Birači u Bosni i Hercegovini će nakon još jednih općih izbora i dalje sluđeni brinuti kako će preživjeti, školovati djecu i otplatiti kredite

08 Lis 2018
72 times

Vjerovatno najveće iznenađenje izbora je debakl kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, lidera Saveza za bolju budućnost, Fahrudina Radončića. Istina, brojanje glasova još traje, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je objavila podatke sa nešto manje od polovine biračkih mjesta i rezultati još nisu potvrđeni.

Razloge takvog poraza vjerovatno će temeljno analizirati njegov izborni štab, ali sve procjene pred izbore govorile su da će se glavno nadmetanje voditi između njega i kandidata Stranke demokratske akcije Šefika Džaferovića. Politički potop je tim veći što je jedan od kandidata Mirsad Hadžikadić, lišen podrške iz bilo koje stranačke infrastrukture, osvojio blizu 10 posto glasova, a Radončić, s ozbiljnom strankom koja je sudjelovala u vlasti, svega dva i po posto više. I tu, očigledno, neće pomoći ni prebrojavanje ostalih glasačkih listića.

Mnogi će tvrditi da je iznenađenje i nadmoćno veći broj glasova Željka Komšića u odnosu na protukandidata Dragana Čovića. Znalo se da će Komšić dobiti dio glasova od biračkog bošnjačkog tijela. Dilema je samo u tome da li je došlo do ozbiljnog pomjeranja u hrvatskom biračkom tijelu, onom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, a za taj odgovor moramo sačekati objavu konačnih rezultata, ili je Čović platio ceh svog političkog koketiranja s haškim osuđenicima i neskrivene saradnje s liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom, koja je prihvaćena kao napad na Bosnu i Hercegovinu onakvu kakvom je Bošnjaci vide.

Vjerovatnije je da se kod birača probudio inat, a manje se brinulo o političkim i drugim obećanjima Komšića i Čovića. Komšićeva prednost stigla je, na iznenađenje analitičara, iz kruga birača Radončića, iako se pretpostavljalo da bi on mogao uzeti prevashodno dio birača kandidata Socijademokratske partije Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

Ponovo su oči javnosti bile uprte u nadmetanje za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dok je mnogo značajnije kakav će odnos političkih snaga biti u parlamentima. Broj osvojenih stolica će utjecati na moguće koalicije, izbor mandatara, predsjednika i potpredsjednika entiteta Federacija Bosne i Hercegovine…. Bit će zanimljivo vidjeti kako će, u slučaju da ih bude, proći Komšićevi pozivi na vitalni entitetski interes, jer će se morati obratiti klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije, gdje većinu tradicionalno čine delegati iz HDZ-a BiH.

Šta se dogodilo s takozvanim lijevim partijama? Ostvarile su izvjestan napredak u odnosu na protekle izborne cikluse, pa je sada jasno zašto nije došlo do ujedinjenja ljevice. Procjene pravljene u njihovim izbornim štabovima su, sudeći prema rezultatima, bile obećavajuće, pa se i odluka o samostalnim nastupima pokazala ispravnom. Nastupi pojedinačnih kandidata za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine ne govore tome u prilog, ali činjenica je da su stranke ostvarile značajniju podršku birača nego što su je imale.

Proglašavanje pobjednika je možda preuranjeno. Razlike između prvoplasiranih i drugoplasiranih su male, prebrojan je relativno mali broj glasova, nisu još prebrojani ni glasovi pristigli putem pošte iz inozemstva, tako da su iznenađenja još moguća.

Zanimljiva je i pozicija nezavisnih kandidata na ovim općim izborima. Kada su 2016. godine na lokalnim izborima nezavisni kandidati osvojili nekoliko načelničkih mjesta u većim gradovima Bosne i Hercegovinem dio analitičara je tvrdio da je to opcija koja je budućnost izbora u ovoj zemlji i da su se birači zasitili velikih stranaka i njihovih obećanja te da će ubuduće svoje opredjeljenje graditi na pojedinačnim kvalitetima. Ovi izbori su dokazali da su birači tada glasali protiv stranaka, a ne za nezavisne kandidate.

Kontaminirani izbori

Ono oko čega nema spora je da su održani izbori ozbiljno kontaminirani i nezavisni posmatrač s punim pravom bi ih mogao ocijeniti nelegalnim. Ustav Bosne i Hercegovine je diskriminatorski prema građanima ove zemlje i svako je po različitom osnovu diskriminiran u izbornom procesu. Presude Međunarodnog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, “Pilav protiv Bosne i Hercegovine” i Zornić protiv Bosne i Hercegovine” nisu provedene, na pomolu je vjerovatno novi slučaj “Pudarić”. Diskriminacija nije uklonjena, a izabrani zvaničnici položit će svečanu obavezu pozivajući se na poštivanje tog i takvog Ustava. Pri tome će se obavezati na promicanje i zaštitu ljudskih prava.

Izborni ciklus je odvijao se uz mnogo problema i neregularnosti. Ugrožena je tajnost izbora, zloupotrijebljeni su lični podaci građana, evidencija Penzijsko/mirovinsko invalidskog zavoda Federacije iskorištena je da bi aktuelni federalni premijer Fadil Novalić lobirao u korist političke partije (SDA) kojoj pripada, krađa identiteta oko 600 građana… Najavljene su i krivične prijave.

Umrli su se ponovo u velikom broju našli na biračkom spisku. Nije riješen problem funkcioniranja biračkih odbora, javna je tajna da se prodaju mjesta u biračkim odborima ili ih stranke mijenjaju u zavisnosti od toga koja im je općina zanimljivija, zataškat će se problem velikog broja otkazivanja članstva u biračkim odborima neposredno prije početka izbornog procesa… Evidentno je plaćeno političko oglašavanje i provođenje predizborne promocije prije početka kampanje.

I dalje je primjetan veliki broj nevažećih glasačkih listića, oko 20.000 na uzorku od svega polovine prebrojanih glasova sa biračkih mjesta. A razlike u broju osvojenih glasova kandidata su ponekad manje. Svi ovi problemi se iz ciklusa u ciklus samo registriraju u medijima i pokrije ih prašina do narednih izbora. Veliki broj očiglednih nepravilnosti uopće ne registriraju birački odbori u svojim izvještajima. Bar tako tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji.

Ustavna i politička kriza

Nakon izborne utrke ulazimo u ustavnu i političku krizu, jer, prema postojećem Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, neće biti moguće provesti rezultate izbora u dijelu koji se tiče popunjavanja domova naroda u Federaciji Bosne o Hercegovine, pa time i u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Teško je vjerovati da će se domaći politički akteri dogovoriti o mogućem rješenju i izglasati ga u parlamentima.

Centralna izborna komisija morat će na sebe preuzeti ulogu zakonodavca, ili zatražiti asistenciju međunarodnih faktora, te njihovom intervencijom izbjeći odgovornost za ono što će uslijediti. Praksa nametanja rješenja u formiranju institucija nije se pokazala efikasnom, bar ako je suditi po odluci visokog predstavnika međunarodne zajednice da je trećina od 17 delegata u Klubu Hrvata federalnog Doma naroda – pet.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, uprkos svemu, već nas je obavijestila da su opći izbori provedeni fer i korektno. Sličnu ocjenu možemo očekivati i od međunarodnih promatrača koji su nam već govorili o prazniku demokratije. Ništa se promijeniti neće. Mi, birači, i dalje ćemo sluđeni brinuti kako ćemo preživjeti, školovati djecu i otplatiti kredite. Sve rondajući na korumpiranu vlast. A skoro polovini je bilo teško da izađe na izbore.

Rate this item
(0 votes)

Facebook stranica

Najčitanije

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH