Bosansko ‘ubijanje’ grada

10 Lip 2018
40 times

Migracije, prelazak ljudi iz sela u gradove i neupućenost stanovništva u to da imaju pravo da učestvuju u planiranju javnog prostora, dovode do urbicida i dehumanizacije kada je riječ o savremenoj gradnji, poručili su učesnici 14. Međunarodnog stručnog skupa ,,Ljetna škola urbanizma’’ koji je održan u Bijeljini.

Predsjednik Udruženja urbanista Srbije Aleksandar Jevtić istakao je da je urbanizacija uslovljena potrebama ljudi, a da na ovaj proces na prostoru Srbije, osim migracija, utiče i nesrazmjeran odnos između nataliteta i mortaliteta.”Još uvek su veliki migracioni procesi. Oni su uslovljeni urbanizacijom savremene evropske države. Nemačka sa 75 odsto urbanog stanovništva i Velika Britanija sa 90 odsto urbanog stanovništva, postavljaju standarde, odnosno, moderna civilizacija postavlja standarde da sve veći broj ljudi živi u gradovima. Cela Južna Amerika ima preko 70 odsto stanovništva u gradovima’’, kaže Jevtić.

On je naveo da su građani zemalja bivše Jugoslavije više od 40 godina živjeli u socijalizmu, kada nije bilo mnogo prostora za privatnu inicijativu, ali da je nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka došlo do liberalnog kapitalizma u kojem privatni kapital ne bira granice, ni sredstva za svoje ostvarenje, i gdje gradnja nije uvijek u skladu sa standardima.

“Kako se bude povećavao standard građana, tako će se povećavati standard građevina koje će se graditi, povećavaće se prosečna površina stana koji se gradi, zelena površina u okviru tih objekata, parking prostor i tako dalje. U Srbiji postoji striktna regulativa da se u stambenim objektima mora obezbediti jedno parking mesto za jedan stan i u poslednje vreme se to dosta poštuje’’, rekao je Jevtić.

S druge strane, arhitekta Isidora Karan iz Banjaluke smatra da životni standard građana nije uslov za kvalitetno planiranje prostora.”Ne bih rekla da je novac uslov za to. Ako odete na Kipar i pogledate kako je tamo građeno, to je urađeno bez bilo kakvog plana, to je jednostavno teritorijalna disperzija i zauzimanje površina gdje nemate apsolutno adekvatne koridore za pješake. Tako da, ja mislim da platežna moć nije direktno vezana za urbanizam, odnosno za kvalitet tog prostora, jer imate neke gradove ili zemlje u kojima se skromnije živi, ali ljudi pokazuju kulturu ka značaju zajedničkog učešća u oblikovanju javnog prostora’’, dodala je Karanova.

Ona naglašava da se ljudi u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, kada kupuju nekretninu malo trude da saznaju da li je sve legalno, da li postoje građevinska i upotrebna dozvola, da li je sve imovinsko-pravno riješeno, te da li su planom predviđene zelene površine, parking prostor, sadržaji za djecu.

“Građani kod nas isključivo brinu samo za svoj stan i svoju parcelu i sve što se dešava van toga nikoga nije briga. Mislim da bi više računa trebalo da vode o tome šta se dešava u javnom prostoru jer oni možda ne znaju dovoljno da imaju pravo da u tome učestvuju, što je donekle i naša odgovornost. Treba da se apeluje da nije samo bitna vaša ili moja parcela, već i šta se dešava oko nje i gdje mi imamo prilike da se susretnemo sa našim komšijama, gdje djeca mogu da se igraju, koliko vam treba do škole…’’, ističe Karanova.

Četrnaesti Međunarodni stručni skup ,,Ljetna škola urbanizma’’ organizovali su Udruženje urbanista Srbije i Republički geodetski zavod, u saradnji sa GIZ/AMBERO/ICON projektom, Javnim preduzećem ,,Direkcija za izgradnju i razvoj grada’’ i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskim fakultetom Banja Luka.Na skupu je održano trideset stručnih predavanja, a podržali su ga i Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Rate this item
(0 votes)

Facebook stranica

Vidiportal intro

Slikom kroz BiH