Međutim, najvažnije je da svi igrači igraju. Problem je što neki nemaju kontinuitet, a drugi igraju izvanredno, briljiraju, ali na nama je da tražimo ravnotežu i da onima koji ne igraju, u pripremnim danima učinimo da ih što bolje pripremimo", izjavio je Baždarević.

Prokomentirao je i igre Edina Džeke, koji ove sezone igra fenomenalno u dresu Rome. Smatra da je odnos javnosti prema njemu ponekad nepravedan.

"On kad igra dobro, vi svi kažete super, kad ne igra bacate ga, ne bih komentarisao. Ono što rade pojedinačni igrači je velika stvar za fudbal i reprezentaciju", jasan je selektor.

Baždarević ističe da protiv Gibraltara neće tražiti alibi za neuspjeh.

"Svi znamo da je protivnik lakši, oni su sigurno autsajderi, ne trebamo sad preuveličavati stvari. Uvijek treba biti ozbiljan i obaviti posao. Tri boda su tri boda, ista su i protiv Belgije i protiv Gibraltara. Trebamo što bezbolnije odigrati tu utakmicu i da čekamo ono što je mnogo teže a to je Grčka", istakao je bh. selektor.

Raduje ga povratak Muhameda Bešića, ljubimca navijača koji se nametnuo bespoštednom igrom za bh. dres, a koji nastupa za Everton. Bešić se povrijedio prošle godine krajem augusta, a njegov potpuni oproravak se očekuje uskoro.

"Sigurno da bismo željeli da se vrati što prije. Nadam se da će biti dostupan za narednu utakmicu, ako ne onda za drugu još važniju protiv Grčke. Mislim da će biti veliko pojačanje naročito ako vrati svoju formu koju želimo svi. Njegovo odsustvo je palo teško svima nama", zaključio je Baždarević.

U zagrebačkom naselju Volovčica ubijena je ženska osoba, a osumnjičeni za ubistvo je uhapšen, saopštila je policija.

Ubistvo se dogodilo sinoć oko 22.00 sata u Ulici Svetog Josipa radnika. Portal Index.hr saznaje da je ubijena mlađa ženska osoba na parkiralištu u automobilu.

Na mjesto događaja došla je i majka ubijene koja je rekla da je njena kćerka Kristina imala 18 godina.

Majka je uvjerena da ju je ubio bivši dečko, 20-godišnjak koji joj je već više puta prijetio, a navodno i razbio auto.

Uviđaj na mjestu događaja traje, a policija za sada ne želi otkriti više detalja.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH