Izdvojeno

Izdvojeno (2995)

Bez mobitela, interneta i televizora, samo u molitvi i radu. Tako žive štićenici u zajednici, Cenacolo u Međugorju, koja pruža dom ovisnicima, iz mnogih evropskih i svjetskih gradova, piše N1...

Cenacolo je 1983. godine osnovala italijanska časna sestra, Elvira, kako bi pomogla mladima, koji su iz različitih razloga prolazili kroz životne i egzistencijalne krize.

Već tri i po godine ovo je dom Marka i Jera. Dijele ga sa ostalih 60 štićenika. Tu su pronašli mir. Više nisu ovisnici o drogama. Nakon što su potražili pomoć u ovoj zajednici, život im se kažu mnogo promijenio.

"Na početku je bilo jako teško, smatrao sam to jednom vrstom kazne. Sa 22 godine ući u zajednicu gdje se mole tri krunice dnevno, gdje tri puta tjedno imate misu, gdje nema mobitela, alkohola, droge, nema cigareta, nema interneta, sve užitke koje sam imao vani, za koje sam mislio da su mi potrebni da budem sretan ostao sam bez toga", govori Marko Škobić, bivši ovisnik.

Jer Roško, bivši ovisnik kaže: "U jednostavnosti sam našao sreću, radeći jedan običan posao, kad pričam s prijateljima, pričam o dubokim stvarima, ne samo o curama o nekim svjetovnim stvarima i stvarno mogu reći molitvom je ovaj život postao zaista dobar."

Dan im počinje molitvom u 6 ujutro. Nakon oglašavanja zvona vrijeme je za doručak. Potom se raspoređuju na radna mjesta. Ništa im nije teško, kažu , žive od rada i molitve.

"Ako dam 100% sebe u to, uradim kako najbolje mogu, i ako znam da sam uradio nešto dobro za braću s kojim živim, pripremio ručak, očistio kuću, napravio nešto u stolariji, nešto s kamenom, zidarstvo, u željezariji, onda na kraju dana ostnem zadovoljan", rekao je Marko Škobić.

Sve što se nalazi u kući, sami su izradili. Bitno je, kažu, steći radne navike, prestati živjeti parazitski, te vratiti osmijeh na lice. A osim rada i molitve, imaju slobodno vrijeme, koje uglavnom koriste za međusobna druženja.

"Slobodno vrijeme nije predodređeno da radimo baš šta hoćemo, dogovorimo se, budemo s nekim, s jednom osobom, ne može se sad nas deset skupiti i pričati, uvijek smo u dvoje, u parovima", rekao je Roško.

U zajednicu Cenacolo i nije tako jednostavno ući, međutim proces za sve ovisnike je isti. Za početak je potrebno mjesec dana provesti u izlaciji sa porodicom nakon čega idu na razgovor u zajednicu i počinju pripreme kad se odlučuje da li je ovisnik spreman ući u zajednicu ili pak ne.

Trenutno je u zajednici oko 60 štićenika. Tu se liječe ovisnici o alkoholu, drogama, kocki, društvenim mrežama, pojedinci, ali i čitave porodice. Otvorena je i ženska kuća, koja broji oko 20 žena koje su također tu stigle u potrazi za bolji životom.

"Mi smo odvojeni, cure rade svoj put, dečki svoj, baš radi toga da ozdravimo svoje rane, a onda imamo trenutaka kad se vidimo, kad oni dođu raditi kod nas ili kad mi dođemo ovdje kod njih", govori Ivana Jaška, radnica u zajednici i bivša ovisnica.

Program traje tri godine. Jer i Marko, priznali su da odgađaju svoj odlazak, no kad zaista odluče napustiti zajednicu i vratiti se životu van nje, bit će kažu teško. Strah od povratka porocima nemaju, uz molitvu i vjeru, zaključuju, trudit će se biti ono što doista jesu.

Velike količine hrane svakodnevno se nađu na deponijama gradova u BiH, a nadležne institucije i stručnjaci apeluju na edukaciju potrošača i primjenu prakse evropskih zemalja koja bi mogla smanjiti ovaj problem, dok širom regije i Evrope milioni ljudi gladuju.

Prema rezultatima godišnjih analiza javnih preduzeća, građani Sarajeva, Tuzle i Banjaluke dnevno bace najmanje 500 tona hrane.

Bitno je naglasiti da se podaci odnose na regionalne deponije za kompletnu tuzlansku i banjalučku regiju, dok se istraživanje za Sarajevo odnosi samo na gradsku deponiju.

Osim namirnica koje završe u kontejnerima, veliki problem je i hrana koja propada u fabrikama, skladištima, trgovinama.

Pomoćnik ministra za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo Sifet Kukuruz krajem 2017. godine prijavljen je Ombudsmanima za ljudska prava zbog kršenja Zakona o visokom obrazovanju KS u kontekstu izbora u Upravni odbor Univerziteta u Sarajevu.

Inače, Kukuruzu je ovo drugi mandat u UO, iako je on u direktnom sukobu interesa s obzirom da je uposlenik Ministarstva obrazovanja KS koje je kontrolor procesa na Univerzitetu u Sarajevu i direktno je uključen u sve procese koji se tiču visokog obrazovanja.

Cijeli ovaj slučaj ima i drugu pozadinu jer je, kako saznaje agencija Patria, Kukuruz još uvijek na drugom ciklusu studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu i godinama ne uspijeva okončati studij!?

Njegov reizbor u UO povlači pitanje odgovornosti i ministra obrazovanja Elvira Kazazovića, ali i cijele Vlade KS na čelu sa premijerom Elmedinom Konakovićem. To u isto vrijeme pokazuje da Kukuruz ima jaku političku podršku Stranke demokratske akcije i određenih interesnih krugova koji žele upravljati procesima na Sarajevskom univerzitetu.

Premijer KS Elmedin Konaković ranije je za Patriju kazao da „nije uredu da predstavnici Ministarstva sjede u UO, rade na zakonodavstvu, to se može tumačiti kao sukob interesa“.

Podsjećamo, Kukuruz je učestvovao u izradi zakona o visokom obrazovanju, član je Komisije za praćenje implementacije zakona, i član je UO UNSA-e. O svim ovim neregularnostima akademska zajednica šuti, a rektor Rifat Škrijelj danima ne odgovara na pozive.

Krajem maja 2017. godine na sjednici Skupštine KS rektor Škrijelj je iznio svoj stav o obavljanju dvije funkcije Sifeta Kukuruza.

- Funkcionalno to su nespojive funkcije. Mi danas imamo situaciju da dopisi koji se nama upućuju iz Ministarstva prave se u kabinetu pomoćnika ministra, ministar ih potpisuje i dolaze na UO. Na UO te papire dobija član UO kao pomoćnik ministra i daje zadatke rektoru. Kad mi nešto tražimo od Vlade odnosno od Ministarstva to prvo dolazi na sto pomoćniku ministra i tu imamo ispreplitane nadležnosti i to je pitanje koje će u budućnosti trebati biti riješeno – kazao je tada rektor.

Drugi problem s kojim se suočava Ministarstvo ali i Vlada KS je tužba bivšeg predsjednika UO Mevludina Mekića koji je pod svaku cijenu želio još jedan mandat za šta je i sam Kukuruz lobirao. No, dogovorom koalicionih partnera omjer snaga između SDA i SBB-a je promijenjen, pa je na čelo UO ipak izabran Muhamed Murat Ramadanović blizak SBB-u.

Na tužbu koju je podnio Mekić protiv Ministarstva i Vlade KS trebao je odgovoriti upravo Kukuruz, što je propustio uraditi.

Vlada KS u Upravni odbor imenovala je i Mersihu Slipičević ispred SBB-a, te Sifeta Kukuruza i Sandru Začinović iz kvote SDA.

Predstavnici Univerziteta su: prof. dr. Dijana Avdić, redovni profesor Fakulteta zdravstvenih studija, prof. dr. Kasim Bajrović, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr. Jasminka Gradaščević-Sijerčić, redovni profesor Pravnog fakulteta, prof. dr. Abidin Deljanin, redovni profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije, acc. prof. dr. Dejan Milošević, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, ddr. Lidija Zvačko, redovni profesor Filozofskog fakulteta

Iz reda studenata izabran je Haris Zahiragić, student drugog ciklusa studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Prema aktuelnom Zakonu o visokom obrazovanju UO sada može smijeniti rektora UNSA-e što je ranije bila isključiva nadležnost Senata. Stoga je jasna borba za prevlast u UO UNSA određenih interesnih krugova.

Nogometna A reprezentacija Bosne i Hercegovine okupila se danas u Trening centru Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, čime započinju pripreme za dva prijateljska susreta protiv selekcija SAD-a i Meksika u Los Angelesu i San Antoniju 28., odnosno 31. januara.

Novoizabrani selektor bh. reprezentacije Robert Prosinečki rekao je na konferenciji za medije u Zenici kako su igrači spremni za predstojeće susrete, javlja Anadolija.

Prosinečki je dodao kako ga izuzetno veseli što ima dva jaka protivnika u predstojećim prijateljskim susretima.

"Sigurno da me veseli što imamo ovako dvije jake utakmice, dobre utakmice protiv SAD-a i Meksika. Vidjet ćemo nakon današnjeg okupljanja i treninga, imamo nekih problema sa povredama i vidjet ćemo sve u toku ovih sati ko će biti taj ko može putovati. U biti su tu svi igrači drugi spremni iz lige, U-21 reprezentacije. Vinko (Vinko Marinović, selektor U-21 bh. nogometne selekcije, op.a.) mi je dosta pomogao u toj cijeloj priči i tu ćemo sve igrače kroz ova dva-tri dana i tu upoznati i poslije toga u Americi", izjavio je Prosinečki.

Za prijateljske susrete Prosinečki je pozvao većinom igrače iz Premijer lige BiH te mlađih selekcija.

"Sigurno da ćemo upoznati sve igrače, imamo tri dana, nemamo jako puno vremena. Upoznat ćemo ekipu, a i njih ćemo upoznati s onim što bih ja htio od reprezentacije, kako ćemo igrati. Imamo ćemo treninge jednom dnevno, imat ćemo razgovore i tako ćemo se pripremati za ove dvije utakmice. Svi će imati šansu, hoću ih sve pogledati. Kod mene nema mlad ili star, nego samo oni koji mogu, tako da sam siguran da će biti dosta igrača koji će konkurirati za A reprezentaciju. Imam jako puno poziva, pogotovo da bi se priključili BiH igrači koji igraju u dobrim klubovima, to ćemo vidjeti već. Imamo neka razmišljanja, uz sve ove igrače koje jako dobro znate i koji su vodili ovu reprezentaciju, siguran sam da će biti i mlađih igrača koji mogu igrati i konkurirati i koji mogu zamijeniti ove igrače, one koji imaju puno povreda, žutih ili crvenih kartona, a širina u igračkom kadru je jako bitna", rekao je Prosinečki.

Kao novoizabrani selektor, Robert Prosinečki se već upoznao sa dijelom sportske infrastrukture.

"Sigurno da ću upoznati sve stadione, već sam obišao dosta, infrastruktura je ovdje optimalna, sve što nam treba imamo ovdje u Zenici. Kamp je odličan, imamo dva terena i sve druge stvari koje nam trebaju, sve za rehabilitaciju i restoran, tako da Zenica je jedan kamp koji nama odgovara", dodao je Prosinečki.

Marijan Ćavar, odnedavno igrač Eintrachta iz Frankfurta, rekao je kako je izuzetno sretan zbog poziva u reprezentaciju.

"Ova godina mi nije mogla bolje početi. Uzbuđen sam zbog svega što mi se događa. Nadam se da će biti sve dobro, na meni je da radim, da se nametnem treneru i radim na treninzima 100 posto, a dalje šta bude. Kvalitetni su nam protivnici, ali i ova ekipa koja se danas okupila ima kvalitet i nadam se da ćemo se u dobrom svjetlu pokazati u Americi. Poziv u A selekciju je velika čast za svakog igrača, a posebno za mene, jer sam jedan od najmlađih tu, pa mi puno znači", rekao je Ćavar.

Mersudin Ahmetović, nogometaš FK Sarajevo, rekao je kako godine nisu bitne, nego mogućnosti na terenu.

"Godine nisu bitne, možeš ili ne možeš, mjerilo je na terenu tako da mi je svakako čast i privilegija igrati za Bosnu i Hercegovinu i nadam se da ću da opravdam ovaj poziv. Moramo dati svi 100 posto svojih mogućnosti, da odigramo dobro, predstavimo Bosnu i Hercegovinu dobro i da se vidi i da u Premijer ligi ima igrača na koje se može računati u budućnosti. Mi ćemo opravdati ove pozive u Americi i da ostvarimo pobjede", rekao je Ahmetović.

Nogometna A selekcija Bosne i Hercegovine odigrat će dva prijateljska susreta protiv selekcija SAD-a i Meksika u Los Angelesu 28. i San Antoniju tri dana kasnije.

Braća Hastor su naslijedila od oca kompanije Prevent i ASA Group koje se bave raznim djelatnostima, a one su im donijele bogatstvo 412 miliona dolara. Hastorovi si daleko od medijskih reflektora i za javnost Balkana su nepoznanica. Nema ih u vijestima o lokalnom džet setu, politički su nevidljivi i zasad nemaju nikakvu želju da se medijski eksponiraju. Njihov otac je svoj biznis razvio u Njemačkoj. Braća su se školovala u SAD i nakon toga preuzeli su menadžerske pozicije.

Američki magazin Forbs redovno objavljuje liste najbogatijih ljudi svijeta, a na osnovu njihovih podataka je portal Slavorum objavio listu najbogatijih ljudi iz našeg regiona. Na listi su se našli i građani balkanskih zemalja koji ne borave u svojim domovinama, ali i građani drugih zemalja koji su na Balkanu našli dom.

Evo ko je na listi:

Srbija – Filip Cepter: 5 milijardi dolara

Milan Janković, poznatiji kao Filip Cepter, završio je Ekonomski fakultet u Beogradu i nakon toga je otišao u Beč, gdje je ostao i sagradio imperiju. Godine 1986. osnovao je vlastito preduzeće pod imenom Zepter koja je ubrzo postala sinonim za dobro posuđe – a danas posluje u 40 zemalja. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 5 milijardi dolara. Poznato je i da je njegova porodica osnivač privatne opere “Madlenijanum”. Sada živi u Monaku.

Crna Gora – Taksin Šinavatra: 1,78 milijardi

Bivši tajlandski premijer sada živi i radi u Crnoj Gori, a težak je 1,78 milijardi dolara. Bio je premijer Tajlanda od 2001. do 2006, kada se u toj zemlji odigrao puč koji ga je zbacio sa vlasti. Više puta je bio optuživan za korupciju, a jedno vrijeme je imao i udio u dionicama fudbalskog kluba Mančester siti. Obogatio se zahvaljujući svojoj Šin korporaciji za telekomunikacije. U Crnoj Gori nastavio je da uživa u luksuznom životu.

BiH – Kenan i Damir Hastor: 412 miliona dolara

Braća Hastor su naslijedila od oca kompanije Prevent i ASA Group koje se bave raznim djelatnostima, a one su im donijele bogatstvo OD 412 miliona dolara. Hastorovi si daleko od medijskih reflektora i za javnost Balkana su nepoznanica. Nema ih u vijestima o lokalnom džet setu, politički su nevidljivi i zasad nemaju nikakvu želju da se medijski eksponiraju. Njihov otac je svoj biznis razvio u Njemačkoj. Braća su se školovala u SAD i nakon toga preuzeli su menadžerske pozicije.

Hrvatska – porodica Lukšić: 15 milijardi dolara

Čak 15 milijardi dolara čini porodicu Lukšić najbogatijim Hrvatima. Već početkom XX veka Polikarp Lukšić je emigrirao u Čile gdje se oženio Bolivijkom i dobio sina Andru. Upravo je on pokrenuo poslove koji su donijeli porodici milione. Bavio se raznim granama privrede i ulagao je u svašta, najviše u Evropi a zatim i nazad u Čileu. Zaradio je ogromno bogatstvo. Danas, ova porodica posJeduje brojne luksuzne hotele na hrvatskom primorju.

Makedonija – Joran Kamčev: 238 miliona

Vlasnik Orka Holdinga je sa 238 miliona dolara najbogatiji čovjek Makedonije. Kamčev je od oca naslijedio tekstilnu firmu, koja je zapravo privatizovana bivša državna firma sportske odeće. U Makedoniji se smatran “plejbojem” jer se ženio i razvodio dva puta. Zbog utaje poreza protiv njega je vođena i istraga, ali je on tada pobjegao iz zemlje. Nakon toga je uhapšen i proveo je 12 sati u zatvoru prije nego što je izašao uz kauciju od 70.000 eura.

Slovenija – Iza i Samo Login: 700 miliona dolara

Moćni slovenački bračni par stekao je ogromno bogatstvo od nule – zahvaljujući aplikaciji “Talking Tom Cat”. Kada je mačak koji priča, ponavlja rečenice, duhovito reaguje na dodir, pere zube i na različite načine zabavlja korisnika, lansiran u julu 2010. godine, postao je globalni hit za veoma kratko vrijeme i donio im milione. Oni sada uspješno posluju u nekoliko zemalja, proširili su posao i potpisali ugovor i sa “Diznjijem”.

Mjesto glavnog tužioca Tužilaštva BiH uskoro bi trebalo biti popunjeno u punom mandatu. Pozivajući se na Visoki sudski i tužilački savjet BiH, mediji su objavili imena 13 kandidata za ovu poziciju, piše N1...

Iz VSTS-a su objavili da je konkurs zatvoren, te da Podvijeće za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou BiH treba da odluči kada će obaviti intervju sa kandidatima, i sačiniti prijedlog za imenovanje. U popunjavanju ove pozicije ne bi bilo ništa čudno, da nije činjenice da nijedan od dosada imenovanih glavnih tužilaca državnog Tužilaštva nije poziciju napustio prije isteka mandata, uglavnom zbog afera i suspenzije.

13 kandidata u utrci je za užareno mjesto glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Pozivajući se na neimenovani izvor iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, neki mediji objavili su i imena kandidata. Od njih 13, 9 kandidata su aktuelni tužioci u državnom Tužilaštvu. Među njima i Gordana Tadić, koja je od septembra 2016. vršilac dužnosti glavnog tužioca.

Prema navodima pojedinih medija, upravo Gordana Tadić ima najveće šanse da dobije puni mandat na ovoj poziciji. Ambicije da sjedne u fotelju glavnog tužioca ima i Diana Kajmaković, javnosti poznatija kao tužilac u predmetu Zijad Turković i drugi. Slične ambicije dijeli i Ismet Šuškić, tužilac u Tužilaštvu BiH, koji je bio i kandidat za predsjednika Suda BiH. Koliko je ova pozicija atraktivna, ilustruje podatak da su među prjavljenima i kandidati iz Tužilaštva Federacije BiH, Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, te čak jedan kandidat z Federalne uprave policije.

Da izbor glavnog tužioca neće ići glatko dalo se naslutiti još pri konkursnoj proceduri. Tako je VSTS u novembru prošle godine odlučio da konkurs za glavnog tužioca na koji se prijavilo 10 kandidata – svi tužioci državnog Tužilaštva, poništi. Obrazloženje je bilo da se da prilika i ljudima izvan ove institucije da se prijave. Prema posljednim informacijama, konkurs je završen i čekaju se razgovori sa kandidatima.

VSTS BiH: '"Visoki sudski i tužilački savjet ne može predvidjeti kada će biti okončana procedura, odnosno kada će biti imenovani glavni tužilac i zamjenik glavnog Tužioca BiH."

Sjednica VSTS-a biće održana u utorak, 23. januara. No, gotovo je sigurno da do tada sve procedure neće biti završene, te će se još čekati na izbor novog glavnog tužioca i njegovog zamjenika.

Inače, poziciju glavnog tužioca u državnom Tužilaštvu od osnivanja ove institucije prije 15 godina pratili su problemi i afere. Nijedan od tri glavna tužioca nije mandat završio do kraja. Prvi glavni tužilac bio je Marinko Jurčević, koji je 2008. godine otišao na bolovanje. Ubrzo je podnio ostavku na tu funkciju te kasnije prešao u notare.

Njegov nasljednik Milorad Barašin odstupio je s funkcije nakon što su u javnost procurili njegovi kontakti sa međunarodnim trgovcem oružjem Slobodanom Tešićem, koji je na crnoj listi SAD-a. Za glavnog tužioca nakon Barašina izabran je Goran Salihović. Zbog nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe položaja, protiv njega je pokrenut prvo disciplinski postupak, a kasnije i istraga državnog Tužilaštva.

A kada bude izabran, novi glavni tužilac, pored istraga i predmeta, moraće da se uhvati u koštac sa poljuljanim povjerenjem u bh. pravosuđe.

Jedan od čelnika organizacije "Srbska čast" B.S. iz Niša, o kojem su mediji izvjestili da navodno učestvuje u formiranju paravojske u Republici Srpskoj, bio je jedan od učesnika-predvodnika grupe mladića i devojaka koji su ljetos napadali ekipu Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) u Nišu.

Ti incidenti su organizovani ispred i u Medija centru u Nišu, 22. juna 2017. godine, kada su, uz prijetnje, uvrede i bacanje kamenica, sprečili projekciju dokumentarnog filma "Albanke su naše sestre", koji je nastao u produkciji NDNV-a, BIRN-a Kosovo i Foruma ZFD, piše danas Vojvodjanski istraživačko - analitički centar (VOICE).

Na snimcima incidenta vidi se B.S. koji sa još nekim mladićima stoji ispred Medija centra u Nišu, vidno izdvojen iz mase izgrednika, kako nadgleda situaciju.

Organizacija "Srbska čast" i sam B.S. hvalili su se nakon incidenata na Facebooku u da su pozivali građane da im se tog dana pridruže u izazivanju nereda, a kasnije i da su uspjeli da "gamad isteraju iz Niša".

Na Facebook stranici te organizacije i njenog prvog čovjeka, 22. juna bila je objavljena poruka: "Danas je trebalo da se održi dokumentarna projekcija o stradanju šiptara na Kosmetu! Zahvaljujući Delijama, odredu Beli Krstić (Meraklije), Četnicima i Srbskoj časti, uspeli smo da im osujetimo pokušaj održavanja zločinačke i sramne manifestacije i prekinuto je njihovo izlaganje! Srbija je Večna dok su joj deca Verna".

Osim toga, on je na svom profilu dodao i opasku: "Da nećete možda da vas mazimo".

U komentarima na pomenute objave, imenom i prezimenom javljali su se ljudi koji su upućivali podršku nasilju koje je pred Medija centrom demonstrirano tog dana, pozivajući također na zastrašivanje i čak ubistva svih koji zastupaju drugačije stavove o ratnoj prošlosti Srbije tokom devedesetih godina.

U komentarima je pisalo da organizatore projekcije treba staviti "u limeni sanduk i poslati Haradinaju", negirane su činjenice o stradanju albanskog stanovništva na Kosovu tokom 1999. godine, pozivano je da se organizatorima i "onima koji odobravaju takve projekcije" treba "ubaciti bomba kroz prozor", a zbog naslova filma pojavio se i komentar da su Albanke "dobre samo kao mrtve navodne sestre".

Stranica "Srbske časti" na Facebooku u ovom momentu ima gotovo 46.000 pratilaca, a B.S. na istoj mreži prati više od 26.000 ljudi.

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak ocjenjuje da ubistvo Olivera Ivanovića, te destabilizacija Balkana uopšte, ide u prilog Rusiji.

"Sve što se dogodilo ide u korist aktuelnom režimu u Rusiji. Neću da krećem od toga da je staro pravilo da kada imate naručeno ubistvo obično je ubica onaj ko prvi izjavi saučešće", rekao je Čanak za TV Pink.

On kaže da je sramota što vlasti na Kosovu nisu uključile policiju i službe iz Srbije da pronađu zločince.

"Siguran sam da je prst koji je povukao obarač iz lokalnog kriminalnog miljea, ali je iza svega ruski interes, koliko ja umem da čitam politiku", zaključuje Čanak.

Govoreći o Oliveru Ivanoviću, za koga kaže da ga je lično poznavao, ističe da je Ivanović bio ozbiljan čovjek "sa kojim je bilo zadovoljstvo razgovarati" i dodaje da nisu bili posebno bliski već da je njihova komunikacija bila "poslovna i korektna".

Ističe da je reakcija Ministarstva spoljnih poslova Rusije, nakon Ivanovićevog ubistva, da Moskva insistira na otkrivanju počinilaca, čudna, jer se to dogodilo negde gdje Rusija nema niti ingerencije, niti svoje državne interese.

Smatra da destabilizacija Balkana ide u prilog Rusiji, jer ona na taj način dobija mogućnost da se prikaže kao mirovnjačka strana koja može da sredi i smiri situaciju, a da zauzvrat međunarodna zajednica "zažmuri" na Krim i Donbas i da prihvati uzurpaciju dijelova teritorija susjedne države, iza koje Rusija stoji.

Dodaje i da Rusija na ovim prostorima ima "ozbiljnu investiciju":

"Taj direktni uticaj je vezan za činjenicu da imate humanitarnu organizaciju Srbska čast u Banjoj Luci, što je direktno paravojna jedinica i imate kompletnu priču o špijunskom centru u Nišu, koji se naziva humanitarnim, a koji treba da bude ruska vojna baza i zato im treba diplomatski status da se ne bi kontrolisalo šta ulazi u taj centar i da ne bi bilo nesporazuma tog tipa", objašnjava Čanak.

Od 22. marta ove godine, građani BiH ponovo bi se mogli suočiti s ozbiljnim problemom nemogućnosti izdavanja pasoša. Naime, tada ističe jednogodišnji ugovor s firmom Muhlbauer...

Senad Hasanagić danas je sretan čovjek. Možda i u posljednji trenutak, za svoju djecu uspio je izvaditi putovnice. Zimski godišnji odmor ipak neće propustiti.

"Drago mi je jer planiramo na putovanje, ali to je graška vlasti BiH, što uvijek imamo probleme s pasošima, ponuđačima. To je sramota za državu, to bi trebalo ići normalno da predate, dobijete i da o tome ne pričamo", poručuje Hasanagić.

On će sa obitelji na godišnji, no mnogi građani u BiH kojima datum u putovnici ističe sljedećih dana ili tjedana mogli bi ostati zarobljeni unutar granica BiH.

Nova- stara afera ponovno kuca na vrata. Još jedna - tenderska procedura, još jedna nova neizvjesnost. I dok ističu posljednji dani jednogodišnjeg ugovora s tvrkom Muhlbauer, novi ponuđač još nije izabran. Prvi tender pao, drugi u tijeku. Iako je IDDEEA raspisala tender za izbor ponuđača za nabavku knjižica, pred sami kraj zatvaranja ponuda, uslijedila je i žalba francuske kompanije Gemalta, kao zainteresiranog kandidata, a koja se žalila na tekst tenderske dokumentacije. Iako je odluka Ureda za razmatranje žalbi BiH trebala biti donesena početkom siječnja, zbog složenosti postupka, ovaj rok za odluku produžili su za još mjesec dana.

Rok za donošenje odluke 15. veljače. Ugovor s sadašnjim ponuđačem ističe 22. ožujka.

"Cijela ta procedura se neće moći završiti iako se odbaci žalba, a ako se prihvati - tek onda ćemo biti sigurno da će doći do probijanja rokova i izvjesno je da će građani ostati bez pasoša", smatra Ivana Korajlić, TI.

Novi alarm za građane upaljen. Iz Agencije za identifikacijske dokumente BiH uvjeravaju: nema razloga za paniku:

"Agencija će učiniti sve da građani ne ostanu bez isprava, takav scenariji nije moguć. (A, da li je moguć?) Možda to netko priželjkuje, ali to se ne smije dogoditi. (Možete li Vi kao direktor to obećati?) Ja ću uraditi sve da uradim po zakonu i na vrijeme", ističe Arif Nanić, direktor IDDEEA-e.

Iz TI BiH upozoravaju: ne učimo iz grešaka, ovdje se radi o višemilijunskom ugovoru i u cijelom procesu - svi se bore za svoj dio kolača.

"Očigledno je da je tu borba interesa ponuđača, ali i u institucijama koji navijaju za jednu ili drugu stranu, ali je apsurdno da ukoliko se dođe da produže rok s Muhlbauerom, oni su na dobitku, ali građani će čekati i stvoriti se kaos", ocjenjuje Korajlić.

Prema posljednjem tenderu - u igri za ovaj 4-godišnji posao, za koji zakon predviđa izdvajanje 25 milijuna i 641 tisuća maraka bez PDV-a, su dvije kompanije: njemačka kompanija Veridos i javnosti poznati Muhlbauer, koji već godinama obavlja ovaj posao.

"Ovaj tender je omogućio svim potencijalnim kandidatima da se prijave na tender i sukladno principima o javnim nabavkama nema favoriziranja ponuđača", tvrdi Nanić.

Afera "pasoši" ima puno veću dimenziju. Afera je to koju su obilježili odlasci direktora što zbog navodne bolesti, što zbog drugih razloga. Afera u kojoj je zbog sumnje na višemilijunske zlouporabe i nezakonitosti Tužiteljstvo BiH pokrenulo istragu, a još 2016. uhićen i bivši direktor Siniša Macan. Predmet je to o čijem se ishodu i tijeku danas jako malo zna. Iz Tužiteljstva BiH danas unatoč našem zahtjevu, ni riječi.

Američki list Washington Post upozorio je ove sedmice na ozbiljnost formiranja, kako navode, paravojnih formacija u Bosni i Hercegovini koje dolaze iz Rusije, naglašavajući da su takve informacije potvrdili bh. dužnosnici.

Ovakve aktivnosti list u analizi upoređuje s pojedinim slučajevima u zemljama u kojima Rusija ima svoj interes, ali uz isticanje da se radi o manjim grupama u inače mirnim zemljama.

"Daleko ozbiljniji je slučaj u BiH gdje su ruski obučeni plaćenici navodno osnovali paravojnu grupaciju koja bi trebala biti na usluzi srpskom separatističkom lideru", istaknuto je u članku Washington Posta.

Nadalje su izdvojili izjavu bivšeg bh. ministra energetike koji je kazao za Guardianu da je to dio veće promjene u međunarodnom poretku, dodajući da su Rusi odlučili iskoristiti svoj utjecaj na Balkanu da bi "ponovno pokrenuli sukob u BiH".

Washington Post ocjenjuje da bi bilo moguće odbaciti ove slučajeve kao izolirane i nevažne da nije poznata činjenica koja govori o tome da Rusija ima historiju korištenja paravojnih formacija uz dezinformiranje javnosti, podmićivanje i druge taktike s ciljem destabiliziranja susjednih zemalja.

Kao primjer su naveli okupaciju Krima u Ukrajini kada je Rusija tamo uputila vojnike bez zvanične ruske uniforme, a postoje i stariji primjeri kao što je pojavljivanje naoružanih lokalnih grupa koje su prethodno obučene u Sovjetskom Savezu i bile su dio onoga što je omogućilo sovjetizaciju srednje Evrope još od 1945. godine.

"Ovome bi smo se možda nasmijali da je 2015. godina, ali 2016. godine pokazalo se da je Rusija sposobna provesti čitavu kampanju dezinformacija čak i u Sjedinjenim Američkim Državama", podsjeća Washington Post.

No, kako zaključuju svijet je sada upoznat s ruskim kampanjama dezinformiranja koje su namijenjene za narušavanje demokratije i sijanje nepovjerenja u mnogim zapadnim zemljama.

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH